Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje > Sam svoj majstor

Sam svoj majstor Radionica u kući

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 14.09.2011., 13:13   #1
Question Ventilacija sa rekuperatorom, hlađenje i zemni izmjenjivač, solarno za PTV?

U fazi sam projektiranja kuče.

Radi se o katnici, bruto cca 280m2, porotherm 30cm + 20cm kamene vune, 3-slojna low-e stakla, ventilacija sa rekuperatorom. Grijanje je podno + plinski kondenzacijki kotao sa kombiniranom pripremom PTV. Računska potreba energije za grijanje objekta je cca 20kWh/m2 godišnje.

Imam problem sa strojarskim dijelom, tj. tražio sam ponude i savjete više stojara i dobio vrlo šarolike preporuke i neodlučan sam kako to izvesti.

1.Da li je isplativ/preporučljiv zemni izmjenjivač topline ispred rekuperatora? Naime jedni mi vele super, drugi vele neisplativo, treči vele da je efikasnost skoro nikakva (navodno da radi dobro par sati/dana dok se ne ohladi zemlja oko cijevi i da onda je beskoristan. Da li se smije korisiti ljeti da hlađenje zraka (navodno je ljeti problem sa kondenzacijom i povezanim gljivicama/bakterijama)?

2. Da li se može navedeni objekt hladiti preko ventilacije, tako da se hladnjak zraka ugradi u samu ventilaciju? Samo mi je jedan strojar rekao da misli da ne jer je navodno premali protok zraka kroz istu, a ako će mi delta T biti više od -10 stupnjeva opet imam problema sa kondenzacijom i glivicama/bakterijama.

3. Vezano uz hlađenje preporučili su mi ventilokonvektore. Kolika je razlika u cijeni naspram klasičnog split klima uređaja, te koje su prednosti vetilokonvektora?

4. Nalazim se u Krapinsko-zagorskoj županiji koja sa 40% ili do max 12000kn sufinancira solarne kolektore i sl. sustave. U kuči će biti 4-5 osoba. Da li mi se sa subvencijom isplati raditi solarno grijanje PTV (potpomognuto kondenzacijskom plinskim bojlerom)? Krovište mi je orjentirano istok-zapad (znam da je idealna orjentacija jug). Da li mogu u mom slučaju kolektori na krov ili ih moram stavljati na zemlju?
core_zero is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.09.2011., 22:48   #2
Quote:
core_zero kaže: Pogledaj post
U fazi sam projektiranja kuče.
2. Da li se može navedeni objekt hladiti preko ventilacije, tako da se hladnjak zraka ugradi u samu ventilaciju? Samo mi je jedan strojar rekao da misli da ne jer je navodno premali protok zraka kroz istu, a ako će mi delta T biti više od -10 stupnjeva opet imam problema sa kondenzacijom i glivicama/bakterijama.
Hladiti preko ventilacije možeš jedino u kombinaciji sa klimom na način da dio obrađenog zraka iz rekuperatora pošalješ na unutarnju jedinicu klime i kanalima dalje u prostor.Pogledaj malo kod "Daikina" i "Heliosa" ,imaju zanimljiva rješenja za takve situacije.
__________________
bez potpisa.
zh1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.09.2011., 00:16   #3
Rekuperatori zrak-zrak mogu pomoći na način da predgriju svježi zrak kojeg aktivnom ventilacijom ionako moraš ubacivati u kuću (pa je šteta da se baci toplina "smrdljivog zraka" kojeg bacaš van), ali svakako ga treba dogrijavati. Naravno, rekuperator treba imati pametno riješen odvod kondenzata (sa "prljave" strane), a ni ovlaživač svježeg (hladnog, suhog) zraka nije na odmet..

"Centralno" hlađenje zaboravi. A i jeftinija ti je varijanta popikat par klima na gornju etažu. Ja sam sa 8 cm stiropora na zidu i 15 cm vune (ventilirane) na krovištu, pa mi uz 4 velux-a treba klima 5-6 dana godišnje.

Ono što bi bilo šteta propustiti u projektnoj fazi je toplinska pumpa ako imaš ikakvih mogućnosti naći neku vodurinu. Takav sistem ti ljeti dopušta i pasivno hlađenje jer se voda kreće na cca 20 °C (ako nije baš iz dubina), pa se skoro eliminira opasnost od kondenzacije i gljivica. Dakako, samo preko izmjenjivača koji direktno "pušu" u prostor (voda-zrak), tako da su dostupni za čišćenje. Još ako hlađenje izvedeš tako da toplinskom pumpom hladiš prostor i griješ PTV - savršeno...

Kanale za hlađenje, ponavljam, zaboravi. Na kraju će ti to ispasti "skuplja pita od tepsije". Kanale razvuci samo za ventilaciju zimi, po mogućnosti, rekuperativnu. Za ljeto si projektiraj život "vani" a u kući samo hranu i spavanje. I po mogućnosti, dnevna soba u potkrovlju - zimi odlično, ljeti treba klima onih par dana, ali na etaži ispod se uredno boravi (spava) bez ikakve klime (tako sam si ja složio). Zimi "jače" griješ donju etažu pa imaš i prirodnu cirkulaciju između etaža, ako imaš unutarnje stubište, a ipak će gornja etaža biti toplija...

Joj, ja bi knjigu mogao napisati o tome čega se sve nisam sjetio kad je trebalo i kaj su mi sve "genijalci" sfušali, od toplinskih mostova do predimenzioniranog grijanja...


I da - jesi li računao za koliko milijardi godina će ti se isplatiti investicija u kondenzacijski kotao? Usput, ja grijem 200 kvadrata na 3 etaže sa mlakim radijatorima i bojlerom kojeg su mi "stručnjaci" uvaljali (28 kW), a ja bio u žurbi... sad kad računam, najmanji od 11 kW bi mi bio dovoljan za 95% zime...

Solarno se isplati za 10-ak godina, tak računa kolega koji ga ima za PTV. Doduše, za 3 člana obitelji. Trebaš imati u vidu da se i antifriz mijenja i tako to. No, ako su subvencije u igri - šteta ih je ne pokupiti, posebno ako vas kani više tamo živjeti. Kolega kaže da mu se kotao uopće ne pali od 5-10 mjeseca. Ima 360 litarski tank...
__________________
Nullius addictus iurare in verba magistri... In a name of science, question everything

Zadnje uređivanje sonata-LPG : 15.09.2011. at 00:27.
sonata-LPG is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.09.2011., 08:30   #4
Hvala na odgovorima.

Istraživao sam vetikonvektore i nekako sam sve bliže zaključku da mi to ne treba. To je OK stvar jer možeš riješiti grijanje i glađenje u jednom, a najiteresantnije je u kombinaciji sa toplinskom pumpom voda/voda. Međutim zbog ugode stanovanja/grijanja i pripreme za neke buduće novije oblike grijanja definitivno idem na podno grijanje. Za max 20 godina svaki sustav grijanja je spreman za zamjenu. Također u trenutnom prostoru u kojem živim imam podno grijanje i oduševljen sam istim. Pošto mi ne treba grijanje, vetilokonvektori mi se čine nepotrebno skupa investicija, a i neču imati neku veliku potrebu za hlađenjem prostora. Mislim da ću ići na klasični klima uređaj.


Ostaje i dalje pitanje da li mogu koristi ventilaciju za prenošenje hladnog zraka? Ja sam si to zamislio da se u ulaznu cijev ventilacije, nakon rekuperatora, ugradi unutarnja jedinica klima uređaja (ili nešto slično) koja će po potrebi hladiti zrak, koji se dalje ventilacijskim kanalima raznosi po kuči. Da li u ventilaciji ima dovoljan protok zraka da to bude efektivno? Mislim da će se raditi o cca 100m3/h protoka zraka. Da li će se raditi kondenzat po cijevima (glivice)?
Mislim da bi takva solucija bila praktičnija (tehnički, estetski i financijski) jer treba samo 1 unutrašnja jedinica (mono sistem) a ventilacija distribuira hladni zrak po kući.

Ventilaciju u kuču postavljam prvenstveno radi ugode življenja/kvalitete zraka. Naime objekt u kojem sam trenutno je osrednje izoliran (kombi izolacijone ploče, koje su ekvivalent cca 8cm stiropora) i ima PVC stolariju. Ako nisu otvoreni prozori nakon 2-3 sata postane jako zagušljivo. Svatko tko radi novu dobro izoliranu kuču sa kvalitetnom stolarijom bi trebao razmišljati o ventilaciji. Rekuperator je samo dodatak ventilaciji koji drastično smanjuje toplinske gubitke zbog provjetravanja, a koji su u niskoenergetskoj/pasivnoj kuči veći od gubtka kroz zidove/prozore!


Sonata:
Toplinska pumpa (voda/zemlja ili voda/voda) se meni nikako ne isplati jer na parceli već imam priključak plina. Po mojoj računici toplinska pumpa zbog visoke početne cijene i male energetske potrebe objekta mi se isplati tek nakon >20g. Nakon 20g ću svakako morati mijanjati bilo koji sustav grijanja. Djelomično zbog toga i postavljam podno grijanje jer je to najefikasnije/najugodnije niskotemperaturno grijanje na koje nakon 20g. mogu priključiti bilo koji sustav grijanja/hlađenja.

Kondenzacijski bojler napram običnog mi se ipak ne isplati iako ću imati niskotemperaturno grijanje. Uzimam ga prvenstveno jer sam skoro doživio trovanje plinom zbog neispravnog klasičnog fasadnog bojlera, a klasičan bojler meni ionako nije preporučljiv zbog ventilacije.

Zadnje uređivanje core_zero : 15.09.2011. at 09:08.
core_zero is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.09.2011., 10:32   #5
Prenošenje hladnog zraka kroz ventilacijske kanale je sasvim u redu ukoliko se radi o uzimanju svježeg zraka zimi. Kanal mora biti toplinski izoliran (sa vanjske strane, dakako) da ne dođe do kondenzacije sa vanjske strane kanala zbog doticaja unutarnjeg toplog zraka sa hladnom (vanjskom) stijenkom kanala. Hladan svježi zimski zrak je relativno suh u odnosu na unutarnji zrak, tako da se grijanjem svježeg hladnog zraka u kanalu samo još više udaljavaš od točke rosišta jer se relativna vlažnost smanjuje povećanjem temperature zraka. Uostalom, zato se i stavljaju ovlaživači na radijatore jer svakim zimskim provjetravanjem kuće smanjiš relativnu vlažnost do razine na kojoj više nemreš disat' kak je zrak suh...

Još jednom ponavljam - zaboravi na hlađenje (ljetno) kroz kanale. Naravno, to je moguće, i radi se, ali trebaš biti siguran da si u kanal poslao dovoljno odvlažen zrak. Zaista nema smisla da se godinama razmišljaš da li je sve izvedeno kako spada, da li funkcionira kako treba, te što ti se sve nakotilo u kanalu... evolucija je gadna stvar

Glede toplinske pumpe, investicija jest velika ako se radi o postavljanju izmjenjivača u zemlju ili kopanja na veliku dubinu za postavljanje dubinske sonde. To su najveći troškovi. Ako imaš neki potok u blizini, ili izdašan bunar, onda ti otpada najskuplji dio priče. A po današnjim cijenama energenata, plin je 2.5 puta jedtiniji od jednotarnifne struje (gledano po energetskom učinu). No, ako riješiš toplinski pumpu sa malom temp. razlikom, a to se i traži za podno grijanje, onda možeš postići COP i do 5, ali recimo da postigneš samo 4. To ti je već 60% jeftinije od jednotarifne struje, a ako ideš na dvotarifnu, onda se trošak više ne može ni usporediti. A grijanje ti više treba noću, jelte... Ljudi pretjeruju i sa snagom toplinske pumpe, a najbolja opcija bi bila nabaviti najmanju koja se može nabaviti/napraviti, jer uz takvu izolaciju ne treba ti više od 5kW trajne snage za 95% zimskih dana. A onu razliku, kad je vani -20, možeš nadoknaditi i "strujom", opet si na debeloj uštedi... No, sad sam zastranio daleko od teme - to je valjda zato što pokušavam iznaći neki način da instaliram nekakvu DIY topl. pumpu, pa gnjavim ljude okolo


Glede bojlera, kod mene je klasični cirko bojler na dimnjaku, s tim da se nalazi na vanjskom zidu, pa je kroz zid prosvirana rupa sa mrežicom za usis, ispod bojlera, dakako. Ta prostorija se ne grije, iako je uvijek ugodno topla zbog gubitaka na alu-cijevi prema dimnjaku i na cijevima grijanja koje su izolirane, ali ipak je i izolacija (exp.polietilen) oko cijevi topla. Dakle, probijeni usis funkcionira samo prema bojleru i ne hladi prostor. Čak i kad bojler ne radi, dimnjak ima dovoljan "cug" da vuče zrak kroz rupu u zidu i preko bojlera taj isti zrak šalje u atmosferu... Doduše, ako nemaš dimnjak, onda fakit...!
__________________
Nullius addictus iurare in verba magistri... In a name of science, question everything

Zadnje uređivanje sonata-LPG : 15.09.2011. at 10:45.
sonata-LPG is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.10.2011., 22:58   #6
Quote:
core_zero kaže: Pogledaj post
...1.Da li je isplativ/preporučljiv zemni izmjenjivač topline ispred rekuperatora? Naime jedni mi vele super, drugi vele neisplativo, treči vele da je efikasnost skoro nikakva (navodno da radi dobro par sati/dana dok se ne ohladi zemlja oko cijevi i da onda je beskoristan. Da li se smije korisiti ljeti da hlađenje zraka (navodno je ljeti problem sa kondenzacijom i povezanim gljivicama/bakterijama)?...
Energetski i ekološki gledano zemni izmjenjivač je u redu jer se iskorištava solarna toplina pohranjena u tlu. To tlo ne smije biti nikako blizu ili oko temelja jer temeljno tlo nikako ne bi smjelo doći u zonu leđenja zbog stabilnosti zgrade. Dakle ako se ide na to - obavezno treba računati na okolno tlo koje osim za travnjak nije za ništa drugo jer će duže u ljeto biti niže temperature od tla kojem se zimi nije uzimala toplina (slična situacija je i sa površinskim kolektorom dizalice topline). Treba računati i na to da se priključuje odvod mogućeg kondenzata na sustav odvodnje (loše je to vući prepumpavanjem na višlju razinu - investicijski i energetski) koji treba biti niži. Projekt se radi po proračunu koji imaš na www.passiv.de i obično ide s 3 paralelne cijevi duge oko 100m obložene iznutra srebrnim premazom otpornim na stvaranje gljivica (Rehau npr. proizvodi takve namjenske i mogu napraviti proračun). Oprez treba kod terena gdje se može visoko dignuti podzemna voda zbog mogućeg prodora iste u sustav ventilacije. Benefiti zbog ljeta(hlađenja) se kod nisko energetskih kuća niti ne uzimaju jer je pametnije raditi prirodnu noćnu pojačanu ventilaciju koja uz uvijet masivnog zida radi odlično hlađenje sa bajpasom kroz rekuperator (da se ne grije ulazni zrak). Dakle rekuperacija je po meni odlična stvar ako se bazira samo za zimu (ostala godišnja doba - otvaranjem starih dobrih prozora i vrata).
Ali...
dolazi ono ali...
može se izbjeći potreba za predgrijavanjem zraka korištenjem kvalitetnije rekuperacije.
Kvalitetnija rekuperacija je po meni ona koja rekuperira uz toplinu i vlagu.
Takav rekuperator ne zahtjeva predgrijanje ulaznog vanjskog zraka, no skuplji je. Kod pločastih izvedba (ima i rotacionih) koriste se posebne membrane koje su iz celuloze s posebno obrađenim lejerima - istražili i otišli najdalje znanstvenici iz Kine, a europski proizvođači to brendiranjem najbolje naplaćuju.
Ja bih osobno prije išao na kvalitetniji rekuperator, nego na dodatni zemni izmjenjivač, no svatko sudi zasebno...
No osiguranje predgrijanja se može ostvariti i preko izmjenjivača prije rekuperatora koji dovodi toplinu od npr. sustava grijanja ili preko el.-otpornog grijača što je meni osobno najjadnija opcija. Većina rekuperatora ima i sigurnosnu regulaciju protoka ovisno o leđenju izlaznih kanala.
A za komfor i ekonomičnost dobro dođu regulacijske petlje s osjetnikom količine vlage ili još bolje količine CO2 unutar kuće regulirajući protok zraka (manji protok - manje potrebne energije za transport zraka/ventilatore // manji protok zraka manji propuh koji mnogi ljudi baš i ne vole - što je strujanje zraka manje - komfor je veći).

Zadnje uređivanje viz : 05.10.2011. at 23:30.
viz is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2011., 07:34   #7
Quote:
core_zero kaže: Pogledaj post
...2. Da li se može navedeni objekt hladiti preko ventilacije, tako da se hladnjak zraka ugradi u samu ventilaciju? Samo mi je jedan strojar rekao da misli da ne jer je navodno premali protok zraka kroz istu, a ako će mi delta T biti više od -10 stupnjeva opet imam problema sa kondenzacijom i glivicama/bakterijama...
Objekt se može hladiti preko ventilacije i to je izvedivo (primjeri su novije veće poslovne zgrade), drugo je pitanje je li to dostatno hlađenje (provjeriti potrebe za hlađenjem).
Ima raznih izvedbi rekuperatora - pogledaj bilten:
http://www.tzwl.de/
Dakle ima svega!
Kondenzacija nastaje samo tamo gdje se hladi, ali ne i tamo gdje se grije. Dakle kod centalnog hlađenja kondenzat nastaje na toplinskom izmjenjivaču koji hladi ulazni zrak i on treba imati riješen odvod kondenzata (kao i unutarnja jedinica split rashladnog uređaja ili izmjenjivač topline koji hladi izlazni zrak iz kanala). U kanalima koji razvode hladni zrak ne nastaje kondenzacija jer se taj zrak u njima grije (da se to smanji - kanali se toplinski izoliraju) već se kondenzacija može pojaviti oko kanala jer hlade okolinu (toplinska izolacija oko kanala smanjuje pojavu moguće štete zbog kondenzacije oko kanala). Dakle gljivice mogu nastati tamo gdje se stvara kondenzat, a to nisu kanali u ovom slučaju i tu je opasnost od gljivica i pljesni jednaka kod centralne ili decentralne rashlade. Gdje se još stvara kondenzat - na izlaznim rešetkama gdje izlazi hladni zrak koji hladi unutarnji topao zrak iz kog se može kondenzirati vlaga po rešetkama (tu je problem odvođenja mogućeg kondenzata i pojave gljivica).
Prednost centalne je manja investicija, a nedostatak je nemogućnost zasebne regulacije temperature po prostorijama.
U ovoj raspravi zgodno je za primjetiti način odabira nosioca odvoda topline (hlađenja): zrak, voda, rashladno sredstvo -- transportni troškovi su drastično različiti što se jednostavno vidi po presjeku cijevi/kanala.
No na svakom je da odluči što želi - ovo su moja razmišljanja.

Zadnje uređivanje viz : 06.10.2011. at 08:02.
viz is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2011., 20:56   #8
Quote:
sonata-LPG kaže: Pogledaj post
Rekuperatori zrak-zrak mogu pomoći na način da predgriju svježi zrak kojeg aktivnom ventilacijom ionako moraš ubacivati u kuću (pa je šteta da se baci toplina "smrdljivog zraka" kojeg bacaš van), ali svakako ga treba dogrijavati. ...
Tako sam i sam razmišljao, no iz iskustva onih koji to imaju baš i nije tako:
Da odgovorim na tvoje pitanje. U slučaju kad se ventilirani zrak ne dogrijava, a temperatura u kući je ugodna, nama nije problem. Naprotiv. Prvo zato, jer se taj zrak osjeti samo na mjestu direktno ispod rešetke (mi imamo stropne rešetke). A drugo, jer čak osvježava klimu u sobi. Jer osjet hladnijeg zraka stvara dojam da u sobu ulazi fini čisti zrak izvana, što je točno. No, kad se zrak dogrijava, taj se osjećaj gubi. Nešto slično kao kad otvoriš prozor i udahneš vanjski zrak. -ovo je sa jedne slične rasprave
http://www.e-vozila.com/forum/viewto...=1195&start=15
Zidno ili podno grijanje daje, slažem se, najbolji komfor (no tromo je, mada ionako u masivnoj niskoenergetskoj kući nije preporučljiv prekid grijanja zimi zbog tada potrebne daleko veće snage izvora topline da zagrije u razumno vrijeme kuću koja se dužim negrijanjem ohladila, a također da se ne dogodi kondenzacija dolaznog zraka po kanalima koji se hladi prolazeći kroz kanale uz hladne zidove/podove - tako da njegova tromost u regulaciji nije presudna kod odabira tijela grijanja).
Ostalo navedeno = OK :-)

Zadnje uređivanje viz : 06.10.2011. at 21:02.
viz is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2012., 14:32   #9
Nisam se dogu javljao, financijske obveze, papirologija i ine stvari su malo prolongirale projekt ali na proljeće se kreće

Na kraju se ide na:
poroterm 25cm + 20cm kamene vune + izolacija temelja i krova
3-slojna stakla
podno grijanje
toplinska pumpa
ventilacija sa rekuperatorom

Po grubom proračunu čak ispada da će se raditi o pasivnoj kući

Odustao sam od zemnog izmjenjivača topline, preskupo sa previše potencijalnih problema.
Da li se isplati predgrijavanje ispred + slabo hlađenje nakon rekuperatora izmjenjivačem voda/zrak pogonjenog od strane toplinske pumpe (da se izbjegne leđenje zimi, te dobije lagani efekt hlađenja ljeti)?
Pošto sam prešao na toplinsku pumpu da li mi se isplati solarno grijanje PTV (5 člana obitelji, 40% sufinancira županija)?
Da li zbog ventilacije ići na spušteni strop ili integrirati ventilacijske kanale u deku?
Koga preporučate (izvođač/proizvođač) za stolariju, ventilaciju, toplinsku pumpu?
core_zero is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.10.2012., 00:06   #10
Ne mogu ti pomoci za izvođačima, ali ja sam uradio ovako:

1. Daikin Altherma 16Kw Toplinska Pumpa za podno, oko 350m2, imam fan-coils u svakoj sobi i jedan velki podni konvektor u dnevnom za hladjenje leti, odvojeno od podnog grejanja, dakle cevi za fan-coils idu od Daikin odvojeno od poda za ove,

2. Emmeti EE 300S - 300L Bojler Toplinska pumpa za toplu sanitarnu vodu, daje jos nekih 150m3/h ispusni hladni vazduh kad radi, da se hladi kuca leti,

3. Rekuperator sam izmedju Daikin HRV i Mitsubishi Losnnay ​, imam jos koju nedelju da odlucim. Rekuperaciju radim cisto za svez vazduh, i da se komotno dise u kuci, neces nikad da vratis investiciju ali vazduh ce da bude super.
Pazi da ne uzmes pre jaki rekuperator, koji bi i u najmanju brzinu duvao kao bura u kanalima a i zbog zvuka,

4. Stolarija - Schuco Corona Si82 (0.9 W/(m²K), troslojno staklo sa argonom 4-6-4-6-4 LOW-E, 82mm profil.

Kuca je od Xella Silka (24cm silikatni blokovi, ne prodaju se u HR) i 22cm Stiropor. Podrum i temeljna izolacija je XPS 12cm.

Ja ne bi stavio rekuperator cijevu u plocu nego bi radio spušteni strop, ako ides u plocu, ima nekih skupih flexi cijev od Helios, anti-static, srebro blla blla.

Solarno grijanje sam kalkulirao da treba oko 17 godina da se isplati (bez subvencije) kad vec imam Toplotnu pumu, pa sam odustao, ali sam stavio cijevi u krov, nek ostanu tamo.
Tamarind is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.10.2012., 15:33   #11
Kolika je uopće cijena fan-coila ako ga stavljaš u svaku prostoriju?
Fan-coil ti uvlači zrak od ventilacije ili samo recirkulira zrak u prostoriji?
core_zero is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2012., 11:14   #12
Molin misljenje. Zivin u puli.zidovi su 29cm obicna cigla + u planu fasada 14cm stiropora (vjerovatno grafitni), stolarija je rehau euro 86mm sa 3 stakla (4-16-4-16-4+ low-e + argon). Krov je ispuna i beton(20cm) + 18cm stiropora +7cm estrih i onda ventilirani krov. Kuca je okrenuta tako da su skoro sve prostorije cjeli dan na suncu. Zime nisu jake. Postavio san cjevi za radijatore ali nebi radio centralno grijanje ako bi uspio sve grijati sa klimama. Trenutno zivimo u 55m2 i jedna klima grije za cca 300kn mjesecno s tin da su zidovi tu kameni 60cm ali bez izolacije. Da li je moguce grijati kad se napravi fasada 140 m2 sa 4 klime (inverter) ako se uzme sve gore navedeno?

Drugo:
Da li je dovoljno samo par puta dnevno po par minuta otvarat prozore radi izmjene zraka ili bi trebalo napraviti nekakvu ventilaciju? I ča je to rekuperator? Hvala
leano is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2012., 11:14   #13
Molin misljenje. Zivin u puli.zidovi su 29cm obicna cigla + u planu fasada 14cm stiropora (vjerovatno grafitni), stolarija je rehau euro 86mm sa 3 stakla (4-16-4-16-4+ low-e + argon). Krov je ispuna i beton(20cm) + 18cm stiropora +7cm estrih i onda ventilirani krov. Kuca je okrenuta tako da su skoro sve prostorije cjeli dan na suncu. Zime nisu jake. Postavio san cjevi za radijatore ali nebi radio centralno grijanje ako bi uspio sve grijati sa klimama. Trenutno zivimo u 55m2 i jedna klima grije za cca 300kn mjesecno s tin da su zidovi tu kameni 60cm ali bez izolacije. Da li je moguce grijati kad se napravi fasada 140 m2 sa 4 klime (inverter) ako se uzme sve gore navedeno?

Drugo:
Da li je dovoljno samo par puta dnevno po par minuta otvarat prozore radi izmjene zraka ili bi trebalo napraviti nekakvu ventilaciju? I ča je to rekuperator? Hvala
leano is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2012., 01:18   #14
Quote:
core_zero kaže: Pogledaj post
Kolika je uopće cijena fan-coila ako ga stavljaš u svaku prostoriju?
Fan-coil ti uvlači zrak od ventilacije ili samo recirkulira zrak u prostoriji?
Fancoil u denovnom je podni konvektor (hrvatski KlimaOprema PKH 2600 (2.6m, 900 euro) a u moju spavacu 2m (680 euro)

U drugih 5 soba je Daikin FWT03 (3kw) i FWT04 je u SPA/Jakuzzi, cena oko 380-420 euro za svaki.

Ovo su svi vodeno grejani/hladjeni a recirukulisu vazduh od sobe posto kombi fancoils sa vodom i sekundarnim filtriranim odvodom vazduha su skupi, masivni i samo u velikim zgradama ih rade, dakle komercijalno, ali posto rekuperator cisti vazduh 24/h dnevno, imam konstantan svez zrak.
Tamarind is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2012., 01:37   #15
Quote:
leano kaže: Pogledaj post
Molin misljenje. Zivin u puli.zidovi su 29cm obicna cigla + u planu fasada 14cm stiropora (vjerovatno grafitni), stolarija je rehau euro 86mm sa 3 stakla (4-16-4-16-4+ low-e + argon). Krov je ispuna i beton(20cm) + 18cm stiropora +7cm estrih i onda ventilirani krov. Kuca je okrenuta tako da su skoro sve prostorije cjeli dan na suncu. Zime nisu jake. Postavio san cjevi za radijatore ali nebi radio centralno grijanje ako bi uspio sve grijati sa klimama. Trenutno zivimo u 55m2 i jedna klima grije za cca 300kn mjesecno s tin da su zidovi tu kameni 60cm ali bez izolacije. Da li je moguce grijati kad se napravi fasada 140 m2 sa 4 klime (inverter) ako se uzme sve gore navedeno?

Drugo:
Da li je dovoljno samo par puta dnevno po par minuta otvarat prozore radi izmjene zraka ili bi trebalo napraviti nekakvu ventilaciju? I ča je to rekuperator? Hvala
Sa tom izolacijom od 14cm grafita, sto je negde oko 16-17cm obicnog stiropora, dobio bi vrlo dobru izolaciju. U naj losijem slucaju za hladne dane, stavi neki jeftin kamin u dnevnom.

Zavisi koliko velike su ti prostorije za svaku klimu, ali recimo u kuci od brata ima 4 spavace sobe od po 20m2, i dnevnu otvoren plan nekih 60m2, greje sve klimom, i kad puca minus u zimu, pomaze ga sa kaminom.

Rekuperator ti je izmenjivac vazduha, koji uzme zrak iz sobe recimo od 22C i izbaci ga vani, a u tom procesu greje izmenjivaca topline, a onda usisa vazduha kroz drugu cijev iz vani recimo od 10C, koji prodje kroz pregrejan izmenjivac, pa udje u sobu sa nekim 16C. Dakle rekuperira vecinu te gubljene energije kroz provetravanje, a i unese filtriran vazduh kuci.

Ima de-centralizovanih rekuperatora, izgleda ko klima, recimo Mitsubishi Lossnay VL100-UE (400 eura), link http://www.mitsubishielectric.com.au...0-brochure.pdf

Provetravanje kuce ne moze se raditi za 2 minuta, nego treba sva vrata/prozora da se otvore odjednom pa da se pravi promaja, 1-2 puta dnevno najmanje 10 minuta, kako bi se radila pravilna razmena vazduha.
Tamarind is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2012., 08:45   #16
Ali neman mogucnost stavljanja kamina.kod nas nisu jake zime sa velikin minuson i to kratko traje a sa ovon klimon 3.5/4.2 bez problema zagrijen tih 55m2 jedino zimogrozna zena si voli u kupatilu ukljucit jos i grijalicu za kupanje i poljeva se vrucon vodon hehe kao kad je kolinje :-P . Zbog toga mi je i palo na pamet da bi grijao jednog dana kad bude gotovo sve sa klimama. Jos kad se napravi fasada bi trebalo biti lakse i zagrijat i hladit.

Znan da za izmjenu zraka treba vise od 2 minute sve otvorit i to nije nikakav problem jer zidovi se ne ohlade pa kad se opet sve zatvori oni isijavaju toplinu i brzo se opet dobije normalna temp. Nekako mi se to cini bolja varijanta nego uz 4 klime stavljat jos npr 3 rekuperatora.i financijski nisu jeftini a opet bili bi koristeni cca 2mj/god jer ovo ostalo vrime su nan ionako skoro svi prozori otvoreni na ventus. Mozda grijesin ali vrime ce pokazat.
leano is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2012., 08:46   #17
Ali neman mogucnost stavljanja kamina.kod nas nisu jake zime sa velikin minuson i to kratko traje a sa ovon klimon 3.5/4.2 bez problema zagrijen tih 55m2 jedino zimogrozna zena si voli u kupatilu ukljucit jos i grijalicu za kupanje i poljeva se vrucon vodon hehe kao kad je kolinje :-P . Zbog toga mi je i palo na pamet da bi grijao jednog dana kad bude gotovo sve sa klimama. Jos kad se napravi fasada bi trebalo biti lakse i zagrijat i hladit.

Znan da za izmjenu zraka treba vise od 2 minute sve otvorit i to nije nikakav problem jer zidovi se ne ohlade pa kad se opet sve zatvori oni isijavaju toplinu i brzo se opet dobije normalna temp. Nekako mi se to cini bolja varijanta nego uz 4 klime stavljat jos npr 3 rekuperatora.i financijski nisu jeftini a opet bili bi koristeni cca 2mj/god jer ovo ostalo vrime su nan ionako skoro svi prozori otvoreni na ventus. Mozda grijesin ali vrime ce pokazat.
leano is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.10.2015., 19:32   #18
zna netko cijenu za rekuperator zraka za cca 100m2 kuce?

da li ga je bolje predviditi u roh bau fazi ili se moze i kasnije ugraditi?
blaenka is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.10.2015., 19:56   #19
Quote:
blaenka kaže: Pogledaj post
zna netko cijenu za rekuperator zraka za cca 100m2 kuce?

da li ga je bolje predviditi u roh bau fazi ili se moze i kasnije ugraditi?
Sustav ventilacije potrebno je predvidjeti u roh bau fazi gradnje kada je potrebno instalirati cijevni razvod zraka. Sam rekuperator zraka se instaliura kasnije, kada se radi opremanje kuće.
U svojoj kući sam predvidio sustav ventilacije, te proveo instalacije, no još nisam instalirao rekuperator.

Neki dan sam dobio ponudu za rekuperator Mitsubishi LGH-25RVX-E koji je dostatan za kuće veličine 100 - 150m2. Cijena je 9000kn s PDV-om. Cijena instalacijskog materijala za cijevni razvod za kuću od 100-150m2, zračne ventile itd. je cca 6000kn. Cijena instalaterskih radova još cca 5000kn, što daje ukupno oko 20000kn za ventilacijski sustav koji se instalira u novogradnju i predviđen je u rohbau fazi. Kod naknadne ugradnje u postojeću kuću troškovi su značajno veći.
Pri tome nije uračunat zemni izmenjivač koji značajno podiže cijenu instalacije.
Chvembo is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2017., 01:10   #20
Da malo oživim ovaj post - kupio bih rekuperator, imam sve razvode po kući i žao mi je što financijski do sada nisam uspio realizirati i sam uređaj. Na netu baš i nema neke ponude, barem ju ja ne vidim. Ugavnom se sve svodi na Mitsubishi, Fujitsu i kinezi Midea i Gree. Koliko lošiji mogu biti kinezi na tom polju? Nije to neka svemirska tehnologija, ne? Na što paziti kod kupnje? Ugavnom, kuća je nekih 200m2, tj. recimo 500m3, i mislim da bi mi uređaj s protokom od 200-300 m3/h bio dovoljan.
Planiram na ulazni dovod zraka još staviti nekakav izmjenjivač voda/zrak kroz kojeg bi tekla voda iz bunara. Ima li nekih gotovih rješenja, ili da velim dečkima kod instalacije da samo ubace kiler od golfa?
hegedus is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:01.