Generalizacija

[xxxyya235]

Promatrajući dio prirode koji se sastoji od golemog broja nekih jedinki, tehnički ju nije moguće 100% precizno opisati, bile to milijarde molekula, ili milijuni ljudi. Jer za potpuno objašnjenje morali bi posjedovati svaku utjecajnu informaciju o svakoj jedinki koju promatramo, pregolema količina informacija.

Teško je izreći sud koji bi u jednoj rečenici obuhvatio opis svih tih jedinki. Možemo pogoditi veći ili manji dio. Možemo i pogoditi sve, ali to se u prirodi rijetko dešava. Znači da detaljno obuhvatimo sve trebalo bi barem govoriti u nekim postocima za svaki dio te gomile koji se ponaša na isti način.

Zahtijevati od nekog da pogodi statistički 100% točnu informaciju je u tom slučaju suludo, ili iskorištavati nekakav protuargument 'generalizacija' u slučaju da je osoba pogodila 95% jedinki svojom izjavom.

To bi bilo ok u slučaju da netko totalno promaši realnu vrijednost, ali u slučaju da netko iznese tvrdnju koja se u velikoj mjeri poklapa sa stvarnošću i ne želi se zamarat nekim malim rasipanjima ne vidim smisao u cjepidlačenju.

[Sloterdijck]

Radi li se ovdje o generalizaciji ili generaliziranju?

[kozmopolita]

xxxyya235 kaže:

Promatrajući dio prirode koji se sastoji od golemog broja nekih jedinki, tehnički ju nije moguće 100% precizno opisati, bile to milijarde molekula, ili milijuni ljudi. Jer za potpuno objašnjenje morali bi posjedovati svaku utjecajnu informaciju o svakoj jedinki koju promatramo, pregolema količina informacija.

Teško je izreći sud koji bi u jednoj rečenici obuhvatio opis svih tih jedinki. Možemo pogoditi veći ili manji dio. Možemo i pogoditi sve, ali to se u prirodi rijetko dešava. Znači da detaljno obuhvatimo sve trebalo bi barem govoriti u nekim postocima za svaki dio te gomile koji se ponaša na isti način.

Zahtijevati od nekog da pogodi statistički 100% točnu informaciju je u tom slučaju suludo, ili iskorištavati nekakav protuargument 'generalizacija' u slučaju da je osoba pogodila 95% jedinki svojom izjavom.

To bi bilo ok u slučaju da netko totalno promaši realnu vrijednost, ali u slučaju da netko iznese tvrdnju koja se u velikoj mjeri poklapa sa stvarnošću i ne želi se zamarat nekim malim rasipanjima ne vidim smisao u cjepidlačenju.

U matematici postoje induktivne tvrdnje za koje se može dokazati da 100% vrijede za sve članove na koje se odnose. Radi se o tzv. "totalnoj indukciji".

Prirodne znanosti su nešto drugo doli matematika. Prema Popperu, prava znanost je (za razliku od pseudoznanosti i ideologije) ona čije se tvrdnje u principu mogu falsificirati, ustvari - pobiti. Čovjek stvara modele prirode (isto tako i sociološke modele društva i društvenih kretanja) koji imaju ograničenu valjanost na raspon uvjeta koje obuhvaćaju. Tako Specijalna teorija relativnosti vrijedi za brzine usporedive sa brzinom svjetlosti, dok je za mnogo manje brzine primjenljiva Newtonova teorija.

Promjenom uvjeta uvijek su mogući izuzeci od prirodnih zakona, koji će biti onda obuhvaćeni nadogradnjom istih. Naime, teorija relativnosti nije negacija, već neka vrst nadogradnje zakona klasične fizike jer ih obuhvaća kao specijalni slučaj.

U slučaju društvenih zannosti nije ni u principu moguće nekom tvrdnjom obuhvatiti sve jedinke, pa društveni zakoni to ni ne pokušavaju. Oni se odnose na vladanje društva u cjelini, a ne jedinki.

U svakom slučaju, kao što je Marx rekao: "Praksa je jedini kriterij istinitosti". Praksa, shvaćena kao sveukupno ljudsko iskustvo, eksperiment i promatranje daje prolaznu ocjenu ili ruši znanstvene tvrdnje.

P.S.

Neka Sloterdick objasni svoju primjedbu, jer liči na jezički šovinizam! Čak i preme HJP radi se o istoj stvari!

[dajmidaj]

I jedno i drugo je u redu, samo ovisi na što si koncentriran, jer pravilo i iznimka, pravilo na koje se većina može pozivat i iznimke koje daju više infomacija o tim istim pravilima, i u jednom i drugom slučaju postoji gomila materijala za baviti se, da pogađa što nisi u jednom ili se ne baviš jednim nego drugim i obrnuto je idiotski. Jedno drugo p/održava i i i

[MillionMan]

ako ces o biljkama i zivotinjama onda je lakse

ljude je teze, jer svako novo iskustvo ga formira u nesto novo. pa se po prijasnjim iskustvima i ponasa. po facama se ljudi ponavljaju. ali ne vezano za misljenje. ali misljenje se ohoho ponavlja. samo sto covjek sam procesuira misli. pa u cemu to dvoje ljudi sinkronizirano uziva. u gledanju filma? i dont think so. znaci da svaki covjek ima u konacnici drugaciji rezultat razmisljanja. ali osnove postoje. tako da se ovce za kloiranje koje ce sluzit osnovama mogu klinirat. ali misli se ne mogu. i nikad nece moci. osim ako pricamo o racunalnom modelu. ili organskom modelu kojeg ce racunalo indeticno napunit kao i drugog

[dajmidaj]

Nije stvar procesa (uvjetno rečeno) nego jel kontaš što se događa, a najbolje je kad vidiš što se događa a drugi ne vidi i govoriš mu i naravno da ne razumije, ipak ponekad....
Ima isti rezultat s odgovorima koji su prilagođeni osobnom procesu a radi se o istom, ovisi koliko si se u stanju transformirati, koliko puta...
Ne znam koja je stvar u toj komparaciji s kompom.