Problem popularizacije znanosti

[wand_1]

kemik kaže:

Bad Pharma je značajno lošija.

Nisam čitao, ali moguće da je suvišna, tema o farmaceutima dovoljno je obrađena i u prvoj knjizi.

Brzo se potroši..

Ako govorimo o knjigama za popularizaciju znanosti i kritičkog razmišljanja, istaknuo bi i 'Svijet progonjen demonima' od Carl Sagana, 'Beliving brain' od Michaela Shermera..ako nekome nije dosta, tu je i bad astronomy, Randiev Flim-Flam! itd

[Hallsta-Eos]

Najveci problem znanosti kod nas je uravnilovka...To je poravnavanje svih znanstvenika po platnoj listi iz proracuna...
Nemali broj domacih znanstvenika odgovorno tvrdi da se novac dijeli svima bez kriterija,i tako se izjednacavaju oni znanstvenici koji odgovorno rade i zasluzuju novac od onih koji to zloupotrebljuju.
Nas znanstvenik koji radi u Kanadi,dr.Stagler(Stagljar)i domaci znanstvenik dr.Stullhoffer uporno to godinama ponavljaju...
Pomaka ocito jos nema..

[skeptik]

Hallsta-Eos kaže:

Najveci problem znanosti kod nas je uravnilovka...To je poravnavanje svih znanstvenika po platnoj listi iz proracuna...
Nemali broj domacih znanstvenika odgovorno tvrdi da se novac dijeli svima bez kriterija,i tako se izjednacavaju oni znanstvenici koji odgovorno rade i zasluzuju novac od onih koji to zloupotrebljuju.
Nas znanstvenik koji radi u Kanadi,dr.Stagler(Stagljar)i domaci znanstvenik dr.Stullhoffer uporno to godinama ponavljaju...
Pomaka ocito jos nema..

Treba razlikovati novac za plaće od novca za istraživanje. Pa idemo redom.

Plaća znanstvenika ovisi o nazivu njegovog radnog mjesta (npr. asistent, zn. suradnik, viši zn. suradnik, ili zn. savjetnik). Naziv radnog mjesta više ovisi o godinama staža nego o trenutnoj kvaliteti rada, dakle može se reći da po tom kriteriju imamo uravnilovku. No po tom kriteriju uravnilovka ne vrijedi samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Npr. dva asistenta u Njemačkoj imaju istu plaću, iako je jedan možda mnogo bolji od drugog. Naravno, govorimo o znanstvenicima u akademskom sektoru, dakle na sveučilištu ili javnom institutu koji ne financira sam sebe. Za komercijalna ne-akademska istraživanja (u Hrvatskoj npr. Pliva) vrijede sasvim neka druga pravila.

Novac za istraživanje je sasvim duga priča. Osnivanjem Hrvatske Zaklade za Znanost (HRZZ), u Hrvatskoj se u zadnjih par godina dogodio značajan pomak. Neki projekti su dobili puno novca, neki malo, a neki ništa, i to sve na osnovu evaluacije kvalitete projekata. Ne kažem da je ta evaluacija napravljeno kvalitetno i korektno (nažalost u velikom broju slučajeva nije), ali činjenica jest da je nekakva evaluacija napravljena, i da na osnovu toga možemo reći da u Hrvatskoj više nema uravnilovke.

Da zaključim, što se tiče postojanja ili ne-postojanja uravnilovke u akademskoj znanosti, Hrvatska se ne razlikuje puno od ostatka Europe. Dakle, ako postoji problem, taj problem se ne zove uravnilovka.

[kemik]

Hallsta-Eos kaže:

Najveci problem znanosti kod nas je uravnilovka...To je poravnavanje svih znanstvenika po platnoj listi iz proracuna...
Nemali broj domacih znanstvenika odgovorno tvrdi da se novac dijeli svima bez kriterija,i tako se izjednacavaju oni znanstvenici koji odgovorno rade i zasluzuju novac od onih koji to zloupotrebljuju.
Nas znanstvenik koji radi u Kanadi,dr.Stagler(Stagljar)i domaci znanstvenik dr.Stullhoffer uporno to godinama ponavljaju...
Pomaka ocito jos nema..

skeptik kaže:

Treba razlikovati novac za plaće od novca za istraživanje. Pa idemo redom.

Plaća znanstvenika ovisi o nazivu njegovog radnog mjesta (npr. asistent, zn. suradnik, viši zn. suradnik, ili zn. savjetnik). Naziv radnog mjesta više ovisi o godinama staža nego o trenutnoj kvaliteti rada, dakle može se reći da po tom kriteriju imamo uravnilovku. No po tom kriteriju uravnilovka ne vrijedi samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Npr. dva asistenta u Njemačkoj imaju istu plaću, iako je jedan možda mnogo bolji od drugog. Naravno, govorimo o znanstvenicima u akademskom sektoru, dakle na sveučilištu ili javnom institutu koji ne financira sam sebe. Za komercijalna ne-akademska istraživanja (u Hrvatskoj npr. Pliva) vrijede sasvim neka druga pravila.

Novac za istraživanje je sasvim duga priča. Osnivanjem Hrvatske Zaklade za Znanost (HRZZ), u Hrvatskoj se u zadnjih par godina dogodio značajan pomak. Neki projekti su dobili puno novca, neki malo, a neki ništa, i to sve na osnovu evaluacije kvalitete projekata. Ne kažem da je ta evaluacija napravljeno kvalitetno i korektno (nažalost u velikom broju slučajeva nije), ali činjenica jest da je nekakva evaluacija napravljena, i da na osnovu toga možemo reći da u Hrvatskoj više nema uravnilovke.

Da zaključim, što se tiče postojanja ili ne-postojanja uravnilovke u akademskoj znanosti, Hrvatska se ne razlikuje puno od ostatka Europe.

I ništa od toga napisanog nema nikakve veze s problemom popularizacije znanosti.

Ne treba biti posebno dobar i kvalitetan znanstvenik da bi bio dobar popularizator.
Nije svaki dobar i kvalitetan znanstvenik dobar popularizator - dapače.