Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
16.09.2011., 13:30
|
#61
|
Qu'est-ce que c'est?
Registracija: Oct 2006.
Lokacija: Ville lumière
Postova: 13,524
|
Quote:
Daniel.N kaže:
Moje skromno mišljenje:
reći je svršeni glagol, i oni se općenito ne rabe u prezentu.
Kazati se može koristiti u prezentu. Makar HJP kaže da je to svršen glagol, izgleda da se ponaša kao nesvršen.
|
Zasto se svrseni ne bi rabili u prezentu?
"Svaki dan pojedem jedno jaje, pretrcim dva kilometra i napravim 200 trbusnjaka"
Kazati i jest svrsen, kazivati je nesvrsen.
Ali razmislit cu o ostatku tvog posta.
__________________
Stephen Colbert: "Beauty isn't in the eye of the beholder; I've checked. There's nothing in there but veins and goo."
|
|
|
16.09.2011., 17:16
|
#62
|
Skeptik
Registracija: May 2007.
Lokacija: నల్లమల్ల కొండలు
Postova: 6,134
|
Quote:
colbert kaže:
Zasto se svrseni ne bi rabili u prezentu?
"Svaki dan pojedem jedno jaje, pretrcim dva kilometra i napravim 200 trbusnjaka"
|
Ma da, može u takvim općenitim rečenicama koje su formalno sadašnje vrijeme ali značenjski su mnogo neodređenije - "svaki put padnem ispit".
Ali ne u rečenicama tipa "opet ti kažem, nisi u pravu" ili "jedem blitvu".
Quote:
colbert kaže:
Kazati i jest svrsen, kazivati je nesvrsen.
|
No i glagoli vidjeti i čuti su svršeni (svršen = ne može se na njega nakačiti vremenska oznaka trajanja, tipa "2 sata") pa se normalno koriste u prezentu:
- Vidim Igora, ali ga ne čujem, jer sam gluh.
što nije isto kao (a formalno su oba glagola "svršena"):
- Kupim paštetu, ali ju ne jedem, djeca je pojedu.
Oba glagola (vidjeti, čuti) imaju sasvim nevezane (etimološki) glagole kao "pseudoparove": u onom "vidim" nije uopće bitan proces nego činjenica da postoji neki kontakt.
vidjeti - gledati
čuti - slušati
mislim da je tako i:
kazati - govoriti
|
|
|
17.09.2011., 13:13
|
#63
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
colbert kaže:
Zasto velim rabimo samo u prezentu?
I zasto u govoru prakticki svi rabe kazati samo u prezentu, a reci u perfektu i futuru?
Rekao sam, reci cu uobicajeni su, kazao sam, kazat cu nisu.
Kazem je uobicajen, recem nije, pripada dijalektu.
|
U prezentu je standardno i reknem i rečem, ali nije frekventno - tko zna zašto.
Umjesto njih se u prezentu često čuje velim. A velim je nepotpuni glagol: ima samo prezent, imperfekt, pril. sadašnji i (rijetko) pridjev radni.
Kazati ima sve oblike i upotrebljava se bez ograničenja kao sinonim za reći i *veliti.
|
|
|
18.09.2011., 18:16
|
#64
|
§
Registracija: Mar 2011.
Postova: 9,213
|
Quote:
Shain kaže:
U prezentu je standardno i reknem i rečem, ali nije frekventno - tko zna zašto.
|
Ja znam. Zbog idiota od nastavnika hrvatskog.
|
|
|
21.09.2011., 12:43
|
#65
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Pao mi je na pamet još jedan simpatičan glagolski oblik. Npr. u ovom pitanju:
- Kako se ti bješe zvaše?
|
|
|
22.09.2011., 00:06
|
#66
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2011.
Postova: 1,549
|
Quote:
Shain kaže:
Pao mi je na pamet još jedan simpatičan glagolski oblik. Npr. u ovom pitanju:
- Kako se ti bješe zvaše?
|
Nisam znao za ovo , ali siguran sam da ima veze s uporabom imperfekta u SMS-u i elektroničkim medijima.
|
|
|
22.09.2011., 11:45
|
#67
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2008.
Lokacija: Bugarska
Postova: 561
|
Quote:
Shain kaže:
Pao mi je na pamet još jedan simpatičan glagolski oblik. Npr. u ovom pitanju:
- Kako se ti bješe zvaše?
|
Ne znam s čime ima veze, ali jel to znači kad ne znaš nekoga kak se zove, ali je nekako nezgodno to priznati pa ga tako upitaš da ispadne kao da si znao ali ti baš u ovome trenutku pamet ispušila?
Kod nas ima isto pitanje. Obično ga rabe starci jer navodno sve znaju pa da ne ispadnu glupi. Drugo je slično pitanje "Čiji ti momak bješe?"
|
|
|
07.10.2011., 03:42
|
#68
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2011.
Postova: 7
|
Quote:
Daniel.N kaže:
No i glagoli vidjeti i čuti su svršeni (svršen = ne može se na njega nakačiti vremenska oznaka trajanja, tipa "2 sata") pa se normalno koriste u prezentu:
- Vidim Igora, ali ga ne čujem, jer sam gluh.
|
Vidjeti, čuti, doručkovati, ručati, večerati - ovi glagoli su dvovidni, tj. mogu imati i svršeno i nesvršeno značenje.
Kad sam bio mlađi, čuo sam bolje nego danas - nesvršeno
Čuo sam da dolaziš - svršeno
Čuo sam taj zvuk - može biti i jedno i drugo.
Slično se ponašaju mnoge mlađe posuđenice na -irati:
Dva sata sam analizirao ovaj tekst. - nesvršeno
Upravo sam analizirao ovaj tekst. - svršeno
Ono što dvovidnom glagolima teže pada je izražavanje učestale radnje (koje je sasvim prirodno za obične nesvršene glagole) pa neki od njih tu imaju dopunske glagole sa učestalim značenjem kao jedinim: viđati, ručavati, večeravati.
Kazati je više izuzetak koji se samo u prezentu može koristiti kao nesvršeni, a i tad samo da bi obavio tu jednu funkciju.
|
|
|
08.10.2011., 13:08
|
#69
|
Qu'est-ce que c'est?
Registracija: Oct 2006.
Lokacija: Ville lumière
Postova: 13,524
|
Quote:
Shain kaže:
U našem je standardu dobivati.
"V" je umetnuto da bi se izbjegao hijat: dobivati je postalo od osnove glagola dobiti sufiksom -a-.
U ruskom je dobyvat6, poljskom dobywać, češkom dobyvati.
Kod naših je istočnih susjeda dobijati. Oni su tu inovatorski umetnuli "j" umjesto "v".
|
Zasto na srpskom imamo i ubiven? (ovaj lik kaze 'morao biti ubiven', cak ne kaze ni 'morao da bude ubiven' )
__________________
Stephen Colbert: "Beauty isn't in the eye of the beholder; I've checked. There's nothing in there but veins and goo."
|
|
|
08.10.2011., 17:58
|
#70
|
Skeptik
Registracija: May 2007.
Lokacija: నల్లమల్ల కొండలు
Postova: 6,134
|
Quote:
zgmbl kaže:
Vidjeti, čuti, doručkovati, ručati, večerati - ovi glagoli su dvovidni, tj. mogu imati i svršeno i nesvršeno značenje.
Kad sam bio mlađi, čuo sam bolje nego danas - nesvršeno
Čuo sam da dolaziš - svršeno
Čuo sam taj zvuk - može biti i jedno i drugo.
|
Slažem se, ali je taj glagol prvenstveno svršen, izuzetno se koristi u nesvršenom značenju, kao što je analizirati prvenstveno nesvršen, svršeno značenje se može otkriti iz konteksta, tipa:
Kad analiziram uzorak, dobit ćeš rezultate.
čuo postaje nesvršen najviše u primjerima kao:
Dugo se čuo taj zvuk. (očito nesvršen kad ima oznaku trajanja)
No ipak postoji duboki razlog zašto uz čuti postoji i slušati, uz vidjeti i gledati...
|
|
|
08.10.2011., 19:29
|
#71
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
colbert kaže:
Zasto na srpskom imamo i ubiven? (ovaj lik kaze 'morao biti ubiven', cak ne kaze ni 'morao da bude ubiven' )
|
I kod njih je to dijalektalno, a ne standardno. Ali takav se "v" javlja i kod nas, npr. kod Kavanjina i Della Belle (on ubiva umjesto on ubija).
To je kod glagola sedmog razreda. Javlja se hijat, koji se uklanja na dva načina, uz pomoć "j" ( ispijen, prebijen ...) ili uz pomoć "v" ( skriven, naduven ...).
Standardizirano je ono što je frekventnije. Postoji i trpni pridjev čujen, ali je češće bilo čuven.
|
|
|
08.10.2011., 19:59
|
#72
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2011.
Postova: 7
|
Quote:
Daniel.N kaže:
Slažem se, ali je taj glagol prvenstveno svršen, izuzetno se koristi u nesvršenom značenju, kao što je analizirati prvenstveno nesvršen, svršeno značenje se može otkriti iz konteksta
|
Ne sporim da su im vidovi čestotno nejednaki, ali bitno je da se svi oni mogu pravilno javiti i kao svršeni i kao nesvršeni u svim vremenima, a kazati ne može. Nije mi bitno što su u jednom vidu rjeđi nego u drugom.
Čut ću bolje s tim aparatom. Čuh, čujah, čuo bih - svejedno, u ovoj rečenici je uvijek nesvršen. (Da, samo se iz konteksta i može znati kojeg je vida, ako sam oblik implicitno ne brani jedan vid.)
Quote:
No ipak postoji duboki razlog zašto uz čuti postoji i slušati, uz vidjeti i gledati...
|
Sigurno. Jedni znače voljni pokušaj i trud da se nešto percipira, a drugi uspješnu percepciju, voljnu ili nevoljnu.
Naći i tražiti?
|
|
|
09.10.2011., 23:16
|
#73
|
U samoizolaciji
Registracija: May 2011.
Lokacija: Calheta beach
Postova: 730
|
Nije mi jasno zašto mnogi koriste nesvršene glagole umjesto svršenih,
pa kažu
Zatvaraj vrata!
(umjesto Zatvori vrata!)
Sjedaj tu!
(umjesto Sjedni tu!)
|
|
|
09.10.2011., 23:27
|
#74
|
nego cha!
Registracija: Jun 2003.
Lokacija: Zg
Postova: 1,515
|
Quote:
Vigo kaže:
Nije mi jasno zašto mnogi koriste nesvršene glagole umjesto svršenih,
pa kažu
Zatvaraj vrata!
(umjesto Zatvori vrata!)
Sjedaj tu!
(umjesto Sjedni tu!)
|
prvo je (povišena) naredba, drugo se može artikulirati i kao molba
|
|
|
11.10.2011., 22:06
|
#75
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2011.
Postova: 7
|
Nesvršeni jesni imperativ obično znači nestrpljenje. Najčešče u naredbi, ali može biti i poziv u pomoć ili očajna molba.
|
|
|
11.10.2011., 22:32
|
#76
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2007.
Postova: 329
|
Quote:
colbert kaže:
I zasto u govoru prakticki svi rabe kazati samo u prezentu, a reci u perfektu i futuru?
Otkud to?
|
Praktički svi, ali zato ima i izuzetaka. Upravo ti pročitah post prvi put, tako da nije bilo zbog njega što sam ovo danas napisao:
Ne kazah ja da si trebala nabrojiti
nego jer tako, pa ako i rijetko, ponekad ipak pišem. Doduše, još rjeđe tako govorim.
|
|
|
11.10.2011., 22:56
|
#77
|
U samoizolaciji
Registracija: May 2011.
Lokacija: Calheta beach
Postova: 730
|
Oblik pomagajte! je netočan?
|
|
|
11.10.2011., 23:19
|
#78
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2007.
Postova: 329
|
Quote:
Vigo kaže:
Oblik pomagajte! je netočan?
|
Netočan, da. Ovdje se pisalo o tome.
|
|
|
12.10.2011., 00:40
|
#79
|
U samoizolaciji
Registracija: May 2011.
Lokacija: Calheta beach
Postova: 730
|
Znao sam da ima neka kvaka.
|
|
|
12.10.2011., 09:14
|
#80
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
Berekin kaže:
Netočan, da. Ovdje se pisalo o tome.
|
Nije tako.
"Pomaži" i "pomozi" neutralni su oblici (i posve ispravni), a "pomagaj" i pomogni" ekspresivni, i posve "točni" za svrhu kojoj služe:
- bit će tebi jao i pomagaj
- pomogni mi Mijate Tomiću.
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:07.
|
|
|
|