Fonetsko pisanje riječi

[pukovnikz]

Može li mi netko objasniti zašto većina jezika pišu jedno, a čitaju drugo.

Zamaislite da se broj 253 čita kao 512, a broj 4 se piše kao 11. Zar to nije samo nepotrebna zbrka.

Zašto se mora pisati because, a ne recimo bikouz u čemu je problem, zašto se inzistira na tom pisanju drugih riječ, na čemu se to bazira?

Navodno da uporaba mobitela vodi prema fonetskom pisanju engleskog, po meni je bitno da se pisanjem zapamti neki tekst, ali ako pišeš jedno, a čita se drugo onda se dvostruko pamti.

Dali je englezima to prirodno, kao što je nama prirodna određena gramatička pretvorba ili jednostavno moraju popamtiti kako se koja riječ piše.

Zahvaljujem se ako će mi netko odgovoriti

[nasmijanonebo]

I mene muci to pitanje godinama i godinama.
Zasto se neki jezici ne pisu fonetski ?
Vecina jezika u svijetu se pise skoro u cijelosti fonetski, osim engleskog, francuskog i jos nekih jezika kojih se trenutno ne mogu sjetiti.

[Orlin1979]

Pravopis je tradicija, pa ne bi mogao potpuno pratiti promjene u izgovoru, a osim toga mora sačuvati mogućnost za čitanje starijih tekstova iako se izgovor riječi izmijenio. Tako se pravopis polako udaljava od izgovora i može se ponovo približiti izgovoru samo reformama. Sve ovisi o načinu kombiniranja ovih 2 kontradiktorna principa - praćenje promjena u izgovoru i čuvanje kontinuiteta pravopisa i dostupnosti ranijih tekstova. Postoje jezici poput engleskoga i francuskoga koji su previše davali prednost tradiciji u pravopisu i dugo vrijeme nisu reformirali pravopis (npr. engleski pravopis nije imao bitnih izmjena već oko 500 godina) i tako se ortografija tako udaljila od suvremenog izgovora, pa ne bi bila moguća korisna pravopisna reforma - ili praktično ne bi bilo efekta (ako su izmjene male) ili bi se tako radikalno izmijenio pravopis da bi stariji tekstovi bili totalno nerazumljivi neupoznatima sa starim pravopisnim konvencijama. Pri tome su ti jezici već prošireni po velikim dijelovima svijeta (a i engleski nema standardizirajućih ustanova i službenog standarda), pa bi bilo skoro nemoguće doći do konsenzusa za bilo kakvu bitnu izmjenu pravopisa takvih jezika.

[pukovnikz]

Orlin1979 kaže:

Pravopis je tradicija, pa ne bi mogao potpuno pratiti promjene u izgovoru, a osim toga mora sačuvati mogućnost za čitanje starijih tekstova iako se izgovor riječi izmijenio. Tako se pravopis polako udaljava od izgovora i može se ponovo približiti izgovoru samo reformama. Sve ovisi o načinu kombiniranja ovih 2 kontradiktorna principa - praćenje promjena u izgovoru i čuvanje kontinuiteta pravopisa i dostupnosti ranijih tekstova. Postoje jezici poput engleskoga i francuskoga koji su previše davali prednost tradiciji u pravopisu i dugo vrijeme nisu reformirali pravopis (npr. engleski pravopis nije imao bitnih izmjena već oko 500 godina) i tako se ortografija tako udaljila od suvremenog izgovora, pa ne bi bila moguća korisna pravopisna reforma - ili praktično ne bi bilo efekta (ako su izmjene male) ili bi se tako radikalno izmijenio pravopis da bi stariji tekstovi bili totalno nerazumljivi neupoznatima sa starim pravopisnim konvencijama. Pri tome su ti jezici već prošireni po velikim dijelovima svijeta (a i engleski nema standardizirajućih ustanova i službenog standarda), pa bi bilo skoro nemoguće doći do konsenzusa za bilo kakvu bitnu izmjenu pravopisa takvih jezika.

Ali zašto nove riječi nisu fonetske, recimo kompjutor, zašto se mora pisati computer

Meni je to kontra logici, jer pisanje je oblik memoriranja ili pohranjivanja podataka, ako smo već uspjeli riječi fonetizirati, nema potrebe da se znakovi i glasovi ne poistovjete.

Dakle, pisanje ima za cilj da olakša pamćenje, pa ne vidim potrebu za pisanjem druge riječi, di bi bio problem da englez napiše kompjuter Ili npr, neke skraćenice CAD, zašto se to mora čitati kao ked? Ne vidim di bi nastala zbrka.

[bema]

pukovnikz kaže:

pa ne vidim potrebu za pisanjem druge riječi, di bi bio problem da englez napiše kompjuter

Između ostaloga, jer Englezi computer ne izgovaraju kao kompjuter, niti glas j zapisuju grafemom j. A kada bi se ta riječ zapisala baš onako kako se izgovara, bila bi neprepoznatljiva, osim što bi morali uvesti nove grafeme.

"Nove" riječi nisu nikad potpuno nove, niotkud, uvijek se tvore od nečeg poznatog, "starog" - i njihova razumljivost (između ostalog) ovisi o tome.

Recimo, computer je od glagola compute (fra. computer, lat. computare).

[mozak_free]

pukovnikz kaže:

Može li mi netko objasniti zašto većina jezika pišu jedno, a čitaju drugo.

Zamaislite da se broj 253 čita kao 512, a broj 4 se piše kao 11. Zar to nije samo nepotrebna zbrka.

Zašto se mora pisati because, a ne recimo bikouz u čemu je problem, zašto se inzistira na tom pisanju drugih riječ, na čemu se to bazira?

Navodno da uporaba mobitela vodi prema fonetskom pisanju engleskog, po meni je bitno da se pisanjem zapamti neki tekst, ali ako pišeš jedno, a čita se drugo onda se dvostruko pamti.

Dali je englezima to prirodno, kao što je nama prirodna određena gramatička pretvorba ili jednostavno moraju popamtiti kako se koja riječ piše.

Zahvaljujem se ako će mi netko odgovoriti

Odgovor je vrlo jednostavan. Zato što ljudski izgovor u mnogim jezicima ima više zvukova (fonema) nego grafema i nisu svi zapisani kao slova. I kod suglasnika i kod samoglasnika. Pogotovo je to vidljivo kod "prevođenja" s jezika na jezik. Recimo, engleski purple. R se izgovara drugačije nego kod nas, a o onaj samoglasnik jednostavno ne postoji u hrvatskom jeziku.

Zašto se držati originala? Zato što mnogih glasova koji se izgovaraju u engleskom u hrvatkom ni nema (recimo t u computeru).

Spelling se kao poseban predmet uči od malih nogu i teše kroz cijelo školovanje. Klinci to štrebaju bukvalno desetljećima.

Pipl mast trast ass.

Tako je i u Hrvackom jeziku.

[pukovnikz]

Ali nije problem uskladiti foneme i grafeme, tako da budu jednoznačni, kao npr. brojevi (znamenke), nekad smo 10 čitali kao tisuća (znaju malo stariji forumaši koji se sjećaju starih jugo novčanica).

Usput se zahvaljujem na odgovorima.

[pukovnikz]

mozak_free kaže:

...

Spelling se kao poseban predmet uči od malih nogu i teše kroz cijelo školovanje. Klinci to štrebaju bukvalno desetljećima.

...

Ali čemu to, moglo bi se uštediti vrijeme, kao što volimo da nam kompjuter ima brzu i modernu memoriju, tako bi bilo dobro da i pismenost bude što jednostavnija i brža, kako bi se umjesto bubanja spellinga, vrijeme iskoristilo za učenje nekih drugih sadržaja.

[pukovnikz]

bema kaže:

Između ostaloga, jer Englezi computer ne izgovaraju kao kompjuter, niti glas j zapisuju grafemom j. A kada bi se ta riječ zapisala baš onako kako se izgovara, bila bi neprepoznatljiva, osim što bi morali uvesti nove grafeme.

"Nove" riječi nisu nikad potpuno nove, niotkud, uvijek se tvore od nečeg poznatog, "starog" - i njihova razumljivost (između ostalog) ovisi o tome.

Recimo, computer je od glagola compute (fra. computer, lat. computare).

znam da nova riječ ima neki stariji korjen, ali mislio sam kao novo značenje, dao sam i primjer skraćenica CAD (dizajniranje pomoću računala) izgovaraju ked

Mi bi mogli to izgovarati kao ce pe er, pa bi bar asociralo iz prve o čemu se radi!

[HawkStr]

Dao je Orlin vrlo dobro objašnjenje. Izgovor se mjenjao, pravopis ostao. Pretpostavljam da su se mjenjali i nazivi glasova u abecedi. I ne vidim problema. Kad znaš nazivi engleskih glasova i jednostavna pravila kako se izgovaraju u naglašenom i nenaglašenom, otvorenom i zatvorenom slogu onda seve dođe na svoje. Ipak su ova pravila u engleskom samo okvir. Inače svi izgovaraju kako im dođe. Ameri, kanađani, australci - svatko ima svoj izgovor. Da ne govorim o Velikoj Britaniji - englezi, walesci, škotci, irci. Svatko bi morao imati svoje pismo.
Meni je osobno puno jasnije što znači "because" iako ne znao kako se izgovara, nego da vidim napisano "bikuz" iliti ne daj Bože "kmpyudr"

[Orlin1979]

HawkStr kaže:

Dao je Orlin vrlo dobro objašnjenje. Izgovor se mjenjao, pravopis ostao. Pretpostavljam da su se mjenjali i nazivi glasova u abecedi. I ne vidim problema. Kad znaš nazivi engleskih glasova i jednostavna pravila kako se izgovaraju u naglašenom i nenaglašenom, otvorenom i zatvorenom slogu onda seve dođe na svoje. Ipak su ova pravila u engleskom samo okvir. Inače svi izgovaraju kako im dođe. Ameri, kanađani, australci - svatko ima svoj izgovor. Da ne govorim o Velikoj Britaniji - englezi, walesci, škotci, irci. Svatko bi morao imati svoje pismo.
Meni je osobno puno jasnije što znači "because" iako ne znao kako se izgovara, nego da vidim napisano "bikuz" iliti ne daj Bože "kmpyudr"

Oprostite off topic, ali ne zaboravljaj veliko slovo za nazive nacija (ako u engleskome i za razliku od bugarskoga).

[makaranin]

pukovnikz kaže:

Ali čemu to, moglo bi se uštediti vrijeme, kao što volimo da nam kompjuter ima brzu i modernu memoriju, tako bi bilo dobro da i pismenost bude što jednostavnija i brža, kako bi se umjesto bubanja spellinga, vrijeme iskoristilo za učenje nekih drugih sadržaja.

Ma ti se salis sigurno....? Zelis reci kao primjer;
bez-smisleno, bes-smisleno, besmisleno, ili
Englez-ski, Engles-ski, engleski, ili
sve ove promjene sa 'ije-je-e', a da ne govorim o svim drugim. Trebaju da se koriste 3-4 pravila da bi se KONACNO doslo do potrebne rijeci. Ludost!! A ti govoris o engleskim spelling-om .

Ma engleski je sto puta laksi nego hrvatski, zasto bi inace (skoro) SVI po svijetu tezili da ga nauce: zaboravi sad ekonomske razloge nego govorim da djeca, pucanstvo, elita, politicari svi grabe engleske rijeci kao postapalice ili da se prave pametni(ji)...

[mozak_free]

tu ti tu rum tu tu tu
pipl mast trast ass

[Liburn]

hehe

pipl mast trast as:

a) ljudi nam moraju vjerovati
b) ljudi moraju vjerovati guzici
c) ljudi moraju gurati guzicu
d) ljudi moraju djelovati silom reakcije prema nama
e) ljudi moraju djelovati silom reakcije na guzicu
f) guzica pod silom reakcije naroda koji se tjera (*sila reakcije - Newton; tjeranje - spolno animalno)

[Thorin]

Bome točno.

Zato sam uvijek bio protiv "srpskog" sistema. Kako bi neko englesko ime i prezime napisao u izvornom obliku ako imaš ponuđenu "srpsku" varijantu?

[klaudio]

Thorin kaže:

Bome točno.

Zato sam uvijek bio protiv "srpskog" sistema. Kako bi neko englesko ime i prezime napisao u izvornom obliku ako imaš ponuđenu "srpsku" varijantu?

A zašto bi neko rusko ime zapisao u hrvatskom obliku, ako imaš englesku varijantu. Zar nije ljepše i prirodnije pročitat Tolstoy, Shevcenko, Khimki nego, ne daj Bože, Tolstoj, Ševčenko, Himki....

[makaranin]

klaudio kaže:

A zašto bi neko rusko ime zapisao u hrvatskom obliku, ako imaš englesku varijantu. Zar nije ljepše i prirodnije pročitat Tolstoy, Shevcenko, Khimki nego, ne daj Bože, Tolstoj, Ševčenko, Himki....

Zaboravio se Maria Sharapova, Novak Djokovic,.., umjesto Marija Šarapova, Novak Đoković, ...

Ali tu je kao primjer i ovo naše München a da si čita i izgovara kao Minhen. Gdje je tu naša fonetika...?

[Hekatonhir]

klaudio kaže:

A zašto bi neko rusko ime zapisao u hrvatskom obliku, ako imaš englesku varijantu. Zar nije ljepše i prirodnije pročitat Tolstoy, Shevcenko, Khimki nego, ne daj Bože, Tolstoj, Ševčenko, Himki....

Stvar navike. Nema to nikakve veze s "ljepšim" i "prirodnijim", to su gluposti. Naša je tradicija fonetska transkripcija ruskih imena, a tradicija je i da se imena koja su već dugo prisutna u hrvatskoj kulturi - kroatiziraju. Primjerice, Petar Veliki (Petar I. Aleksejevič Romanov) bit će uvijek Petar Veliki, bez obzira na to što ćemo u ostalim slučajevima rusko Пётр/Pёtr gdjegdje vidjeti kao Petar, a gdjegdje kao Pjotr.

[Sandiran]

Ne mozes engleski pisati fonetski jer mu je pravopis etimoloski.
Dakle, ovisno o izgovoru/varijanti engleskog imali bismo
10-20 mogucih zapisa iste rijeci, nastala bi totalna zbrka.

Osim toga, postoji i estetska komponenta.
Vijetnamski se pise ''fonetski'', ali zato izgleda jako ruzno, u usporedbi s kineskim ili japanskim. Od dijakritika boli glava, a neka slova imaju i cetiri reda dijakritika.



Eto, laiku uopce ne pomaze to sto se vijetnamski pise latinicom, i to relativno ''fonetski''.
Nije da ga mozes samo tako citati.

[Gluskab]

klaudio kaže:

A zašto bi neko rusko ime zapisao u hrvatskom obliku, ako imaš englesku varijantu. Zar nije ljepše i prirodnije pročitat Tolstoy, Shevcenko, Khimki nego, ne daj Bože, Tolstoj, Ševčenko, Himki....

Zato što ruska imena ne dolaze iz engleskog govornog područja i pisanje ruskih imena i prezimena po engleskom pravopisu u Hrvata isto je toliko nelogično kao kad bi moje prezime Rusi pisali po engleskom pravopisu(sa SH i CH). Nije ljepše i prirodnije,posebno bi ovo Khimki bar polovica stanovništva Hrvatske čitala Kimki a ne Himki.