Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika > Svijet

Svijet Zbivanja u svijetu

Zatvorena tema
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 18.10.2013., 01:48   #61
Quote:
komanin kaže: Pogledaj post
E sad je meni postalo nesto zanimljivo.
Pitao sam vas koliko je bilo Cincara u Srbiji prema zadnja 2 popisa. Ja sam pre manje od godinu dana gledao jedan dokumentarac na RTS-u bas o Cincarima koji me je veoma iznenadio i zainteresovao.
Naime, mene sada interesuje da li ima nekih veza izmedju Cincara i Vlaha istocne Srbije; 2 romejska naroda.
Jer, prema onom dokumentarcu po razrusenju cincarskog drevnog i velikog grada Moskopolja u Albaniji krajem 18. stoleca, Cincari su se odselili i mnogi su se doselili u ist. Srbiju, bili joj odani, imucni (kao sto su i bili u Albaniji), uticajni itd.
I ima jedna prica koja kaze da je Nikola Pasic poreklom Cincar,
(sto i nije neverovatno jer znamo da su i Branislav Nusic i Jovan Sterija Popovic bili Cincari) a Nikola Pasic je iz Zajecara.
I s obzirom da su se u istom kraju zatekli i Vlasi i dosljaci Cincari (cija bi nam potvrda mogla dakle biti i sam Nikola Pasic) to bi moglo znaciti da su te dve srodne grupe dosle u kontakt jedna sa drugom; ali su se ipak dosta malobrojniji Cincari verovatno utopili u vlasku, blisku nacionalnost, a znamo da je tada Vlaha u istocnoj Srbiji bilo gomila, to najbolje Lookey zna
Da li vi dakle znate nesto o tome?
Inace Lookey nisu li ipak Vlasi Srbiji drugaciji od Rumuna. Jer oni pripadaju istoj grupi naroda, samo ne znam na kojem stupnju (da li npr. kao svi Juzni Sloveni medjusobno ili svi Sloveni); dakle nije mi poznato koliko su srodni, a kazu da imaju drugaciji i osoben jezik, drugaciji od rumunskog, tako sam barem citao u novinama kada je ta prica o rumunizaciji Vlaha bila aktuelna. Ja sam mislio da su to 2 odvojena naroda.
I pokojni Taško Načić je bio Cincar poreklom (otudi njegovo čudno ime)
Prdoljub is offline  
Old 18.10.2013., 14:45   #62
Quote:
OsvetaPrdonja kaže: Pogledaj post
I pokojni Taško Načić je bio Cincar poreklom (otudi njegovo čudno ime)
Zašto čudno ime?? Meni zvuči kao tipično ime iz tih krajeva...
Imran is offline  
Old 18.10.2013., 15:04   #63
Quote:
Imran kaže: Pogledaj post
Zašto čudno ime?? Meni zvuči kao tipično ime iz tih krajeva...
Tasko Nacic je inace bio iz Krusevca, a ne iz istocne Srbije
Lucho is offline  
Old 18.10.2013., 15:08   #64
Quote:
komanin kaže: Pogledaj post
E sad je meni postalo nesto zanimljivo.
Pitao sam vas koliko je bilo Cincara u Srbiji prema zadnja 2 popisa. Ja sam pre manje od godinu dana gledao jedan dokumentarac na RTS-u bas o Cincarima koji me je veoma iznenadio i zainteresovao.
Naime, mene sada interesuje da li ima nekih veza izmedju Cincara i Vlaha istocne Srbije; 2 romejska naroda.
Jer, prema onom dokumentarcu po razrusenju cincarskog drevnog i velikog grada Moskopolja u Albaniji krajem 18. stoleca, Cincari su se odselili i mnogi su se doselili u ist. Srbiju, bili joj odani, imucni (kao sto su i bili u Albaniji), uticajni itd.
I ima jedna prica koja kaze da je Nikola Pasic poreklom Cincar,
(sto i nije neverovatno jer znamo da su i Branislav Nusic i Jovan Sterija Popovic bili Cincari) a Nikola Pasic je iz Zajecara.
I s obzirom da su se u istom kraju zatekli i Vlasi i dosljaci Cincari (cija bi nam potvrda mogla dakle biti i sam Nikola Pasic) to bi moglo znaciti da su te dve srodne grupe dosle u kontakt jedna sa drugom; ali su se ipak dosta malobrojniji Cincari verovatno utopili u vlasku, blisku nacionalnost, a znamo da je tada Vlaha u istocnoj Srbiji bilo gomila, to najbolje Lookey zna
Da li vi dakle znate nesto o tome?
Inace Lookey nisu li ipak Vlasi Srbiji drugaciji od Rumuna. Jer oni pripadaju istoj grupi naroda, samo ne znam na kojem stupnju (da li npr. kao svi Juzni Sloveni medjusobno ili svi Sloveni); dakle nije mi poznato koliko su srodni, a kazu da imaju drugaciji i osoben jezik, drugaciji od rumunskog, tako sam barem citao u novinama kada je ta prica o rumunizaciji Vlaha bila aktuelna. Ja sam mislio da su to 2 odvojena naroda.
Mislim da su se Cincari s obzirom da su bili trgovci i imucniji vise naseljavali po gradovima nego po selima, a tamo nije bilo mnogo Vlaha i pre ce biti da su se asimilovali u Srbe.
To je moje misljenje, a mislim da Lookey zna vise o tome.
Lucho is offline  
Old 18.10.2013., 15:19   #65
Na tzv Kosovu vise glasaca nego popisanih:

"Centralna izborna komisija Kosova": Na Kosovu registrovano 1.779.357 birača
http://www.nspm.rs/hronika/cik-na-ko...tml?alphabet=l


Tzv Kosovo je TESKA FIKCIJA !!!!


.
__________________
Pravila za oblikovanje potpisa
PFC is offline  
Old 18.10.2013., 15:48   #66
Quote:
Lucho kaže: Pogledaj post
Mislim da su se Cincari s obzirom da su bili trgovci i imucniji vise naseljavali po gradovima nego po selima, a tamo nije bilo mnogo Vlaha i pre ce biti da su se asimilovali u Srbe.
To je moje misljenje, a mislim da Lookey zna vise o tome.
Da, to je ako uzmemo u obzir njihovo mesto u drustvu vrlo verovatno. Ali verovatno ima i u Srbiji onih Cincara koji su se grupisali tj. naselili na jednom malom predelu kao recimo u Makedoniji, a to je deo Cincara od onih koji su pobegli pred Albancima po rusenju Moskopolja: http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%...ljima_2002.gif
Vlasi su dole kod Bitolja i u centru Makedonije
komanin is offline  
Old 18.10.2013., 16:06   #67
Quote:
PFC kaže: Pogledaj post
Na tzv Kosovu vise glasaca nego popisanih:
Tome sam se i ja cudio kada su bili izbori u Albaniji gde je takodje bilo vise glasaca nego na Kosovu, ali to je zato sto ima jednostavno mnogo (stotine hiljada) njihovih ljudi sa pravom glasa van zemlje.
Pa recimo Albanija je sad izmedju 2 popisa zabelezila 7,7% stanovnika manje, a imala je svo vreme pozitivan prirodni prirastaj. Ja ne znam tacnu cifru, ali je recimo mozda cak 400000 ljudi vise emigriralo (ako je neko uopste imigrirao u Albaniju ). I verovatno 90% njih moze da glasa na izborima u Albaniji.
komanin is offline  
Old 18.10.2013., 16:43   #68
Evo sta sam nasao u Vujakliji:
Aromuni
romanizovano staro stanovništvo Balkanskog poluostrva; u Jugoslaviji se dele na grupe: Crnovunci, Vlasi, Kucovlasi, Karavlasi, Cincari, Karaguni, Ćići (Ćiribarci)
za pola nisam nikad čuo
o Cincarima i Vlasima o kojima sad raspravljao nisam ništa našao u Vujakliji, ni za Ćiće ali mislim da su to oni u Istri što ih je sad prema popisu bilo 2
za Karavlahe kaže da su stanovnici Karavlaške, Rumuni
za Kucovlahe kaže da su etnička grupa nastanjena u planinskim delovima Makedonije i sev. Grčke; ostatak su romanizovanog starosedelačkog stanovništva (vidi Aromuni)
a ni za Crnovunce ništa onda ne piše, a ni za Karagune
komanin is offline  
Old 19.10.2013., 18:02   #69
Quote:
komanin kaže: Pogledaj post
Inace Lookey nisu li ipak Vlasi Srbiji drugaciji od Rumuna. Jer oni pripadaju istoj grupi naroda, samo ne znam na kojem stupnju (da li npr. kao svi Juzni Sloveni medjusobno ili svi Sloveni); dakle nije mi poznato koliko su srodni, a kazu da imaju drugaciji i osoben jezik, drugaciji od rumunskog, tako sam barem citao u novinama kada je ta prica o rumunizaciji Vlaha bila aktuelna. Ja sam mislio da su to 2 odvojena naroda.
Stari Vlasi,dakle oni na koje mislimo kada ih spominjemo u srednjovekovnom kontekstu ali i ranijem kontekstu kao mesavina uglavnom romanizovanog naroda koja je ostala tu pre dolaska Slovena, vise ne postoje. Oni su se pomesali sa Slovenima i poprimili njihove karakteristike, kroz vekove su izgubili svoja obelezja. Vlasi istocne Srbije su u 90 % slucajeva doseljenici a u 10 % slucajeva u Kljucu i severnom obodu Negotinske krajine i starosedeoci. Njihovo doseljavanje izvrseno je nakon seobe slovenskog,srpskog stanovnistva sa tih prostora. Citave familije i porodice doselile su se zajedno i na mestima starih sela osnovali svoja, uglavnom zadrzavajuci slovenske toponime. Sve to se lako moze proveriti u Arhivima u Beogradu, Pozarevcu, Negotinu i Zajecaru,gde se u publikacijama iz 18. veka moze pratiti taj proces,te zakljuciti da vlasko prisustvo u istocnoj Srbiji se bitnije primecuje tek od 30tih godina 18. veka,dakle pored postojecih srpskih doseljenickih sela sa Kosova i Juznog Pomoravlja cije se stanovnistvo jos ranije pomicalo i zaostalo u seobama ka severu. U to vreme termin Rumun kao narod nije bio cvrst (osim sto je romansko stanovnistvo na tom prostoru tako samo sebe nazivalo) pa su ih okolni narodi zvali Olah, Vlah i sl. Ta cinjenica rusi teoriju da je u tim krajevima krajem 17. veka i pocetkom 18. veka bila brojna starosedelacka populacija, pa tako i srednjovekovni Vlasi.

Grubo gledano, Srbi u istocnoj Srbiji umnogomke vuku poreklo sa Kosova, jednim delom poticu iz torlackih krajeva,dok su Vlasi mahom doseljenici iz nekadasnjeg ugarskog dela danasnje Rumunije i nesto malo iz Vlaske. Na primer, gotovo sva negotinska srpska sela kao i sam grad Negotin su naseljeni sa Kosova,a za tim krajem ne zaostaje ni Homolje.

Sto se pretakanja tice, bilo je,mada tek u tragovima, i slucajeva da su Srbi izbegli u Banat,tamo se porumunili tj povlasili i vratili se nazad. Zna se i koje su to familije i u kojim selima. To je recimo slucaj sa selom Duboka kod Kuceva, gde zivi povlaseno srpsko stanovnistvo sa Kosova, koje je povlaseno u Banatu, jos jedno takvo selo je Slatina kod Bora. Oni danas imaju dosta jaku srpsku svest i uvek se izjasnjavaju kao Srbi za razliku od okolnih sela gde se stanovnistvo od popisa do popisa ne izjasnjava jednolicno. Oni ne kriju da su se povlasili. Posto je u jakom okruzenju vlaskih sela vlaski uticaj bio dosta jak, srpsko malobrojnije stanovnistvo oko Negotina i Bora se u manjoj meri povlasilo, primer toga su neke familije iz sela severno od grada Negotina, kao Urovica, Dusanovac i sl. No, ni Srbi u zapadnom delu istocne Srbije nisu ostali duzni - ipak je dosta veci broj posrbljenih vlaskih familija, posebo u Pomoravlju, Stigu, Golubackom podunavlju i donjoj Mlavi. Sva mesovita sela sa apsolutnom ili relativnom srpskom vecinom u 19. veku na tom podrucju (navescu samo neka : Poljana, Vlaski Do, Troponje, Aleksandrovac, Simicevo, Salakovac, Kravlji Do, Ram, ali i nekadasnje cisto vlasko selo Djurakovo koje je u okruzenju srpskih sela) danas su potpuno srpska, nemaju vlasku svest i stanovnistvo je potpuno srpsko. Ima naravno izuzetaka, poput sela Subotica i Bobova u okolini Svilajnca,kao i sela Porodin i Vitezevo pored Zabara, Isakovo i Bigrenica u okolini Cuprije gde vlaska svest i dalje postoji.

Kako enklava moze da izvrsi uticaj na asimilaciju stanovnistva najbolje govori nekadasnji grad Porec (sadasnji Donji MIlanovac) koji se uglavio kao srpska enklava u vlaskom okruzenju. Pod njegovim uticajem su sela Boljetin, Golubinje, Mosna i Miroc,i ona su danas podosta asimilovana u srpska, vlaskim jezikom tamo govori tek 10-20 % populacije. Sela Boljetin i Golubinje su poklekla jos u 19. veku, tamo, iako su u vlaskom okruzenju, stanovnici zaboravljaju svoja vlaska obelezja,doduse ni tada nije bilo reci o etnicki homogenim selima jer su vec imala odredjeni postotak Srba. Kladovo je takodje bilo srpska enklava (pored Petrovog Sela koje je naseljeno iz Crne Gore), sa Srbima doseljenim sa Kosova i iz Crne Gore. Osim Petrovog Sela i samog Kladova, u opstini Kladovo nije bilo sela koje nije bilo vlasko.

Vlaski jezik je arhaicni oblik danasnjeg rumunskog jezika,ali je vremenom dosao u kontakt i sa srpskim jezikom tako da danas vlaski jezik poseduje i dosta slovenskih reci, mnogo vise ngo sam standardizovani rumunski jezik (koji je takodje bio pod jakim slovenskim uticajem).

Ova cela stvar koja stvara zabunu oko porekla danasnjih Vlaha bila je stvar organizacije - ako Vlasi u Srbiji nisu Rumuni, onda ni Srbi u BiH i Hrvatskoj nisu Srbi. Zapravo,radi se o tome da su Vlasi po dolasku imali samo jezik,koji se ponegde vremenom gubio,dok su Srbi iza sebe imali jezik i nadasve religiju koja im je kroz jaku crkvenu administraciju pomogla da se segregiraju i ocuvaju brojnost u BiH i HR do 20. veka. Vlasi u Srbiji nisu imali iza sebe niti jednu parohiju koja bi negovala rumunstvo iako su jos tada imali svestenika na svom jeziku (danas SPC to im ne dopusta). Njima to nije padalo na pamet, pa zato sada se sve vise svode na obicnu etnicku grupu segregiranu upravo od svoje maticne, preko Dunava.
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat

Zadnje uređivanje Lookey : 19.10.2013. at 18:41.
Lookey is offline  
Old 19.10.2013., 18:43   #70
Na ovoj temi sam ranije stavljao popis Branicevskog i Crnoreckog okruga iz 1890. godine po naseljima. Tu se moze videti priblizno tacna slika o tome koja je bila realna etnicka slika istocne Srbije, koja sela su vlaska a koja srpska,kao i koja su bila mesovita.
__________________
Cel mai bun cuvânt este cel care nu este pronunțat
Lookey is offline  
Old 19.10.2013., 22:23   #71
Quote:
PFC kaže: Pogledaj post
Na tzv Kosovu vise glasaca nego popisanih:

"Centralna izborna komisija Kosova": Na Kosovu registrovano 1.779.357 birača
http://www.nspm.rs/hronika/cik-na-ko...tml?alphabet=l


Tzv Kosovo je TESKA FIKCIJA !!!!


.
Ne lazi , Kosovo ima vise nego 1,8 miliona stanovnika,

A Srbija , 7,2 miliona stanovnika = 6,77 miliona biraca.
watermelon is offline  
Old 20.10.2013., 13:25   #72
Dva trogodišnja intervala u razmaku od 15 godina - verovatno najbolji pokazatelj demografskih kretanja u prethodnom periodu.
Odnos živorođene dece 1995-1997/2010-2012 (% promene) - gradovi i opštine sa preko 50.000 stanovnika:

Novi Sad 9.511/12.459 (+31,00%)
Beograd 47.926/54.362 (+13,43%)
Novi Pazar 4.583/4.652 (+1,51%)


Stara Pazova 1.871/1.828 (-2,30%)
Kragujevac 5.397/5.096 (-5,58%)
Niš 8.091/7.558 (-6,59%)
Pančevo 3.847/3.540 (-7,98%)

Čačak 3.509/3.082 (-12,17%)
Jagodina 2.464/2.134 (-13,39%)
Kraljevo 3.800/3.194 (-15,95%)
Subotica 4.522/3.795 (-16,08%)
Šabac 3.865/3.149 (-18,53%)

Kruševac 4.219/3.320 (-21,31%)
Bačka Palanka 1.824/1.427 (-21,77%)
Zrenjanin 4.134/3.216 (-22,21%)
Užice 2.605/2.015 (-22,65%)
Valjevo 2.961/2.257 (-23,78%)
Vranje 3.388/2.561 (-24,41%)
Vršac 1.914/1.446 (-24,45%)
Smederevo 4.116/3.044 (-26,04%)
Loznica 2.924/2.153 (-26,37%)
Ruma 1.860/1.338 (-28,06%)
Sremska Mitrovica 2.938/2.093 (-28,76%)

Kikinda 2.121/1.463 (-31,02%)
Aleksinac 1.754/1.204 (-31,36%)
Požarevac 2.976/2.034 (-31,65%)
Sombor 2.863/1.949 (-31,92%)
Zaječar 1.973/1.304 (-33,91%)
Leskovac 5.493/3.629 (-33,93%)
Paraćin 2.150/1.400 (-34,88%)
Pirot 1.963/1.255 (-36,07%)
Smederevska Palanka 1.826/1.144 (-37,35%)
Cakson is offline  
Old 20.10.2013., 13:40   #73
Quote:
Lookey kaže: Pogledaj post
Stari Vlasi,dakle oni na koje mislimo kada ih spominjemo u srednjovekovnom kontekstu ali i ranijem kontekstu kao mesavina uglavnom romanizovanog naroda koja je ostala tu pre dolaska Slovena, vise ne postoje. Oni su se pomesali sa Slovenima i poprimili njihove karakteristike, kroz vekove su izgubili svoja obelezja. Vlasi istocne Srbije su u 90 % slucajeva doseljenici a u 10 % slucajeva u Kljucu i severnom obodu Negotinske krajine i starosedeoci. Njihovo doseljavanje izvrseno je nakon seobe slovenskog,srpskog stanovnistva sa tih prostora. Citave familije i porodice doselile su se zajedno i na mestima starih sela osnovali svoja, uglavnom zadrzavajuci slovenske toponime. Sve to se lako moze proveriti u Arhivima u Beogradu, Pozarevcu, Negotinu i Zajecaru,gde se u publikacijama iz 18. veka moze pratiti taj proces,te zakljuciti da vlasko prisustvo u istocnoj Srbiji se bitnije primecuje tek od 30tih godina 18. veka,dakle pored postojecih srpskih doseljenickih sela sa Kosova i Juznog Pomoravlja cije se stanovnistvo jos ranije pomicalo i zaostalo u seobama ka severu. U to vreme termin Rumun kao narod nije bio cvrst (osim sto je romansko stanovnistvo na tom prostoru tako samo sebe nazivalo) pa su ih okolni narodi zvali Olah, Vlah i sl. Ta cinjenica rusi teoriju da je u tim krajevima krajem 17. veka i pocetkom 18. veka bila brojna starosedelacka populacija, pa tako i srednjovekovni Vlasi.

Grubo gledano, Srbi u istocnoj Srbiji umnogomke vuku poreklo sa Kosova, jednim delom poticu iz torlackih krajeva,dok su Vlasi mahom doseljenici iz nekadasnjeg ugarskog dela danasnje Rumunije i nesto malo iz Vlaske. Na primer, gotovo sva negotinska srpska sela kao i sam grad Negotin su naseljeni sa Kosova,a za tim krajem ne zaostaje ni Homolje.

Sto se pretakanja tice, bilo je,mada tek u tragovima, i slucajeva da su Srbi izbegli u Banat,tamo se porumunili tj povlasili i vratili se nazad. Zna se i koje su to familije i u kojim selima. To je recimo slucaj sa selom Duboka kod Kuceva, gde zivi povlaseno srpsko stanovnistvo sa Kosova, koje je povlaseno u Banatu, jos jedno takvo selo je Slatina kod Bora. Oni danas imaju dosta jaku srpsku svest i uvek se izjasnjavaju kao Srbi za razliku od okolnih sela gde se stanovnistvo od popisa do popisa ne izjasnjava jednolicno. Oni ne kriju da su se povlasili. Posto je u jakom okruzenju vlaskih sela vlaski uticaj bio dosta jak, srpsko malobrojnije stanovnistvo oko Negotina i Bora se u manjoj meri povlasilo, primer toga su neke familije iz sela severno od grada Negotina, kao Urovica, Dusanovac i sl. No, ni Srbi u zapadnom delu istocne Srbije nisu ostali duzni - ipak je dosta veci broj posrbljenih vlaskih familija, posebo u Pomoravlju, Stigu, Golubackom podunavlju i donjoj Mlavi. Sva mesovita sela sa apsolutnom ili relativnom srpskom vecinom u 19. veku na tom podrucju (navescu samo neka : Poljana, Vlaski Do, Troponje, Aleksandrovac, Simicevo, Salakovac, Kravlji Do, Ram, ali i nekadasnje cisto vlasko selo Djurakovo koje je u okruzenju srpskih sela) danas su potpuno srpska, nemaju vlasku svest i stanovnistvo je potpuno srpsko. Ima naravno izuzetaka, poput sela Subotica i Bobova u okolini Svilajnca,kao i sela Porodin i Vitezevo pored Zabara, Isakovo i Bigrenica u okolini Cuprije gde vlaska svest i dalje postoji.

Kako enklava moze da izvrsi uticaj na asimilaciju stanovnistva najbolje govori nekadasnji grad Porec (sadasnji Donji MIlanovac) koji se uglavio kao srpska enklava u vlaskom okruzenju. Pod njegovim uticajem su sela Boljetin, Golubinje, Mosna i Miroc,i ona su danas podosta asimilovana u srpska, vlaskim jezikom tamo govori tek 10-20 % populacije. Sela Boljetin i Golubinje su poklekla jos u 19. veku, tamo, iako su u vlaskom okruzenju, stanovnici zaboravljaju svoja vlaska obelezja,doduse ni tada nije bilo reci o etnicki homogenim selima jer su vec imala odredjeni postotak Srba. Kladovo je takodje bilo srpska enklava (pored Petrovog Sela koje je naseljeno iz Crne Gore), sa Srbima doseljenim sa Kosova i iz Crne Gore. Osim Petrovog Sela i samog Kladova, u opstini Kladovo nije bilo sela koje nije bilo vlasko.

Vlaski jezik je arhaicni oblik danasnjeg rumunskog jezika,ali je vremenom dosao u kontakt i sa srpskim jezikom tako da danas vlaski jezik poseduje i dosta slovenskih reci, mnogo vise ngo sam standardizovani rumunski jezik (koji je takodje bio pod jakim slovenskim uticajem).

Ova cela stvar koja stvara zabunu oko porekla danasnjih Vlaha bila je stvar organizacije - ako Vlasi u Srbiji nisu Rumuni, onda ni Srbi u BiH i Hrvatskoj nisu Srbi. Zapravo,radi se o tome da su Vlasi po dolasku imali samo jezik,koji se ponegde vremenom gubio,dok su Srbi iza sebe imali jezik i nadasve religiju koja im je kroz jaku crkvenu administraciju pomogla da se segregiraju i ocuvaju brojnost u BiH i HR do 20. veka. Vlasi u Srbiji nisu imali iza sebe niti jednu parohiju koja bi negovala rumunstvo iako su jos tada imali svestenika na svom jeziku (danas SPC to im ne dopusta). Njima to nije padalo na pamet, pa zato sada se sve vise svode na obicnu etnicku grupu segregiranu upravo od svoje maticne, preko Dunava.
Ovo je stvarno nesto sto uopste nisam ocekivao! Stvarno nisam ocekivao da cujem da su to u stvari Rumuni koji su se doselili i koji su to dosli u 18. veku. Nije mi lako da svarim sve, pre svega zbog mog vrlo loseg poznavanja teme pa da li bi mogao da mi objasnis par stvari?
Prvo kakva je bila onda situacija u istocnoj Srbiji pre doseljavanja tih ljudi iz Rumunije tj. nakon seobe srpskog stanovnistva. Jeli je taj prostor ostao prazan ili je bilo ipak ljudi na tom prostoru?
I zasto su ti ljudi dolazili ovamo u pocetkom 18. veka? Jeli je doseljavanje Srba sa juga i Rumuna sa severa i istoka tekla usporedo dakle?
Dakle termin Rumun ili Roman je termin kako su se svi ti ljudi (Rumuni i sa jedne i sa druge strane Dunava) zvali, a termin Vlah je upotrebljavalo okolno, a kasnije dominantno slovensko stanovnistvo koji su ovdasnji Rumuni i prihvatili zbog okolnosti u kojima su se nasli; i kazes dakle da je vlaski jezik, ne bas verzija vec neki izdanak rumunskog jezika "pokvaren" slovenskim jezikom i zaostao u razvitku/evoluciji?
Da li je mozda relevantnije poredjenje Rumuna i Vlaha sa Srbima i Luzickim Srbima nego sa Srbima BiH i ostalih drzava?
I da li da ih zovemo Vlasima ili Rumunima uopste? Mislim znamo kako bi smo zvali Bosnjake i Crnogorce ili pak Albance, ali se nekako osecam slobodan da zovem Vlahe kako hocu i jeli je ispravno da ih zovemo Rumunima, a da im Vlah bude neko uzi, regionalni ili lokalni naziv?
Hvala
komanin is offline  
Old 22.10.2013., 06:06   #74
Bice novi popis na jugu srbije? Barme to kaze u ovome? http://www.b92.net/info/vesti/index....&nav_id=768167 Na zalo nemam vremena da procitam ceo clanak, samo sam par recenica procitao za sad.
MyIronLung is offline  
Old 22.10.2013., 15:03   #75
Quote:
watermelon kaže: Pogledaj post
Ne lazi , Kosovo ima vise nego 1,8 miliona stanovnika,

A Srbija , 7,2 miliona stanovnika = 6,77 miliona biraca.
To mozda sa pola Svajcarske i Austrije...


.
__________________
Pravila za oblikovanje potpisa
PFC is offline  
Old 23.10.2013., 04:04   #76
Dali znate koji je razlog pad mortaliteta, vidim da nije to slucaj samo u Srbiji , vec i u Makedoniji, bas me iznenadilo ovo , dali to znaci da su veliki generacije izumreli i da sad mozemo biti na sigurno, ovo bas je bitno za Mkd zatoa sto imame smanjan broj one sto treba u buducnosti da radjaju ,(rodjene 90tih), smanjivanje mortaliteta bi bila jedina pozitivna stvar.

Zadnje uređivanje applekep : 23.10.2013. at 04:12.
applekep is offline  
Old 23.10.2013., 14:57   #77
Quote:
PFC kaže: Pogledaj post
To mozda sa pola Svajcarske i Austrije...


.
Prije oko pola godine sam putovao službeno na Kosovo i ne sjećam se gdje sam u Europi vidio sličnu gustoću naseljenosti. I, toliko mladih kao definitivno nigdje drugdje, a stvarno puno putujem. Za razliku od toga, na putu za Kosovo (išli smo autom, jednim smjerom iza Niša preko Prokuplja i Kuršumlije do Podujeva) pustoš živa. Iza Niša nema ničega, Prokuplje i Kuršumlija su mi izgledali kao gradovi duhova. A onda siđeš u Podujevo i tamo totalno suprotan dojam: jako puno ljudi, od toga većina mladih, nije mi baš izgledalo kao da su tamo privremeno tj. neki Švicarci ili Austrijanci.
Kad smo se vraćali, išli smo iz Prištine u Leskovac preko Medveđe. Isti dojam: do granice Kosova gužva, a nakon toga pustoš najveća sve do Leskovca. Ima između i Lebane, ali to je stvarno minijatura i to teško zapuštena.
Kako god, 2 milijuna ili manje, ali nije to nikakav science fiction.
facundo111 is offline  
Old 23.10.2013., 17:04   #78
Quote:
applekep kaže: Pogledaj post
Dali znate koji je razlog pad mortaliteta, vidim da nije to slucaj samo u Srbiji , vec i u Makedoniji, bas me iznenadilo ovo , dali to znaci da su veliki generacije izumreli i da sad mozemo biti na sigurno, ovo bas je bitno za Mkd zatoa sto imame smanjan broj one sto treba u buducnosti da radjaju ,(rodjene 90tih), smanjivanje mortaliteta bi bila jedina pozitivna stvar.
sad su kritičnoj dobi rođeni prije i za vrijeme ww2.
to su generacije koje su najviše stradale u ratu+ za vrijeme rata manje rođenih.

mortalitet će porast kad dođu na red rođeni iza ww2. s tim da će najkraće rast u srbiji (15 god), potom u hrvatskoj (25 god), pa u BIH (35 god), a najduže na kosovu (45 god).

ovisno ko je imao duži baby boom nakon rata.
divizija is offline  
Old 23.10.2013., 17:05   #79
Quote:
facundo111 kaže: Pogledaj post
Prije oko pola godine sam putovao službeno na Kosovo i ne sjećam se gdje sam u Europi vidio sličnu gustoću naseljenosti. .
pa i nemaš je gotovo nigdje u europi. jedino nizozemska, belgija, luksemburg i engleska su gušče naseljenje
divizija is offline  
Old 23.10.2013., 17:33   #80
Quote:
divizija kaže: Pogledaj post
sad su kritičnoj dobi rođeni prije i za vrijeme ww2.
to su generacije koje su najviše stradale u ratu+ za vrijeme rata manje rođenih.

mortalitet će porast kad dođu na red rođeni iza ww2. s tim da će najkraće rast u srbiji (15 god), potom u hrvatskoj (25 god), pa u BIH (35 god), a najduže na kosovu (45 god).

ovisno ko je imao duži baby boom nakon rata.
Pa to ce biti jos gore , tada cemo imati sve manje i manje generacije koje ce trebaju radjati , mislim da cemo tada dozivjeti katastrofa , bukvalno cela Europa ce biti katastrofa , moramo do tada nekako poboljsati natalitet , inaku crno nam se pise, ali ja vise verujem da cemo se spasiti nekako nego da cemo dozivjeti crne scenarija , bar mi na balkanu , zato sto smo tradicionalnije i patrijahalnije odgajani nego one u zapadne Europe i kod nas zene su voljne da imaju 3 deca ali problem su finansije.
applekep is offline  
Zatvorena tema


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:11.