Zapošljavanje Hrvata u EU

[Byleth]

U kojim zemljama EU je, prema vašim iskustvima, najlakše naći neki part-time posao?

[Bistrooki Mutna Vida]

irska je bila laka

[mrvica8]

dali je za svaku državu članicu potrebna posebna radna dozvola, ili je jedna, univerzalna? npr. radimo u jednoj državi, dobijemo radnu dozvolu, ali želimo otići u drugu državu i zaposliti se u njoj. pošto ta druga država zahtjeva radnu dozvolu, znači li to da treba nova dozvola, baš za tu državu?

[kseceric]

mrvica8 kaže:

dali je za svaku državu članicu potrebna posebna radna dozvola, ili je jedna, univerzalna? npr. radimo u jednoj državi, dobijemo radnu dozvolu, ali želimo otići u drugu državu i zaposliti se u njoj. pošto ta druga država zahtjeva radnu dozvolu, znači li to da treba nova dozvola, baš za tu državu?

Svaka drzava ima svoja pravila. Znaci, nema univerzalne dozvole za sve.

[mrvica8]

kseceric kaže:

Svaka drzava ima svoja pravila. Znaci, nema univerzalne dozvole za sve.

to mi je nekako i bilo logično. hvala!

[MaliZeleni10]

Ne treba radna dozvola za sve drzave.

[icetouch88]

kakva su iskustva sa švedskom? dali mi se isplati ostavit hr i posao od nekih 6000 i otić u bolji svijet? mjesecima me da švedska kopka po glavi..

[Vigo]

icetouch88 kaže:

kakva su iskustva sa švedskom?

bez znanja svedskog ne mozes ni prdnuti
(osim ako nisi azilant iz zemalja treceg svijeta,
iz nekog cudnog razloga, njih svedska politicka krema
vise voli i favorizira od EU-migranata jer automatski
dobivaju drzavljanstvo i mogu glasati za iste)

uglavnom, za sve zemlje je nuzno znanje sluzbenog jezika,
i mnogi poslodavci ocekuju perfektno znanje jezika odmah po dolasku
(iznimke kao regrutiranje iskusnih lijecnika specijalista bez znanja svedskog postoje,
ali to su rijetke iznimke, a ne pravila, cak i za rad u svedskoj ''cistoci''
traze perfektno znanje svedskog).

[MaliZeleni10]

icetouch88 kaže:

kakva su iskustva sa švedskom? dali mi se isplati ostavit hr i posao od nekih 6000 i otić u bolji svijet? mjesecima me da švedska kopka po glavi..

Ja sa tolikom placom ne bih isao nigdje, ti kako hoces, u svakom slucaju mislim da ti nije hica pa prihvati se ucenja jezika a kad naucis da mozes barem napola normalno razgovarati na svedskom onda kreni, vec imamo hrpu primjera da je jako jako tesko otici negdje bez znanja jezika drzave u koju ides (osim ako te netko ne ceka tamo pa dobijes sve kao na tacni).

[icetouch88]

jedan poznanik odlazi za 2 tjedna u švedsku. žena mu već gore radi par mjeseci u nekoj građevinskoj firmi. ne znaju jezik, znaju engleski. ona ima plaću oko 17000 kn, a on pošto je novi, ne zna jezik i ne zna radit. za početak će krečit i sl.. on će imat 23 000..

dosta sam čitao o švedskoj i životu gore, pa sam naišao na podatak da za prosječan stan treba 6000kn, a prosječna košarica je po osobi oko 2000kn..

po tome ispada da njih dvoje imaju 30 000kn mjesečno za ostalo...

[Galaktik]

O Švedskoj mogu naširoko pošto imamo blizi rod tamo, mada je to jedna od rijetkih država EU u kojima nisam obitavao, čak ni kratko

Uglavom, maksimalno uređena zemlja, ogromna prava ( naspram nas i pola EU ) ali ljudi su zbilja drugačiji od nas. Vrijeme loše ( doduše, ovo ljeto im je bilo jako toplo....a kod nas loše, jel...go figure...) ALI jezik ti treba za skoro svaki legalan posao osim ako nisi vrhunski profesionalac.

Bolje ti je DEU ( ako znaš jezik ) ili UK i IE ( pretpostavljam da znaš Engleski kao većina ). U UK uopće nije problem otvoriti svoju firmu koliko čujem.

[andela1keres]

Galaktik kaže:

O Švedskoj mogu naširoko pošto imamo blizi rod tamo, mada je to jedna od rijetkih država EU u kojima nisam obitavao, čak ni kratko

Uglavom, maksimalno uređena zemlja, ogromna prava ( naspram nas i pola EU ) ali ljudi su zbilja drugačiji od nas. Vrijeme loše ( doduše, ovo ljeto im je bilo jako toplo....a kod nas loše, jel...go figure...) ALI jezik ti treba za skoro svaki legalan posao osim ako nisi vrhunski profesionalac.

Bolje ti je DEU ( ako znaš jezik ) ili UK i IE ( pretpostavljam da znaš Engleski kao većina ). U UK uopće nije problem otvoriti svoju firmu koliko čujem.

Nije problem ja sam u UK ako vam treba neki savjet.

[Septembar]

icetouch88 kaže:

jedan poznanik odlazi za 2 tjedna u švedsku. žena mu već gore radi par mjeseci u nekoj građevinskoj firmi. ne znaju jezik, znaju engleski. ona ima plaću oko 17000 kn, a on pošto je novi, ne zna jezik i ne zna radit. za početak će krečit i sl.. on će imat 23 000..

dosta sam čitao o švedskoj i životu gore, pa sam naišao na podatak da za prosječan stan treba 6000kn, a prosječna košarica je po osobi oko 2000kn..

po tome ispada da njih dvoje imaju 30 000kn mjesečno za ostalo...

place su UVIJEK bruto, dakle odbij 30% poreza
dakle ona dobija oko 12 on oko 16.

mjesecni minimum za 2 osobe, je 9000 + stanarina (to po odredbama socijalne sluzbe)
da, dakle nakon svih troskova njima ostane oko 10tkn
sasvim solidno

[Ambientt]

Sto se Danske tice u 8/9 od 10 primjera trazi se znanje danskog jezika. Izuzetci su jace kompanije poput Mærsk (ali ne na platformama*) i sl. kalibri.

* Za platforme je potrebna danska licenca (tj. poloziti tecaj u Esbjerg-u). Tecja je izuzetno skup ako idete na svoju ruku, obicno firme uplate tecaje za nove radnike.

Opcenito, plate nisu jednake. Domaci i stranac (mislim na gastarbajtera) imaju jako razlicita primanja i ako rade isti posao. Zlatno pravilo u Danskoj, o visine plate se nikada ne prica.

[MaliZeleni10]

Nije to samo u Danskoj, i u Njemackoj je tako.

Da li u Danskoj postoje tarifni ugovori, tj da se u pojedinim bransama zna kolika je minimalna placa?

Naravno, ne zna se svatko jednako dobro "prodati" niti ima jednako zannje i iskustvo i normalno je da nemaju svi jednaku placu, ali mislim da mora postojati neki minimum.

[Ambientt]

MaliZeleni10 kaže:

Nije to samo u Danskoj, i u Njemackoj je tako.

Da li u Danskoj postoje tarifni ugovori, tj da se u pojedinim bransama zna kolika je minimalna placa?

Naravno, ne zna se svatko jednako dobro "prodati" niti ima jednako zannje i iskustvo i normalno je da nemaju svi jednaku placu, ali mislim da mora postojati neki minimum.

Danska je jedan od rijetkih zapadnih zemalja koja nikada nije imala minimalne satne place. To je taj dio "danskog modela", gdje razina place se odredjuje iskljucivo preko radnog trzista i aktera istog bez upletanja drzave. Doprinos ovoj popularnosti je sam ugovor danskog trzista rada, koji garantuje da slabo placeni, su pokriveni kolektivnim ugovorima i odredbama za najnizu mogucu razinu placa u obliku minimalne place.

Znaci trenutna minimalna satnica je vise oko procijena nego neka ozbiljnija racunica. Inace postoje opcinski, kantonalni (danas bolje poznatije kao regionalni) i drzavni zakoni. Da docaram, ulicu u kojoj zivite cisti opcina. Cestu izmedju vaseg mjesta i drugog cisti kanton (prije bio AMT a danas se zove REGION) a autocestu cisti drzava.

Do 1970 god. je Danska bila sastavljena od 24 kantona.
Od 1970 do 2003 god. je bila sastavljena od 14 kantona i dvije opcine koje su imale znatno jaci politicki stav nego sto inace jedna opcina ima - rijec je o Kopenhagenu. 2003 god. je jedan kanton sam sebe ukino i pretvorio u "opcinsku konfederaciju". 2007 god. je bila reforma opcina, gdje se je broj opcina znatno umanjio. I iste godine su kantoni ukinuti te su dosli na snagu regioni, ukupno 5 komada, ali koji imaju istu politicku funkciju kao i kantoni sto su imali samo danas se brinu o razlicitim pitanjima.

I ako je reforma bila katastrofalna, te nista nije pridonjela nego sto cak vise oslabila neke dijelove drzave, kao sto je zapadna obala. Tamo je bukvalno receno "mrtva zona". Inace kredit na nekretnine ne moze imati vecu kamatu od 3 do 3,5% tamo pa skoro nije moguce niti dobiti kredit za nekretninu, jer skoro svi bjeze. U prvom planu su krive reforme, a u drugom sama gospodarska situacija.

No, da vam ujednako malo pojasnim tko sta i kako odredjuje u Danskoj.
Opcine su manje vise izgubile smisao, jer ono o cemu se danas brinu je lokalna infastruktura, strackim domovima, kultura i turizam, specijalni tecaji za starije, socijalna politika inkl. mirovina, aktiviranje i zaposljavanje, opcinski porez, porez na zemljiste... Znaci ove se stvari sve razlikuju od opcine do opcine tj. svaka opcina ima svoj pravilnik za ista pitanja.

Danasnjih 5 kantona odnosno regiona.
Zdravstvo, skolstvo, priroda, zagadjene, javni transport... Sve se razlikuje od regiona do regiona (kantona). Jedan region praktikuje kaznjavanje pacijenata koji odluce ipak da izostave termin u bolnici - 500kn kazne.

A drzava se brine o azilantima, porezu, dohodninama, skolstvu vise zakonski i gradivo itd.

Banalan primjer. Opcina odlucuje gdje ce skola biti. Region odlucuje o nacinu skolovanja dok drzava odlucuje o gradivu, istrazivanju, zakonu/pravilniku, o ispitima i subvencijama za skolstvo.

Drugi aktualni primjer: Drzva odluci da primi 200 izbjeglica a opcine kazu ne da prime iste. Dzava upravlja s dva azilska centra, dok opcine imaju izbjeglicke centre, neke i nemju niti primaju izbjeglice, jer u njihovom zakonu ne postoji klauzula o zbrinjavanju istih.

Zasto imati jednostavno kad moze komplikovano. Danska danasnja konstitucija je napisana u roku od tri dana i temelji na Belgiskoj konsituciji, jer onaj tko je pisao je manje vise podosta kopirao iz njihove.

Da skratim. Danska ima sabor i 5 regionalnih sabora koji manje vise imaju jednak glas kao i drzavni sabor, te nato da dodam po drugoj strani opcine isto imaju dva sloja loklane politike. Kad sve saberete i oduzmete dobijete "ima nesto trulo u drzavi Danskoj".

[MaliZeleni10]

Pusti ti kantone i izbjeglice, napisi ti nama koliko je najniza satnica za jednog elektricara, bravara, automehanicara i slicno.

[Ambientt]

MaliZeleni10 kaže:

Pusti ti kantone i izbjeglice, napisi ti nama koliko je najniza satnica za jednog elektricara, bravara, automehanicara i slicno.

Vodoinstalater, kanalizacije i elektricar je nesto sto bukvalno receno ni jedan stranac nije u stanju da radi ako nema dansku potvrdu o skolovanju za isto po danskim principima.

Nitko vam nece dati da radite taj posao, jer na kraju vi niste ovlasceni da potpisete odgovornost vaseg rada, a to se trazi, a da netko drugi potpise u vase ime je prevelik rizik.

Brutto:
Sto se bravara tice, oko 20-25€ (150-200kr)
Automehanicar, oko 25-30€ (190-240kr)

Ali ima i onih koji rade za nizu satnicu.

Samo nemojte zaboraviti da u Danskoj prijateljski-nepotizam i klasicni nepotizam su jako razvijeni. Svak svakome vraca uslugu.

[MaliZeleni10]

Zar drugdje to ne postoji??

Postoji i te kako, ja sam do sadasnjeg posla dosao po preporuci, poznanik ima poznanika koji poznaje covjeka koji radi u firmi koja trazi covjeka mog profila, oglas nije bio nigdje objavljen osim na internim oglasnim plocama.

A ti potrebni papiri za elektricara (ili neko drugo zanimanje) u Danskoj se isto rijese ako firma ne moze naci lokalnog covjeka koji ih ima a covjek im je potreban za sirenje posla.

[Ambientt]

MaliZeleni10 kaže:

Zar drugdje to ne postoji??

Postoji i te kako, ja sam do sadasnjeg posla dosao po preporuci, poznanik ima poznanika koji poznaje covjeka koji radi u firmi koja trazi covjeka mog profila, oglas nije bio nigdje objavljen osim na internim oglasnim plocama.

A ti potrebni papiri za elektricara (ili neko drugo zanimanje) u Danskoj se isto rijese ako firma ne moze naci lokalnog covjeka koji ih ima a covjek im je potreban za sirenje posla.

Nisam rekao da drugdje ne postoji, nego podosta ljudi misli da u Danskoj tog nema.

Vi u principu mozete raditi kao elektricar, ali to zahtjeva da sve sto odradite netko potpise da je u redu i sigurno, i preuzme 100% odgovornost za vas rad, a taj tko to cini samo moze isto uciniti ako je zaposlen u istoj firmi kao i vi. No posto su rigorizni zakoni kad je rijec o fuserskim radovima tj. elektrike, vode, cijevi i kanalizacija, u to se i nitko normalan nece usuditi.

Primjer: ja zaposlim vas da u mojoj firmi (u novim lokalima) razvedete struju, da bi gradjevinska inspekcija udarila potvrdu, da je po propisu, oni moraju dobiti od vas potvrdu i garanciju da ste napravili sve po zakonu i danskim principima. No, posto vi niste autorizovan elektricar od strane drzave, onda netko tko je mora da preuzme odgovornost i sacini taj raport i preda inspekciji za gradjnu, no taj netko po zakonu mora biti uposlen u mojoj firmi i mora biti istoveremeno aturizovan elekrticar. Inace u slucaju da pozovem autorizovanog elektricara onda isti sacini raport i to je to, jer on ima od drzave pecat da je autorizovan elektricar te da iza svkog svog rada garantuje da je 1000% tocno napravljeno i da ce krivicno odgovarati ako se ispostavi da je rijec o fuserskom radu.

Autorizaju zahtjeva da mozda ponovo sjednete u Dansku skolsku klupu i naucite se biti elektricar ili vodoinastalater.

Autorizacija elektricara je trenutno besplatna, evt. dodatno skolovanje nije (racunajte 50% priznavanja 50% nanovo skolovanja).
Autorizacije za cijevi i kanalizacije zahtjeva polaganje usmenog i pismenog ispita, a bez dvije do tri godine rada pod nadzorom majstora (u jednu ruku "skolska" praksa) nije moguce doci na tapaet za autorizaciju. Kosta: do 37.000 kuna da dobijete autorizaciju. Autorizacija za vodoisnatalatera kosta 31.000 kuna.