Radijatori

[ZelenaKomarčica]

Imaš li sliku Bruce te svoje stijene. Zanima me kak ti to izgleda. Pretpostavljam da imaš 40cm visok radijator.

Sad ste mi ljudi dali materijala za misliti. Hvala vam puno na savjetima, ali glava boli od nedoumica, estetika vs funkcionalnost, ali na kraju ću ipak za ovim potonjim. Znači ovo je bila južna strana, ali sad imam i sjevernu na kojoj nisam mislila dirati radijator. Na tlocrtu je to soba 3, koja je zapravo sve jedna prostorija s 2 i 8. Tamo je na sjeveru druga lođa, ona isto ima neku polu staklenu stijenu, i još nekakvu konstrukciju (poput vrata) na kraju lođe, što je pretpostavljam bila dodatna izolacija od hladnog zraka. E ja sam mislila maknuti tu vanjsku konstrukciju, jer je užasna hrđava i ružna, i zamijeniti samo ovu glavnu stolariju i stana u limu i staviti isto klizni, no onda gledam poziciju radijatora, i sad će se opet ista stvar dogoditi... Ne želim biti dosadna, ali stvarno ne želim zapasti u neke projekte i onda da mi se za pol godine javi problem s plijesni. Što bi i tu preporučili, isto pomicanje radijatora, ili da ne pimplam i ostavim kako je (estetski meni draže ), unatoč planiranom micanju vanjske konstrukcije.

[Shwake]

ZelenaKomarčica kaže:

E Shwake, zaboravila sam pitati a kakva je situacija s niskoenergetskom stolarijom, mislim ona bi načelno trebala umanjiti tu propusnost prozora, čime nije više tako važna pozicija radijatora, ili je i dalje isti princip? Malo tražim netom ali nikako ne mogu naći da netko ima kliznu stijenu s radijatorom posred. :/ Zar svi ti ljudi, ako žive u kontinentalnim klimama, imaju potencijalno veću šansu za probleme s gljivicama i hladnim prostorima?

Lijepo ste nam slikom pokazali lokaciju radijatora. Međutim, niste nam dali dimenzije toga radijatora, da bismo Vam mogli pomoći i oko točnog izbora eventualnog zamjenskog radijatora. Iz slike vidim da imate člankasti tip radijatora, vjerojatno proizvod Lipovica model Ekonomik 500 S. Iako oni taj model više ne proizvode kao standardni proizvod, na netu se ipak može naći dokumenata iz kojih se može odgonetnuti toplinski učinak i toga vašega radijatora, kao sa slike na priloženom linku.

dimenzije i tooplinski učinci radijatora Ekonomik

Iz priložene tablice proizlazi da model "Ekonomik SE 500" ima toplinski učinak (po 1 članku):
= 129 W/čl. (za temp. režim grijanja 90/70/20°C)
= 101 W/čl. (za temp. režim grijanja 75/65/20°C)
= 55 W/čl. (za temp. režim grijanja 55/45/20°C)

Vi imate radijator sa 20 članaka, pa se gornji iznosi samo pomnože sa 20!
Toplinski učinak vašega radijatora u realnom pogonu je 101*20=2020 W.
Znači, ako ćete birati zamjenski radijator,
onda morate tražiti neki koji daje preko 2020 W pri temp. režimu 75/65/20°C.

Dakako, taj izračun je samo odokativan, jer nemam informaciju koji tip radijatora Ekonomik je kod vas ugrađen. Pomoglo bi kad biste izmjerili (metrom, trokutom, ravnalom ili čime god) koje su dimenzije 1 članka.
Znači, nedostaje podatak kolika je visina, širina i dubina članka.
Mjere se trebaju izraziti u mm, kao što je navedeno u tablici!

[ZelenaKomarčica]

Odlično. Hvala puno na savjetu. Za dva tjedna se vraćam u zagreb, pa ću izmjeriti i pogledati radijator pa postam dimenzije za savjet. Samo da usput napomenem. 2,3 i 8 su bile jedna prostorija a 1 je bilo predsoblje odjeljeno vratima, no ono se nije grijalo, a sada ću maknuti ta vrata tako da i to postaje dio te prostorije. Treba li zato nešto povećati kapacitet radijatora?

[Shwake]

ZelenaKomarčica kaže:

Odlično. Hvala puno na savjetu. Za dva tjedna se vraćam u zagreb, pa ću izmjeriti i pogledati radijator pa postam dimenzije za savjet. Samo da usput napomenem. 2,3 i 8 su bile jedna prostorija a 1 je bilo predsoblje odjeljeno vratima, no ono se nije grijalo, a sada ću maknuti ta vrata tako da i to postaje dio te prostorije. Treba li zato nešto povećati kapacitet radijatora?

Svaka preinaka kojom se povećava neki grijanji prostor, ujedno i povećava toplinske potrebe toga sveukupnog prostora. Negrijano predsoblje će odvlačiti toplinu ne samo preko zidova prema sanitarijama i (vjerojatno isto tako prema negrijanom) stubištu, nego će sobni radijator ujedno morati i zagrijavati taj dodatni volumen zraka iz predsoblja. Zbog toga ćete onda trebati i nešto jači radijator, nego je taj sadašnji.
No, to je neka druga priča, i osobno ja ne bih taj predprostor povezivao s DB-om, nego ostavio postojeću pregradu. Ima za to više razloga. Prvo, da se ne čujete iz DB na stubište, a niti da čujete što se sve čuje iz sanitarija (uz ulaz) kad netko npr. ode na WC. Treba o tome malo bolje razmisliti, prije nego krenete u akciju rušenja.

[ZelenaKomarčica]

Shwake kaže:

Svaka preinaka kojom se povećava neki grijanji prostor, ujedno i povećava toplinske potrebe toga sveukupnog prostora. Negrijano predsoblje će odvlačiti toplinu ne samo preko zidova prema sanitarijama i (vjerojatno isto tako prema negrijanom) stubištu, nego će sobni radijator ujedno morati i zagrijavati taj dodatni volumen zraka iz predsoblja. Zbog toga ćete onda trebati i nešto jači radijator, nego je taj sadašnji.
No, to je neka druga priča, i osobno ja ne bih taj predprostor povezivao s DB-om, nego ostavio postojeću pregradu. Ima za to više razloga. Prvo, da se ne čujete iz DB na stubište, a niti da čujete što se sve čuje iz sanitarija (uz ulaz) kad netko npr. ode na WC. Treba o tome malo bolje razmisliti, prije nego krenete u akciju rušenja.

Argument ima smisla. Budem onda razmislila da li da idem u taj pothvat spajanja. Hvala na drugoj perspektivi.

A što se tiče onog pitanja sjeverne strane (dva-tri posta iznad), imate tu kakvih ideja?

[Shwake]

ZelenaKomarčica kaže:

Argument ima smisla. Budem onda razmislila da li da idem u taj pothvat spajanja. Hvala na drugoj perspektivi.
A što se tiče onog pitanja sjeverne strane (dva-tri posta iznad), imate tu kakvih ideja?

U prostoriji 3 ne trebate ništa dirati. Ispred one pregradne i prozorske stijene (prema loggy2?) se nema zašto premještati radijator jer bi samo smetao prolazu iz DB u sobu 4 (u kuhinju).

Što bi i tu preporučili, isto pomicanje radijatora, ili da ne pimplam i ostavim kako je (estetski meni draže ), unatoč planiranom micanju vanjske konstrukcije.

Ne pimplati u toj prostoriji s elementima grijanja. A ako baš nešto hoćete,
onda eventualno zamijenti tu pregradnu stijenu s otpornijom na "hrđanje".

[ZelenaKomarčica]

Shwake kaže:

Ne pimplati u toj prostoriji s elementima grijanja. A ako baš nešto hoćete,
onda eventualno zamijenti tu pregradnu stijenu s otpornijom na "hrđanje".

A ne bih htjela imati dvostruku stijenu, jednu na lođi, drugu između stana i lođe. Nekako mi je uvijek m
to bilo trn u oku.

Znam da sam davež, ali više manje sam dobivala dizajnerske savjete oko ovog problema, pa je dobro dobiti i praktično funkcionalnu perspektivu. Uglavnom, malo je ovo off topic, ali budući da ste upoznati i sa cijelom strukturom stana, samo bih se nadovezala na još jedno pitanje vezano uz tu sjevernu stranu. Imam samo ovu sliku, ali probat ću objasniti najbolje što mogu.



Znači, tu je kao što ste rekli prolaz u kuhinju na kraju blagavaone, a onda u kuhinji u toj istoj liniji gdje se nalaze vrata za kuhinju iz blagavaone vode vrata na lođu iz kuhinje. (Ona se ne vide na tlocrtu jer su ih naknadno radili.) Tamo je bio prije prozor a sad su vrata. Tako da je tu formiran neki T. Gdje je najduža stranica stolarija između boravka i lođe, jedan dio okomite crte vrata iz boravka u kuhinju, a drugi dio crte druga balkonska vrata iz kuhinje u lođu, a na tom sjecištu te tri stranice se nalazi dio zida, cca 20cm dugačak i širok na koji su postavljeni svi ti štokovi od stolarija sa sve tri strane.

E sad taj dizajn se meni čini jako neučinkovit, imam osjećaj kao da će taj dio zida puštati toplinu na tom sjecištu pa se značajno smanji korisnost nove stolarije, ili krivo mislim? Do sada je bila ta dupla barijera sa pregradom na kraju lođe, ali kako se miče, bojim se da taj ficlek zida ne počne stvarati probleme.

Meni je nekoliko ideja padalo na pamet:
1. Najbolje bi bilo da se samo ta najduža stranica stolarije podigne do vrha izlaza iz kuhinje u lođu, onda bi se samo jedna stranica na lođu zatvorila i to je to, a i dobije se veći ulaz u kuhinju iz boravka. Ta mi se opcija čini najbolja, ali tu je legalizacija problematična.

2. Ostaviti strukturu kakva je samo zamijeniti stolariju i držati fige da bu sve u redu. Možda se može za nekoliko cm izolirati taj zidni stupić a da ne smeta otvaranju vrata s blagavaone i kuhinje.

3. Srušiti taj zidni stupić i onda napraviti stolariju koja je kompaktna i ide u L. Vidjela sam čak i stolariju koja na takvih okomitim sjecištima nema pregradu, ali pretpostavljam da to ne dihta najbolje.

Uglavnom, tu imam totalno upitnik nad glavom u kom smjeru je najbolje ići, tako da bi bilo kakav zdravorazumski savjet dobro došao.

[Shwake]

ZelenaKomarčica kaže:

A ne bih htjela imati dvostruku stijenu, jednu na lođi, drugu između stana i lođe. Nekako mi je uvijek m to bilo trn u oku.
… a na tom sjecištu te tri stranice se nalazi dio zida, cca 20cm dugačak i širok na koji su postavljeni svi ti štokovi od stolarija sa sve tri strane.
E sad taj dizajn se meni čini jako neučinkovit, imam osjećaj kao da će taj dio zida puštati toplinu na tom sjecištu pa se značajno smanji korisnost nove stolarije, ili krivo mislim? Do sada je bila ta dupla barijera sa pregradom na kraju lođe, ali kako se miče, bojim se da taj ficlek zida ne počne stvarati probleme.

Prostori kakve je izvorno zamislio arhitekt, kod izdradnje te zgrade, kao i Vaše "pregrade", kao i "duple barijere", imaju svaka svoju funkciju, kako zasebnu tako i povezanu. Nije tu u pitanju samo estetika i "nepotrebno umnožavanje" zidova radi povećanja brojnosti soba. Nisu arhitekti bedaci.
Napisali ste da ste već maknuli "zidnu pregradu" između prostorije 2 i prostorija 3 i 8, i da Vam je sada sve to jedan povezani prostor - jedna prostorija (DB). Time ste dobili na prostornosti boravišnog prostora tijekom dana, što je za pozdraviti. No, time ste izgubili onu neku, ljudima ipak važnu - intimnost (svima stanarima toga stana!), osobito kad morate obavljati radnje iz područja osobne higijene, ili imati svoju intimu tijekom obavljanja dnevnih jela, posjeta, itd.

Drugi problem, kod Vas, radi micanja "zidnih barijera" …
Iz tlocrta stana proizlazi da nemate stan okrenut na jednu stranu svijeta, nego stan koji se proteže kroz cijelu širinu zgrade, odn. od jednog pročelja zgrade do njemu nasuprotnom pročelju te zgrade. Dakle, imate stan koji ima prozorske otvore na vanjskim zidovima koji su na dvije nasuprotne strane svijeta! Kod takvih stanova postoji poseban problem – propuh!
Da bi se spriječio efekt propuha (zbog otvorenosti prostora nasuprotnim stranama svijeta), i narušavanje zdravlja ljudima koji će biti prisilno mu izloženi, zato se unutar takvih prostora i postavljaju fizičke barijere propuhu - "pregrade". A Vi pišete da ćete ukloniti i tu još zadnju Vam "crtu obrane" od propuha – vanjsku panelnu pregradu na loggi uz kunhinju!?

Problem je s jedne strane što ćete time i znatno pogoršati temperaturne i termotehničke uvjete na toj unutarnjoj zidnoj stijeni (iz DB prema loggii) koja će Vam tako postati vanjska zidna stijena. Zbog toga na njoj možete očekivati i orošavanje i ubrzano propadanje te stakleno-panelne zidne stijene zbog vlage, kao i redovna bujanja plijesni u stanu.
S druge strane, napravit ćete si i uvjete za dobar propuh u stanu.

Ne znam, možda tako baš i želite, da sa zviždanjem stolarije tijekom propuha konkurirate "morskim orguljama" u Zadru. Možda želite stan pretvoriti u galeriju slika koje se vide na zidovima, uz efekt zviždanja, s naplatom ulaznica u "Galeriju Zviždač"!? Već vidim reklame, s pozivom "Kad god je vrijeme koma, u Galeriji Zvizdač je ugodno kao da ste doma!"

[Shwake]

ZelenaKomarčica kaže:

Meni je nekoliko ideja padalo na pamet:
1. Najbolje bi bilo da se samo ta najduža stranica stolarije podigne do vrha izlaza iz kuhinje u lođu, onda bi se samo jedna stranica na lođu zatvorila i to je to, a i dobije se veći ulaz u kuhinju iz boravka. Ta mi se opcija čini najbolja, ali tu je legalizacija problematična.
2. Ostaviti strukturu kakva je samo zamijeniti stolariju i držati fige da bu sve u redu. Možda se može za nekoliko cm izolirati taj zidni stupić a da ne smeta otvaranju vrata s blagavaone i kuhinje.
3. Srušiti taj zidni stupić i onda napraviti stolariju koja je kompaktna i ide u L. Vidjela sam čak i stolariju koja na takvih okomitim sjecištima nema pregradu, ali pretpostavljam da to ne dihta najbolje.

1. ta opcija se i meni čini najboljom.
Neovisno o manjem problemu zbog legalizacije, dobit ćete i dopunski problem oko potrebe za povećanjem grijanja. Naime, loggia je u realnosti prostor koji je kao natkriveni balkon, ili to je prostor koji je s jedne strane posve otvoren prema vanjskom prostoru. Na (nezatvorenoj) loggiai vladaju dakle vanjski uvjeti, u smislu vanjske temperature. Kako se radi o stambenoj zgradi, za očekivati je da su na istoj lokaciji i loggiae u stanovima iznad i ispod, tj. da su i iznad i ispod Vaše loggiae također temperaturni uvjeti kao prema vanjskom prostoru.
Znači, pomakom one Vaše unutarnje stakleno-panelne zidne stijene DB-a u prostor loggiae, odn. nedgdje do linije zadnjeg ruba kuhinjskih vrata prema loggiai, neovisno ako i ne srušite onu zadnju i vanjsku panelno-staklenu stijenu na loggiai, dobite ćete toplinske gubitke u stanu kroz dodatne vanjske zidove (bočni zid na loggiai prema zapadu, pa strop prema loggiai iznad, te pod prema loggiai ispod).
Dakle, i samo izmještanje potojeće Vam stakleno-panelne zidne stijene do oko pola širine loggiae, imat će posljedicu povećanja toplinskih opterećenja stana. Postojeći radijator (u sobi 3) vam zato neće biti dostatan niti za tu manju preinaku, a kamoli i ako posve uklonite postojeću Vam onu zadnju (vanjsku) panelno-staklenu stijenu sa loggiae.
U oba slučaja, morat ćete povećati toplinsku snagu radijatorskog grijanja ako se ne mislite smrzavati u tako renoviranom stanu. Ako ćete pomaknuti postojeću stakleno-panelnu zidnu stijenu do cca 1/2 širine loggiae, po mojoj slobodnoj procjeni biste trebali dograditi 1 manji radijator (cca 1/2 snage radijatora u sobi 3) koji se može smjestiti uz taj novi, dodatni dio vanjskog zida (zapadni loggiae) u sobi 3, i bez micanja postojećeg radijatora.

2. opcija s najmanje muke
3. opcija koja je također solidna ideja. S time da treba paziti na statiku toga zida da se ne uruši nakon micanja dvaju vrata. Jer je pitanje kako je izveden nadvoj iznad sadašnjih dvaju vrata.

P.S. Što se tiče radijatora koje imate ugrađene u stanu, nakon pomnijeg gledanja u te Vaše (2 ne dobre) slike, mislim da to ipak niti nisu radijatori proizvođača Lipovica model Ekonomik, nego neki njima slični aluminisjki člankasti radijatori, podrijetlom od proizvođača iz neke od država ex YU (vjerojatno iz BiH, iako to nije sigurno). Stoga bi bilo korisno da te radijatore bar bolje zasebno uslikate, i spreijeda i s boka, da se lakše shvati čiji su proizvod, kako bi se moglo doći i do njihovih toplinskih podataka. No, svakako ih ne zaboravite i izmjeriti, odnosno dimenzije članka; visinu, širinu i dubinu (u mm).

[ZelenaKomarčica]

Shwake kaže:

Napisali ste da ste već maknuli "zidnu pregradu" između prostorije 2 i prostorija 3 i 8, i da Vam je sada sve to jedan povezani prostor - jedna prostorija (DB). Time ste dobili na prostornosti boravišnog prostora tijekom dana, što je za pozdraviti.

Ma možda sam krivo napisala. Nije tu postojao zid, blagavaonica i dnevna su već inicijalno bile spojene, samo je postojala neka pregrada od takoreći kartonskog materijala…

Shwake kaže:

A Vi pišete da ćete ukloniti i tu još zadnju Vam "crtu obrane" od propuha – vanjsku panelnu pregradu na loggi uz kunhinju!?
Problem je s jedne strane što ćete time i znatno pogoršati temperaturne i termotehničke uvjete na toj unutarnjoj zidnoj stijeni (iz DB prema loggii) koja će Vam tako postati vanjska zidna stijena. Zbog toga na njoj možete očekivati i orošavanje i ubrzano propadanje te stakleno-panelne zidne stijene zbog vlage, kao i redovna bujanja plijesni u stanu.
S druge strane, napravit ćete si i uvjete za dobar propuh u stanu.

A da, iskreno, pretpostavljala sam da ona ima neku funkciju da nije tamo samo reda radi, ali isto tako je ta stolarija između blagavaone i lođe dosta loša, pa sam mislila ako stavim dobru stolariju da će ona biti ta jaka crta obrane.
Ali uzimam sve na znanje. Mislim da ću ovako napraviti. Za početak neću imati tu liniju obrane na kraju lođe. Ali prije ću se ipak i raspitati sa susjedima koji imaju isto pozicioniran stan kako je njima s propuhom (jer neki su isto micali tu pregradu). A druga je opcija da ako se stvarno to pokaže kao loša odluka, priklonit ću se praktičnosti i staviti neku ljepšu pregradu na taj krajnji dio lođe. Mislim da će taj dio biti najlakše sanirati ako se pokaže problematičnim.

Shwake kaže:

Ne znam, možda tako baš i želite, da sa zviždanjem stolarije tijekom propuha konkurirate "morskim orguljama" u Zadru. Možda želite stan pretvoriti u galeriju slika koje se vide na zidovima, uz efekt zviždanja, s naplatom ulaznica u "Galeriju Zviždač"!? Već vidim reklame, s pozivom "Kad god je vrijeme koma, u Galeriji Zvizdač je ugodno kao da ste doma!"

Pa mislila sam imati nekolicinu slika u stanu, ali ovaj dio sa zviždanjem bih ipak izostavila, unatoč propuštenoj prilici za korištenje predloženog slogana.

Shwake kaže:

1. ta opcija se i meni čini najboljom.
Neovisno o manjem problemu zbog legalizacije, dobit ćete i dopunski problem oko potrebe za povećanjem grijanja. Naime, loggia je u realnosti prostor koji je kao natkriveni balkon, ili to je prostor koji je s jedne strane posve otvoren prema vanjskom prostoru. Na (nezatvorenoj) loggiai vladaju dakle vanjski uvjeti, u smislu vanjske temperature. Kako se radi o stambenoj zgradi, za očekivati je da su na istoj lokaciji i loggiae u stanovima iznad i ispod, tj. da su i iznad i ispod Vaše loggiae također temperaturni uvjeti kao prema vanjskom prostoru. U oba slučaja, morat ćete povećati toplinsku snagu radijatorskog grijanja ako se ne mislite smrzavati u tako renoviranom stanu. Ako ćete pomaknuti postojeću stakleno-panelnu zidnu stijenu do cca 1/2 širine loggiae, po mojoj slobodnoj procjeni biste trebali dograditi 1 manji radijator (cca 1/2 snage radijatora u sobi 3) koji se može smjestiti uz taj novi, dodatni dio vanjskog zida (zapadni loggiae) u sobi 3, i bez micanja postojećeg radijatora.

Da, morat ću istražiti kako je gornja i donja lođa zaštićena (jesu li možda zatvorene, imaju li barem tu pregradu). Što se tiče zapadne strane, tu nije problem jer je s te strane stan. A za legalizaciju isto moram vidjeti koliko je moguća…

Shwake kaže:

3. opcija koja je također solidna ideja. S time da treba paziti na statiku toga zida da se ne uruši nakon micanja dvaju vrata. Jer je pitanje kako je izveden nadvoj iznad sadašnjih dvaju vrata.

Da, ako idem u tom smjeru, morat ću očito onda statičara priupitati, iako sam na prvu mislila da čim su vrata ispod da tu nema nekog potpornja, a taj zidni stupić je tako malen i još sa tri strane okrhnut za svaki štok da nisam u njemu vidjela neku funkciju osim te. Ali možda je bolje ići na sigurno i pitati stručnjaka.

Shwake kaže:

P.S. Što se tiče radijatora koje imate ugrađene u stanu, nakon pomnijeg gledanja u te Vaše (2 ne dobre) slike, mislim da to ipak niti nisu radijatori proizvođača Lipovica model Ekonomik, nego neki njima slični aluminisjki člankasti radijatori, podrijetlom od proizvođača iz neke od država ex YU (vjerojatno iz BiH, iako to nije sigurno). Stoga bi bilo korisno da te radijatore bar bolje zasebno uslikate, i spreijeda i s boka, da se lakše shvati čiji su proizvod, kako bi se moglo doći i do njihovih toplinskih podataka. No, svakako ih ne zaboravite i izmjeriti, odnosno dimenzije članka; visinu, širinu i dubinu (u mm).

Budem kad se vratim sve izmjerila. Još jednom hvala na velikom trudu i pomoći koju dajete!

[Shwake]

ZelenaKomarčica kaže:

Ma možda sam krivo napisala. Nije tu postojao zid, blagavaonica i dnevna su već inicijalno bile spojene, samo je postojala neka pregrada od takoreći kartonskog materijala…

Iz te se slike vidi bolje radijator o kojem ste prvome pisali. Iz nje se može dovoljno točno procijeniti (prema ugradbenoj visini vrata i staklene stijene (H=220-230 cm), u odnosu na visinu radijatora, da je taj radijator ukupne visine nešto preko 40 cm, a ne prvotno pretpostavljene visine od oko 60 cm. Znači da će za taj radijator vrijediti termotehnički podatci kao oni koji su navedeni u priloženoj tabeli za model Ekonomik SE 350 (S).
termotehnički podatci za aluminijske člankaste radijatore Lipovica model Ekonomik

Ekonomik SE 350, dimenzije članka 60x75x450 mm
= 98 W/čl. (za temp. režim grijanja 90/70/20°C)
= 78 W/čl. (za temp. režim grijanja 75/65/20°C)
= 68 W/čl. (za temp. režim grijanja 75/55/20°C)
= 63 W/čl. (za temp. režim grijanja 70/55/20°C)
= 58 W/čl. (za temp. režim grijanja 70/50/20°C)
= 40 W/čl. (za temp. režim grijanja 55/45/20°C)

Taj radijator u realnom pogonu grijanja (75/55/20) daje:
Q = 20 (čl.) x 68 (W/čl.) = 1360 W

Sve zanimljivije i zanimljivije ...

[europe2seoul]

Shwake kaže:

Iz te se slike vidi bolje radijator o kojem ste prvome pisali. Iz nje se može dovoljno točno procijeniti (prema ugradbenoj visini vrata i staklene stijene (H=220-230 cm), u odnosu na visinu radijatora, da je taj radijator ukupne visine nešto preko 40 cm, a ne prvotno pretpostavljene visine od oko 60 cm. Znači da će za taj radijator vrijediti termotehnički podatci kao oni koji su navedeni u priloženoj tabeli za model Ekonomik SE 350 (S).
termotehnički podatci za aluminijske člankaste radijatore Lipovica model Ekonomik

Ekonomik SE 350, dimenzije članka 60x75x450 mm
= 98 W/čl. (za temp. režim grijanja 90/70/20°C)
= 78 W/čl. (za temp. režim grijanja 75/65/20°C)
= 68 W/čl. (za temp. režim grijanja 75/55/20°C)
= 63 W/čl. (za temp. režim grijanja 70/55/20°C)
= 58 W/čl. (za temp. režim grijanja 70/50/20°C)
= 40 W/čl. (za temp. režim grijanja 55/45/20°C)

Taj radijator u realnom pogonu grijanja (75/55/20) daje:
Q = 20 (čl.) x 68 (W/čl.) = 1360 W

Sve zanimljivije i zanimljivije ...

Cuj ak je na toplanu nikad ne bude dobila polaz 75. Realno.

[Shwake]

europe2seoul kaže:

Cuj ak je na toplanu nikad ne bude dobila polaz 75. Realno.

Načelno se slažem da se najviše temperature dovodnog voda na radijatorima u takvim stanovima mogu tek rijetko pojaviti, i to jedino u uvjetima kad su i vanjske temp. oko -15°C, ili i niže.
U toplinskim stanicama (TS) stambenih zgrada koje se griju na toplanu moguće je na cijevnom razvodu zgrade (="razvod sekundara") imati i temperaturu polaza gotovo 80°C, ali ne i višu (jer je to zapriječeno pravilima poslovanja opskrbljivača toplinom, TE-TO, EL-TO).
Max. temperatura na ulaznom vodu na radijatoru u takvim stanovima dakle ne može ni u teoriji biti viša od 80°C, već je moguća jedino neka niža!
S druge strane, razvodi u takvim zgradama su također izgrađeni za temperaturni režim grijanja u kojem razlika temperature polaza i povrata ogrijevnog medija je kod normalnog pogona grijanja oko 20°C, a ne i manja!
Iz toga proizlazi da otpadaju izbori toplinskih učinaka radijatora po temperaturnim režimima koji s takvim stanovima nemaju veze, kao onaj maksimalistički "90/70/20°C", kao ni onaj "75/65/20°C", kao niti "75/60/20°C", itd.
Na to se mora računati kad se želi birati neki novi radijator, koji će biti zamjenski nekom postojećem radijatoru, a kojega korisnik (zbog nekog razloga) želi zamijeniti.

Ima na netu i diplomski rad, iz 2015., na temu o toplinskim mrežama.

Toplinska mreža grada Zagreba, Borna Šeb, 2015.

[ZelenaKomarčica]

Svjesna sam da je iz funkcionalne perspektive teško shvatiti zašto hoću micati taj radijator, a budući da ste mi dali do znanja da nije dobro stavljati ga na bočni zid, moja jedina želja je da onda što manje upada u oči kad će već biti na staklenoj stijeni. Dakle ako sam dobro shvatila postojeći radijator je već tih najnižih dimenzija. Znači nemam tu puno opcija za smanjivanje. Može li se, sad kad otprilike znamo kakav je radijator u igri, barem primaknuti više u lijevo ili postoji neka efikasnija varijanta radijatora. Nemam problema da je malo deblji samo da je niži. I potencijalno da ne ide do kud ovaj ide. Ako uzmete u obzir i tu estetsku perspektivu može li se tu nešto napraviti, da se umanji vidljivost radijatora a opet da se ne izgubi značajno na grijačima kapacitetima. Ako nikako ne ide, ne ide, što se može, ali voljela bih znati postoje li takve opcije a da su toplinski prihvatljive.

[Lee Champa]

Daj stavi ga gdje to paše
U jednoj kući smo postavili radijatore gdje su tražili.
Gospođa je htjela, dok gleda tv, da su joj leđa topla.
Kad je u krevetu da grije leđa. I niti jedan nije bio ispod prozora.

[Shwake]

ZelenaKomarčica kaže:

Svjesna sam da je iz funkcionalne perspektive teško shvatiti zašto hoću micati taj radijator, a budući da ste mi dali do znanja da nije dobro stavljati ga na bočni zid, moja jedina želja je da onda što manje upada u oči kad će već biti na staklenoj stijeni. Dakle ako sam dobro shvatila postojeći radijator je već tih najnižih dimenzija. Znači nemam tu puno opcija za smanjivanje. Može li se, sad kad otprilike znamo kakav je radijator u igri, barem primaknuti više u lijevo ili postoji neka efikasnija varijanta radijatora. Nemam problema da je malo deblji samo da je niži. I potencijalno da ne ide do kud ovaj ide. Ako uzmete u obzir i tu estetsku perspektivu može li se tu nešto napraviti, da se umanji vidljivost radijatora a opet da se ne izgubi značajno na grijačima kapacitetima. Ako nikako ne ide, ne ide, što se može, ali voljela bih znati postoje li takve opcije a da su toplinski prihvatljive.

Naravno da se uvijek može naći više zamjenskih rješenja, a ne samo jedno.
No prije ikoje preporuke izbora, trebaju se znati i neke druge stvari iz područja grijanja. Vama to vjerojatno malo što znači, ali ljudima koji imaju profesionalnu deformaciju za teme iz sustava grijanja, pa zbog toga ne mogu pisati neodgovorno i ofrlje Vam odgovarati na pitanja iz struke, bitno je utvrditi i kakvo je sadašnje stanje grijanja.

Ima za vaš slučaj više dodatnih pitanja, a temeljno je ipak:
1. s postojećim radijatorima u stanu, je li vam u sezoni grijanja normalno toplo, odn. normalno ugodno boraviti u stanu? Ili je prevruće? Ili nije ugodno jer je nedovoljno toplo tijekom sezone grijanja?
2. jesu li postojeći vam radijatori u stanu ujedno oni prvi koji su bili ugrađeni kad je zgrada bila izgrađena (koje godine?), ili su to radijatori koji su naknadno bili stavljeni kao promjena izvornima? Ako su naknadno stavljeni kao zamjena nekim prvotnima, znate li bar godinu kad su bili mijenjani ti radijatori?

[europe2seoul]

Lee Champa kaže:

Daj stavi ga gdje to paše
U jednoj kući smo postavili radijatore gdje su tražili.
Gospođa je htjela, dok gleda tv, da su joj leđa topla.
Kad je u krevetu da grije leđa. I niti jedan nije bio ispod prozora.

Bas i ne kod nje. Naime u dnevnom boravku im je staklena stijena i taj radijator a vani je balkon ili terasa. Posto je radijator star, vjerujem da i staklena stjena nije zadnji krik tehnike staklarstva sa troslojnim staklom, low-e, hermeticki da dihta i slicno kao sto se danas moze napraviti.

Za autoricu - ima limenih radijatora a ne aluminijskih sa clancima koji su njzi a deblji za istu snagu. npr proizvodjaca radson, vogel&noot i tako dalje. ali paziti koji se uzima da odgovara po snazi! u ducanima deklariraju za polaz od 90 stupnjeva jer je to ljepse za marketing a nema veze sa realnoscu.

i dobro je pitanje od shwakea - sa postojecim da li je uvijek ugkdno i sve pet ili ponekad fali snage kad grije a vani je jako hladno?

[ZelenaKomarčica]

Shwake kaže:

Naravno da se uvijek može naći više zamjenskih rješenja, a ne samo jedno.
Ima za vaš slučaj više dodatnih pitanja, a temeljno je ipak:
1. s postojećim radijatorima u stanu, je li vam u sezoni grijanja normalno toplo, odn. normalno ugodno boraviti u stanu? Ili je prevruće? Ili nije ugodno jer je nedovoljno toplo tijekom sezone grijanja?
2. jesu li postojeći vam radijatori u stanu ujedno oni prvi koji su bili ugrađeni kad je zgrada bila izgrađena (koje godine?), ili su to radijatori koji su naknadno bili stavljeni kao promjena izvornima? Ako su naknadno stavljeni kao zamjena nekim prvotnima, znate li bar godinu kad su bili mijenjani ti radijatori?

Eh, nažalost, nemam iskustva sa stanom, jer nisam živjela u njemu. Stan je nedavno kupljen i sad se kreće u neke zahvate. Ali gospođa koja je živjela je rekla da je ugodno po ljeti i zimi. (Ali jedno je vlastito iskustvo, a drugo nečija priča kad prodaje stan.) Pretpostavljam da je jedan razlog tome što je stan sa istoka i zapada i gore i dolje okružen drugim stanovima. A još je i imao tu duplu barijeru na sjeveru.

Što se tiče radijatora, oni nisu mijenjani. Gotovo u stanu ništa nije mijenjano od izgradnje zgrade, koja je bila 80-ih godina.

europe2seoul kaže:

Bas i ne kod nje. Naime u dnevnom boravku im je staklena stijena i taj radijator a vani je balkon ili terasa. Posto je radijator star, vjerujem da i staklena stjena nije zadnji krik tehnike staklarstva sa troslojnim staklom, low-e, hermeticki da dihta i slicno kao sto se danas moze napraviti.

Za autoricu - ima limenih radijatora a ne aluminijskih sa clancima koji su njzi a deblji za istu snagu. npr proizvodjaca radson, vogel&noot i tako dalje. ali paziti koji se uzima da odgovara po snazi! u ducanima deklariraju za polaz od 90 stupnjeva jer je to ljepse za marketing a nema veze sa realnoscu.

i dobro je pitanje od shwakea - sa postojecim da li je uvijek ugkdno i sve pet ili ponekad fali snage kad grije a vani je jako hladno?

Što se tiče stolarije nju mislim mijenjati na sjevernoj i južnoj strani. A na sjevernoj će sad umjesto stolarije i još jedne pregrade na lođi, biti samo jedna nova stolarija između stana i lođe.

A kad kažete da treba biti oprezan kod uzimanja radijatora i mogućih marketinških trikova, kako se zapravo može to znati, gleda se koja točno specifikacija da se ne pogriješi?

[Lee Champa]

europe2seoul kaže:

Bas i ne kod nje. Naime u dnevnom boravku im je staklena stijena i taj radijator a vani je balkon ili terasa. Posto je radijator star, vjerujem da i staklena stjena nije zadnji krik tehnike staklarstva sa troslojnim staklom, low-e, hermeticki da dihta i slicno kao sto se danas moze napraviti. .....

Makne radijator tamo gdje joj paše, a zavjesa do poda onemogućuje cirkulaciju ohlađenog zraka na staklu prema prostoriji!

[europe2seoul]

Lee Champa kaže:

Makne radijator tamo gdje joj paše, a zavjesa do poda onemogućuje cirkulaciju ohlađenog zraka na staklu prema prostoriji!

Mda? I onda da fino gledas iz dnevnog na +22-23 u kratkim hlacama i majci vani kako pada snjeg ili je pao i lijepo je ti gledas u zastor. Koja svrha onda staklene stijene u dnevnoj sobi. Pogotovo ako to gledas na nacin otvorenosti, komunikacije sa prirodom itd.

Za autoricu:

Ak je stolar ima isto iz 1980 onda vjerujem da i nije ta stjena bas nesto. Sada kaze ugodno? Koliko ja znam dosta starijih osoba se po zimi debelo obuce pa im je ugodno. Ak ti mislis pit kakao u neglizeju i gacicama u toj dnevnoj gledat van u lijeno subotnje jutro mislim da ne bi bilo lose zamjenit i tu stolariju.

Za podatke o radijatorima imas tehnicke detalje / pdf sa tablicama gdje koji model tih limenih radijatora daje koliko snage ovisno o ulaznim i izlaznim temperaturama vode. Inace grijanje je toplana ili etazno plinsko?