Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika > Blisko politici

Blisko politici Teme povezane s politikom koje ne spadaju pod ostale podforume

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 08.09.2010., 11:30   #41
greška ili pogodovanje

Maraska park: greška tajnice ili pogodovanje Tenosu?
Tajnica Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva Mirjana Zubčić proširila je zonu obuhvata za 8 tisuća metara, od čega je 2 tisuće gradsko zemljište

PIŠe Ivica Nevešćanin / EPEHA

Zadnje izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Zadra Gradsko je vijeće usvojilo na sjednici održanoj 28. ožujka ove godine. Izmjenama je, sukladno novim zakonskim odredbama, u PPUG ucrtana tzv. režimska karta, odnosno granice obuhvata svih planova nižeg reda koje je potrebno donijeti na području grada.

Tako i za zonu Maraska parka gdje tvrtka Tenos iz Zadra, prema planu Nikole Bašića, namjerava graditi luksuzni hotel sa stambenim naseljem, projekt vrijedan više desetaka milijuna eura.

Plan za Maraska park usvojen je 29. svibnja, no tek na sjednici održanoj 23. srpnja vijećnica Omerka Šarić sasvim slučajno otkriva da su granice obuhvata usvojenog DPU-a za Maraska park proširene (prema sjeveru i istoku) u odnosu na granice ucrtane u PPUG-u, i to za oko 6000 četvornih metara terena u vlasništvu Tenosa i oko 2000 metara u vlasništvu Grada Zadra!

Štoviše, doznaje da je proširenje zone obuhvata DPU-a Maraska parka provela tajnica Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva Mirjana Zubčić (!) između dvije sjednice GV-a na pisani zahtjev poglavarice Nives Kozulić, a pod izlikom da je riječ o pogreški u kartografskom prikazu! U međuvremenu je Maraska Tenosu prodala zemljište, a ispravak “tehničke pogreške” objavljen je u Glasniku grada Zadra broj 4 od 19. svibnja, prema usmenom naputku MZOPUG-a, tvrde u gradskoj upravi.

Tako izmijenjeni DPU Maraske, bez da su na to upozoreni, vijećnici usvajaju na sjednici 29. svibnja, no nelogično odstupanje od PPUG-a uočavaju u MZOPUG-u i traže od Grada da to ispravi. Željko Predovan vijećnicima je posvjedočio kako se slučajno zatekao u Ministarstvu kad su Gradu dali “usmeni naputak”, no u MZOPUG-u se, izgleda, oko toga s njim baš i ne slažu. SEnD MZOPUG nije dalo pisanu suglasnost oko ucrtavanja granice kao greške u PPUG-u za DPU Maraska.

Za sve detaljne informacije obratite se Gradu Zadru, kratko nam je odgovoreno iz Ministarstva. Na ponovljeni upit je li Ministarstvo Gradu Zadru možda dalo usmeno odobrenje, odgovor nismo dobili.

- Ne mogu tvrditi da se radi o pogodovanju investitoru, ali u pitanje je svakako dovedena zakonitost izmjene PPUG-a. Izmjene tog dokumenta može provoditi isključivo GV, a ne neki pojedinac, bez obzira na to što se i zašto želi mijenjati. Zbog toga smo zatražili ocjenu zakonitosti cijelog postupka, govori Omerka Šarić.

Iz grada pak kažu da su od MZOPUG-a zatražili pisano tumačenje za novonastalu situaciju. Ako se pokaže da su izmjene DPU-a provedene protivno zakonu, cijeli će se postupak vratiti u redovitu proceduru javne rasprave. U tom slučaju, kažu upućeni, investitor će izgubiti minimalno između šest i osam mjeseci, dakle puno, puno vremena i puno novca...
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 11:36   #42
Adria i Hypo

Adriju guraju u propast

Miodrag Lacić, direktor i većinski vlasnik ove riboprerađivačke tvrtke odlučno je odbacio medijske navode o umiješanosti te tvrtke sa zbivanja u Podravci, istaknuvši kako su to potvrdili i nalazi inspekcijskih organa, odnosno Porezne uprave i Financijske policije, a koji su zadnja tri tjedna temeljito i kompletno istražili odnose Podravke i Adrije.

Njega, naglasio je, ne brine afera koja se podigla oko Podravke, a za koju se nada da će se uskoro i razriješiti, već mu je, ističe, trenutačno najveća briga opstanak tvrtke Adria i nastavak poslovanja koji je direktno ugrožen radovima na izgradnji nove luke i četverotračne autoceste, a koja bi prema postojećem planu trebala biti pozicionirana tik uz more što će, tvrdi Lacić, uništiti tvrtku i njezine radnike odvesti na ulicu.

- Kad smo iz novina prije dvije godine doznali za pripremu projekta nove luke, bili smo oduševljeni, a kad smo još vidjeli da se planira proširivati i ribarska luka, nitko od nas i ribara nije mogao biti sretniji.


Međutim, kad smo naknadno primijetili i posavjetovali se sa stručnjacima te ustvrdili da se prvi put negdje na svijetu planira napraviti četverotračna auto cesta tik uz morsku obalu, bilo nam je jasno da - ili netko nije pri sebi ili se, pak, opasno šali, kazao je Lacić napomenuvši kako taj projekt ne samo da nepovratno uništava Adriju, najveću riboprerađivačku tvrtku na Mediteranu, već u tom slučaju i ribarska luka gubi osnovni smisao jer nestaju prihvatni kapaciteti.

S ovim su problemom upoznali, ističe, sve nadležne institucije počevši od onih lokalnih pa, kako je kazao, "sve do gore", no uvijek su dobivali odgovor da se poslovanje Adrije neće ni u kojem slučaju dovesti u pitanje te da će se rješenje postići dogovorom.

- Rečeno nam je i da je građevinska dozvola dobivena još krajem '90. godina te da smo zakasnili za bilo kakvu reklamaciju. Kasnije se utvrdilo da to nije istina pa se stoga smatramo sramotno prevareni, naglasio je Lacić, dodavši kako se rezultati svega toga već vide na terenu.

- Adrijin sustav otpadnih voda uništen je i zatrpan, a prostor od oko 20.000 metara četvornih, ribarski gat i riva, koji su još uvijek formalno-pravno u vlasništvu i posjedu Adrije, a koji je Adria iz svojih sradstava nasipala i sa svim važećim građevinskim dozvolama izgradila, sad je na vrlo ružan način otet, zaključuje Lacić napomenuvši kako svoje tvrdnje može potkrijepiti dokumentacijom koju, srećom, ima.

Na novinarsko pitanje da konkretizira tko su ljudi s kojima je razgovarao i u čijem je interesu uništenje Adrije, Lacić, nije želio odgovoriti. No, kako se javnosti sve glasnije šapuće o tome da i iza ovog projekta stoji sveprisutna Hypo banka, suzdržanog Lacića upitali smo ima li Adria kreditnih zaduženja i u kojoj banci. Odgovorio je potvrdno, kazavši da se Adria prije nekoliko godina kreditno zadužila u Hypo banci za financiranje proizvodnje.

U ime Sindikata PPDIV-a novinarima se obratio Ivica Blažević, regionalni sindikalni povjerenik za Dalmaciju, istaknuvši kako treba učiniti sve da se osigura opstanak poduzeća Adria, nastavi nesmetano poslovanje i očuvaju radna mjesta jer je to od neprocjenjivog značenja u ovim teškim gospodarskim vremenima.
Sindikat u strahu od otkaza

- Mi u sindikatu mišljenja smo kako treba otvoreno progovoriti u svezi činjenica vezanih uz gradnju luke Gaženica. Suočeni sa svakodnevnim otpuštanjem radnika osjetili smo strah da se ne bi u ovakvim okolnostima i Adrijinih 550 radnika našlo na ulici. Stoga smo od uprave Adrije zatražili da što prije pokrenu pitanje deposjedizacije ili odštete za uzurpirano zemljište. Isto tako, treba pokrenuti i pitanje vezano odštete za oštećeni separator za otpadne vode zbog kojega u ovakvom stanju Adriji prijeti opasnost da im inspekcija zabrani daljnji rad, zaključio je Blažević.

Jednako kao i Lacić, ni Blažević nije htio govoriti o konkretnim imenima, međutim, iz njegovog odgovora dalo se iščitati kako interes u novoj luci imaju daleko krupnije ribe nego što ih je ova riboprerađivačka tvrtka u svojoj proizvodnji ikada vidjela.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 11:42   #43
Mislim da je bespredmetno uvaljivati Prtenjaču u sve ovo kad se zna da je sklonjen iz politike jer se suprostavljao "velikim igračima". Pa on se suprostavio i Tuđmanu kada je ovaj otvarao trg Marka Marulića u Zagrebu riječima da "neki rade zlatne trgove a neke općine nemaju ni za javnu rasvjetu" (mislim da je bilo riječ o općini Gračac ili Udbina)
ozapa is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 11:46   #44
gradonačelnik k.

GRAD Zadar 2003. godine tvrtki Gortan-Zadar prepustio je zemljište na kojem se nalazi poslovno-stambeni objekt u vrijednosti više od trideset milijuna kuna. Na čelu grada u to vrijeme nalazio se današnji ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.

Krajem 1989. godine Mjesna zajednica Smiljevac dobila je na korištenje od tadašnje Općine Zadar više od 4600 kvadrata zemljišta za izgradnju poslovno-stambenog objekta. Dva mjeseca kasnije, kako piše Narodni list, MZ Smiljevac potpisala je ugovor s tvrtkom Vladimir Gortan iz Zagreba o izgradnji objekta, a tek tada MZ Smiljevac sklapa ugovor s Općinom Zadar o dodjeli zemljišta na korištenje.

Nakon sudskog postupka 2003. godine Gortan-Zadar upisuje se kao jedini vlasnik zemljišta i izgrađenog objekta. Prema listu dostupnim dokumentima, Gortan je zemljište od grada dobio besplatno.

Prema zapisniku Općinskog suda u Zadru, gradska pravnica Slavica Kardum, osobno ovlaštena od tadašnjeg gradonačelnika Kalmete, na suđenju se uopće nije pojavila, ali zato je Gradska uprava sudu poslala dopis kojim se ne protivi tužbenom zahtjevu Gortana, prema kojem je ta tvrtka tražila vlasništvo spornog temljišta.

Zemljište je bilo dijelom društveno vlasništvo, a dijelom je oduzeto privatnim vlasnicima. Kao naknadu za zemljište, Smiljevac je Općini Zadar isplatio preko milijardu tadašnjih dinara, a Općina ih je trebala isplatiti privatnim vlasnicima, ali nije.

Umjesto toga, Gradska uprava poručila je Narodnom listu da "Grad Zadar kao pravni slijednik općine temeljem Zakona o izvlaštenju isplaćuje naknade bivšim vlasnicima", unatoč tome što je vlasnik danas Gortan-Zadar.

Zemljište koje je Grad Zadar na čelu s Božidarom Kalmetom 2003. prepustio fantomskoj tvrtki, čija je vlasnička struktura, piše Narodni list, poslovna tajna, vrijedno je oko deset milijuna kuna. Kako piše Narodni list i kako se priča u Zadru, većinski vlasnici tvrtke zapravo su visokopozicionirani zadarski političari i njihovi poslovni partneri.

Osim spomenutog zemljišta, Gradska uprava navodno je tvrtki Gortan Zadar "poklonila" i osam milijuna kuna komunalnog doprinosa za stambeno-poslovni objekt na terenu Tekstilne industrije Zadar. U središu ovoga slučaja našla se i ministrica pravosuđa Ana Lovrin, no istraga Državnog odvjetništva rezultirala je zaključkom da nije bilo nepravilnosti.

Ministar Božidar Kalmeta rekao je za Index da se radi o neistinama i lažima. Rekao je da je jedini ugovor između tadašnje tvrtke Vladimir Gortan i MZ Smiljavec potpisan 1990. godine. Prema njemu, MZ Smiljavec daje Gortanu zemljište na korištenje, a tvrtka zauzvrat MZ Smiljavec daje prostor u stambeno-poslovnom objektu. "Tamo se danas nalazi dječji vrtić", rekao je.

Ipak, Narodni list piše da Mjesna zajednica nije ništa dobila, jer u ugovoru jasno piše da je MZ Smiljevac obavezna ishodovati oslobađanje od komunalnog doprinosa za cijelu zgradu, iz čega će se financirati izgradnja tih 350 kvadrata. U to smo se imali priliku sami uvjeriti, budući da nam je ministar faksirao ugovor potpisan 28.3.1990. godine prema kojem je Mjesna zajednica obavezna ishoditi odluku o oslobađanju plaćanja kompletnog komunalnog doprinosa za izgradnju, detaljnije, vanjsku pristupnu prometnicu, priključka na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu i trafostanicu za priključak na električnu mrežu.

"Napomenut ću da nisam i nikada nisam bio vlasnik spomenute tvrtke. Također želim reći da ministrica Ana Lovrin, današnji zadarski gradonačelnik Živko Kolega, kao ni ja sam nemamo veze s pogodovanjem tvrtki Gortan-Zadar i da su sve to neistine." - završio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 11:50   #45
Quote:
ozapa kaže: Pogledaj post
Mislim da je bespredmetno uvaljivati Prtenjaču u sve ovo kad se zna da je sklonjen iz politike jer se suprostavljao "velikim igračima". Pa on se suprostavio i Tuđmanu kada je ovaj otvarao trg Marka Marulića u Zagrebu riječima da "neki rade zlatne trgove a neke općine nemaju ni za javnu rasvjetu" (mislim da je bilo riječ o općini Gračac ili Udbina)
Prtenjača ovdje nije u fokusu, cilj je pokazati da je bilo igara oko Tankerske od strane velikih igrača
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 11:52   #46
još o Maraski i Hypo

Hypo banka uništava Marasku kako bi zagospodarila nekretninama

Walter Wolf, kanadsko-austrijski poduzetnik koje je u posljednje četiri godine u Hrvatskoj kupio niz kompanija od kojih ni jedna nije pretjerano uspješna, pojašnjava pozadinu afere Maraska i razloge eskalacije sukoba s Hypo Alpe-Adria bankom koja je kreditirala njegove investicije

Većinski paket dionica Maraske kupio sam u proljeće 2001. Te sam dionice kupio uz pomoć kredita Hypo banke. Nakon što sam ušao u tvrtku, otkrio sam da ona posluje puno lošije no što sam imao prilike vidjeti prije kupnje.Većinski paket dionica Maraske kupio sam u proljeće 2001. Te sam dionice kupio uz pomoć kredita Hypo banke. Nakon što sam ušao u tvrtku, otkrio sam da ona posluje puno lošije no što sam imao prilike vidjeti prije kupnje.Walter Wolf, kanadsko-austrijski poduzetnik koji je u prošle četiri godine investirao u Hrvatskoj, najavio je prije nekoliko dana u WirtschaftsBlattu, austrijskom gospodarskom listu, milijunsku tužbu protiv austrijske Hypo Alpe Adria banke. Wolfu je prije nekoliko godina ta banka kreditirala preuzimanje zadarske tvornice pića Maraska i neke druge projekte u Hrvatskoj. Uz pomoć kredita te banke Wolf je u Hrvatskoj stekao i karlovačku tvornicu obuće KIO, pazinsku prehrambenu kompaniju Puris te brodogradilište Lamjanu na Ugljanu.

Pred više svjedoka s Hypo bankom usmeno sam se dogovorio da ne plaćam kamate na kredit, već da će se banka podmiriti zaradom od projekta prodaje zemljišta Zajedno s investitorima i s Hypo bankom dogovorio smo se da ćemo obnoviti zgradu Maraske u centru Zadra, povoljnije je prodati i na tome dobro zaraditiWolf tvrdi da se potom dogovorio da Hypo Alpe Adria banka preuzme pazinski Puris i brodogradilište Lamjanu, jer nije vidio perspektivu za te tvrtke. U Maraski je Wolf također zatekao tešku situaciju, ali tvrdi da je za dvije godine preokrenuo poslovanje i tvrtku iz velikih gubitaka doveo do novog pozitivnog početka.

Zatim je u srpnju 2003. Wolf najavio da će prodati veliku poslovnu zgradu Maraske u centru Zadra i premjestiti poslovanje u prigradsko naselje Gaženicu, gdje Maraska već ima proizvodne pogone. To je ogorčilo tadašnjeg zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmetu koji se tome javno protivio. Potom je 3. listopada 2003. Hypo banka objavila da preuzima Marasku zbog Wolfovih neplaćenih dugova.

Wolf je nakon toga 6. prosinca 2003. u WirtschaftBlattu najavio tužbu protiv Hypo Alpe Adria banke i teško je optužio za manipulacije nekretninama. On tvrdi da ga je Hypo Alpe Adria banka nezakonito izbacila iz Maraske i najavljuje tužbu u kojoj će pred austrijskim sudom tražiti najmanje 10 milijuna eura odštete. U razgovoru za Nacional Wolf je objasnio pozadinu svog sukoba s Hypo Alpe Adria bankom i pojasnio zašto nijedna od njegovih investicija u Hrvatskoj nije bila pretjerano uspješna.

NACIONAL: Zašto ste odlučili tužiti Hypo banku, koja je prije dva mjeseca objavila da vam je oduzela zadarsku tvornicu Maraska? – Većinski paket dionica Maraske kupio sam u proljeće 2001. Te sam dionice kupio uz pomoć kredita Hypo banke. Nakon što sam ušao u tvrtku, otkrio sam da ona posluje puno lošije no što sam imao prilike vidjeti prije kupnje. Osim toga, Hypo banka je otprije imala upisanu hipoteku na imovinu Maraske, na temelju nekih prije odobrenih kredita. Krajem 2001. Maraska je poslovala s gubitkom od 14 milijuna kuna. Smanjio sam gubitke za više od 10 milijuna kuna. Mnogo smo truda uložili u konsolidiranje poslovanja. Do kolovoza 2003. ostvarili smo pozitivno poslovanje. Tvrtka je tada bila oko 900 tisuća kuna u dobiti. Ja sve vrijeme uopće nisam imao plaću, niti sam od Maraske tražio pokriće bilo kakvih mojih troškova. Potom sam u ljeto u tjedniku Globus najavio da ćemo prodati zgradu Maraske u centru Zadra i prebaciti svu proizvodnju Maraske izvan grada na područje Gaženice, gdje se već nalazi dio proizvodnje. Tada su počeli problemi.

NACIONAL: Do kakvih je problema došlo i kako ste preseljenje proizvodnje namjeravali financirati? – Zajedno s predstavnicima Hypo banke i još nekim stranim investitorima dogovorili smo da ćemo obnoviti staru zgradu Maraske u centru i povoljnije je prodati te na tomu dobro zaraditi. Iza te zgrade nalazi se 15 tisuća m2 zemljišta na kojem smo planirali izgraditi poslovno-sportski i stambeni centar veličine 28 tisuća m2. Njegovom prodajom također bi se odlično zaradilo. Našli smo investitore te smo zajedno s Hypo bankom krenuli tražiti dozvole za realizaciju tog projekta. Investitor je trebao imati 50 posto udjela u projektu, dok bismo Hypo banka i ja imali po 25 posto. Svi bi od toga dobro zaradili. Ja bih od svog dijela vratio kompletan kredit od 5 milijuna eura Hypo banci i još bih dobro zaradio. Tim bih novcem financirao obnovu proizvodnje Maraske izvan grada. Prebacivanjem te proizvodnje tvrtka bi uštedjela oko milijun eura godišnje, jer sadašnji ustroj naprosto nije isplativ. Primjerice, tvrtka sada ima čak 14 portira i troškove koji su s obzirom na godišnji promet od 90 milijuna kuna nepotrebni. Osim toga, proizvodnja u centru Zadra loša je i za turistički imidž grada, jer je vrlo teško organizirati da veliki šleperi u centru grada ukrcavaju i odvoze robu. Preseljenje je trebalo trajati koliko i gradnja novog centra. Mi smo se tada pred više svjedoka usmeno dogovorili da ja ne moram plaćati kamate na kredit od 5 milijuna eura koje sam prema ugovoru ove godine trebao platiti. Sve bi se pokrilo nakon realizacije projekta. Do tada sam uredno izvršavao sve obveze. Hypo banka je na sve pristala, ali se nakon srpnja sve iznenada promijenilo.

NACIONAL: Što se tada dogodilo? – Predstavnici Hypo banke početkom listopada najavili su da od mene preuzimaju tvrtku. Usporedo s tim najavama zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta izrazio je oštro protivljenje tom projektu, a napao me i Slavko Linić. Sve je pratila medijska kampanja, bazirana na navodnoj činjenici da nisam uredno plaćao dospjeli dug, odnosno kamate tog kredita. Potom su ušli u Marasku i htjeli je preuzeti. No to nisu učinili zakonito, jer mi nisu poslali nikakvu prethodnu opomenu kojom bi me upozorili da nisam na vrijeme plaćao dospjele kreditne obveze. Da su mi je poslali, morali bi mi ostaviti rok od 90 dana da ih podmirim. Posve je apsurdno da su mi prvu opomenu za plaćanje dospjelih obveza poslali mjesec dana nakon što su nasilno ušli u tvrtku. Tužit ću ih jer mi žele nezakonito oduzeti sve dionice koje sam dao u zalog za taj kredit.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 11:53   #47
još o Maraski i Hypo 2

NACIONAL: Što se trenutačno događa s Maraskom? – Oni su trenutačno u Maraski, ali je formalno nisu preuzeli. Proizvodnja se srozava jer nisu u stanju uspješno voditi tvrtku. Mislim da ih to i ne zanima. U međuvremenu, kako bi podmirili troškove rada i plaće radnicima, daju nove kredite Maraski, za koje unaprijed znaju da ih tvrtka neće moći vraćati. Iako javno tvrde da su preuzeli Marasku 3. listopada, ja sam bio taj koji je u ime Maraske 24. listopada morao potpisati novi ugovor o kreditu od gotovo 2 milijuna eura. Da taj ugovor nisam potpisao, Hypo banka bi imala povod da tvrtku blokira i pred radnicima mene optuži za njenu propast. To je prljava igra. Kako u međuvremenu ne razvijaju proizvodnju, zapravo tvrtku guraju u propast kako bi mogli preuzeti njene nekretnine. Vjerujem da Hypo banka sve to čini kako bi s nekim drugim ušla u unosni projekt izgradnje poslovno-sportskog i stambenog centra. Interes im se jako pojačao nakon što sam im, kao dugogodišnji klijent, ali i prijatelj, otkrio koliko bi se od svega moglo zaraditi. Za sudbinu više od 200 radnika nije ih briga. U cijeloj priči Hypo banka ima jedan problem. Svoj sumnjivi plan ne mogu formalno-pravno provesti na temelju medijske kampanje na televiziji i novinama. To će im se pred austrijskim sudom razbiti o glavu. Oni tehnički vrlo spretno rade svoj posao. Svjestan sam da više ne možemo surađivati. Neka uzmu Marasku, ali meni će ako treba i sudskim putem u Austriji vratiti sav novac koji sam uložio u kupnju njenih dionica. Kako će poslovati u Zadru kad unište više od 200 obitelji, mene neće zanimati.

NACIONAL: Zašto su vas istodobno s ulaskom Hypo banke u Marasku javno napali tadašnji zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, ali i potpredsjednik Vlade Slavko Linić? Kalmeta je napao ideju o prodaji zgrade Maraske u centru grada, a Linić vas je nazvao poduzetnikom prošlosti. – Očito u toj priči ima i određenih političkih interesa. Ne znam samo zašto se u ovaj slučaj miješa Slavko Linić. On ima dosta svojih problema vezanih uz Riječku banku, Viktor Lenac? Doista ne znam zašto se Kalmeta buni protiv prodaje te zgrade. Ja bih tim potezom zaradio, ali i Maraska bi imala dugoročno velike koristi.

NACIONAL: Kakva je sudbina kompanija u koje ste prije investirali, ali ste iz njih izišli pošto ih niste uspjeli preporoditi? Može li vas se u Hrvatskoj zato smatrati neuspješnim poduzetnikom? – Pogon za proizvodnju dizalica koji sam osnovao i danas odlično radi. Brodogradilište Lamjana i danas radi, ja sam otišao jer nisam vidio perspektivu. Tu sam se s Hypo bankom korektno razišao. Radnici nisu gubili poslove nakon mog dolaska. U karlovačkoj tvornici obuće situacija je teška, ali počeli su se nazirati prvi pozitivni pomaci. Ljudi često misle da će dolaskom novog vlasnika odmah poteći med i mlijeko. To ne ide preko noći, a radnici stvaraju velike pritiske. Potom mediji počnu pisati o teškom stanju kompanije i eto vam priče o meni kao neuspješnom poduzetniku. Maraska je nakon mog dolaska počela pokazivati velike pozitivne pomake. Ne želim odgovarati za ono što bi joj se kasnije moglo dogoditi. Dva mjeseca nakon što su me nezakonito izbacili iz tvrtke, prodaja se prepolovila. Želim Hypo banci puno uspjeha u vođenju Maraske, ali meni će morati nadoknaditi nezakonito preuzimanje mojih dionica.

WOLF ? BIOGRAFIJA
Walter Wolf rođen je u Grazu 1939. Sa 19 godina seli s obitelji u Njemačku. Ondje stječe zvanje zrakoplovnog tehničara i komercijalnog pilota. Ubrzo nakon toga seli u SAD te nakon kraćeg letenja zrakoplovima s prijateljima kupuje građevinsku tvrtku koja je u Montrealu dobila ugovor za gradnju objekta za Svjetsku izložbu. Ta je tvrtka ostvarivala godišnji promet od 25 milijuna dolara. Wolf je ubrzo prodaje i ulazi u naftni biznis. Nakon deset godina rada promet njegovih naftnih tvrtki doseže 2,8 milijardi dolara. U drugoj polovici 70-ih vlasnički ulazi u Lamborghini, slavnu talijansku tvornicu automobila, a potom osniva i vlastitu momčad Formule 1.
U Hrvatsku ga je doveo prvi ministar vanjskih poslova Zdravko Mršić. Tada počinje surađivati s Tvornicom duhana Rovinj, kojoj prodaje trade mark vlastitog imena. Njegovo ime i danas nosi jedna marka cigareta te tvornice. Već uoči Domovinskog rata Wolf je sudjelovao u pripremi projekta za izgradnju autoceste Zagreb-Split. Projekt je propao zbog izbijanja rata, iako je Wolf već bio osmislio način financiranja.
Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj Wolf je pomogao Ministarstvu obrane u naoružavanju Hrvatske. Vladimiru Zagorcu, bivšem šefu tvrtke Alan, Wolf je otvorio vrata utjecajnih izraelskih poslovnih krugova koji su poslije u Hrvatsku izvozili oružje.
Wolf sve to vrijeme nije investirao u Hrvatsku, u prve poslovne projekte ušao je tek nakon smjene vlasti 2000.

HYPO ALPE ADRIA BANKA ? ODGOVOR GUENTER STRIEDINGER

“Jako mi je žao što je Walter Wolf odlučio preko novina rješavati svoje probleme. Mi smo godinama dobro surađivali i imali smo za njegove projekte puno razumijevanja. No on svoje obveze nije na vrijeme plaćao, a mi kao banka moramo zaštiti svoje interese. Nisu točne njegove tvrdnje da mu Hypo Alpe Adria banka nije slala opomene o neplaćenim dospjelim obvezama. Više o tom slučaju ništa ne želim komentirati”, izjavio je za Nacional Guenter Striedinger, direktor Hypo Alpe Adria banke u Klagenfurtu.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 11:58   #48
nauta lamjana

ZADAR - Hypo Alpe Adria consultants koji posluje u sklopu Hypo grupe prodao je švicarskom investicijskom fondu Jupiter Adria AG poduzeće Nauta Lamjana, a transakcija od 10 milijuna eura izvršena je preko Hypo Alpe Adria vrijednosnica.

Hypo grupa tako je prodala vlasnički udio od 80 posto dionica koje je prije tri godine preuzela od Waltera Wolfa, koji je taj otočni škver kupio za jednu kunu od Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Da Hypo grupa prodaje Nauta Lamjanu, koja je smještena u kaljskoj uvali na otoku Ugljanu, nije bila nikakva tajna, ali se zato o kupcu iz same banke nije moglo ništa više službeno doznati. Ugovor s najpovoljnijim kupcem sklopljen je na obostrano zadovoljstvo, jedino je što se navodi u priopćenju Hypo grupe. To bi trebalo značiti da je banka pokrila sve sve troškove koje je imala u Nauta Lamjani, ali i da je zaradila na toj transakciji.

Budući da je riječ o investicijskom fondu, iza kojeg stoje neimenovani ulagači, u Nauta Lamjani je provedno tzv. dubinsko snimanje.

Ulagači su nakon tog višemjesečnog posla procijenili da im se isplati kupiti to poduzeće koje se prostire na 20 hektara atraktivog zemljišta, ali ne zbog razvoja brodoremontne djelatnosti, nego zbog gradnje marine i hotela.

Taj je turistički sadržaj predviđen u uvali Velika Lamjana prostornim planom općine Kali, a gašenje jedinog otočnog škvera, koji je svojedobno osnovao Jugotanker, očekivalo se prije ili kasnije. Uprava Nauta Lamjane ove je godine u bugarskom brodogradilištu u Varni prodala dok za brodove i kupila "travel lift" koji će služiti za dizanje motornih jahti u budućoj suhoj marini.

Izvanrednom skupštinom, koja je održana prije potpisivanja ugovora s novim vlasnicima, djelatnost poduzeća proširena je za marinu, iznajmljivanje, usluge u nautici, organizaciju sajmova. Direktor Željko Fain, koji će to ostati i s novim vlasnicima, tada je izjavio kako to moraju učiniti zbog brodova koji u škveru čekaju remont.

Od radnika Nauta Lamjane doznajemo da se djelatnost neće mijenjati iduće dvije godine, dok se ne pripreme dokumenti i dozvole za gradnju marine i hotela.

- Mene najviše raduje što radnici neće ostati bez posla. Vjerujem da će se otvoriti i nova radna mjesta, da će novi ulagači plaćati komunalnu naknadu i doprinos te općini platiti dug za komunalije od 600.000 kuna - rekao je Tino Vidov, načelnik Općine Kali.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 12:01   #49
nauta lamjana 2

ZADAR- Britanski fond Jupiter Adria uskoro će biti vlasnik sto posto dionica brodogradilišta Nauta Lamjana na Ugljanu.

U utorak je na dioničarskoj skupštini pokrenut postupak istiskivanja malih dioničara (squeez out) jer Jupiter Adria već ima 95,23 posto dionica.

Riječ je o uobičajenom postupku u kojem većinski dioničar mora dati pravičnu isplatu preostalim dioničarima, no u ovom slučaju lako može biti problema jer je Slavonskom zatvorenom investicijskom fondu, koji ima 2,02 posto dionica, te za još oko 70 malih dioničara, koji imaju po stotinu dionica ili manje, određena isplata od samo 113,33 kune po dionici.

- Dali smo protuprijedlog da se mali dioničari isplate po vrijednosti dionice od 340 kuna, koliko je iznosila posljednja procjena, budući da dionice Nauta Lamjane ne kotiraju na burzi.

No, Jupiter Adria to nije prihvatila. Svi će mali dioničari, dakle, biti isplaćeni po cijeni dionice od 113,33 kune, a mi ćemo se žaliti Trgovačkom sudu Zadar, sa zahtjevom da se izradi revalorizacija vrijednosti dionica zbog novih okolnosti oko terena uz brodogradilište - kaže Stanislav Gradišak, zastupnik SZIF-a. Taj će fond na razlici cijene isplaćene dionice izgubiti oko milijun kuna

Neposredno prije ove dioničarske skupštine, Općinsko vijeće Kali je, naime, donijelo svoj novi prostorni plan prema kojemu je teren uz brodogradilište - a riječ je o 6,3 hektara u vlasništvu Nauta Lamjane, odnosno Jupiter Adrije - postao turističko-građevinsko zemljište.

- Mi smo naš prostorni plan uskladili sa županijskim, možda je sada vrijednost onoga što je oko škvera i manja, jer škver ostaje škver, ne znam. U svakom slučaju, u prostoru se ništa neće moći događati bez naše odluke.

Znam samo da sam osobno kao mali dioničar više platio za svoje dionice nego što ću sada dobiti - kaže načelnik Kali Tino Vidov.
Edvard Šprljan

Brodogradilište Nauta Lamjana i prošle je godine zabilježilo gubitak, ovaj put od 9,3 milijuna kuna. U protekle tri godine gubitak je smanjen za četiri milijuna kuna, a vidjet će se kako će se situacija razvijati sad kad su istisnuti svi mali dioničari.

Propao plan o marini umjesto škvera

Jupiter Adria željela je od škvera napraviti marinu i turističko naselje, no zaposlenici su se preko sindikata izborili u Ministarstvu gospodarstva da ne da suglasnost za takvu nakanu.

- Jupiter Adria postat će stopostotni vlasnik, no brodogradilište je ostalo, a sve skupa je vrjednije nego što žele prikazati i priznati. Mali dioničari, koji su živote utkali u gradnju škvera, neće biti mirni dok im se ne isplati pravična naknada - kaže sindikalist Mario Košta.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 12:03   #50
još ilegalnih kamenoloma za gradnju ZD čuda

Rudarska inspekcija: Heres-Ugljan ilegalno eksploatirao kamen u Kalima

19.02.2010
Zadar

Protupravna korist od 33 tisuće kuna

Završena je kriminalistička obrada u slučaju bepravnog kamenoloma iz kojeg je tvrtka Heres navodno vadila kamen. Istraga je zaključena na temelju nalaza rudarskog inspektora koji je ustvrdio da je izvađeno 1100 prostornih metara kamena bez ishođene rudarske koncesije.


Ovaj put se ne radi o Heresu iz Vira, nego o Heresu-Ugljan, no zapravo se radi o istom poslovnom sustavu koji se vezuje uz ime Ivana Miličevića, potpredsjednika Županijske skupštine i istaknutog člana HSP-a, piše Slobodna Dalmacija . Utvrđeno je da je Heres-Ugljan u razdoblju od početka rujna do sredine studenoga prošle godine s gradilišta školskog igrališta u Kalima izvadio 1100 prostornih metara kamena bez ishođene rudarske koncesije i oplemenjivala ga, odnosno drobila i ugrađivala u beton.

Na taj je način protupravno stekla imovinsku korist u iznosu od 33 tisuće kuna, navodi se u policijskoj informaciji, uz napomenu da slijedi kaznena prijava protiv 31-godišnje direktorice te tvrtke.

Direktorica Heres-Ugljana Adriana Kutuzović, koja je direktorica još šest tvrtki iz poslovnog sustava Heres (od Heres Obrovca, Galon, Galija, Tiha uvala...), kaže da se radi o sporu oko kopanja temelja koji je još u postupku pa ne bi željela komentirati cijelu situaciju.

No iz informacije koju je policija proslijedila javnosti očito se radi o ocjeni da je oplemenjivanjem bespravno iskopanog rudnog blaga stečena nemala imovinska korist. Heres, naime, ima na području Kali, u blizini brodogrališta Nauta Lamjana, drobilično postrojenje i betonaru, mikseri s betonom iz te baze nasipali su i novu trajektnu luku Preko.

Kad je došlo do prijave za ovih 1100 prostornih metara kamena izvađenih u Preku na temelju nalaza rudarskog inspektora, moglo bi se vrlo skoro očekivati i prijava za milijune prostornih metara kamena izvađenih iz nelegalnog kamenoloma ponad Sutomišćice na kojima su također snimljeni Heresovi kamioni. A rudarska inspekcija je također bila na terenu.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 13:11   #51
Zadranka

Kažnjavanje krivaca za propast
i poništavanje stečaja?

150 bivših radnika "Zadranke" podnijelo je kaznenu prijavu i traži, kako neki pravnici kažu, da rijeka poteče uzvodno - kažnjavanje svih krivaca za kriminalnu privatizaciju i propast nekad najveće trgovačke kuće sjeverne Dalmacije

Ukoliko bude prihvaćena inicijativa o donošenju zakona o ovjeri vlasništva u trgovačkim društvima kojim bi se naknadno ispravili propusti i nezakonitosti iz pretvorbe i privatizacije i to tako da svi oni koji su na taj način došli do imovine moraju dokazati da to nije bilo nezakonito, za neke od najvećih privatizacijskih pljački ipak bi netko mogao odgovarati.
Najvećim dijelom zbog nedostatka političke volje, do sada se na prste jedne ruke mogu nabrojiti pred sudom okončani slučajevi kriminalne privatizacije, a unatoč brojnim nalazima revizije u kojima crno na bijelo stoje broje nezakonite radnje, ti su nalazi uglavnom završavali u ladicama. I to po mogućnosti pet godina, koliko treba dok ne nastupi apsolutna zastara.
Hoće li itko odgovarati za "slučaj Zadranka" za koji više nije zainteresiran nitko osim bivših radnika ove nekada najveće trgovinske kuće u sjevernoj Dalmaciji, ljudi koji su ostali i bez posla i bez svojih dionica?!
Ni skoro dvije godine nakon što je otvoren stečaj i rasprodana najvrjednija imovina i poslovni prostori, oko 150 bivših radnika "Zadranke" ne odustaje od borbe da se kazne odgovorni za propast i stečaj nekad najveće zadarske trgovačke kuće. Ponovno su podnijeli kaznenu prijavu za koju se nadaju da će nakon brojnih inicijativa za ispravak propusta u pretvorbi ipak biti ozbiljnije razmotrena.
Beskoristan nalaz državne revizije

Od 20,8 milijuna maraka procijenjene vrijednosti (178 prodavaonica, brojne druge nekretnine i 1153 zaposlena) početkom 1993. godine 51 posto dionica bilo je u rukama malih dioničara. U vrijeme državne revizije, dakle, krajem 2001. godine, "Zadranka" je "spala" na svega 480 radnika i gubitak od čak 38 milijuna kuna. U stečaj je, u travnju 2003. godine, "Zadranka" otišla sa 185 milijuna kuna duga.
Radnici Zadranke su bezbroj puta prosvjedovali, tražili "pravni lijek" za gubitak posla i firmeZa stečaj do danas nitko nije odgovarao jednako kao ni za brojne štetne ugovore koji su doveli do takvog stanja. I nalaz državne revizije napravljen 2002. godine ostao je tek slovo na papiru iako su nađene brojne nepravilnosti, prije svega oko prihvaćanja ponude za kupnju dionica grupacije američkih Hrvata CAE koju je predvodio Dinko Kovačević. Iako je bolju ponudu tada dala "Vindija", Fond za privatizaciju prednost daje CAE, međutim 5, 5 milijuna maraka za kupnju 30,7 posto dionica nikad nije uplaćeno do kraja pa je ugovor nakon pet godina natezanja raskinut početkom 2000. godine. Osim CAE, državna revizija potanko opisuje način na koji je dionice od malih dioničara i državnih fondova kupovao Danijel Puhalović, najprije preko tvrtke Investco kada su za dio poslova angažiran i Zvonimir Nižić te Reno Sinovčić koji je provodio operativni dio. Od svega na koncu nije bilo ništa, iako se s državnog vrha govorilo da se jedino nakon nalaza državne revizije može ići u ispravljanje nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji. Sve je zapelo na procjenama drugih državnih organa - državnog odvjetništva i suda (odnosno državnih odvjetnika i pojedinih sudaca koji su dobivali predmete).
Kaznena prijava protiv osam osoba

Hoće li isti ishod imati najnovija, do sada najopširnija, kaznena prijava protiv ukupno osam osoba koju su zbog gospodarskog kriminala podnijela 124 bivša radnika "Zadranke", ostaje za vidjeti jer je u tijeku policijska obrada i razgovori sa bivšim zaposlenicima budući da je prijava prilično "šturo" argumentirana, doznajemo u ŽDO-u.
Kaznena prijava podnesena je protiv Zvonimira Nižića čije se ime spominje u nalazu revizije i za kojeg u prijavi stoji kako je stvarao "tim za uništenje "Zadranke". U prijavi se navodi i kako je, nakon što je krajem 1999. godine u vlasništvo ušla tvrtka "Trgo Folijaplast", "Zadranka" bila primorana raskidati sve ugovore sa dobavljačima i sklapati nove, upravo preko "Trgo Folijplasta".
Osim Nižića, u prijavi se terete i zadnja tri direktora: Ante Marasović koji je u "Zadranku došao 1996. godine i otpustio 237 radnika, Željko Vujević za koje stoji da je odradio "smanjivanje Zadranke", te Velibor Zaninović iz Umaga koji je i proglasio stečaj.
Stečajna sutkinja Ardena Bajlo i stečajni upravitelj Blaž Savić, čija su imena također u kaznenoj prijavi nekadašnjih radnika, sumnjiče se zbog štete nastale zbog, kako stoji, nepravilnog vođenja kaznenog postupka, prije svega prodaje 16 najatraktivnijih nekretnina u paketu vukovarskoj "Beti".
Osim njih, prijava je podnesena i protiv čelnih osoba u Udruzi malih dioničara: Jelene Fuzul i Ante Šimunova i to zato što, kako se navodi, nisu na izvještajnom ročištu zaštitili male dioničare.
Uz kaznenu prijavu, bivši su radnici podnijeli zahtjev za povrat imovine, naknadu štete i poništenje stečaja. Po mišljenju nekih pravnika to je slično kao da se traži da rijeka počne teći uzvodno, no obespravljenim radnicima nije ostalo ništa drugo nego nada u pravdu.

Ovo je bilo 2004.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 13:24   #52
sponzor

Granit Vrkić uz KK Zadar u sljedeće tri godine

Novo sponzorsko pojačanje Košarkaškog kluba Zadra od danas je i službeno tvrtka Granit Vrkić, vlasnik zemljišta i objekta u izgradnji, trgovačkog centra Supernova. Novi sponzor uz najpopularniji zadarski sportski kolektiv biti će u sljedeće 3 godine, a ugovoreni sponzorski iznos sačuvan je kao poslovna tajna. U teškoj situaciji svojim sponzorskim uključivanjem u košarku daju jaki impuls za nastavak borbe na financijskom planu. Ugovor je potpisan, izmijenjeni su simbolični pokloni, ipak najviše u Jazinama raduje novčana injekcija koja će barem donekle poboljšati situaciju u blagajni koja zjapi prazna već dugo vremena. Kad bi primjer Granit Vrkića slijedile i druge tvrtke, bilo bi razloga za optimizam.

Tvrtku je inače osnovao R.S i kupio teren kad se još nije znalo da će tamo graditi SuperNova. Poslje je firmu i teren prodao investitorima u Linhtenštajn.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 13:33   #53
Glava je u Zagrebu

Ključan trenutak izbijanja Afere Hypo razlaz Uprave HAAB sa Walterom Wolfom

Prema strogo povjerljivom dokumentu kojeg posjedujemo, Walter Wolf bio je jedan od ključnih ljudi u zajedničkim poslovima Hypo Grupe i hrvatskih političara u manipulacijama kupoprodajom nekretnina u Hrvatskoj, te reinvestiranja sumnjivog novca sa tajnih računa u Austriji u poslove Hypo Grupe sa nekretninama u Istri.

„Prvi potresi u HAAB-u počinju nakon njihovog razlaza s Walterom Wolfom 2003/2004. godine, do kada je Wolf kupovao nekretnine i zemljišta za HAAB uglavnom preko Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Prije razlaza s HAAB, Wolf je brend „Maraska“ ustupio bez naknade austrijsko lichtensteinskoj tvrtki „Maraska Handels und Vertriebs GMBH“ koja je formalno u vlasništvu austrijskog advokata i lichtensteinske zaklade „Bordium“ bliske W. Wolfu.

Ovaj brand a i tvornicu je W. Wolf namijenio svom sinu za što HAAB nije imao razumijevanja te dolazi do sudskog postupka u kojem HAAB osim za brand „Maraska“ optužuje Wolfa da nije izvršavao kreditne obveze dok je bio većinski vlasnik i upravitelj „Maraske“.

Wolf je bio povrijeđen nerazumijevanjem i ponašanjem HAAB te je to komentirao i među svojim prijateljima od kojih su neki i u Zagrebu. Isticao je da je prevaren i dać e sve učiniti da zagorča život G. Striedingeru i HAAB-u.

HAAB je podcijenio Wolfa u sukobu, ne računajući na njegove izuzetno jake veze u političkom vrhu Austrije, te u Kanadi i USA, gdje je imao obavještajne veze sa CIA u bavljenju poslovima krijumčarenja oružja.

Wolf je plasirao priču u Austriji, Njemačkoj i USA da je HAAB sa nekolicinom hrvatskih političara (Ivić Pašalić, Ivan jakovčić, Stevo Žufić, Božidar Kalmeta, Ivo Sanader, Božo Jusup, Milan Bandić) uništavao gospodarski i financijski Hrvatsku, izvlačio prljavi novac s ratnim profiterima (M. Kutle, B. Glavaš, H. Petrač, V. Zagorec, M. Lučić, T. Horvatinčić, I. Čermak, N. Barać), te ga prao prvenstveno u Hrvatskoj, BiH i Srbiji“, stoji u dijelu izvješća koji se odnosi na odnose Waltera Wolfa i Hypo Alpe Adria Banke.

Wolfu u kupovini poduzeća i nekretnina za Hypo Grupu pomagali Gregurić, Mateša i Linić

U nastavku ovog strogo povjerljivog obavještajnog izvješća od 8. studenog 2007. godine, vrlo se detaljno navode i opisuju poslovi koje je Walter Wolf obavio za Hypo Grupu, a u čemu je, kako to stoji u dokumentu, imao pomoć Franje Gregurića, Zlatka Mateše i Slavka Linića.

Točnije, u izvješću se navodi kako je za Wolfove poslove, koje je obavljao s Hrvatskim fondom za privatizaciju u ime i za račun Hypo Alpe Adria Banke, presudan bio politički utjecaj Gregurića, Mateše i Linića, uz čiju pomoć je i kupovao poduzeća i nekretnine od Hrvatskoj fonda za privatizaciju.

„Uz pomoć ključnih osoba u HDZ-u i SDP-u (Slavko Linić, Franjo Gregurić, Zlatko Mateša) Wolf je od Hrvatskog fonda za privatizaciju za HAAB kupio sljedeće.

Karlovačka banka

U njoj HAAB raspolaže s oko 60% dionica.

Brodoremont Lamjana

Remontno brodogradilište kod Zadra na otoku Ugljanu kupio je za 1 kn u čemu je osobno pomogao S. Linić, a sve je Wolfu proveo Krešimir Starčević.

KIO

Karlovačka industrija obuće, Wolf ju je kupio po nalogu HAAB-a zbog procjene da raspolaže kvalitetnim nekretninama i na dobrim lokacijama. Wolf je za KIO platio 3 milijuna eura za pogone tvornice, 1 milijun eura za strojeve i 35 milijuna eura dugova KIO.

Maraska

Kupljena je zahvaljujući Božidaru Jusupu i Božidaru Kalmeti koji su HAAB doveli u poziciju odlučujućeg gospodara u zadarskog regiji. HAAB je po izjavama Wolfa išao u stečaj tvrtke praveći velike gubitke (preko 10 milijuna eura). Istovremeno je po informacijama Wolfa, HAAB sa Joškom Zavoreo, Zrilićem i B. Jusup prodao na Varaždinskoj burzi 85% dionica za 5 milijuna eura što je ispod cijene. Prodaju je navodno inicirao HDZ tj. I. Sanader i B. Kalmeta kako bi taj novac iz prodaje izvukli u Austriju za potrebe izborne kampanje 2003. godine. Maraska je po procjeni Wolfa bila interesantna HAAB-u zbog 15 000 m2 zemljišta i upravne zgrade na čijem bi mjestu Hypo gradio poslovne i stambene objekte a tvornicu preselio u Gaženicu. B. Kalmeta se u početku protivio ovoj ideji zastupajući stav da Maraska treba biti preuzeta od zadarskih tvrtki.

Borik Zadar

HAAB je Borik Zadar 2004. godine prodao talijanskoj tvrtki za 30% tržišne cijene. U toj talijanskoj tvrtki jedan od vlasnika je i Gunter Striedinger.

Barbariga i Dragonera

Ove objekte je Wolf kupio za HAAB, a u transmisiji su maksimalno pomogli Wolfu Stevo Žufić, Ivan Jakovčić i Milan Naperotić.

Puris Pazin je za HAAB kupio W. Wolf te odmah postao i predsjednik Nadzornog odbora. Umjesto Ivana Rusca, HAAB je instalirao Olava Nemlinga. Ruscu je HAAB ostao dužan preko 100.000 eura.

U 2003. godini prekinuta je suradnja HAAB-a i W. Wolfa te se 58,6% dionica Purisa plus 17% novokupljenih dionica prenijelo na dvije tvrtke i to HAB iz Vilacha i HAAB iz Zagreba, a istovremeno se smijenjuje Nemlinga i njegovog igrača Gerharda Prassera te imenuje na njegovo mjesto Rolanda Mathwiesera. Nakon godinu dana tj. 2004. godine i Roland M. Je smijenjen a na čelo tvrtke dolazi Ivan Hrelja, a predsjednik Nadzornog odbora postaje Roberto Bradić.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 13:35   #54
Glava je u zagrebu 2

U 2005. godini HAAB iz Vilacha prenio je dionice Purisa na tri tvrtke iz Zagreba. Najviše dionica dobila je tvrtka Puris Varwaltungs und Beteilligungs. Krajem iste godine te tri zagrebačke tvrtke prenose dionice na austrijsku HAAB International koja ih nakon tri mjeseca ponovno vraća na tvrtku Puris Varwaltungs und Beteilligungs koja danas traži kupca u Hrvatskoj. U ožujku 2007. godine pregovarano je o kupnji s Podravkom i Agrokorom, ali su ostali zatečeni zbog nerealno visoke cijene Purisa.

DIOKI

Nakon diskretnih razgovora Milana Naperotića, Roberta Ježića i Slavka Linića i postignutih aranžmana, Naperotić je sugerirao centrali HAAB-a da je korisno dati kredit Ježiću i da će usluge biti vraćene. HAAB je dao kredit i upisao se kao vlasnik 25% dionica DIOKI-a. Posao je proveden preko brokerske tvrtke, a dio dionica je nevidljiv tj. glasi na donosioca što je bilo dogovorena provizija u pregovorima s Ježićem.

U Nadzorni odbor DIOKI-a su ušli Urs J. Hausheer, predsjednik, Radojka Olić, zamjenik predsjednika, Robert Ježić, zamjenik predsjednika, Igor Čatić, član, Vladimir Vranković, član, Duško Žurić, član, Josip Pavelić, član“, opisuju se u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine poslovi koje je za Hypo Grupu u sprezi s hrvatskim političarima obavljao Walter Wolf.

Walter Wolf i Ivo Sanader zajedno posredovali u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku

Detalji iz dokumenta kojeg posjedujemo ukazuju na mogućnost kako upravo Walter Wolf raspolaže detaljnim saznanjima o poslovima koje je sa Hypo Grupom radio i u kojima je za Hypo banku posredovao bivši hrvatski premijer Ivo Sanader.

Naime, obojica su, i Wolf i Sanader, od samog početka poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj, i sumnjivih poslova pripadnika hrvatske političke elite s Hypo bankom, bili ključni posrednici u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku, te posrednici između pripadnika državnog vrha u Zagrebu i Uprave banke u Klagenfurtu.

„Polovinom 1990.-ih godina, Tuđman je odobrio projekt Ivića Pašalića baziran na Tuđmanovoj ideji 200 obitelji koje bi vladale hrvatskom imovinom, te je Pašalić ušao u detaljnije pregovore s Jorge Haiderom i HAAB uz posredovanje Waltera Wolfa, Ivana Jakovčića i Ive Sanadera.

Dogovorena je kao pokriće za Tuđman – Pašalićev projekt suradnja Istarske županije i Koruške, te ulazak HAAB-a u Istru.

Nakon toga je HAAB masovno počeo jeftino kupovati nekretnine i poljoprivredna zemljišta u Istri“, stoji u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine, u dijelu u kojem se opisuje Sanaderova i Wolfova zajednička posrednička uloga u poslovima Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj.

Preko Hypo banke oprane „milijarde dolara isisane iz Hrvatske“

U nastavku, obavještajno izvješće iz 2007. godine, jasno identificira u kakvim su to poslovima Wolf i Sanader posredovali između hrvatskog političkog vrha i austrijske Hypo banke 1990.-ih godina, te se izrijekom kao glavni motiv poslovanja političke elite u Zagrebu s Hypo Grupom navodi pranje „milijardi dolara“ „isisanih“ iz Hrvatske u ratnim godinama, koje su prikrivane na tajnim računima kod Hypo banke, ili je taj isti novac prebacivan iz Hrvatske, preko Hypo banke u treće zemlje ili na tajne račune kod drugih banaka.

„Politički vrh Hrvatske izabrao je HAAB jer je preko te banke vrtio više od milijarde dolara isisanog hrvatskog novca koji je uz pomoć parainvesticijskih fondova koji su osmišljeni u HAAB-u ubacivan kontinuirano u RH, Italiju, Lichtenstein, Švicarsku, a i u ostale države bivše SFRJ. Sve je to rađeno dogovorom između Pašalića i G. Striedingera i W. Kulterera“, navodi se u izvješću iz 2007. godine.

SOA skriva tajne podatke o pranju novca preko Hypo banke

Kupujući atraktivne lokacije i objekte u Istri, a zatim u Dalmaciji, a kasnije kontinentalnoj Hrvatskoj dugoročno je po odobrenju političkog vrha RH osigurano pranje novca i zarada novoj „državnoj strukturi“.

Kada se pogleda struktura vlasništva HAAB-a i njegovih parainvesticijskih fondova banaka i sestrinskih tvrtki vidi se da oko 60 do 70 % kontrolira manja grupa ljudi uglavnom ratnih profitera bliskih I. Pašaliću, a koja se obvezala na „pašalićevski zid šutnje i prodavanja magle“.

Istovremeno HAAB je od početka u RH po zamisli Tuđmana i Pašalića servisni pogon političke, medijske i poslovne tajkunske oligarhije.

S tom bankom mogu poslovati gotovo svi oni koji nešto rade u sprezi s kriminalom ili Pašalićevom grupom (Zagorec, Petrač, Čermak, Žužul, Kutle, Sanader, Bandić, Barać, Horvatinčić, Štrok, N. Pavić, Pukanić, M. Carić, A. Nobilo, Jakovčić, Žufić, Linić i dr.).

Uglavnom su svi oni dobili kredite od HAAB-a, a za protuuslugu pomogli su HAAB-u u realizaciji projekata kroz koje se trebao oprati novac.

Ovakve informacije je prikupila POA-SOA, te znatno šire informirala politički vrh“, navodi se u tajnom izvješću od 8. studenog 2007. godine.

Wolf mogući svjedok o vezama Ive Sanadera, Božidara Kalmete i drugih sa Hypo Grupom

Prema saznanjima kojima Walter Wolf, očito, raspolaže, kako se to detaljno opisuje u tajnom dokumentu kojeg posjedujemo, Wolf bi mogao biti jedan od ključnih svjedoka insajdera o vezama pojedinaca iz političkog vrha Hrvatske sa organiziranim kriminalom i pranjem novca preko Hypo banke Klagenfurt.

Štoviše, Walter Wolf, očito predstavlja jednog od rijetkih svjedoka koji mogu dokazati izvornu posredničku ulogu bivšeg premijera Ive Sanadera u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku, te bi upravo Wolf mogao detaljnije opisati tijekove „prljavog“ novca opljačkanog iz Hrvatske 1990.-ih godina, koji se „prao“ tobožnjim investicijama i kreditima preko Hypo banke, a u čemu je kako to stoji u citiranom izvješću, sudjelovao osobno Ivo Sanader.

Nakon Wolfganga Kulterera, Walter Wolf tako bi mogao biti jedan od ključnih svjedoka pokajnika, koji bi obzirom da je i sam uz Sanadera sudjelovao u posredovanju između političkog vrha u Zagrebu i Hypo banke u Klagenfurtu, mogao dokazati korupcijsku spregu hrvatske političke elite, čelnih ljudi Hypo Grupe, i krminalnih financijskih aktivnosti preko Hypo banke.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 13:43   #55
daobra stara vremena

Vijest iz 2006

Hypo banka dosad u Zadar investirala 500 milijuna eura

ZADAR - Sjedište zadarske podružnice Hypo Alpe-Adria banke (HAAB) od ponedjeljka će biti u novom Hypo Bussiness centru na Bulevaru povodom čega je jučer održana konferencija za novinare. Zadarski centar prvi je regionalni centar te banke u Hrvatskoj u koji je uloženo gotovo šest milijuna eura. Zadarska podružnica, na čijem je čelu od prvog dana Dubravka Pavičić, otvorena je u lipnju prije šest godina. “Oni su fenomen unutar naše banke jer su jedna od najuspješnijih podružnica koja je poslovala na najmanjem prostoru”, istaknuo je predsjednik Uprave HAAB-a Heinz Truskaller. Zadarski poslovno-stambeni centar na Bulevaru, čija je ukupna vrijednost 13,5 milijuna eura, u početku je bio projekt pokojnoga zagrebačkog arhitekta Roberta Someka. Vlasnička prava nad njegovom tvrtkom kupio je Zdenko Zrilić, koji je jedan od savjetnika u našoj banci”, pojasnio je Truskaller. Banka je vlasnik svog centra, a Zrilićeva tvrtka Nautilus u ostatku kompleksa prodaje 25 stanova, 9 uredskih prostora i 25 poslovnih lokala. Na Poluotoku će banka zadržati poslovnicu i platni promet. U novom prostoru Hypo će iduće godine sadašnji broj od 50 zaposlenika povećati na 60 te i dalje razvijati poslove s građanstvom i leasingom, najavila je direktorica Pavičić. HAAB je na zadarsko područje, prema podatku koji je iznio Truskaller, uložio 500 milijuna eura. Iako vlasništvo nije strateški cilj banke, na zadarskom području HAAB posjeduje više tvrtki.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 13:49   #56
Popis pravnih osoba kojima su odobravani tajni krediti odnosno krediti
s tajnim udjelom od 1.1.1998. do 31.12.2001. godine

Croatia Line Rijeka, 14,5 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
2,5 milijuna CHF

Ferstrop Sesvete, 4,2 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 2,1
milijuna CHF

Jadran d.d. Crikvenica, 1,6 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
1,6 milijuna CHF

Jadran d.d. Crikvenica, 3,1 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
810 tisuća CHF

Riviera Holding Poreč, 12,2 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
4,067 milijuna CHF

Valalta d.d. Rovinj, 2 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 1
milijun DEM

Hotel Mlini Dubrovnik, 11,050 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d.
Zagreb 3,150 milijuna CHF

Plava Laguna Poreč, 7 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 3,150
milijuna DEM

Mihanović d.d. Tuhelj, 12,3 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
4 milijuna DEM

Đuro Đaković d.d. Županja, 21 milijun DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
6 milijuna DEM

Kaptol Petrač L. d.o.o., 1 milijun DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
900 tisuća DEM

Brionka d.d. Pula, 3,080 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
1,916 milijuna CHF

Excelsior d.d. Dubrovnik, 30 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
6 milijuna DEM

Hotel Esplanade Zagreb, 16,6 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
4,950 milijuna CHF

Hotel Palace Zagreb, 8,3 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
4,150 milijuna CHF

Croatia Turist Zagreb, 6,5 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
3,250 milijuna DEM

Croatia Line Rijeka, 10 milijuna USD, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
1,650 milijuna USD

Folijaplast Zadar, 45 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 6
milijuna DEM

Grad Split, 12 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 6 milijuna
DEM

Tvornica papira Rijeka, 10 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 3
milijuna DEM

Slavonska banka Osijek
, 11,5 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
3 milijuna DEM

Zadranka d.d. Zadar, 9 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 6
milijuna DEM

Plava Laguna Poreč, 10 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 2,850
milijuna DEM

G. Sport Zagreb, 4,070 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 815
tisuća CHF

Arenaturist Pula, 2,7 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 1,765
milijuna CHF

Autotrolej Rijeka, 4,1 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 2
milijuna CHF

Lošinjska plovidba Rijeka, 1,512 milijuna EUR, tajni udio HAAB d.d.
Zagreb 756 tisuća EUR

Rubini d.o.o. Rovinj, 6,2 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 4
milijuna CHF

Anita Vrsar, 6,540 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 2,440
milijuna CHF

Niva inžinjering Zagreb, 14,6 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d.
Zagreb 4,867 milijuna DEM

Kožara Varaždin, 8,2 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 2
milijuna 447 tisuća 500 CHF

Zagreb drvo, 12,2 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 4,905
milijuna CHF

Tvornica šećera Virovitica
, 4 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d.
Zagreb 2 milijuna DEM

Zlatni rat Bol, 12 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 3
milijuna DEM

Grad Split, 12 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 6 milijuna
DEM

Tanker-komerc Zadar,
5 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 3
milijuna DEM

Hrvatske vode Zagreb, 12,141 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
2,428 milijuna CHF

Kemco Savudrija, 3 milijuna 274 tisuće 853 CHF, tajni udio HAAB d.d.
Zagreb 409 tisuća 356 CHF

Intereuropa Zagreb, 4,096 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 2
milijuna CHF

Grad Vrbovec, 9 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 3 milijuna
DEM

GPP Mikić, 9 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 1,5 milijuna
DEM

Zagrebačke ceste, 12 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 3
milijuna DEM

Grad Poreč, 4,3 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 1,431
milijuna CHF

Republika Hrvatska, 95 milijuna 244 tisuće 157 ATS, tajni udio HAAB
d.d. Zagreb 20 milijuna 409 tisuća ATS

Hrvatska radiotelevizija, 12,3 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d.
Zagreb 4,950 milijuna CHF

Hrvatska uprava za ceste, 12 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
4,8 milijuna CHF

Grad Rijeka, 10,110 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 4,8
milijuna CHF

Sladorana Županja, 16,410 milijuna CHF, tajni udio HAAB d.d. Zagreb
4,910 milijuna CHF

Grad Pula, 12,6 milijuna DEM, tajni udio HAAB d.d. Zagreb 6 milijuna
DEM.

Ima jako zanimljivih tvrtki , naravno uvijek iste ZD tvrtke sa istim vlasnicima
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 14:08   #57
Kako je Hypo pripremio teren za Punta Skalu

Osnivač Punte Skale d.o.o. je tvrtka Aejo Beteilingungs iz Innsbrucka, a u NO-u sjede Gerhard Suss (donedavni predsjednik HAA konzaltinga i kum Zdenka Zrilića), Otmar Michaeler i Wolfgang Metzler. Ista tvrtka iz Innsbrucka osnivač je i Falkensteiner hotelmanagment d.o.o., a zastupaju je Johann Graber i Otmar Michaeler. Biro Michaeler&Partner zastupaju Thomas Oberhofer i Andreas Knapp. Osnivač tvrtke P.S. IMMO d.o.o. (Gaženička bb) registriran je u Liechtensteinu, gdje HAA ima svoje konzalting tvrtke, zbog čega se dovodi u vezu sa Zdenkom Zrilićem koji uz Ivu Pastuovića i Zvonimira Grofa Nižića (kao suosnivača) sjedi u NO-u Folijaplasta. Gerhard Suss je inače, uz Božidara Longina i Matka Pavića, i predsjednik NO-a Marine Dalmacije te Maraske na čijem prostoru stare tvornice HAA banka po projektu Nikole Bašića planira gradnju luksuznog hotela s više od 400 soba.

Gradnja unutar zaštićenoga obalnog pojasa


Iako uredba o ZOP-u zabranjuje gradnju smještajnih kapaciteta u turističkim zonama unutar 100 metara od obalne linije, unutar zaštićenog dijela Punta Skale ipak će biti izgrađeno 10 vila, dvadesetak apartmanskih objekata i gotovo polovica jednog hotela. Opravdanje za to Predovan (grad Zadar)jednim dijelom nalazi u rekonstrukciji postojećih apartmanskih objekata uz more, odnosno u slijedu građevne linije postojećeg turističkog naselja na jugu koje je samo pedesetak metara udaljeno od mora. Na službenu suglasnost s uredbom o ZOP-u plan će otići nakon prolaska GV-a.


Gradsko vijeće - naknadno!


Kuriozitet ovog plana leži u činjenici da ga je Grad uputio na javnu raspravu prije nego što je Gradsko vijeće uopće raspravljalo o potrebi njegove izrade! DPU Punta Skale, naime, nije bio predviđen četverogodišnjim programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru iz 2004. godine. Poglavarstvo je stoga na sjednici prije Uskrsa dopunilo program mjera DPU-om Punta Skale o čemu će konačnu odluku donijeti GV na idućoj sjednici. Službeno, takvu praksu u Gradu ne drže dvojbenom jer se "procedura usvajanja planova, neovisno o rasporedu, može obaviti prije usvajanja izmjena programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru na GV. Ali, dok se to ne obavi i dok GV ne usvoji DPU, on ne može stupiti na snagu."
Neslužbeno, još prije stupanja Nives Kozulić na mjesto poglavara za urbanizam, Zdenko Zrilić je dobio garancije da oko procedure neće biti problema. Očito je i ministrica zažmirila nad ZOP-om i pokazala "respekt" prema 160 milijuna eura.
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 14:22   #58
Kako stranci postaju vlasnici velikog zemljišta u Hrvatskoj?

Slobodna Dalmacija objavila je članak o tome kako je bivši kamenolom kod Zadra postao vrlo vrijedno buduće poslovno zemljište u rukama stranaca, a uz asistenciju Renea Sinovčića. Procedura je malo komplicirana, ali vrlo zanimljiva: prije dvije godine njegova tvrtka Granit-Vrkić za 391.000 eura kupila je kamenolom od 22,6 tisuća četvornih metara koji je morao prestati s radom, a nije se znalo što će biti s golemim terenom (sad se zna da će biti poslovno zemljište). Tereni su založeni kod Hypo banke za 3 milijuna eura, a u sudskom registru sada stoji da je vlasnik Granita-Vrkić tvrtka SITARGO Aktiengesellschaft iz Lihtenštajna. Da bi situacija bila još kompliciranija, zabilježbu nad stopostotnim udjelom od 20 tisuća kuna ima Coninvest Finance Aktiengesellschaft također iz iste kneževine. Hypo banka Coninvestu je dala kredit od ukupno 8,5 milijuna eura za kupnju ove nepoznate zadarske tvrtke. Zanimljivo je da su od kupovine kamenoloma u prvoj fazi odustali neki hrvatski kupci iako su nudili više od Sinovčića

Napomena , danas se tu gradi ogroma trgovački centar SuperNova a kooperant je pogađate tvrtka Granit-Vrkić, ujedno i sponzor KK Zadra !
hr1u00 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 14:29   #59
Čovječe koji kriminal. To je gore od Chicaga u vrijeme Ala Caponea.

Evo jedna stara pjesma koja je opet postala aktualna: http://www.youtube.com/watch?v=DaofwkWx22o
Grunf is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2010., 15:19   #60
Zlatar bi mogo stvarno postati HYPOgrad:

Propast grada Zlatara: Hypo banka prijeti preuzimanjem upravljanja gradom? http://www.index.hr/vijesti/clanak/p...om/510872.aspx
Ovo je još kratko Zlatar. Uskoro postajemo Hypograd http://www.jutarnji.hr/ovo-je-jos-kr...ograd-/884486/
__________________
- Danas je najvažnije da muškarac ima posao. Ljudi koji ne rade jako su dosadni i drugima i sebi. Morate biti strastveni, angažirani i pridonositi zajednici, ali i svijetu - dizajner Tom Ford.

I cheated myself, Like I knew I would, I told you I was trouble,You know that I'm no good....
no good is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:52.