Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 02.09.2016., 18:24   #1
Socijalni darvinizam

Koliko možemo opravdati socijalni darvinizam kao takav?Mehanički prenjeti prirodnu selekciju na socijalnu stranu ljudskog društva.Iako je ovaj pojam u nešto drugačijem obliku nastao prije teorije evolucije i prirodne selekcije, tek sa ovim teorijama dobija na snazi, ali on kao takav se više odnosio na etničke skupine, nacije itd nego na individualizam tj.pojedinca kao takvog.Mene intersuje taj njegov individualni dio. Kada se kaže najači opstaju, na šta se tu misli?U okviru prirodne selekcije se to odnosi na gene da se eleminiraju oni slabiji i dalje nastavljaju oni jači koji omogućavaju da se vrsta dalje razvija i opstaje.


Ali sama prirodna selekcija zavisi od više faktora, i od onih unutargrupnih i onih vanjskih.No prirodna selekcija ne poznaje nešto što ljudsko društvo poznaje ili bi barem trebalo poznavati, a to je moral, saosjećajnost,žrvovanje.I ovde je riječ o svijesti dok kod faktora u prirodi je više riječ o nesvjesnom mehanizmu.Socijalni darvinizam kao takav bar ne ovaj njegov moderni pojam ne favorizuje najspobonije i najače, nego nažalost najbeskrupuloznije.Na taj način nas socijalni darvinizam dovodi do toga da ne napredujemo kao društvo, tj da idemo prema dole ili stagniramo.Mnogi sposobni ali nedovoljno pokvareni ( a često se kaže slabi , i tu riječ slabi osjećam kako trepti u vazduhu koja se često forsira od uspješnih ljudi) ostanu sa one strane uništeni, ili nedovoljno zapaženi.Naravno mnogi realno jaki i sposobni ljudi se i probiju ali opet, veći je broj onih sposobnih ali takoreći sposobnih samo za sebe.Čini mi se da će ovo u budućnosti biti još izraženije jer bara je sve manja a krokodila sve više, pa će dobiti i još veću opravdanost u smislu one glupe opaske:Pojedi ili budi pojeden.Pa onda mnogi jedu druge jer su previše zasljepljeni i oprezni a nije im prijetilo da budu pojedini, pa na kraju mogu postati žrva vlastite opaske koja je jako opasna kad se forsira.


Čini mi se da se socijalni darvinizam tj. ona njegova negativna strana počeo danas sve više vještački razvijati, pa ako se on čak i spontano nije pokazao kao najbolji kako li će tek sa tom vještačkom dozom?Ili je rad za napredak zajednice, moral itd. zabluda i svi imamo svoju funckiju a to je da oni previše moralni ili spobosni a nedovoljni pokvareni pate,a oni prije svega beskrupulozni (bez obzira da li su sposobni ili ne) moraju biti na vrhu, jer put do vrha vrši filterisanje pa se svako mora dobro ukaljati?
imanuel kant 1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2016., 18:37   #2
Quote:
imanuel kant 1 kaže: Pogledaj post
Socijalni darvinizam kao takav bar ne ovaj njegov moderni pojam ne favorizuje najspobonije i najače, nego nažalost najbeskrupuloznije.
Da, može se dobiti takav dojam ako samo taj aspekt gledamo. No, može se gledati i šira slika.
pronađena is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2016., 19:15   #3
Quote:
imanuel kant 1 kaže: Pogledaj post
Kada se kaže najači opstaju, na šta se tu misli?
Nije stvar da najjači opstaju, svi opstaju, samo se mijenja šema raspodjele društvenog bogatstva.

Danas se ekonomski napredak društva ne ostvaruje radom i ratom, nego se ostvaruje znanjem, a nagrađuju se pojedinci koji znanje pretvaraju u probitak
__________________
Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova nesreća, oduzima mu hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode? (Derviš i smrt, Meša Selimović)
Srebrni-medvjed is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2016., 21:38   #4
Opstanak najjačih je fraza koja potječe od darwinove teorije evolucije kao način koji opisuje mehanizam prirodne selekcije. Biološki koncept najjačih je definiran kao reproduktivni uspjeh. Fraza se najbolje razumije kao opstanak obliku koji će ostaviti najviše svojih kopija u naredne generacije.

Herbert Spencer je prvi upotrijebio ovu frazu gdje je povukao paralelu između njegovih ekonomskih teorija i darwinovih bioloških.

Kreacionisti često održavaju da socijalni darwinizam - vodi do politike koja je dizajnirana na način da nagrađiva najkonkurentnije. - i da je to logična posljedica darwinove teorije evolucije. Međutim ta njihova argumentacija spada pod logičkom pogreškom appeal to nature (pozivanje na prirodno), budući da je teorija prirodne selekcije samo namjenjena kao opis prirodnog fenomena i kao takav se ne bi trebao shvatiti da je to nešto dobro ili nešto što bi trebalo biti shvaćeno kao (moralni) vodič u ljudskom društvu.
__________________
" Stupid people do stupid things. Smart people outsmart each other, then themselves." - " The more wisdom you attain and the more conscious you become the crazier you will appear to others. "
Usuditi se je cijena napretka.
john newman is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.09.2016., 10:23   #5
Quote:
imanuel kant 1 kaže: Pogledaj post

Socijalni darvinizam kao takav bar ne ovaj njegov moderni pojam ne favorizuje najspobonije i najače, nego nažalost najbeskrupuloznije.
Da ti zorno prikažem koliki je utjecaj znanosti u današnjem društvu pitat ću te znaš li tko je Boyan Slat? Boyan Slat možda postane najznačajniji Hrvat u povijesti čovječanstva. Istina, samo je pola Hrvat, pola je Nizozemac, ali njegov značaj mogao bi biti ogroman.

Socijalni darvinizam ne favorizuje već opisuje. Znanost ne stvara već opisuje prirodne i društvene procese, to joj je temeljna uloga. Istina je, da na temelju svojih saznanja može davati savjete što i kako dalje, ali isto to, puno uspješnije rade i druge društvene skupine. Na razmišljanje pojedinaca pa i društva i danas veći utjecaj imaju religije, starlete, nogometaši, farme, vojna industrija, reklame, političari, bogataši ....... nego znanstvenici. Recimo, godinama znanstvenici tvrde da je pušenje štetno, pa će još puno ljudi na to samo odmahnuti rukom i kazati: *Moja baba je pušila i doživjela 95-tu, što ti znanstvenici znaju ...*. Ili ovo sa klimom. Znanstvenici tvrde da čovjek mijenja klimu, ali mnogi će kazati da to nije tako i da industrija, automobili, vađenje nafte, plastična ambalaža .... nemaju ama baš nikakvu ulogu u promjenama klime. Drugi će, pak, tvrditi da se klima niti ne mijenja.

Znanosti, pogotovo društvene znanosti, pokušavaju protumačiti zašto je nešto takvo kakvo je, odnosno shvatiti uzroke društvenih procesa.

Naše društvo je takvo kakvo je, socijalni darvinizam misli da zna koji su tome uzroci, odnosno zašto se ljudi ponašaju tako kako se ponašaju i zašto je današnje društvo upravo ovakvo.

Može se razgovarati o tome je li socijalni darvinizam u pravu ili nije. Ja osobno mislim da je, kao i svi ostali, djelomično u pravu.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2016., 14:32   #6
Pa da prirodna selekcija se ne može doslovno prenjeti na socijalno društvo.Npr.prirodna seleckija gena kod bakterija koji su otproniji na pencilin i tako svaka generacija se usavršava, i to je čisto preživljavanje ali to nije ništa samo po sebi dobo, već samo prilagodba, i kada taj gen ne bude više otporan zamjeniće ga novi itd.Nema tu moralisanja.

No u društvu je drugačije ili ipak nije?Nama treba duhovna hrana.A ona je uspeh.Samo šta je uspjeh?Novac,slava,moć?I oni koji steknu moć na nelegalne načine (primjer tranzicijena Blakanu ,nama najočitije) to rade jer im treba i duhovna hrana, da su neko i nešto , da ih poštuju itako je to sve samo fasada, ali ljudi ti ne razumiju.Nije samo to do ugodnog života, automobila, kuće, posluge itd.nego i do osjećaja da si iznad drugih.Nažalost naučinici i mnogi drugi iako dobijaju dosta za svoju naprednost, ne dobiaju srazmjerno koliko bi trebali dobiti u odnosu na neke druge.I to je valjda ta loša strana.

U istroiji često su preživljavali oni koji su najbolje ulagivali, i bili uz moćne.Takoreći ketmanili.Pa i kulturni radnici, naučnici, akdameski građani su to često radili (primjer komunizma,daj mi sredstva za eksperimente i za kulturu, a ja cu te podržati, makar prećutno).
Pa mnogi naučini su stradali zbog svojih naprednih ideja (Galilej,Bruno) ili bili odbačeni od društva (Spinoza) i sa stanovišta evolucije oni su podbacili, iakos u ostali upisani u isotriju, ali su jbg ubijeni, a valjda je bintije fizički postojati nego nešta uraditi?Ili nije?Trebamo li ići ka vlastitom socijaldarvinzimu u mi ga stvoriti kao ljudsko društvo, gdje je bitnije ostaiiti napredak zajednici nego živjeti i da tako stradaju nabolji ljudi par generacija ili svako za sebe, pa ko je bezkrupolonziji?
Kad npr. imamo rat, nije li to obrnuta prirodna selekcija gdje oni moralniji i pošteniji izginu, dok tamo neki oportunista preprodaje humanitarnu pomoć pa na kraju postane veliki kapitalista.Ili je upravo taj oportunista bolje shvatio prirodnu selekciju?Prialgodi se situaciji a on se bolje prilagodio.

Prirodna selekcija je hardver a socijalni darvinizam softer.Softer koji sami pravimo?Ili softer koji je već napravljen i određen našim genima i društvenim razvojem, a mi smo propsutili priliku da napredjujemo (tolike reovlucije i krv a ništa bolje).Ako bi gledali dijagram u vidu tehnologije onda smo miljama od priasotirje a ako bi gledali ideologiju, moral, osjećaj međusobne povezanosti, onda smo tu negdje malo odmakli.

U kojem će pravcu socijaldarvinizam ići u budućnosti?To je moje pitanje?


PS:Ja ovde koristim riječ socijaldarvinizma u malo širem kontekstu jer nzm kako da direktno obuhvatim svoja razmišljanja.
imanuel kant 1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.09.2016., 09:04   #7
Quote:
imanuel kant 1 kaže: Pogledaj post
Pa da prirodna selekcija se ne može doslovno prenjeti na socijalno društvo.Npr.prirodna seleckija gena kod bakterija koji su otproniji na pencilin i tako svaka generacija se usavršava, i to je čisto preživljavanje ali to nije ništa samo po sebi dobo, već samo prilagodba, i kada taj gen ne bude više otporan zamjeniće ga novi itd.Nema tu moralisanja.

No u društvu je drugačije ili ipak nije?Nama treba duhovna hrana.A ona je uspeh.Samo šta je uspjeh?Novac,slava,moć?I oni koji steknu moć na nelegalne načine (primjer tranzicijena Blakanu ,nama najočitije) to rade jer im treba i duhovna hrana, da su neko i nešto , da ih poštuju itako je to sve samo fasada, ali ljudi ti ne razumiju.Nije samo to do ugodnog života, automobila, kuće, posluge itd.nego i do osjećaja da si iznad drugih.Nažalost naučinici i mnogi drugi iako dobijaju dosta za svoju naprednost, ne dobiaju srazmjerno koliko bi trebali dobiti u odnosu na neke druge.I to je valjda ta loša strana.

U istroiji često su preživljavali oni koji su najbolje ulagivali, i bili uz moćne.Takoreći ketmanili.Pa i kulturni radnici, naučnici, akdameski građani su to često radili (primjer komunizma,daj mi sredstva za eksperimente i za kulturu, a ja cu te podržati, makar prećutno).
Pa mnogi naučini su stradali zbog svojih naprednih ideja (Galilej,Bruno) ili bili odbačeni od društva (Spinoza) i sa stanovišta evolucije oni su podbacili, iakos u ostali upisani u isotriju, ali su jbg ubijeni, a valjda je bintije fizički postojati nego nešta uraditi?Ili nije?Trebamo li ići ka vlastitom socijaldarvinzimu u mi ga stvoriti kao ljudsko društvo, gdje je bitnije ostaiiti napredak zajednici nego živjeti i da tako stradaju nabolji ljudi par generacija ili svako za sebe, pa ko je bezkrupolonziji?
Kad npr. imamo rat, nije li to obrnuta prirodna selekcija gdje oni moralniji i pošteniji izginu, dok tamo neki oportunista preprodaje humanitarnu pomoć pa na kraju postane veliki kapitalista.Ili je upravo taj oportunista bolje shvatio prirodnu selekciju?Prialgodi se situaciji a on se bolje prilagodio.

Prirodna selekcija je hardver a socijalni darvinizam softer.Softer koji sami pravimo?Ili softer koji je već napravljen i određen našim genima i društvenim razvojem, a mi smo propsutili priliku da napredjujemo (tolike reovlucije i krv a ništa bolje).Ako bi gledali dijagram u vidu tehnologije onda smo miljama od priasotirje a ako bi gledali ideologiju, moral, osjećaj međusobne povezanosti, onda smo tu negdje malo odmakli.

U kojem će pravcu socijaldarvinizam ići u budućnosti?To je moje pitanje?


PS:Ja ovde koristim riječ socijaldarvinizma u malo širem kontekstu jer nzm kako da direktno obuhvatim svoja razmišljanja.
Počet ću od kraja. Pitaš u kojem pravcu će ići socijaldarvinizam? U onom u kojem je išao i do sada - pokušavati će opisati ljudsko društvo i dati uzroke za stanje društva. Kažeš da ti socijaldarvinizam koristiš u širem kontekstu? Nisi dao kotekst u kojem koristiš socijaldarvinizam, pa se može samo naslučivati koji je to tvoj kontekst.

Pitaš se što je uspjeh? Kako za koga. Nekome je uspjeh imati tri sina i od njih napraviti dobre ljude. Drugome je uspjeh obogatiti se. Trećemu kroz politiku postati moćan čovjek koji odlučuje o sudbini drugih. Četvrtom je uspjeh neko znanstveno otkriće. Društvo treba sve te ljude kao što treba i neuspješne.

Prema svojim afinitetima čovjek ocjenjuje i svoj uspjeh i uspjeh drugih. Onaj tko želi biti bogat misli da je Todorić uspješan. Onaj tko želi imati političku moć misli da je Kolinda uspješna. Onaj tko želi imati tri dobra sina misli da je njegov susjed koji ima takve sinove uspješan čovjek.

U istoriji nije preživio nitko. Svi smo mi smrtni i u konačnici umiremo koliko god bili uspješni. Budući da je život, koliko znamo, jedan i da nema reprize u konačnici je važno da smo bili uspješni u svojim očima. Ocjenjivanje se radi na kraju samog života i radi ga čovjek sam.

Onaj koga je isotrija zapamtina nije preživio - on je samo zapisan u povijesti. Ali to u konačnici opet ne znači ništa. Jer u povjesti je zapisan Hitler a nisu zapisane milijarde drugih ljudi.

Današnje ljudsko društvo je takvo da cijeni pa i zapisuje i uči o njima vojskovođe ali ne cijeni znanost.

Međutim, pametan i inteligentan čovjek je mogao i znao uspjeti u svakom društvu. Fašistička Njemačka dala je jednog Schindlera. I tko zna koliko malih schindlera koje povijest nije zapisala.

Svaka osoba na pragu zrelosti trebala bi (u pravilu to i radi iako možda ne zna) razmisliti o tome što želi, kakav život želi voditi i kakav život će smatrati uspješnim životom. Zatim, u kakvom okruženju živi i koliko će to okruženje pomoći a koliko odmoći da postigne svoje ciljeve.

Svatko od nas želi promijeniti društvo da bude više prema njegovim afinitetima. Međutim, svatko od nas mijenja društvo samo u svojoj neposrednoj okolini. Ali i to je dovoljno. Učiniti život boljim, lakšim i ljepšim nekolicini ljudi s kojima dijelimo život može biti odličan cilj života.

Toliko. Za više nemam vremena. Post ti je jako opširan, naveo si dosta toga o čemu bi se dalo napisati na desetke drugih postova.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2016., 22:11   #8
Survival of the fittest.

Fittest nije isto što i strongest.

Krivi prijevod dovodi do krivog razumijevanja.
__________________
Bear with me
Weekend Warrior is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.09.2016., 21:16   #9
ekonomski/financijski uspjeh ne mjenja neke osnovne obrasce, kao favoriziranje bliže familije, grupe, klase, plemena itd... pa svi oblici u kojima bi se moglo i hipotetski ukazati na neke oblike social darvinizna na djelu ustvari vode u kojekakve kvazi-feudalne sustave, koji pak djeluju dosta incestuozno i disgenično, i po društvo i po kulturu, ekonomiju i štaveč, a usto i čine taj početni uspjeh beznačajnim, jer se populacije i grupe koje se jednom tako etabliraju i institucionaliziraju na nekoj razini moči i kontrole više ustvari ne natječu, favorizirati svoju grupu znači favorizirati i ''slabije'' u grupi, i tamo su, dok ih neki žešči dar mar u sustavu otamo ne izbije pa se nanovo djele karte
kor-im is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2016., 21:03   #10
Quote:
kor-im kaže: Pogledaj post
ekonomski/financijski uspjeh ne mjenja neke osnovne obrasce, kao favoriziranje bliže familije, grupe, klase, plemena itd... pa svi oblici u kojima bi se moglo i hipotetski ukazati na neke oblike social darvinizna na djelu ustvari vode u kojekakve kvazi-feudalne sustave, koji pak djeluju dosta incestuozno i disgenično, i po društvo i po kulturu, ekonomiju i štaveč, a usto i čine taj početni uspjeh beznačajnim, jer se populacije i grupe koje se jednom tako etabliraju i institucionaliziraju na nekoj razini moči i kontrole više ustvari ne natječu, favorizirati svoju grupu znači favorizirati i ''slabije'' u grupi, i tamo su, dok ih neki žešči dar mar u sustavu otamo ne izbije pa se nanovo djele karte
Uzmi primjer zidova..pobija tvoju tezu..nigdje ne pise da je nuzo da se favorizira i slabije...svakom se da prilika ali ako ne iskoristis....
__________________
-kriminalac u usponu-
Praznih Ruku is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2016., 22:40   #11
Quote:
imanuel kant 1 kaže: Pogledaj post
Socijalni darvinizam kao takav bar ne ovaj njegov moderni pojam ne favorizuje najspobonije i najače, nego nažalost najbeskrupuloznije.Na taj način nas socijalni darvinizam dovodi do toga da ne napredujemo kao društvo, tj da idemo prema dole ili stagniramo.
Vjerujem da bi rijetko koji prosjecan covjek danasnjice htio zivjeti kao proscjecan covjek u vremenu prije 100-200-500-1000... godina (osim nakratko, ako im netko plati da vicu "U cast kralja Tomislava" ). Isto tako vjerujem da bi prosjecni ljudi iz proslosti se rado mijenjali sa onima u sadasnjici. Drugim rijecima, ne vidim po cemu je ovo iznad sto si rekao zbilja istina? Cini se vise kao nesto sto ti primjecujes da je u opadanju kroz svoj zivot, ali ne i kroz povijest, koja je zasigurno bila surovija po prosjecnog covjeka nego danasnjica ili sutrasnjica, a to ne mozes zahvaliti napretku bioloske forme (tj. genetskog nasljedja) nego napretku drustva iliti memetskom nasljedju.

Quote:
No prirodna selekcija ne poznaje nešto što ljudsko društvo poznaje ili bi barem trebalo poznavati, a to je moral, saosjećajnost,žrvovanje.
Te znacajke ljudi, uz intelekt, su ono sto omogucuje gore spomenuti napredak drustva ili drustava tj. memetsku evoluciju.


Quote:

Mnogi sposobni ali nedovoljno pokvareni ( a često se kaže slabi , i tu riječ slabi osjećam kako trepti u vazduhu koja se često forsira od uspješnih ljudi) ostanu sa one strane uništeni, ili nedovoljno zapaženi.
Tako slicno i rijec "pokvaren" trepti u vazduhu koji se cesto forsira od neuspjesnih ljudi


Quote:
Čini mi se da se socijalni darvinizam tj. ona njegova negativna strana počeo danas sve više vještački razvijati, pa ako se on čak i spontano nije pokazao kao najbolji kako li će tek sa tom vještačkom dozom?Ili je rad za napredak zajednice, moral itd. zabluda i svi imamo svoju funckiju a to je da oni previše moralni ili spobosni a nedovoljni pokvareni pate,a oni prije svega beskrupulozni (bez obzira da li su sposobni ili ne) moraju biti na vrhu, jer put do vrha vrši filterisanje pa se svako mora dobro ukaljati?
Put do vrha poznaje uspjeh i neuspjeh. U tom smislu, moralnost je ono sto si neuspjeli nerijetko vole reci da ih je omelo na putu do tog vrha pa tako zapravo oni "pate" tek od svoje moralnoscu sputane ambicije. Mozda zvuci grubo, no ne vidim nuznog razloga da zalim one koji su se uopce zaputili prema vrhu. Ne vidim uopce kako je to sve skupa povezano sa radom za zajednicu?

Za kraj, jedna vrlo prigodna pjesma: Pearl Jam - Do the Evolution
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2016., 16:17   #12
Quote:
kor-im kaže: Pogledaj post
ekonomski/financijski uspjeh ne mjenja neke osnovne obrasce, kao favoriziranje bliže familije, grupe, klase, plemena itd... pa svi oblici u kojima bi se moglo i hipotetski ukazati na neke oblike social darvinizna na djelu ustvari vode u kojekakve kvazi-feudalne sustave, koji pak djeluju dosta incestuozno i disgenično, i po društvo i po kulturu, ekonomiju i štaveč, a usto i čine taj početni uspjeh beznačajnim, jer se populacije i grupe koje se jednom tako etabliraju i institucionaliziraju na nekoj razini moči i kontrole više ustvari ne natječu, favorizirati svoju grupu znači favorizirati i ''slabije'' u grupi, i tamo su, dok ih neki žešči dar mar u sustavu otamo ne izbije pa se nanovo djele karte
Složila bi se kada je obitelj u pitanju, ali ne i kada je grupa, klasa, pleme, narod u pitanju.

Temelj je ekonomija, ekonomski sistem današnjeg društva je kapitalizam. Samorazumljivo je da će vlasnik tvrtke u svojoj tvrtci zaposliti svoju ženu, kćer, sina, majku ...... ali ne dalje.

Ako ima imalo mozga u glavi kad mu treba radnik zaposliti će onu osobu koja ima najbolje kvalifikacije, odnosno onu koja zna najbolje posao za koji se traži a ne pripadnika svog plemena, naroda ........

Isto tako, nakon smrti, vlasnik svoje poduzeće ostavlja zakonskim nasljednicima, u pravilu članovima obitelji, djeci, roditeljima, supružnicima .... ali ne i narodu, društvu .......... I, da, naravno, postoje izuzetci, ali oni potvrđuju pravilo.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:04.