Natrag   Forum.hr > Društvo > Religija

Religija Religija u društvu
Podforum: Teologija i religijska praksa

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.04.2011., 10:52   #1
Balkanska praznovjerja

Znamo gdje su granice različitih religija po deklaracijama stanovništva, međutim gdje su granice postojećih praznovjerja koja su u pozadinama kakvih religija zajedno s istima?

Primjerice primijetio sam da stare žene na kapiju vežu nekakve čipkaste trake protiv uroka. U različitim bojama za svaki urok valjda? Za taj "običaj" sam saznao da postoji i u triljskom i u kliškom kraju...

Hoće li s nastupajućim dobom informatizacije i izumiranjem starijih i nepismenih nestati izvori po kojima bi mogli istražiti i ove pojave... Jer kako religije ne negiraju anđele i slično, tako ne negiraju ni kakve zloduhe, pa narodima iz različitih religija dođe ista kao obrana od istih "zala"...

Je li tko istraživao ova praznovjerja po Balkanu i utvrđivao njihovu rasprostranjenost, sličnosti, razlike...
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2011., 11:01   #2
Po količini praznovjerja (uroci, gatanja i sl.) koju uočavam kod mladih čini mi se da ćemo se još dugo s time družiti.
Vlasac is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2011., 11:24   #3
u zadnja dva rada (apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj tradicijskoj kulturi i običaji i vjerovanja uz gospodarske radove u srednjoj istri) autori obrađuju sličnu temu

https://www.forum.hr/showpost.php?p=2...1&postcount=20

Zadnje uređivanje ursamajor : 21.04.2011. at 11:45.
ursamajor is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2011., 22:26   #4
Ja sam naletio na nešto kod

"Ante Škobalj: OBREDNE GOMILE - Na temelju arheoloških nalaza povijesno-teološka rasprava o religiji i magiji"

međutim sve je to sitno i usputno, mada taj svećenik/fratar što li je već donosi zanimljive zaključke i ukazuje na svekoliku prisutnost zapravo "magijskog" u samoj religoznoj praksi... S druge strane svećenici kod iste prakse vjerničkom stadu idu niz dlaku, dapače još naplate tu praksu...


Uz to Englez Arthur John Evans, poprilično nakloljen pravoslavlju, a kontra Hrvata-katolika (i prvenstveno Turske) donosi u "Ilirska pisma" priču kada jedan od pravoslavnih svećenika, nakon što mu je nestalo nekakvih svetačkih sličica rasprodaje i svoje karte za poker, kada dama postaje djevica Marija, a za ostale karte dajte sebi na maštu.
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2011., 09:28   #5
ima dosta tog i u čajkanovića koji je većinu materijala skupljao prije drugog svjetskog rata.
http://en.wikipedia.org/wiki/Veselin_Čajkanović

Veselin Cajkanovic - Recnik srpskih narodnih verovanja o biljakama.pdf

verzije knjige od 2 MB i 44 MB; ćirilica

http://search.4shared.com/q/1/cajkanovic?suggested

СКРАЋЕНИЦЕ........................................ .................................................. .................................................. ................................................ 2
АЉМА .................................................. .................................................. .................................................. ............................................ 4
БАГРЕМ............................................ .................................................. .................................................. ................................................ 4
БАДЕМ............................................. .................................................. .................................................. ................................................ 4
БЕЛА ЛОЗА.............................................. .................................................. .................................................. ......................................... 5
(БЕЛИ) КРИН .................................................. .................................................. .................................................. .................................. 5
БЕЛИ ЛУК .................................................. .................................................. .................................................. ....................................... 5
(БЕЛИ) СЛЕЗ .................................................. .................................................. .................................................. ................................... 8
БИБЕР............................................. .................................................. .................................................. .................................................. 9
БОГИША............................................ .................................................. .................................................. ............................................... 9
БОГОРОДИЧИНА ТРАВА............................................. .................................................. .................................................. ................... 10
БОЖИКОВИНА........................................ .................................................. .................................................. ....................................... 11
БОЖУР .................................................. .................................................. .................................................. ......................................... 11
БОКВА .................................................. .................................................. .................................................. .......................................... 11
БОР............................................... .................................................. .................................................. ..................................................

itd. do


127
ШЕВАР............................................. .................................................. .................................................. ............................................. 127
ШИМШИР .................................................. .................................................. .................................................. .................................. 127
ШИПАК............................................. .................................................. .................................................. ............................................ 128
ШЉИВА............................................. .................................................. .................................................. ........................................... 128

ДОДАТАК ЧАЈКАНОВИЋЕВОМ »РЕЧНИКУ« .................................................. .................................................. .................................... 131
I УЗ ПОЈЕДИНЕ ЧЛАНКЕ У »РЕЧНИКУ« .................................................. .................................................. ........................................ 132
II O БИЉКАМА КОЈИХ НЕМА У »РЕЧНИКУ« .................................................. .................................................. ................................ 152
III ПОВОДОМЧЛАНАКА КОЈИ НЕДОСТАЈУ У »РЕЧНИКУ« .................................................. .................................................. .......... 159



tko je slab sa ćirilicom a želio bi pročitat ovu zanimljivu knjižicu, može lako prebacit ćirilicu u latinicu jer verzija od 2 MB je pretraživa i može se označit cijeli tekst za kopiranje u txt.

npr. ovim preslovljivačem (widget za operu)
http://widgets.opera.com/widget/4492/

Bogiša. Po ličnom saznanju Milenka S. Filipovića, u Dubrovačkoj župi b.
(ili »cvijeće sv. Ivana«) »gaji se oko kuća stoga što, po narodnom verovanju, ako nje
ima u bašti, neće udariti grom u blizinu«. U takovskom se srezu takođe, između
drugog cveća po dvorištima, »neizostavno gaji i perunika«, a veoma je često
zasađena, kao ukras, i na grobovima. Važan je i podatak na koji ukazuje Filipović da
prekomurski Slovenci umesto »grom je udario« govore: »Perun je udario« (GZM, n. s.,
9, 1954, 181). V. i GZM, n. s., 3, 1948, 71 idd (kult na Kosovu, gde se pa Đurđevdan kite
deca perunikom; u Banatu, gde uoči Đurđevdana stavljaju pod glavu peruniku, beli luk
i đurđic; u Sremu, gde je, pored bosiljka, »perunika najsvetija biljka« i upotrebljava
se za kićenje ikona, koje su zamenile nekadašnje idole); SEZ, 80, 1967, 327 (u
Duvanjskom polju perunika se zove: zumbak); SEZ, 84, 1972, 219; GEM, 20, 1957, 176.



evo i cijele preslovljene knjige u latinici (u wordu nakon par sekundi) pa tko je zadovoljan kvalitetom može si prebacit u pdf.
http://ifile.it/nehyav0/%C3%84%C2%8D...a_biljkama.doc

Zadnje uređivanje ursamajor : 22.04.2011. at 10:32.
ursamajor is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2011., 23:01   #6
super tema, osvrnut ću se na nazovimo običaje, čak sada godinu dana nakon njene smrti ne bih se više usudila to više nazvati praznovjerjem.
dakle, kruh se nikada nije smio izvnuti naopako, kruh se nikada nije smio bacati, kucnuti u drvo za nešto dobro da se desi, drvo oraha nikada se nije smjelo saditi ispred kuće, po noći se nije bacalo smeće, kada bi ja imala polagati neki ispit ona bi zamnom prolila vodu i mogu reći da je palilo ,u torbu mi je uvijek trpala blagosovljenu sol da me brani od zla, na groblje se nikad nije išlo kasno popodne, pred sumrak, kada bi sanjali mrtvog upalili bi sviću,pomolili se ev. platiti misu,jako je vodila računa o zapovidnim blagdanima,kada bi se po noći životinje glasno javljale ne bi se izlazilo gledati jer su vjerovali da su tu isto tako nezemaljski entiteti....duboko je vjerovala u ono mšlju, rječju, djelom i propustom pa kada bi nešto loše od tog napravila ili pomislila odmah bi rekla Bože oslobodi i nastojala da isto ne čini jer je duboko vjerovala da se doslovce sve vraća i plaća, kako dobro tako i zlo...ima toga još samo se ne mogu svega sada sjetiti
norka is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2011., 23:05   #7
zaboravih napisati , to je moja baka prakticirala
norka is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2011., 10:17   #8
Trebao bi se Goran Ivanišević registrirati na forum pa da nam on pojasni što je sve prakticirao do sada.
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2011., 17:27   #9
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Znamo gdje su granice različitih religija po deklaracijama stanovništva, međutim gdje su granice postojećih praznovjerja koja su u pozadinama kakvih religija zajedno s istima?

Primjerice primijetio sam da stare žene na kapiju vežu nekakve čipkaste trake protiv uroka. U različitim bojama za svaki urok valjda? Za taj "običaj" sam saznao da postoji i u triljskom i u kliškom kraju...

Hoće li s nastupajućim dobom informatizacije i izumiranjem starijih i nepismenih nestati izvori po kojima bi mogli istražiti i ove pojave... Jer kako religije ne negiraju anđele i slično, tako ne negiraju ni kakve zloduhe, pa narodima iz različitih religija dođe ista kao obrana od istih "zala"...

Je li tko istraživao ova praznovjerja po Balkanu i utvrđivao njihovu rasprostranjenost, sličnosti, razlike...
Jasno da postoje i anđeli i zlodusi ali ti stari trikovi su mi
Rasprostranjeni su jaaaako
Kao kršćanka jedino se mogu u tom slučaju poslužiti krštenom vodom i zazvati ime Isusovo na sve te zloduhe ....
__________________
Ja nikad nisam sama ,moj ANĐEO me prati
izidoraa is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2011., 17:46   #10
Quote:
izidoraa kaže: Pogledaj post
Jasno da postoje i anđeli i zlodusi ali ti stari trikovi su mi
Rasprostranjeni su jaaaako
Kao kršćanka jedino se mogu u tom slučaju poslužiti krštenom vodom i zazvati ime Isusovo na sve te zloduhe ....
Da si Elizabeta prva, onda bi mogla zazvati svoju tajnu službu.

Ako bi mogli govoriti o nekoj pozitivnoj strani cijele priče, tada bi mogli reći da su praznovjerne osobe ipak obazrive prema detaljima. Npr. neka devedesetineštogodišnjakinja iz mog sela čupa jaglace kraj svog zida jer "ne želi ona da rastu čarolije". Sve bi to bilo razumljivo da joj ne smeta još k tome smeće koja ona i njezin šezdesetineštogodišnji sin ne bacaju gomile smeća kroz prozor (a još k tome i sadržaj "vrčina"... ).
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2011., 21:52   #11
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Da si Elizabeta prva, onda bi mogla zazvati svoju tajnu službu.

Ako bi mogli govoriti o nekoj pozitivnoj strani cijele priče, tada bi mogli reći da su praznovjerne osobe ipak obazrive prema detaljima. Npr. neka devedesetineštogodišnjakinja iz mog sela čupa jaglace kraj svog zida jer "ne želi ona da rastu čarolije". Sve bi to bilo razumljivo da joj ne smeta još k tome smeće koja ona i njezin šezdesetineštogodišnji sin ne bacaju gomile smeća kroz prozor (a još k tome i sadržaj "vrčina"... ).
O čemu ti
__________________
Ja nikad nisam sama ,moj ANĐEO me prati
izidoraa is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2011., 21:40   #12
Quote:
izidoraa kaže: Pogledaj post
O čemu ti
Ma zanemari.

Postoji li alternativa na zazivanje imena Isusovog? Npr. nisu li se pojedini sveci specijalizirali za određene probleme?
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.04.2011., 22:27   #13
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Ma zanemari.

Postoji li alternativa na zazivanje imena Isusovog? Npr. nisu li se pojedini sveci specijalizirali za određene probleme?
Ne znam
Radije ću zatražiti blagoslov od Boga za svoje djete nego mu vezat crveni končić oko ruke protiv u roka ,danas je to rasprostranjeno jako .....
O specijalizaciji svećenika puno ne znam
__________________
Ja nikad nisam sama ,moj ANĐEO me prati
izidoraa is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.04.2011., 10:19   #14
Quote:
izidoraa kaže: Pogledaj post
Kao kršćanka jedino se mogu u tom slučaju poslužiti krštenom vodom i zazvati ime Isusovo na sve te zloduhe ....
Vratimo se onda na krštenu vodu. Čujem iz sela od jedne babe kako joj je prijateljica iz Lourdes-a, ako sam dobro zapamtio, donijela litru i pol te svete vode.

Pa me zanima koliko se količinski troši da bi bilo efektno; kako ide; dodaj 2 dl svete vodice, zazovi koga već; imaju li neki pokreti tijela uz to; je li važan položaj ruku pri uzimanju te vode?
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.04.2011., 22:53   #15
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Vratimo se onda na krštenu vodu. Čujem iz sela od jedne babe kako joj je prijateljica iz Lourdes-a, ako sam dobro zapamtio, donijela litru i pol te svete vode.

Pa me zanima koliko se količinski troši da bi bilo efektno; kako ide; dodaj 2 dl svete vodice, zazovi koga već; imaju li neki pokreti tijela uz to; je li važan položaj ruku pri uzimanju te vode?

Ako te baš zanima ?!
Nisam sigurna ,ali voda iz Lurda smatra se ljekovitom i nije za blagoslov
Ali nije ni za što ako nemaš vjere
Blagoslovljena voda i sol blagoslovi se jedanput godišnje na Vodokršće i njome se blagoslivljaju kuće ,njive ,sva imovina
Nema neke određene količine ,malo soli u vodu i uz znak križa i molitvu vjerovanja grančicom poškropiš sve
Obično se radi subotom ,neko i češće
Sve je to uzalud ako u to ne vjeruješ ili samo sumnjaš
Mora ti biti jasno da blagoslov nije bitan samo za materijalno nego i za duhovno
Ako neko i ne ozdravi od vode iz Lurda ,za nas vjernike bitnije je duševno spasenje
Vjerujemo u vječni život i želimo ga zaslužiti jer vječnost je vječnost
__________________
Ja nikad nisam sama ,moj ANĐEO me prati
izidoraa is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2011., 16:45   #16
LETNJE OBREDNE PESME



Ivandanske pesme


Ivandan se smatrao značajnim praznikom i za njega je bio vezan čitav niz obreda. Veče pred Ivandan devojke su brale ivansko (žuto ili crveno) i petrovsko (plavo) cveće, stavljale ga na jedno mesto, a zatim od tog cveća plele vence koje su potom stavljale na sve zgrade, torove, vrata, njive, livade, pa i na krst u selu. Smatra se da ivandanski venci predstavljaju Sunce. Da je ovaj praznik vezan za Sunce i njegovo kretanje svedoči i običaj paljenja ivandanskih vatri, koje su letnji pandan badnjačkim vatrama. Veče pred Ivandan palile su se lile i obnosile oko kuća, zgrada, njiva, torova, pa čak i oko čitavog sela, čime se stvarao magijski vatreni krug u koji ne mogu da prodru zle sile.

Ivanjsko cveće petranjsko,
Ivanjsko cveće rujano,
Petranjsko cveće plavetno!
Ivan ga bere te bere,
Petar ga plete te plete.
Ivan ga bere te bere,
Daje ga bratu do sebe
Svom mlađem bratu Koledu.
Dajući brata moljaše:
„Aj mio brate Koledo!
Evo ti cvetak moj dajem
Čuvaj ga divni Koledo.
Čuvaj ga pa ga sačuvaj
Do moga čudna rođenja
Do tvoga strašna umrenja
Umrenja brata Koleda
Starijeg brata Božića,
Sinova starog Svaroga.“
Petar mi cvetak primaše,
Petar mi venac vijaše
Pa veli bratu Kupalu:
„Oj mio brate Kupalo,
Stariji brate Ivane,
Primam ti cvetak i život
Do moga strašnog umrenja
I našeg brata rođenja
Rođenja mladog Božića
Sina nam starog Svaroga.“

Ova pesma vezana jedan od dva ključna trenutka vezana za godišnji ciklus Sunca, za letnju dugodnevicu, kada je Sunce najjače, ali počinje da slabi. Briga o plodnosti i blagostanju podeljena je između dva božanstva., Kupala i Koleda, koje u hrišćanstvu zamenjuju dva sveca čiji se dani praznuju u julu, sveti Ivan (Jovan) i sveti Petar. U periodu od Božića pa do Ivandana, u vreme jačanja Sunca, nad plodnošću, koja je povezana sa Sunčevom svetlošću i toplotom, vlast ima Kupalo, mlado Sunce, a onda je, simbolički, davanjem cveta, predaje svom bratu Koledu. Nakon predaje života, svog i života u čitavoj prirodi, Kupalo umire, a ponovo se rađa na Božić, kada Koledo umire i kada ciklus ponovo otpočinje. U pesmi prisutan je uticaj pesama u kojima je rođenje mladog Sunca poistovećeno sa rođenjem mladog boga, Svarožića, Svarogovog sina. Ovoj pesmi odgovara zimska obredna koledarska pesma u kojoj koledari domaćinu pred čijom kućom pevaju između ostalog žele:

Da proslaviš staroga Koleda,
Da sahraniš pogrebeš Koleda
I dočekaš mladog Svarožića,
Svarožića tog mladog Božića.



U nekim krajevima običaj je bio da se od ivanskog i petrovskog cveća pravi lutka, kojoj se stavljao venac na glavu i koja se zatim puštala niz reku da plovi, pri čemu su pevane određene pesme. Lutka se zvala Murena, Morana ili Čojčole.

Oj ti naša Mureno,
Oj ti naš mili Čojčole!
Plovi, plovi niz vodu
Tamo dalje u more.
Kada budeš u more
Ono crno veliko,
Kaži, kaži Mureno
Kaži, kaži Čočojle!
Plivam, plivam mladena,
Plivam, plivam mladena
Iz te zemlje daleke
Gde no biva Kupalo
I sa njime Koledo
Oba brata jednaka.
Svako dobro davala,
Ponajviše varenja,
Svakog smoka bijela.
Mene gone devojke
Što nemaju momčadi,
Silni velji drugova,
Što ne rodi ta zemlja
Muškim plodom porodom.
Već čudi me, ti more,
Pošlji tamo te vojne
Silnog cara Dušana
Što jih vodi za more.
Deve momke želile,
Car jim momke ne dovo,
Već odveo na vojnu.
Ako momke ne dadne,
Sve će deve pomreti,
Višnju bogu žaliti.

Ako se zanemare značenjski slojevi koji se tiču vode kao staništa duša umrlih i lutke kao zamene za ljudsku žrtvu, i ova pesma može se tumačiti u ključu koji se tiče plodnosti. Ranije pominjana božanstva, braća Kupalo i Koledo, obezbedili su izobilje u hrani, a sada se priželjkuje i brojan porod. Plodnost i obnavljanje tiču se podjednako i prirode i ljudske zajednice.

Petrovdanske pesme


Veče pred Petrovdan, baš kao i pred Ivandan, palile su se lile i obnosile oko torova, a zatim se u gluvo doba brao zdravac koji se sutradan davao stoci da bi bila zdrava. Paljenje lila pratile su različite pesme.



Peruniko, lepo cveće,
Lepo cveće, plavo cveće,
Lepo rasti, lepo cvetaj
Da t’ uzberem mome bratu,
Mome bratu Radigostu,
Radigostu velju boru,
Velju boru Gostoslavu
Što no goste pričekuje,
Što no gošće dočekuje,
Da mu dade mili boru,
Mili boru velji Perun,
Velji Perun velju snagu,
Velju snagu i jačinu
I jačinu krepke miške,
Da pobije svog dušmana,
Svog dušmana Tatarina,
Tatarina tog Turčina,
Tog Turčina crna gosta,
Crna gosta nezvanoga,
Nezvanoga, prokletoga,
Prokletoga iza mora,
Iza mora sinja crna,
Crna mora Tatarina,
Tatarina tog tuđina,
Tog tuđina dušmanina.

Pesma ima formu obraćanja biljci, budući obredi vezani za ovaj praznik uključuju i verovanje u magijsko dejstvo bilja. Perunika pripada kultu boga groma Peruna, a u ovom slučaju namenjena je drugom božanstvu, Radgostu (Radigostu), kome treba da podari snagu neophodnu za vršenje njegove funkcije. Uloga Radgostova predstavljena je kao dvostruka. S jedne strane, on je bog gostoljubivosti (otuda njegovo drugo ime, Gostoslav), a sa druge zaštitnik od neželjenih gostiju, tj. zlih, demonskih sila. Određenja tih sila su istorizovana, ali njihovi atributi (crni, proklet, nezvan, dušmanin) i položaj njihovog staništa („iz amora crna sinja“) ukazuju na to da se radi o bićima koja ne pripadaju ljudskom svetu.

Prošetala do dva do tri brata,
Jedno beše Kupalo obilni,
A drugo mi Koledo sabirni,
A treće mi Perune daždljivi
Pokraj dvora Ognjene Marije,
Mile seje Peruna velikog.
Perun pita svoju milu seju,
Perun pita svetitelj Ilija:
„Mila sejo, Ognjena Marijo!
Kad no beše dana Ilinoga
Da se Ika malo proveseli,
Proveseli nebu u oblaku,
U oblaku na sve četir strane,
Da poigra munje i gromove
I svetlice što vraze nalaze,
A strelice što vraze streljaju?“
Govori mu Ognjena Marija:
„Mili brate, Perune Ilija,
Davno bilo, sad se pripoveda
Kada beše dana Ilinoga.,
Dan ti proša, skoro neće doći.“
To Iliji vrlo mučno bilo
Ama mu se na ino ne može
Te on čeka dana Perunova.
Nek ga čeka, dočekat’ ga neće!

Nekadašnja božanstva, a kasnije hrišćanski sveci čiji se dani proslavljaju leti i koje je narod naročito poštovao i strogo pazio da ih ne uvredi radeći na praznik sreću se u ovoj pesmi kao članovi porodice božanskih bića. Među njima se samo Ognjena Marija sreće pod svojim hristijanizovanim imenom, dok se gromovnik podjednako naziva i starim, paganskim i novim, hrišćanskim imenom, da bi se ta imena na kraju stopila u jedno (Perun Ilija). Kupalo i Koledo zadržavaju svoja paganska imena. Atributi i funkcije navedenih božanstava pripadaju u potpunosti paganskom sloju verovanja. Epiteti koji stoje uz imena božanske braće povezani su sa ulogom koju oni imaju u prirodnim procesima koji utiču na plodnost i, samim tim, na opstanak čoveka. Kupalo nosi epitet obilni budući da je pod njegovom vlašću onaj deo vegetativnog ciklusa od koga zavisi kako će prinosi poneti i koliko će godina biti rodna. Koledo je nazvan sabirnim jer njemu pripada vreme kada se letina sakuplja. Ključni faktor koji utiče na obilje, naročito leti, jesu padavine, koje zavise od Peruna, pa on zbog toga nosi epitet daždljivi. Glavni deo pesme jeste dijalog između Peruna/svetog Ilija i Ognjene Marije, u kome je sadržana legenda o tome da Odnjena Marija pazi da sveti Ilija nikad ne sazna kada je njegov dan jer bi se on tada toliko radovao i pucao munjama i gromovima da bi ugrozio život na zemlji. Perun/sveti Ilija predstavljen je i u svojoj funkciji zaštitnika od zlih sila koji munjama osvetljava i otkriva a gromovima gađa i uništava demone.

Ilindanske (dodolske) pesme

Dodolske povorke okupljale su se tokom leta u svakoj prilici kada je trebalo zaustaviti sušu i prizvati kišu. Na Ilindan posebno su se okupljale, budući da je Perun, čiji je sveti Ilija u narodnoj religiji hristijanizovani naslednik, prema verovanju, upravljao munjama, gromovima i kišom. Dodole, sa vencima od trave, žitarica, vinove loze i grančica voćaka, išle su od kuće do kuće i pevale, a zatim ih je domaćica svake kuće polivala vodom po glavi i nogama, što je, prema simpatičkoj magiji, trebalo da izazove kišu. Na kraju su dodole darivane.

Iziđ, iziđ, domaćice
Vaj, dažde, vaj!
Domaćice Ratajice
Vaj, daždu, vaj!
Dođoše ti mili gosti!
Mili gosti iz daleka!
Sa oblaka daždljivoga
Od onoga Dažda silna
I njegova mila brata
Gromovnika tog Peruna.
Doneše ti lepe glase,
Lepe glase, lepše vesti:
Vedro nebo provali se,
Rosnu daždu otpustilo,
Odaždi ti te useve,
Tu pšenicu bijelicu,
Belu lojzu tu vinovu,
Tanka lana i konoplje.
Daruj, daruj, ratajice
naša mlada domaćice,
Daruj, daruj, nas daždole!
Svakoj daždi bela groša,
A toj daždi žuti dukat.

Dodole su ovde prikazane kao izaslanici bogova koji i sami pripadaju drugom, božanskom svetu, pa otuda sa njim lakše stupaju u kontakt i upućuju mu molbe. Ovo se, dakako, može posmatrati u svetlu onih istraživanja koja dodole povezuju sa kultom mrtvih. Darivanje se, u tom smislu, može poistovetiti sa prinošenjem žrtve. Uz gromovnika Peruna kao gospodar kiše pominje se njegov brat Dažd (Dažbog). Ova dva božanstva smeštena su na kišni oblak i treba da donesu padavine i tako obezbede bogate prinose.


http://www.starisloveni.com/LetnjePesme.html

Dobra tema , ima tu na sajtu još nekih zanimljivih stvari !!
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2011., 12:38   #17
Quote:
izidoraa kaže: Pogledaj post
Nisam sigurna ,ali voda iz Lurda smatra se ljekovitom i nije za blagoslov
Ali nije ni za što ako nemaš vjere
Blagoslovljena voda i sol blagoslovi se jedanput godišnje na Vodokršće i njome se blagoslivljaju kuće ,njive ,sva imovina
Nema neke određene količine ,malo soli u vodu i uz znak križa i molitvu vjerovanja grančicom poškropiš sve
Ako se nema vjere? A gdje su u Bibliji ti običaji s vodom i soli; je li Biblija izvor za njih ili nešto drugo?
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2011., 12:46   #18
Quote:
joe enter kaže: Pogledaj post
Dodole su ovde prikazane kao izaslanici bogova koji i sami pripadaju drugom, božanskom svetu, pa otuda sa njim lakše stupaju u kontakt i upućuju mu molbe. Ovo se, dakako, može posmatrati u svetlu onih istraživanja koja dodole povezuju sa kultom mrtvih. Darivanje se, u tom smislu, može poistovetiti sa prinošenjem žrtve. Uz gromovnika Peruna kao gospodar kiše pominje se njegov brat Dažd (Dažbog). Ova dva božanstva smeštena su na kišni oblak i treba da donesu padavine i tako obezbede bogate prinose.[/I]
...arheološko otkriće u Žrnovnici pokraj Splita! Iako na pročelju župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije odolijeva vremenu još od 8. stoljeća, tek je sada otkriveno da kameni reljef prikazuje staroslavenskog boga Peruna, a ne, kako se mislilo, svetog Mihovila ili svetog Jurja.

Valja naglasiti kako je riječ o jedinom takvom prikazu Peruna.

http://www.youtube.com/watch?v=phXh2fUJJY4
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2011., 15:59   #19
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
...arheološko otkriće u Žrnovnici pokraj Splita! Iako na pročelju župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije odolijeva vremenu još od 8. stoljeća, tek je sada otkriveno da kameni reljef prikazuje staroslavenskog boga Peruna, a ne, kako se mislilo, svetog Mihovila ili svetog Jurja.

Valja naglasiti kako je riječ o jedinom takvom prikazu Peruna.

http://www.youtube.com/watch?v=phXh2fUJJY4
Jako čudno , ali mi je sumnjivo da je to čist paganski Perun uklesan u kamenu , jer čisti pagani-Sloveni nemaju nikakvu sklonost ka tome , tj.nema nikakve kulturne pozadine za to!
Da ovo predstavlja bukvalno Peruna i da je baš posvećeno njemu , trebalo bi uveliko postavljana paganska slovenska kultura koja ima državnost,društveno uređenje i naravno glavno , a to je urbanost!
Međutim od toga nema ništa!

Ovo je jeste Perun ali je to neka šira slika i mislim da je to već hrišćanska predstava na kamenu , ali iz ranog doba pa pitaj Boga šta to znači , i na koji način je funkcionisalo rano mešanje vera i kultura!

Što se tiče srednjeg veka treba reći da je paganština se dugo zadržala , i da je do gotovo 13.veka narod uglavnom bio nominalno hrišćanski , a potpunija hristinizacija je tek pred sam dolazak Turaka se odvijala!

Tome u prilog govori i zakonik cara Dušana gde je jedan od glavnih paragrafa ovaj:

20. O vrаčаrimа, koji telа mrtvih spаljuju:
I ljudi, koji vrаdžbinаmа uzimаju iz grobovа, te ih spаljuju, to selo, koje to učini, dа plаti vrаždu, а аko bude pop nа to došаo, dа mu se uzme popovstvo.

Za ovo naučnici i stručnjaci govore da je prvi spomen "vampirske rabote" na svetu , tj.ovde se vidi koliko je raširena paganština kad jedan car to mora zakonski regulisati.
Međutim neki vele da tad još vampiri nisu postojali onkvim kakvim ih danas znamo i kakvi su se pojavljivali tokom kasnijih vekova , jer upravo je stari način sahranjivanja stari Slovena(spaljivanje) proizveo vampira , a sad ću ti reći zbog čega.
Kad su se pokrstili Sloveni naravno da im je naređeno da mrtve sahranjuju a ne spaljuju , pa je to njihovoj staroj religiji značilo ako se telo ne spali već samo sahrani ono luta tj.duša mu luta , i samim time se pretvara u vampira!
A tek kasnije je vampir postao neprijatelj hrišćanske duše , a ranije je bilo obrnuto!
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.04.2011., 23:39   #20
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Ako se nema vjere? A gdje su u Bibliji ti običaji s vodom i soli; je li Biblija izvor za njih ili nešto drugo?
Vjera je najbitnija stvar
A evo da ne pišem puno ,ako može ovako....


http://sites.google.com/site/molited...ekad-i-danas-1

Imaš tu i poveznicu sa Biblijom
A sve je opet stvar vjere ......
__________________
Ja nikad nisam sama ,moj ANĐEO me prati
izidoraa is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:48.