Budizam

[sati]

Ugarak

Monasi, na ovome svetu postoje četiri vrste ljudi. Koje četiri? Oni koji ne vežbaju za svoju dobrobit, a ni za tuđu. Oni koji vežbaju za dobrobit drugih, ali ne i za svoju.. Oni koji vežbaju za svoju dobrobit, aku ne i za dobrobit drugih. Oni koji vežbaju i za svoju i za tuđu dobrobit.

Baš kao što se ugarak sa pogrebne lomače -- što gori na oba kraja, a pokriven je balegom u sredini -- ne koristi kao ogrev ni u selu, a ni van njega. Kažem vam da je to slično čoveku koji ne vežba za svoju dobrobit, a ni za tuđu. Onaj čovek koji vežba za dobrobit drugih, ali ne i za svoju dobrobit iznad je i plemenitiji od onog prvoga Onaj koji vežba za svoju dobrobit, ali ne i za dobrobit drugih najviši je od ove trojice. A čovek koji vežba za dobrobit svoju i drugih jeste, od sve četvorice, najuzvišeniji, kralj, najizvrsniji, vrhovni. Baš kao što od krave dolazi mleko, od mleka buter, od butera ghi, od ghija poslastica, a od sve četvoro tu poslasticu ljudi najviše cene -- na isti način, od one četiri vrste ljudi, upravo onaj ko vežba za dobro svoje i drugih smatra se najuzvišenijim, kraljem, najizvrsnijim, vrhovnikom

Te četiri vrste ljudi mogu se naći na ovome svetu.

Buda, Chavalata sutta, AN IV.95

[Cheshire Cat]

MAJSTOR Ivan kaže:

Ali sto cekati, Dzenet, Mesiju, Nirvanu, Nedodjiju...?

U otrovu ljudske nepotpunosti plivaju sve vase vjeroispovjesti, vasi sveti oci i proroci su trovatelji
vasih umova.

Vi i cekate jer vam je kazano da cekate. "Koncept" vam porucuje da ste budale i izgubnici, ali i da se imate strpiti kako biste bili nesto drugo.

Vi ste sanjachi tudjih snova - pa onda i cekajte.

hehe nije li ljepota u čekanju

tj. ne željet ništa i živjet sve..

tj. igrao sam jednom jednu pc igru, u kojoj je cilj kreirati vlastitog lika i pomocu mnogo questova i igre dostiči level 70...
igrao sam tako mjesec dva i server vipe nije radio, našao sam drugi server
na drugom serveru je SVATKO automatski dobio level 70(najvisi level daje najvise moći i mogucnosti), ubrzo mi je igra prestala biti zanimljiva...


tj. metoda dokidanja tj metoda razmlišljana o vlastitoj savršenosti ne može biti ništa drugo doli opita, testa vlastitog bića, da ga se štrecne i izbaci iz života nakratko....
ali dugoročno tavko stanje izaziva bol....

I dalje smo u tijelu, trebamo živjet život, sa svom svojom punoćom ...

Zapravo je sve isto kao prije, ali više nisu potrebna pitanja iradnje koje su VEZANE uz spoznaju SAMA SEBE..

sve jest kako je i bilo prije opita... nema objektivne razlike , nema razlike na koju se može pokazati prstom....

Ustavri oni koji su se odazvali takvom opitu i sami su znali da s "vjerom" i sl pogledima koji sadržavaju tezu ovlastitoj nesavršenosti nešto ne štima ...

Svaka duhovna disciplina ima APOLUTAN cilj.. ali APSOLUTAN cilj je nemoguć, on ne postoji ..... imati upsolutan cilj na pameti jest ROBSTVO i mućenje .....

Tako i nakon opitas ve ostaje isto.. ,ali je onaj tada oslobožen apsolutnog cilja !!!!

apsolutni cilje i metode za njegovo dostizanje su smeće samo po sebi... tegovi na leđima duha,,.. tegovi koji su teži što se vipe trudiš !!!!
Traženje takvog cilja sam cilj dodatno udaljava....


Sada da se vratimo na navedenu igru gore: ako je igraš ne razmišljajući o cilju, o levelu 70 .. onda je ona najzanimljivija ...

[Lonna Imzadi]

hehe nije li ljepota u čekanju

tj. ne željet ništa i živjet sve..

Je si li kad igrao SIMSE - isto kreiraš vlastiti lik i onda mu kupiš zemljište sagradiš kuću i ŽIVIŠ GA. Mora jesti, spavati se, družiti se, održavati higijenu, imati novaca, plaćati račune, i napredovati u onoj sferi u kojoj si je odabrao da napreduje (ljubav, karijera i sl.). E sad, ako sve odradiš dobro lik je sretan i napreduje prema "savršenstvu", ali ako šta zabrljaš onda lik padne u depresiju i počne očajavati i to je znak da loše igraš, a kad ti je lik stvarno u crnjaku u jednom momentu se okrene prema tebi koji igraš i kao na Boga počne vikati na tebe i stiskati male pesnice ili preklinjati jer ga nisi stavio spavati ili jer ništa nije jeo ili zato što je osamljen, nekad i zato jer ne želiš da ima djece a on želi, a nekad jer se danima nije prao ili jer ga nisi poslao na zahod.

Eto tu lik kao "postaje svjestan" igrača iza cijele potrage za savršenstvom i njegovo prebacivanje odgovornosti na tebe je znak da kao on "zna" da ne živi taj život nego da ga ti živiš kroz njega. Kvantni skok svakog takvog lika (što je naravno nemoguće ali samo radi analogije) bi bio da se stopi s tobom koji igraš ..... (zapravo na neki način već je stopljen jer si ga ti izmislio, a izmislio si ga jer ti je bio fun ....)

Mi smo izgleda uživljeni u svoj vlastiti napor, ali nije odgovor u nastavku igranja bez optrećivanja, (iako je ok i dalje se igrati bez pretjeranog uživljavanja) nego bi tim malim dvodimenzionalnim plošnim ljudima binarnog svijeta kvantni skok bio stopiti se s nama, igračem ..... U tom smislu naš cilj nije bezbrižno igranje u 3 d svijetu, niti usavršavanje u tom istom svijetu, nego kvantni skok na novi nivo svijesti......

Ili ne - ako ne želiš kvantni skok ... ali samo usavršavanje ne može nikako biti cilj. To je linearno napredovanje. Skok u slijedeću dimenziju je u vertikali.....

E sad pravo pitanje je da li ga mali SIM lik može napraviti sam ili o takvim stvarima odlučuje viša sila iz viših dimenzija. Ako je ovo potonje svaki napor malog SIMA je uzaludan ...... Meni se čini kad počne stiskati svoje male pesnice i ljutiti se i kad postane svjestan da se neko igra kroz njega da je tada zreo za skok ....

Eto tako ja to vidim ....

[Aries]

jA BIH ŽELIO PITATI KAKO BUDIZAM GLEDA NA ISLAM I KRŠĆANSTVO I ŠTA ON mISLI O ISUSU KAO bogu ili proroku i kako gleda na Muhameda odnosno islam ?

[crazy person]

Pa nekako sumnjam da se zamaraju takvim stvarima, iako vjerojatno i postoje oni koji imaju neke stavove vezane uz takve stvari.

Pročitaj malo početak topica, mislim da negdje ima neki link na knjigu gdje se Isus shvaća kao bodhisatta.

[crazy person]

The life and teachings of Ajahn Chah kaže:

...
To our surprise, we found that Kum Fah had become a rabid born-again Christian. It was very distressing to see that this person had become so different than before. Furthermore, she was very keen on putting down Ajahn Chah and converting us to her views. Ajahn Sumedho went to Ajahn Chah very upset about the way Kum Fah behaved. Ajahn Chah simply said to Ajahn Sumedho, "Well, maybe she's right."

[MAJSTOR Ivan]

S "Internet-Monitora" - Piše: Nina Tomljanović, 04.03.2008.

Budistički redovnici se preko interneta udvaraju tinejdžerkama

U tajlandskim medijima nije neuobičajena pojava izvješće o redovnicima uhvaćenim kako prodaju ili uzimaju drogu ili održavaju spolne odnose sa ženama

Nakon što je otkriveno da budistički redovnici koriste internet za udvaranje ženama, tajlandski su ih dužnosnici pozvali da upravo to ne rade.

Do poziva je došlo nakon što je na sjeveroistoku Tajlanda policija uhitila redovnika optuženog da je preko interneta namamio jednu ženu u svoj hram te ju potom silovao

[Bango]

«...

Ah, vi ljudi koji živite u ovo doba ostataka (starih vremena)!
Srž korisnog uma usahnula je, a puk živi uronjen u licimjerje, zabludu,
iskrivljene misli, izopaćen govor,
namjerno navodeći druge na krive puteve – tko mu može vjerovati?

Ah! kako je tužan pogled na bića ovog degeniranog doba!
Može li itko vjerovati bilo čemu što drugi govore?
Nalikuje to životu u zemlji okrutnih demona ljudoždera –
razmisli o tome, učiniti ćeš sebi veliku uslugu.

Ne tako davno, tvoja svijest je samostalno lutala.
Šibana karmom, preuzela je sadašnje rođenje.
Uskoro ćeš, poput dlake izvučene iz maslaca,
ostavljajući sve za sobom, nastaviti sam dalje.

Naravno da je vlastito dobro ono što želimo.
Zato treba biti iskren pred samim sobom:
ako ne ostvarimo srž Dharme za našu vlastitu dobrobit,
Zar tada ne uništavamo sami svoj vlastiti život?

...»

Patrul Rinpoche

[sati]

65. Monasi, postoje dve vrste sreće. Koje dve? Postoji sreća domaćinskog života i postoji sreća beskućništva. Zaista monasi, to su dve vrse sreće. Između te dve vrste sreće, monasi, veća je sreća beskućništva.

66. Monasi, postoje dve vrste sreće. Koje dve? Postoji sreća čulnih uživanja i postoji sreća obuzdanosti. Zaista monasi, to su dve vrse sreće. Između te dve vrste sreće, monasi, veća je sreća obuzdanosti.

67. Monasi, postoje dve vrste sreće. Koje dve? Postoji sreća vezanosti i postoji sreća oslobođenosti. Zaista monasi, to su dve vrse sreće. Između te dve vrste sreće, monasi, veća je sreća oslobođenosti.

Buda, AN II.65-67

[sati]

Padhāna sutta -- Govor o meditativnom naporu

Monasi, dva su meditativna napora teška za izvršavanje u ovom svetu. Koja dva? Onaj kada se kućedomaćin ističe u obezbeđivanju četiri potrepštine za monahe, a to su ogrtač (cīvara), isprošena hrana (pindapāta), smeštaj (senāsana) i lekovi (bhesajja). I onaj kada se, iz kuće u beskućnike otišavši, monah ističe u odbacivanju bilo kakve vezanosti. To su, monasi, dva meditativna napora teška za izvršavanje u ovom svetu.

Od ova dva napora, monasi, vredniji je napor odbacivanja bilo kakve vezanosti. I zato ovako treba sebe da vežbate: 'Nastojaću da odbacim bilo kakvu vezanost'. Tako, monasi, treba da vežbate.

AN II.2

[sati]

Suppavāsā sutta -- Govor Supavasi

Jednom je prilikom je Blaženi boravio među narodom Kolija, u trgovačkog gradu po imenu Sađenela. Onda rano izjutra Blaženi, obukavši svoj ogrtač i uzevši prosjačku zdelu, otide do Supavase, kćeri iz plemena Kolija. Kad je tamo stigao, sede na unapred pripremljeno sedište.

Onda Supavasa, kći iz plemena Kolija, svojim rukama posluži Blaženog ukusnom hranom i pićem. Kada je dovoljno pojeo i svoju zdelu sa strane odložio, onda Supavasa sede sa strane. Dok je tako sedela sa strane, Blaženi joj ovako reče:

"Supavaso, kada plemenita sledbenica nekome daruje hranu, ona time onome ko to prima daruje četiri stvari. Koje četiri? Daje mu život, daje mu zdravlje, daje mu sreću, daje mu snagu. Zaista, dajući život ona i sama dobija život, bilo među bogovima, bilo među ljudima. [1] Dajući zdravlje ona i sama dobija zdravlje, bilo među bogovima, bilo među ljudima. Dajući sreću ona i sama dobija sreću, bilo među bogovima, bilo među ljudima. Dajući snagu ona i sama dobija snagu, bilo među bogovima, bilo među ljudima. Kada plemenita sledbenica nekome daruje hranu, ona time onome ko to prima daruje ove četiri stvari.

Dobro pripremljenu hranu dajući, čistu i ukusnu,
Usavršenome, na dobar put izlazimo,
Znalac svetova to hvali, kao najveću zaslugu,
jer time razgonimo sebičnost i mesto na nebu obezbeđujemo.
----------
[1] To znači da svojim darivanjem akumulira povoljnu kammu, dakle ujedno daruje i sebi sve te četiri stvari u ovom i u sledećem životu, bilo da se preporodi u nebeskom svetu ili u svetu ljudi.

[sati]

Arañña sutta - U šumi

Stavši po strani, boginja se stihovima obrati Blaženom:

Živeći u divljini,
boraveći smireni, ostajući neokaljani,
jedući tek jedan obrok dnevno:
zašto su njihova lica
tako blistava i vedra?

[Buda:]

Oni ne žale za prošlošću,
ne čeznu za budućnošću.
Oni borave u sadašnjosti.
Eto zato su njihova lica
tako blistava i vedra.

Čeznući za budućnošću,
žaleći za prošlošću,
budale venu
poput zelene trske, kad je odseku.

Buda, SN I.10

[Rufaija]

Osana kaže:

mislim da ovom forumu fali tema
PRAVOSLAVLJE, 1000 ZASTO/1000 ZATO

da se svi podsetimo vere pradjedovske!
vere patrijarha avrama, isaka, krstitelja...

Ja ti savjetujem da pročitaš ovu stranicu, odlično objašnjava Pravoslavlje i Katoličanstvo, odnosno razlike. Meni je pomogla da shvatim kršćanstvo uopće.

http://www.ocf.org/OrthodoxPage/reading/ortho_cath.html

[Rufaija]

Aries kaže:

jA BIH ŽELIO PITATI KAKO BUDIZAM GLEDA NA ISLAM I KRŠĆANSTVO I ŠTA ON mISLI O ISUSU KAO bogu ili proroku i kako gleda na Muhameda odnosno islam ?

Božja objava išla je na više načina. Neke su išle od ljudi, vjerovjesnika, prema ljudima i džinima. Međutim, bilo je i džina poslanika, njih oko 800, te je dio objave ljudima došao preko džina. Otuda pojavne razlike, a ista suština. Mi imamo taj mentalni blok da svodimo vjeru na vjerske obrede i vjerozakon. Vjerozakoni Mojsija, Isusa i Muhammeda su bili različiti, ali po Kur'anu oni, kao i svi vjerovjesnici, smatraju se "onima koji se pokoravaju" (arap. musliman). Pod Bogom smatramo onu vrhovnu suverenu silu koja je uzrok nastanka i dešavanja. Ovo govorim radi shvatanje kome se pokorava. Sigurno da je i Buda u tom lancu, i mnogi od onih koje poznajemo kao mudrace. Po ovome što čitam, on je priznavao postojanje najviše vrijednosti, i tome je upućivao.

Moje lično mišljenje je da je njemu Objava išla preko džina, kao i uopće narodima Indije. To se vidi po slikama i likovima, vatra na glavama, strašni likovi, čudni događaji, čak sugestije na nuklearne ratove i sl.

Ja ne poznajem Budizam, jedino sam zaključio da je to strogo usredsređivanje na sebe, zatvaranje za spoljne utjecaje, sve dok ne ostaneš sam, a onda i dok ne prevaziđeš sebe. U tom svemu vjerovatno nema mjesta za bavljenje pitanjima drugih vjera, a svakako Budizam je mnogo stariji od toga.

Uglavnom, ako su drugi ljudi mirni od budista, ja ne vidim problema u tome, inače generalno tako mislim za svaku neinvazivnu ideju. Zet Muhammeda a.s., h. Alija kaže, "ne gledaj ko govori, gledaj šta govori".

Evo sad sam malo pogledao ovu stranicu:

http://www.geocities.com/kindredtammy/BUDISM.html

čisti sufizam. Mislim da je većina stvari u skladu sa islamom. Evo recimo opis Nirvane je čisti opis Džezbe. To je stanje vrhunske svijesti. Pa Karma, posljedica loših djela i univerzalna pravda. Pa Anatman i Atman, promjenjivost stanja duše. Pomoćnici Muhammeda a.s. su govorili, "nikada ni o kome nismo smjeli ništa govoriti jer nismo znali kako ćemo mi umrijeti (u kakvom duhovnom stanju)". Itd. Mislim da razlike mogu biti povod neshvatanja, ali ipak ima više sličnosti.

[Fazlija]

Lijep prilog o buddhizmu Rufaija, vrlo lijep prikaz slicnosti sa islamom. Preporucio bih ti da pogledas: www.yu-budizam.com, to je glavni izvor podataka o theravda skoli buddhizma na jugoslavenskim jezicima. Ako te bude zanimala razmjena iskustava s buddhistima mozes se ukljuciti i na mailing listu. Ukoliko imas saznanja o sufizmu, nas bi svakako zanimala ta tema. Veliki domaci proucavatelj buddhizma, omiljen u domacim buddhistickim krugovima, poznati zagrebacki profesor i kasnije ceylonski buddhisticki redovnik Cedomil Veljacic, je mnogo pisao o poveznicama sufizma i buddhizma.

[sati]

Starost i smrt (SN III.3)

Kraj Savatija. Sedeći sa strane, Pasenadi, kralj Kosale, reče Blaženom: "Poštovani gospodine, da li onaj ko se rodi može da očekuje bilo šta drugo osim starosti i smrti?"

"Onaj ko se rodi, veliki kralju, ne može da očekuje bilo šta drugo osim starosti i smrti. Čak i ovi moćni khattiye (plemići) -- obezbeđeni, sa velikim imanjem, sa mnogo zlata i srebra, sa obiljem blaga i imetka, sa obiljem stoke i prinosa -- zato što su se rodili, ne mogu da očekuju bilo šta drugo osim starosti i smrti. Čak i ovi moćni bramani... moćni domaćini -- obezbeđeni... sa obiljem stoke i prinosa -- zato što su se rodili, ne mogu da očekuju bilo šta drugo osim starosti i smrti. Čak i ovi monasi, koji su arahanti, u kojima su nečistoće uklonjene, koji su proživeli svetački život, učinili što treba učiniti, odložili teret, dostigli svoj cilj, sasvim razorili okove postojanja i sebe potpuno oslobodili putem savršenog znanja, čak i njihovo je telo nešto što je podložno propadanju, podložno odlaganju." [1]

I prekrasne kočije kraljeve propadnu,
ovo telo takođe raspadne se.
Ali za krajnju Dhammu propasti nema,
tako dobri objaviše, zajedno sa Dobrim.

-----------
[1] Kada govori o arahantu, Buda njegovu sudbinu ne opisuje onako kako ona izgleda spolja, tj. kao starenje i smrt, već kroz arahantovo lično iskustvo, kao puko propadanje i odlaganje tela. [Natrag]

[Rufaija]

Fazlija kaže:

Lijep prilog o buddhizmu Rufaija, vrlo lijep prikaz slicnosti sa islamom. Preporucio bih ti da pogledas: www.yu-budizam.com, to je glavni izvor podataka o theravda skoli buddhizma na jugoslavenskim jezicima. Ako te bude zanimala razmjena iskustava s buddhistima mozes se ukljuciti i na mailing listu. Ukoliko imas saznanja o sufizmu, nas bi svakako zanimala ta tema. Veliki domaci proucavatelj buddhizma, omiljen u domacim buddhistickim krugovima, poznati zagrebacki profesor i kasnije ceylonski buddhisticki redovnik Cedomil Veljacic, je mnogo pisao o poveznicama sufizma i buddhizma.

Naš šejh je nedavno posjetio Australiju, te se susreo i sa budistima. Inače on ima dosta kontakta ne samo sa budistima već i sa drugim religijama. Biće, ako Bog da, prilike da se družimo. Mene interesuje kako se definira Budizam, kao religija ili ideja, nešto u tom smislu.

http://shaolin.org.au/

Spiritual master and healer, Master Taner Ansari is visiting Australia, with his wife Master Muzeyyen, from 13 – 23 February 2008. As the present-day head of the Qadiri-Rifai Sufi Order, is a world-renowned Sufi teacher and healer. His three books on Sufism include his most recent work "Alternative Healing - the Sufi Way".

Tuesday 19 February:
Buddhist/Sufi Night in the Blue Mountains
Meet the Sufi masters at the Ansari Sufi Centre. The Sufi masters will share spiritual teachings with a combined group of Buddhists and sufis. Perhaps Buddhists, asking Buddhist questions, receiving sufi answers. Perhaps Zikr, a sufi practice of Remembering God.

For more information about this event and other events during the Masters’ visit, contact the Ansari Sufi Centre on (02) 4758 9085 or email [email protected]. Also see www.ansarisufiorder.org

[Rufaija]

Mislim da se sufijski metod može dosta dobro shvatiti iz metoda Nakšibendijskog tarikata. Ovdje sam našao te postavke, kako ih navodi jedan autor:

1) sjećati se Boga i stalno činiti pominjanje (Boga) jezikom u sebi;

2) obuzdavati se, savladavati, bîvši zaokupljen srčanim pominjanjem Boga;

3) opreznost, budnost, vođenje računa o mislima;

4) sjećanje i usredsređivanje na Božansko Prisustvo;

5) tehnika kontrole disanja;

6) putovanje u Pradomovinu (pradomovinu Duše - Ezel);

7) pozornost prilikom koračanja duhovnim putem;

8) osamljivanje, samoća u gomili;

9) zaustavljanje (sagledavanje sebe) da bi se obratila pažnja kako se provodi vrijeme;

10) zaustavljanje kako bi se ponovilo srčano pominjanje onoliko putâ koliko su provejavale nedostojne mìsli; i

11) zaustavljanje srca kako bi se u njemu oblikovala duhovna slika određenoga Božijega Imena (svojstva).

Ovo predhodno navodim zbog sličnosti metoda koje primjenjuje Budizam, kidanje veza prema vanjskom svijetu radi više spoznaje. U Islamu se to naziva put zuhda. Ja sam prije čitao o meditaciji putem koncentracije na jednu tačku, ne znam je li tačno. U krajnjoj fazi, kada se sve svede na tu tačku, i ona prevaziđe, otvara se duhovna spoznaja. Iz naprijed navedenog sufijskog metoda, sve se usredsrijeđuje na Boga. Naime, cilj je spoznaja one Vrhovne sile iz koje proizilazi karakter naše egzistencije, naša svrha, naš smisao, naš cilj. Šta god da Budista, ili bilo koji gnosista, sufija, bili ko, spozna kao tu konačnu spoznaju, to mora biti Vrhovna sila koja daje smisao svemu. Mi svi, shvatali to ili ne, opstojimo sa tom Vrhovnom silom. Ova sila je i Vrhunski intelekt, i mi se želimo približiti tome jer spoznaja ide samo sa pojavom. Npr. možemo vidjeti ključanje vode, možemo izmjeriti temperaturu, znati za posljedice, ali dok ne uronimo ruku u vodu, nismo spoznali bol. Tako je i sa egzistencijom. Mi živimo. U stvari vidimo tok stvari i to zovemo životom. Naš život je tok stvari i opstoji u toku stvari. Šta bi bio život kada bi svi tokovi stvari stali? Ovdje je možda korijen ustezanja. Kada se odrekneš svega, vidjećeš šta ostaje. Inače, koja bi svrha bila u izgladnjivanju i osamljivanju ako ne ta viša spoznaja? Sada, sufizam-budizam. Postavka Islama je da Bog nije ničemu sličan, pa bi to traganje bilo traganje za nečim što je izvan naših spoznaja. Buda, po onome što čitam, posjeduje upravo takve spoznaje i tome upućuje.

[Rufaija]

sati kaže:

Starost i smrt (SN III.3)

Kraj Savatija. Sedeći sa strane, Pasenadi, kralj Kosale, reče Blaženom: "Poštovani gospodine, da li onaj ko se rodi može da očekuje bilo šta drugo osim starosti i smrti?"

"Onaj ko se rodi, veliki kralju, ne može da očekuje bilo šta drugo osim starosti i smrti. Čak i ovi moćni khattiye (plemići) -- obezbeđeni, sa velikim imanjem, sa mnogo zlata i srebra, sa obiljem blaga i imetka, sa obiljem stoke i prinosa -- zato što su se rodili, ne mogu da očekuju bilo šta drugo osim starosti i smrti. Čak i ovi moćni bramani... moćni domaćini -- obezbeđeni... sa obiljem stoke i prinosa -- zato što su se rodili, ne mogu da očekuju bilo šta drugo osim starosti i smrti. Čak i ovi monasi, koji su arahanti, u kojima su nečistoće uklonjene, koji su proživeli svetački život, učinili što treba učiniti, odložili teret, dostigli svoj cilj, sasvim razorili okove postojanja i sebe potpuno oslobodili putem savršenog znanja, čak i njihovo je telo nešto što je podložno propadanju, podložno odlaganju." [1]

I prekrasne kočije kraljeve propadnu,
ovo telo takođe raspadne se.
Ali za krajnju Dhammu propasti nema,
tako dobri objaviše, zajedno sa Dobrim.

-----------
[1] Kada govori o arahantu, Buda njegovu sudbinu ne opisuje onako kako ona izgleda spolja, tj. kao starenje i smrt, već kroz arahantovo lično iskustvo, kao puko propadanje i odlaganje tela. [Natrag]

"Svako živo biće će smrt okusiti, i Nama ćete se poslije vratiti ''.

[sati]

Rufaija kaže:

"Svako živo biće će smrt okusiti, i Nama ćete se poslije vratiti ''.

Ko je to "Nama" kome se bića vraćaju?