Robert Pauletić-akcija za bojkot

[Sindikalista]

osnovana je na fejsu i grupa potpore...POMOZIMO PAULETIĆU-SINKRONIZIRAJMO GRUNTOVČANE

[fgzcvijetic]

Sindikalista kaže:

Splitski kviz majstor i putopisac Robert Pauletić pokrenuo je na facebooku akciju za bojkot distributerske kuće Continental Film iz Zagreba zbog njihove, kako kaže, nasilne kajkavizacije stranih crtića za djecu, piše Slobodna Dalmacija.

Pauletić tvrdi kako je sinkronizacija poznatih crtića pretjerano puna kajkavskih izraza, te da je riječ o zlonamjernom silovanju jednim dijalektom i naglaskom koji ni po čemu nije važniji od drugih.

U trenutku pisanja ovog teksta grupa je premašila broj od tri tisuće članova među kojima su uglavnom Dalmatinci i roditelji koji se kajkavskim dijalektom u crtićima susreću često.

Tko plača ovog trolla????

Sad kad Hrvatska izlazi iz recesije i kada su pozitivni učinci rada naše Vlade s premijerkom Jadrankom Kosor na čelu uzeli zalet odmah na hrvatsko jedinstvo neki takav uzurpator zabija nož u leđa

Ovako nešto ni sama Jaca ne bi napisala.

Da, slažem se sa njime jer to je ništa drugo do zagađivanja jezika. Jednako kao i da su na ekavici sa piroćanskim naglaskom. Pitaj bilo kojeg učitelja ili nastavnika hrvatskog jezika što misli o tome.

A što je pak to: urbano-jugoslavenski uzurpator???

[Grunf]

Pauletić je donekle u pravu, ali koliko znam Continental je privatna firma koja može raditi kaj želi sa svojim novcima. Nek si Pauletić osnuje svoju firmu u kojoj će sinkronizirati samo na lokalni splitski govor.


P.S. Ja ću napraviti peticiju da se smanji teror klapama na CMC-u i da se stavi malo zagorskih pjesama, a ne po cijele dane dišperan san u te i te spike.

[Corvus27]

Grunf kaže:

Pauletić je donekle u pravu, ali koliko znam Continental je privatna firma koja može raditi kaj želi sa svojim novcima. Nek si Pauletić osnuje svoju firmu u kojoj će sinkronizirati samo na lokalni splitski govor.


P.S. Ja ću napraviti peticiju da se smanji teror klapama na CMC-u i da se stavi malo zagorskih pjesama, a ne po cijele dane dišperan san u te i te spike.

Slažem se, koliko god ja volim dalmatinsku glazbu i govor, ide mi na živce da se dalmoši pa i ostali kad dođu negdje ne bi niti za milimetar maknuli od svojih navika i prilagodili se okolini. Sad bi dalmatinski govor i riječi morali svi razumjeti, ali za kajkavski to ne važi to onda oni kakti ne razumiju, baš me briga ako dalmoši kajkavski ne razumiju nek si nađu prevoditelja ako ne razumiju nekog međimurca ili zagorca zašto bi se uvijek kajkavci prilagođavali ostalima.

[no good]

Corvus27 kaže:

Slažem se, koliko god ja volim dalmatinsku glazbu i govor, ide mi na živce da se dalmoši pa i ostali kad dođu negdje ne bi niti za milimetar maknuli od svojih navika i prilagodili se okolini. Sad bi dalmatinski govor i riječi morali svi razumjeti, ali za kajkavski to ne važi to onda oni kakti ne razumiju, baš me briga ako dalmoši kajkavski ne razumiju nek si nađu prevoditelja ako ne razumiju nekog međimurca ili zagorca zašto bi se uvijek kajkavci prilagođavali ostalima.

Svi trebali imati razumjevanja i pokušati razumijeti onog drugog.
Pa ima u lektiri za srednje škole djela na kajkavskom i čakavskom i bilo bi zanimljivo znati koliko se čitaju i razumijevaju.

[jaguar5]

no good kaže:

Svi trebali imati razumjevanja i pokušati razumijeti onog drugog.
Pa ima u lektiri za srednje škole djela na kajkavskom i čakavskom i bilo bi zanimljivo znati koliko se čitaju i razumijevaju.

Bez nekoga dodatnoga objasnjenja tesko se to razumije.Mi smo u gimnaziji imali problem s razumijevanjem kajkavske literature,vjerojatno kao i vi cakavske.
Uostalome jedva smo u cijelosti mogli razumjeti i Dunda Maroja,a Drzic nam je po izricaju najblizi.Tesko da i se netko time ozbiljnije bavi,osim mozda onih koji planiraju na jezike.Tko jos u ovoj drzavi cita lektira i opcenito beletristiku kad je najcitanija knjiga prosle godine bila "Gola istina".Dok su "Red carpet"i slicna smeca najgledanije emisije na TV,tesko da mozemo ozbiljno pricati o knjizevnosti i kulturi citanja.Sjecam se kad smo na hrvatskom radili Anu Karenjinu i kad je cura iz razreda profesorici uzela prepricavati film,ova je pita jel procitala knjigu a ona kaze"Sto bih citala knjiga,kad sam gledala film".....

[jaguar5]

Corvus27 kaže:

Slažem se, koliko god ja volim dalmatinsku glazbu i govor, ide mi na živce da se dalmoši pa i ostali kad dođu negdje ne bi niti za milimetar maknuli od svojih navika i prilagodili se okolini. Sad bi dalmatinski govor i riječi morali svi razumjeti, ali za kajkavski to ne važi to onda oni kakti ne razumiju, baš me briga ako dalmoši kajkavski ne razumiju nek si nađu prevoditelja ako ne razumiju nekog međimurca ili zagorca zašto bi se uvijek kajkavci prilagođavali ostalima.

Corvus,pretjerujes.Svaki Dalmatinac koji doseli u Zagreb,u komunkaciji s Zagrebcanima sigurno ne govori cistu ikavicu,jer tesko da biste bas sve razumjeli.Naglasak tesko mozes ispeglati,jer uvijek ostane "ono"da te svatko moze skuziti odakle si.A na koncu i zasto bi netko "peglao"naglasak i prilagodjavao ga okruzju,pa nije odselio u Irsku pa da se mora truditi prilagoditi se drugoj zemlji i kulturi.
Uostalome ja sam vise puta od Zagrebcana koji glume purgere od "stoljeca sedmog",a ono caca ili dida im dosli u ZG iz Like,Dalmacije ili hercegovine,a sad glume vece "katolike i od pape",dobio objasnjenja da se ne "veli" "hiljada" nego "tisuca", da nije "marenda" nego "gablec" i sl.Valjda nas ne razumiju.Meni osobno nikada ne bi palo na pamet nekoga ispravljati i glumiti "jezicnoga cistunca"jer normalno je da covjek govori jezikom koji je naucio i kojim se govori u njegovom kraju.Naravno u sluzbenim dopisima i korespodenciji,nikada ne bih pisao dijalektom,tada koristim rijeci koje u svakodnevnom govoru nikada ne "rabim" a i da odem doma i tako pocnem govoriti pola ljudi bi se smijalo.Bilo bi ono "evo glumi purgera")))
Dakle u javnom zivotu trebaju se njegovati svi izricaji hrvatskoga jezika,jer Dalmatincu je drag svoj govor,kao i Zagorcu kajkavica.

[Modern Gent]

Corvus27 kaže:

Slažem se, koliko god ja volim dalmatinsku glazbu i govor, ide mi na živce da se dalmoši pa i ostali kad dođu negdje ne bi niti za milimetar maknuli od svojih navika i prilagodili se okolini. Sad bi dalmatinski govor i riječi morali svi razumjeti, ali za kajkavski to ne važi to onda oni kakti ne razumiju, baš me briga ako dalmoši kajkavski ne razumiju nek si nađu prevoditelja ako ne razumiju nekog međimurca ili zagorca zašto bi se uvijek kajkavci prilagođavali ostalima.

Kajkavski je simpa, ali ovo što bude u ovim sinkronizacijama nije kajkavski nego novokomponirani red carpet homozagrebački.

Rješenje je zapravo jednostavno - ili svi naši glavni dijalekti jednako zastupljeni ili sinkronizacija na književnom. Meni je prva varijanta draža, a mislim da bi i dici bila. Ali ova verzija red carpet zagrebačkog kakvim pričaju Vlatkica i Snje Mehun je za propucat se...

[nero]

Grunf kaže:

P.S. Ja ću napraviti peticiju da se smanji teror klapama na CMC-u i da se stavi malo zagorskih pjesama, a ne po cijele dane dišperan san u te i te spike.

I tri kvarta dalmacije bi te podržalo u tom prijedlogu
Isilovali su klape

Grunf kaže:

Pauletić je donekle u pravu, ali koliko znam Continental je privatna firma koja može raditi kaj želi sa svojim novcima. Nek si Pauletić osnuje svoju firmu u kojoj će sinkronizirati samo na lokalni splitski govor.


P.S. Ja ću napraviti peticiju da se smanji teror klapama na CMC-u i da se stavi malo zagorskih pjesama, a ne po cijele dane dišperan san u te i te spike.

o tome je isto govorio profesor Žanić koji je, koliko znam, osvojio kiklopa za knjigu o tematici o kojoj se ovdje govori.

Splitski sleng zastupljen je zahvlajujuci uspjehu pjevaca i sportaša s tog područja - dok se zagrebački širi medijski - zato jer su centri svih televizijskih kuća u zg - u pa sukladno tome i ljudi koji tu rade tako pričaju. Dakle niko nije odlučio da se neka standardna pjesma prepjeva na dalmatinski- ali se neke riječi iz standarda često i nehotično prilagode zagrebačkom govornom području i tako se šire. To je nešto protiv čega se teško i gotovo nemoguće p i nepotrebno boriti jer jet o četvrtina hrvatske - ali - Pauletić govori o 85 posto zagrebačkog slenga - u sinkronozaciji crtić - ne dakle u nekom novinarskom javljanju s terena - a opravdanje continentala da zadržava likove u duhu autora je naprosto smješno....po čemu neki američki govor može biti bliže dalmatinskom ili zagrebačkom ...ako kaže moj frend....isto tako može kazati i moj prika...sve je to neformalan govor koji se kroisti u malđinm krugovima ljudi.

[Lastan]

brbljavica1 kaže:

po čemu neki američki govor može biti bliže dalmatinskom ili zagrebačkom

Zato se sinkronizira prema onome kako pojedini likovi utjelovljuju neke naše stereotipe, ili se pak traži neka sličnost u načinu govora.
Zato u Potrazi za Nemom kornjača koja u izvorniku govori nekim otegnutim kalifornijskim naglaskom u hrvatskoj sinkronizaciji oteže “leega”. Da smo još u Jugoslaviji, garant bi uzeli vojvođanski dijalekt, da bude još ležernija.

I zato, uostalom, kod takvih prijevoda ne kažu samo “preveo Taj-i-taj”, nego “preveo i prilagodio Taj-i-taj”.

[kajpa]

Lastan kaže:

Zato se sinkronizira prema onome kako pojedini likovi utjelovljuju neke naše stereotipe, ili se pak traži neka sličnost u načinu govora.
Zato u Potrazi za Nemom kornjača koja u izvorniku govori nekim otegnutim kalifornijskim naglaskom u hrvatskoj sinkronizaciji oteže “leega”. Da smo još u Jugoslaviji, garant bi uzeli vojvođanski dijalekt, da bude još ležernija.

I zato, uostalom, kod takvih prijevoda ne kažu samo “preveo Taj-i-taj”, nego “preveo i prilagodio Taj-i-taj”.

Prilicno logicno...
Meni je sasvim ok, dapace veselo u crticu cuti - sve nas.
Ono sto meni zna smetati (ne gledam bas crtice, ali vezano je ne samo za njih) je los ton i govor koji uopce ne razumijem...npr, neke rijeci (dalmatinske) kojima ne znam znacenje niti ih znaju djeca u Zg.
Isto tako ne bi bilo u redu da se bas naveliko upotrebljavaju rijeci koje dole ne razumiju, medjutim cini mi se da se ne radi o tome. Jer kuzis, cool, rockas i sl. itekako razumiju mali dalmosi...
(bedecimerima i slafrocima u crticima nema mjesta, jer to ne bi razumjeli)
Meni je veci problem to kakva je uopce sinkronizacija, vodi li se tekstom ili je to bas uveliko improvizacija...jer slucajno sam cula par recenica (ne znam kojeg crtica) koje su bile katasrofalne...ne vjerujem da imalo odgovara originalu...nekavi krediti, politika, place...nesto totalno neprikladno za djecu.
(nije bio crtic za odrasle)

[Lastan]

kajperinja kaže:

Meni je veci problem to kakva je uopce sinkronizacija, vodi li se tekstom ili je to bas uveliko improvizacija...jer slucajno sam cula par recenica (ne znam kojeg crtica) koje su bile katasrofalne...ne vjerujem da imalo odgovara originalu...nekavi krediti, politika, place...nesto totalno neprikladno za djecu.
(nije bio crtic za odrasle)

Nije bitno. Većina modernih crtića, a pogotovo dugometražnih, ima dvije razine – jednu koja je zabavna klincima i drugu koja je zabavna roditeljima koji vode te klince u kino.

Klinci uglavnom lako preskaču te nerazumljive dijelove, a nešto moraš ostaviti i roditeljima da ne pobenave. Bilo je i u kratkometražnim crtićima moga djetinjstva stvari koje tada nikako nisam mogao razumjeti, a sada su mi smiješne.

[blaznica]

brbljavica1 kaže:

po čemu neki američki govor može biti bliže dalmatinskom ili zagrebačkom ...ako kaže moj frend....isto tako može kazati i moj prika...sve je to neformalan govor koji se kroisti u malđinm krugovima ljudi.

crnca u izbaviteljima (the incredibles) sinkronizira bosanac. sa svim onim ošo na dženazu. i sl. čudi me da to nikome nije smetalo

[no good]

Ne favorizira se ni jedan dijalekt!

Studio za sinkronizaciju uvijek prilagođava jezik i narječje pojedinim likovima u filmu. Svaki film ima završno audio miksanje u studijima naših principala u Londonu i kao takav film biva odobren za distribuciju. Važno je i napomenuti da je studio za sinkronizaciju dobio brojne pohvale i službena priznanja do danas za svoj rad.

Postupak sinkronizacije radi se u suradnji s uvaženim inozemnim stručnjacima na tom polju koji imaju za cilj održati usklađenost likova s onima kakvima su ih osmislili njihovi autori - kazao nam je Seid Ružić iz Continental Filma.

U Continentalu ističu da su u originalnim verzijama animiranih filmova također zastupljeni različiti strani dijalekti i da namjera distributera nikada nije bila niti će biti favoriziranje određenog dijalekta. http://www.slobodnadalmacija.hr/Moza...8/Default.aspx

"SVI U bojkot Continentala zbog nasilne kajkavizacije crtanih filmova", naziv je Facebook grupe koju je pokrenuo Robert Pauletić koji je dodao i rang-listu najiritantnijih "riči" zagrebačkog slenga: roćkas, guba, repka, buraz, fakat, kužiš, ideš, pesek, tekma, curke..... Uz popis je nadopisao kako je isti koristan i za Zagrepčane: "Neka znaju".

U opisu grupe koja je u dva dana skupila 3456 članova stoji: "Idemo u bojkot svih filmova u distribuciji Continental filma, svih njihovih DVD-a. Ne vodite djecu na Štrumpfove! Zaustavimo teror beozbraznih sinkronizacija na zagrebački sleng. Spasimo dalmatinsku, slavonsku, istarsku, ličku djecu od svakodnevne nasilne kajkavizacije".http://www.index.hr/vijesti/clanak/p...ke/567185.aspx

Pa sad, Kaj reči?

Neka bude samo književni ili ako žele dijalakte neka ravnopravno budu zastupljeni čakavski, kajkavski, štokavski i sve hrvatske regije.
Ima čakavskog medijama, dosta riječi razumijem i znam, tako da nema nekog bojkota... Neka svatko čuva svoje.

[Toza]

no good kaže:

[I]Ne favorizira se ni jedan dijalekt!

Studio za sinkronizaciju uvijek prilagođava jezik i narječje pojedinim likovima u filmu...

Ako se ne favorizira ni jedan dijalekt nek kažu u kojm crtiću imaju primorski ili istarski čakavski (i bolje da nemaju jer je odvratan ).

Ja sam protiv kajkanja ili bilo kojeg dijalekta, nek ti koji sinkroniziraju pričaju prirodno, onako kako pričaju u životu.

[no good]

O tome je već izdana knjiga:

Ivo Žanić: Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?

Zašto jedan veseli magarac govori kao osel umjesto kao tovar i je li na djelu urota ili slučajnost?

Ova knjiga prva u Hrvatskoj obrađuje temu koja u svijetu poodavna zaokuplja javnost, sociolingvistiku i politiku: sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove umjesto isključivo na standardni jezik. Kina je takve sinkronizacije zabranila, Iran ih potiče, Québec se uzbunio kada je jedan sivac progovorio pariškim slengom, Talijanima je dodijao napuljski i vraćaju se standardu, Španjolska jezičnu raznolikost izvornika svodi na minimum, a Irska dodaje dijalekte i gdje ih izvorno nema...

Otkad su i hrvatski distributeri uveli takvu praksu, novine i posebno internetski forumi puni su tvrdnji da se neki govori zapostavljaju, drugi nameću, treći planski dodjeljuju negativcima, a četvrti pozitivcima...

Pišući duhovito i provokativno, Ivo Žanić objašnjava kako to da američka vjeverica škotskog porijekla govori dubrovački, a dobroćudni zeleni div rabi i kaj i lipo, što gledatelj ima na umu kad ga živcira ubijanje vokativa, aeeeekanje i gutanje samoglasnika, kako Zagreb i Split vide sebe, jedan drugog i ostale, a kako ostali njih, zašto u sinkronizacijama nema Rijeke i Osijeka, slavonskih i istarskih govora, što su stvarne značajke nečijega govora, a što njegova percepcija, te jesu li djeca zaista zbunjena kad s ekrana čuju izraze iz drugih krajeva.

Split nipošto nije zanemaren, on je Zagrebu vrlo važan, ključan grad, kao i obratno. Ta su dva identiteta uzajamno uvjetovana. No, posljedica je uspostave toga moćnog identitetskog tandema to što su u sjeni ostale, da tako kažem, bočne strane Hrvatske, na istoku Slavonija, na zapadu Rijeka s Istrom. Pojela su ih dva velika igrača, zaokupljena isključivo jedan drugim. Neovisno o tome što je Split demografski i ekonomski znatno slabiji, u simboličnom smislu i u smislu industrija masovne kulture i zabave, uključivši sport, u najmanju je ruku ravnopravan.

Svaki stereotip ima dvije strane, lice i naličje. Zagreb sebe vidi kao urbanu, kultiviranu sredinu, pa se uvrijedi kada s Juga stigne tumačenje tih osobina kao hladnoće i uštogljenosti; Splićani sebe drže opuštenima i komunikativnima, pa se uvrijede kada Sjever te osobine doživi kao lijenost i brbljavost. Ali, to je identitetska igra koja je prirodna u ljudskom društvu i s njom se jednostavno valja naučiti živjeti. Uvijek postoji način na koji netko vidi sebe i način na koji ga vide drugi, i to je organska cjelina, to su dva lica našega društvenog postojanja.

Ali ako sinkronizacija odražava stanje u društvu, a kao posljedica centralizacije svi studiji u kojima se obavlja sinkronizacija smješteni su u Zagrebu, ne bi li ipak neka intervencija u obliku propisa bila poželjna?

Nikako! Mislim da bi propis bio veliko zlo. Društvo treba da bude dovoljno zrelo da shvati i prihvati vlastite unutrašnje raznolikosti, da nauči živjeti s njima, a ne da ih politizira i njihove dinamične odnose uređuje propisima. Veličina i moć glavnog grada ne mogu se ignorirati. Pustimo na stranu upravnu centralizaciju zemlje. Mi sad govorimo o realnoj društvenoj dinamici koja postoji u Hrvatskoj, neovisno o tome je li zemlja upravno centralizirana ili ne. Ta društvena dinamika je povijesni proces koji je Zagreb učinio glavnim, najvećim i ekonomski najmoćnijim gradom. I kad bi se zemlja ne znam kako decentralizirala, Zagreb bi opet ostao najveći i glavni grad, i opet bi mnogo što bilo u njemu, jer je to jednostavno u naravi stvari. Prirodna je funkcija glavnoga grada biti utjecajan, prestižan i moćan. Biti moćan, naravno, ne znači biti svemoćan i ne vidjeti da Hrvatske ima i izvan Zagreba. Konkurencija je zdrava i nužna, ona nas drži budnima i sprečava da postanemo autistični: zato je dobro za Zagreb što u Hrvatskoj postoje regionalni centri s jakim (i) jezičnim identitetom, kao što je i za te centre dobro što postoji jaki i dinamični Zagreb. Ne bi bilo prirodno kad se to u animiranim filmovima ne bi vidjelo. To bi bila lažna slika Hrvatske, ne samo jezična. Druga je stvar što bi nezagrebački dio Hrvatske to trebao imati na umu i ne misliti da je Zagreb uvijek kriv za sve, a Zagreb bi trebao imati na umu da postoji i Hrvatska izvan njega. http://www.h-alter.org/vijesti/kultu...vatski-magarci

[zeljko_ri]

Kakvi se sve pridjevi neće naći na ovom forumu Zašto je sad on urbanojugoslavenski uzurpator?

[Nosonja_]

zeljko_ri kaže:

Zašto je sad on urbanojugoslavenski uzurpator?

Pitaj Keruma

[no good]

Nosonja_ kaže:

Pitaj Keruma

OT...
Zapravo radio je on za ST Marinaka Božića, bio je intervuirao Glavaša 91, a onda je otišao iz ST-a...tako je rekao NU2...