Singidunum - Agram, the final showdown

[Klačko]

Evo presli smo na povrsinu, moze, moze...

Ovo sto Dudu uporedjuje povrsinski Novi Beograd i Novi Zagreb je neuporedivo jer po slici Zagreba iz vazduha (http://img407.imageshack.us/img407/1...greb3dba3.jpg), jasno mogu da vidim da je Novi Beograd mnooogo siri. Novi Beograd ako racunas centralni deo NBG, Savske blokove, Bezanijsku kosu je ogroman. Dodaj tome i Zemun, jer je skroz spojen sa NBG (pre 20-30 godina jos) tj. nema nikakvog "praznog hoda". Evo linka (nije neki, jer se ne vidi 2/3 Novog Beograda, samo Zemun na prve 3 slike i Savski blokovi na petoj):

http://www.skyscrapercity.com/showpo...6&postcount=73

Jos par slika NBG-a cisto da se stekne orjentacija (ovog puta delovi centralnog Novog Beograda, oko "Arene" i sl.):

http://www.skyscrapercity.com/showpo...9&postcount=79

Uostalom, nije Zagreb preko sveta, ljudi odavde idu, slusam njihove utiske. Ne samo to, za vreme SFRJ se islo tamo sto poslovno sto ovako... Znam price caleta i ostalih, da je jednostavno neuporedivo velicinski tj. povrsinski.

Dalje, sto kaze Balkanski da se Beograd moze prepesaciti, pa to je Evo bas sinoc sam se sa Vidikovca vracao kuci, trebalo mi je kolima skoro pola sata, a pricamo o relaciji koja nije s kraja na kraj grada, nego varijanta iz jednog dela grada u centar... Da ne govorimo da ti, recimo, od Zemuna (zapad) do Karaburme ili Mirijeva (istok) koje su neki rubni delovi gradskog jezgra treba bar 40 minuta i to da nema nikakvog zastoja. Ogromne su razdaljine, da prepesacis samo "straftu" (potes Knez Mihajlova-Terazije-Kralja Milana-Slavija-Hram Sv. Save) treba ti 30-45 minuta brzog hoda...

[Klačko]

mano_a_mano kaže:

973.667 (2005.), Procjena za 2007. je 1,000.000 (1.300.000 metropolitansko područje)

ovako stoji na wikipediji, koja se poziva na policiju znam da to ne može biti točno (s obzirom da je 2001. imao 779.000), ali pitanje je jel sesvete ulaze u tih 780.000 ili ne, i koja to naselja još ne ulaze, a koja su već odavno dio grada.

Dudu, iskuliraj stanovnistvo, bice vremena. Thnx!

[Klačko]

sjekira kaže:

Ma dobro, lijepo je bit patriot i lokalpatriot, znam ja kako je.

Ajmo još malo na udaljenost, geografiju i položaj.

Dakle, da zanemarimo sad hale loigističkih centara i uzmemo da Klačko hoće trebu odvest malo do Londona, Pariza, Rima, Firenze, Barcelone... Dakle, ono, zapada, onog čemu smo svi težili i težimo...

Autom će mu trebat 390 km više nego nekom malom Purgeru s istim namjerama:
http://routeplanner.rac.co.uk//showr...b763da5ef9fc82

Avionom? Zagreb ima više low costova, a da ne govorimo da ih u blizini imaju Maribor, Ljubljana, Rijeka, Pula, Trst, Venecija, Graz, Klagenfurt itd, itd... Znači iz Zagreba ili na sat, dva od Zagreba imaš low cost vezu za 50- 100 eura za bilo koji grad u Europi, što mi i rado koristimo...

http://www.flycheapo.com/flights/zagreb

http://www.flycheapo.com/flights/belgrade

Sto se tice blizine Evropi (i to onoj pravoj, zapadnoj), to je jasno kao dan. Zagreb, bez dileme. Nema tu mesta polemici, Italija i Austrija su vam na nekih sat-sat i po voznje, samo ta cinjenica dovoljno govori o svemu... Takodje, Alpi blizu, Mare Adriatico takodje - nesumnjiva prednost na strani Zagreba. I to nije sitnica, nego bas krupna stvar: ljudi na zapadu (posebno u Americi) se zbog takvih stvari (blizine planina i toplog mora) sele iz jednog mesta u drugo.

A za avione cu ti ispricati kad bude vreme, veruj mi da ne znas pravo stanje stvari (sto se tice Beograda)...

[sjekira]

Ajde o avionima, pa bar ste se vi Delije naletile kad je Džaja plaćao

Ja sam namjerno pričao o low costu, i stvarno imaš na sat i pol od Zagreba i u Zagrebu sve što ti treba.

Ryanair, Easyjet, Wizzair, Germanwings... Kaj god hoćeš... I s jednim presjedanjem možeš ić u doslovce bilo koji grad u Europi...

Koliko vidim i puno bogatije nacije lete skoro samo s low costom, jedino neki biznismeni i guzonje idu normalnim kompanijama, tako da se nadam da nećeš stavit da imate Jat, Lufthansu ili Croatia Airlines

[mano_a_mano]

ovo o novom beogradu i novom zagrebu ne treba shvatiti predoslovno, što sam napisao, jer odukd bih ja znao kolke je točno veličine novi beograd. međutim, da je novi zagreb srazmjerno veći u odnosu na broj stanovnika, to je isto svakome jasno. novi beograd (bar sam ga ja tako doživio) je pravi commie blok u kojem se malo išlo prema tome da bude po mjeri čovjeka. nije ni novi zagreb bajan, ali ima ogromne zelene površine, neusporedivo veće nego u bilo kojem drugom dijelu zagreba.

zašto ispada da je zagreb veći? njemu je sa sjeverne strane onemogućeno širenje, a nije se puno ni prema jugu širio, stoga je glavni pravac širenja bio istok-zapad (longitudinalno), dok se beograd širio koncentrično, jer prirodnih prepreka nema. to je cijela mudrolija oko ove priče.

[tomy108]

Zagreb - Snježna kraljica
Prosječna neto plaća 5300kn (cca 715-720 Eura)

[balkanski pastuh]

Klačko kaže:

E
Dalje, sto kaze Balkanski da se Beograd moze prepesaciti, pa to je Evo bas sinoc sam se sa Vidikovca vracao kuci, trebalo mi je kolima skoro pola sata, a pricamo o relaciji koja nije s kraja na kraj grada, nego varijanta iz jednog dela grada u centar... Da ne govorimo da ti, recimo, od Zemuna (zapad) do Karaburme ili Mirijeva (istok) koje su neki rubni delovi gradskog jezgra treba bar 40 minuta i to da nema nikakvog zastoja. Ogromne su razdaljine, da prepesacis samo "straftu" (potes Knez Mihajlova-Terazije-Kralja Milana-Slavija-Hram Sv. Save) treba ti 30-45 minuta brzog hoda...

oprosti, sada mi je pala jebena ideja koja ce ti dati brojne odgovore...

jel imas program GOOGLE EARTH, e pa ako ga nemas, skini ga obavezno... imas odlicnu opciju koja se zove RAVNALO te perfektno tocno mjeri zracnu udaljenost...., mozes perfektno vifjeti i geometriju grada te kako je sto gradjeno...

usporedi centar zagreba s centrom beograda.... 90% vaseg grada je nacickano ko zagrebacka dubrava, a svi znamo sta je to....

u svakom slucaju, skini program....

[boky majstor]

Klačko kaže:

Ljudi, nemojte sad ta uopstena poredjenja, molim vas (eto vam tema "Zagreb-Beograd" pa tamo to pisite, ovo je drugaciji topic!). Pricamo o konkretnim stvarima uporedjujuci ih u oba grada...

Ja sam ti na jednoj od početnih stanica napisao analizu na temu obrazovanje sa argumentima i tražio isti takav odgovor i napomenuo da ne uopčavate što upravo u nedostatku argumenata radiš ti. Budući da nisam dobio nikakav odgovor uklopio sam se u diskusiju koja je potkrepljena subjektivnim osječajima tko je bolji i ljepši. molim te da bar pročitaš pa makar odgovoriš da je glupo ili si na te sve podatke ostao bez teksta

[mano_a_mano]

balkanski pastuh kaže:

oprosti, sada mi je pala jebena ideja koja ce ti dati brojne odgovore...

jel imas program GOOGLE EARTH, e pa ako ga nemas, skini ga obavezno... imas odlicnu opciju koja se zove RAVNALO te perfektno tocno mjeri zracnu udaljenost...., mozes perfektno vifjeti i geometriju grada te kako je sto gradjeno...

usporedi centar zagreba s centrom beograda.... 90% vaseg grada je nacickano ko zagrebacka dubrava, a svi znamo sta je to....

u svakom slucaju, skini program....

netko je to već stavio na onu temu zg-bg, ali bog će ti sad to pronaći

[mdirto]

Zagreb kroz povijest prati sreca,dok Beograd ima jako losu karmu kao uostalom i cijela Srbija.Zagreb nikada nisu osvojili Turci,na Zagreb u drugom svjetskom ratu nije pala niti jedna granata,dok je Beograd bio porusen.Beograd je isto tako stradao i 1999. godine i jos uvijek nosi odvratne oziljke u svojoj jezgri.

U Zagrebu su ljudi kulturniji,mirniji i povuceniji a meni vise pase takva klima,dok su u Beogradu mozda otvoreniji,znaju se bolje zabavljati,ali su i nekulturniji i raspusteniji.Pod raspustenim smatram jednu nijansu koju posjetitelji iz Srbije nece moci razumjeti i detektirati na pripadnicima svog naroda,jer treba biti odmaknut od "biti" da bi se ona mogla secirati.

Beogradska stvarnost sastoji se od vjecnih nemira i sukoba,sukobi sa policijom citavo proslo desetljece,razni burni mitinzi nabijeni smijesnim ratnickim emocijama koji se prenose na televizijama,povijesne istine i pravde koje se prodaju gladnim biracima gluposcu obogacenim,paljenje vaseg parlamenta.Neposluh lebdi nad tim gradom kao i neka vrsta anarhije koja ne omogucava sigurnost i poredak kojeg cijenim u mom Zagrebu.Evo samo jedan primjer,vase vlasti i nakon sto su donijele zakon ne mogu pogasiti sve piratske radio-postaje,svatko radi sto i kako zeli.

Da ne pricam o tome kako se u tom gradu nastavio niz srpskih ubojstava,od vasih srednjovjekovnih vladara,do cara Franc Ferdinand,poznatih novinara i kolumnista,politicara,do na kraju Zorana Djindjica koje se dogodilo upravo u Beogradu.

Oprosti,ali ja u takvom gradu i medju takvim ljudima (cast iznimkama) nikada ne bih htio zivjeti....

[andjelika]

mdirto kaže:

Oprosti,ali ja u takvom gradu i medju takvim ljudima (cast iznimkama) nikada ne bih htio zivjeti....

Zato Beogradu i fale kulturni i neraspusni ljudi
Da ti drustvo u Beogradu slusa klasicnu muziku i da te je odvelo na provod na neki koncert ili operu, ili u pozoriste, ne bi tako mislio. Ali posto ti ides na takva mesta gde su nekulturni ljudi, onda ces se tako i provesti. Sve zavisi sa kim se druzis i gde ides, ljudima generalno nigde ne fali nista, stvar je u tome da pojedinci stvaraju sliku o kolektivu. I predrasude.

Klačko,
u potpisu ti nije dobro ime kluba na ruskom,treba Красная Звезда,oblik Красный je za muski rod, a zvezda je imenica zenskog roda.

[boky majstor]

mdirto kaže:

Zagreb kroz povijest prati sreca,dok Beograd ima jako losu karmu kao uostalom i cijela Srbija.Zagreb nikada nisu osvojili Turci,na Zagreb u drugom svjetskom ratu nije pala niti jedna granata,dok je Beograd bio porusen.Beograd je isto tako stradao i 1999. godine i jos uvijek nosi odvratne oziljke u svojoj jezgri.

U Zagrebu su ljudi kulturniji,mirniji i povuceniji a meni vise pase takva klima,dok su u Beogradu mozda otvoreniji,znaju se bolje zabavljati,ali su i nekulturniji i raspusteniji.Pod raspustenim smatram jednu nijansu koju posjetitelji iz Srbije nece moci razumjeti i detektirati na pripadnicima svog naroda,jer treba biti odmaknut od "biti" da bi se ona mogla secirati.

Beogradska stvarnost sastoji se od vjecnih nemira i sukoba,sukobi sa policijom citavo proslo desetljece,razni burni mitinzi nabijeni smijesnim ratnickim emocijama koji se prenose na televizijama,povijesne istine i pravde koje se prodaju gladnim biracima gluposcu obogacenim,paljenje vaseg parlamenta.Neposluh lebdi nad tim gradom kao i neka vrsta anarhije koja ne omogucava sigurnost i poredak kojeg cijenim u mom Zagrebu.Evo samo jedan primjer,vase vlasti i nakon sto su donijele zakon ne mogu pogasiti sve piratske radio-postaje,svatko radi sto i kako zeli.

Da ne pricam o tome kako se u tom gradu nastavio niz srpskih ubojstava,od vasih srednjovjekovnih vladara,do cara Franc Ferdinand,poznatih novinara i kolumnista,politicara,do na kraju Zorana Djindjica koje se dogodilo upravo u Beogradu.

Oprosti,ali ja u takvom gradu i medju takvim ljudima (cast iznimkama) nikada ne bih htio zivjeti....

Bravo majstore. Pravi zagrebčanac

[mano_a_mano]

ZAGREB: UNATOČ BOGATOM PRORAČUNU, INVESTICIJE ZAPINJU

Priča o tri glavna grada

Usporedili smo funkcioniranje metropola Hrvatske, BiH i Srbije: kako se financiraju, kako troše, kako investiraju, kako se krpaju...

Zagreb u svom dvojakom statusu županije i grada ima proračun od 6,5 milijardi kuna (oko 878 milijuna eura), što je lani bilo jednako iznosu kojim raspolažu svi ostali gradovi u Hrvatskoj, te jedna trećina od ukupno 19 milijardi kuna s kojima su lani raspolagale sve županije, gradovi i općine. Službeni popis stanovništva iz 2001. godine kaže da glavni grad Hrvatske ima nešto manje od 800.000 stanovnika, ali nešto svježije procjene policije kažu kako se ta brojka kreće oko milijun stanovnika. Po službenom popisu, na svakog stanovnika godišnje otpada 8125 kuna ili 1098 eura. Zagreb je grad koji se vjerojatno najbrže razvija i gradi u okviru cijele Hrvatske. Primjerice, lani je procjena vrijednosti ulaganja prema izdanim građevinskim dozvolama iznosila 6,4 milijarde kuna što je otprilike četvrtina vrijednosti radova u svim ostalim županijama. Naravno, ta vrijednost nije postignuta samo ulaganjima iz gradskog proračuna nego je većinom nose privatni investitori zbog velikog buma u izgradnji stanova i poslovnih prostora. Lani je primjerice vrijednost ulaganja u stanove u Zagrebu iznosila oko četiri milijarde kuna ili više od pola milijarde eura. Gradska uprava prosječno raspolaže iznosima između milijardu i milijardu i pol kuna za izgradnju komunalne i prometne infrastrukture, ali su lani uložili u kapitalne objekte oko dvije milijarde kuna i time potrošili većinu ovogodišnjeg novca predviđenog za ulaganja. Zagrebački proračun se usto ove godine zadržao na istoj razini kao i lani iako je prethodnih godina rastao za najmanje sedam posto. Razlog prve stagnacije u posljednjih deset godina je u izmjenama zakona kojima su jedinicama lokalne samouprave oduzeti prihodi od poreza na dobit. Točnije, 1,7 milijardi kuna planiranih ove godine umjesto u zagrebačkom proračunu završit će u državnom. Porezi općenito čine 70 posto prihoda zagrebačkog proračuna i zato je gubitak poreza na dobit značio veliki udar. S druge strane, upravo zbog velike koncentracije gospodarstva Zagreb će vjerojatno prebroditi krizu jer mu je ostavljen dodatni porez na dohodak. Zaposleni u Zagrebu u prosjeku imaju do 10 posto veću plaću od ostatka Hrvatske u kojoj ona iznosi oko 600 eura, ali zato plaćaju i najveći prirez od 18 posto.
Osim poreza, druga najvažnija stavka prihoda zagrebačkog proračuna je komunalni doprinos i naknade za komunalije koje se prikupe u iznosu od 100 milijuna eura. Njih plaćaju investitori pri gradnji, pa veliki građevni procvat po toj osnovi donosi i velike prihode. No oni su i dvosjekli mač jer su sredstva namjenska i grad za te novce ima obvezu napraviti ceste i ostalu komunalnu infrastrukturu ulagaču. Zagrebu će nakon konstantnog rasta ovo biti najteža godina jer mora izgraditi davno obećane ceste, mostove, a više od milijardu kuna potrebno je za dvorane za Svjetsko rukometno prvenstvo i popratnu infrastrukturu. Zagreb je zato odlučio odgađati plaćanja i prebaciti 1,3 milijarde kuna na svoj holding trgovačkih društava koji broji 27 članica i raspolaže vrijednom imovinom. Holding će se zadužiti za investicije, pokrenuo je i gradnju jeftinijih stanova kako bi se srušile prosječne cijene kvadrata stana u Zagrebu više od 2000 eura po četvornome metru, mora obnoviti kompletnu vodoopskrbnu infrastrukturu, sufinancirati gradnju dvorana i dr. Svi veliki planovi poput gradnje podzemno nadzemnog željezničkog sustava, obilaznice ispod Medvednice, tunela kroz Sljeme i izdizanje željezničke pruge odgođeni su najranije do 2010. godine. Ako želi pokriti novonastale rupe u proračunu, Zagreb će morati povećati neporezne prihode prvenstveno boljim upravljanjem svojim poslovnim prostorima, stanovima i zemljištem, ali to je mnogo teže učiniti nego reći, pa je gradska uprava pribjegla lakšem modelu - dizanjem cijena komunalija. Zbog toga je život poskupio 15 posto. Sindikati tvrde da četveročlanoj obitelji treba 5872 kune ili 793 eura mjesečno, a za podstanare 7682 kune ili 1038 eura.

Beograd: Srbija u malom

U Beogradu s milijun i 650.000 stanovnika živi 19,5 posto ukupnog stanovništva Srbije. U svim drugim parametrima glavni grad se još više izdvaja od državnog prosjeka. Čak 80 posto parlamentarnih zastupnika boravi u Beogradu. Za razliku od Beograda u kojemu privreda čini 61 posto ukupnog republičkog gospodarstva, jugoistočni dio Srbije sve više zaostaje, što povećava pritisak na glavni grad. Beograd ostvaruje 68 posto državnih prihoda, a u njemu radi 32 posto od ukupnog broja stanovnika Srbije koji imaju stalni posao. Beogradsko gospodarstvo ostvaruje 69 posto od ukupne dobiti u republici, a prosjek primanja veći je 90 posto u odnosu na ostale gradove. Zbog velikog pritiska novopridošlica Beogradu nedostaje oko 200.000 stanova. Zbog toga su cijene stanova i poslovnog prostora čak i do pet puta veće nego u unutrašnjosti zemlje. Na najatraktivnim lokacijama poput Dedinja, te u središtu Novog Beograda u koji su se preselile gotovo sve banke i druge financijske institucije i podignuti najveći trgovački centri cijena četvornog metra stana kreće se oko tri tisuće eura, a na periferiji udaljenoj 15-ak kilometara od središta grada cijena je ispod tisuću eura. Pored stanova u Beogradu najviše se gradi poslovnih prostora i infrastrukturnih objekata. Trenutno je Novi Beograd najveće gradilište, a urbanisti predviđaju da u njemu za tri godine više neće biti prostora za novu gradnju tako da se razmišlja o izgradnji "trećeg" Beograda na lijevoj obali Dunava. Zbog toga su već napravljeni planovi o izgradnji dva mosta. Jedan preko Dunava, a drugi preko Save. Najveće je ulaganje u izgradnji zaobilaznice oko Beograda, koja treba rasteretiti promet na sadašnjem dijelu autoceste koji prolazi kroz glavni grad. Izgradnja zaobilaznice, čija izgradnja se planira do 1020. godine, stajat će 317 milijuna eura. Za jesen je predviđena temeljna rekonstrukcija mosta Gazela, sastavnog dijela autoceste preko kojega dnevno prođe 160.000 vozila. Njegova rekonstrukcija trajat će 18 mjeseci. Zbog nedostatka vlastitih sredstava Beograd je prisiljen uzimati inozemne kredite. Beogradu je za izgradnju svih potrebnih objekata neophodno najmanje osam milijardi eura. Za izgradnju infrastrukture Beograd je 2000. godine raspolagao s 10 milijuna, a 2007. godine sa 140 milijuna eura. Prošlogodišnji proračun Beograda iznosio je 560 milijuna eura (339,9 eura po glavi stanovnika). Beograd još nema proračun za 2007. godinu tako da je potrošnja na prošlogodišnjoj razini. Od veljače cijene komunalnih usluga povećane su za 25%, čime je Beograd probio dopuštenu granicu o povećanju cijena za 9%. Za stan od 60 četvornih metara cijena daljinskog grijanja iznosi 28,68 eura, voda 10,9 eura, nadokanda za građevinsko zemljište 1,1 euro, za ekološku zaštitu 0,41, a cijena jednog kilovatsata 4 eurocenta.

Sarajevo: Buđenje iz mrtvih

Planirani prihodi proračuna grada Sarajeva u 2007. godini su 6,59 milijuna eura. U tekuće rezerve proračuna izdvojit će se 62.000 eura što je 0,95 posto ukupnog proračuna. Grad Sarajevo čine četiri općine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, a uz grad kao jedinicu lokalne samouprave s općinama Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Hadžići i Trnovo čini Kanton Sarajevo. Prema Daytonskom sporazumu, 56,2 posto teritorija prijeratnih sarajevskih općina ušlo je u Federaciju BiH. Na tom području živjelo je 98,5 posto prijeratnog stanovništva. Republici Srpskoj pripalo je 43,8 posto teritorija prijeratnog Sarajeva i svega 1,5 posto stanovništva. Prema procjenama, u Sarajevu sada živi nešto više od 300.000 stanovnika. Prijeratnog stanovništva je nešto malo iznad dvije trećine, a ostatak su doseljenici. U poslijeratnom Sarajevu više je starijeg stanovništva nego prije rata. Institucionalni problemi Sarajeva neriješeni su odnosi gradskih institucija i kantona te status grada Sarajeva kao glavnog grada BiH. Najveći investicijski projekt u glavnom gradu BiH je izgradnja sarajevske obilaznice koja se financira kreditom Svjetske banke od 70 milijuna eura. Sarajevska obilaznica bit će dio buduće autoceste na koridoru Vc u dužini od 5,7 km. Ostali veći investicijski projekti su izgradnja Importanne centra u vrijednosti nešto višoj od 60 milijuna eura. Raiffeisen banka BiH odobrila je prvi dio kredita za tu investiciju u iznosu od 10 milijuna eura. Osim toga, gradi se i poslovni centar Bosnia Bank International na mjestu prijeratne robne kuće Sarajka i Avaz Twist Towera na Marin dvoru. U sadašnjem sarajevskom gospodarstvu trgovina čini 47 posto djelatnosti, industrijska proizvodnja 15 posto, promet i veze 14, a financijske usluge i građevinarstvo 30 posto. Trgovina zapošljava 20 posto radnika, industrija 19 posto. Grad Sarajevo ima izrazito negativnu vanjsku trgovinu jer je njegov izvoz 330 milijuna eura (izvoz Federacije je 1,85 milijardi eura, a BiH 2,7 milijardi eura), a uvoz 1,44 milijarde eura. Zaposlenost u Sarajevu znatno je niža u odnosu na prijeratnu. Zaposlenih je svega 71.000, od čega 70 posto u gospodarstvu. Sarajevo sada ostvaruje trećinu prijeratne industrijske proizvodnje, ima 30 posto zaposenih u odnosu na prijeratno razdoblje, a robna razmjena s inozemstvom tek je petina one prije rata. Najveći izvoznici iz Sarajeva su Volkswagen Vogošća, Elektroprivreda BiH, Tvornica namještaja Standard, SM BH, Bosnalijek, Meltal, Fogs, Robot i Telma. Najveći uvoznici su opet Volkswagen, Energoinvest, Holdina, Orbico, Energopetrol, Petrol BH Oil Co, Podravka BiH, Gorenje commerce i Lura. Vrlo je često izražavanje nezadovoljstva iz drugih dijelova BiH zbog toga što je Sarajevo priskrbilo uvoznički monopol za ostale dijelove zemlje, monopol na proizvodnju cigareta, piva, bezalkoholnih pića.

http://www.poslovni.hr/Content/Article.aspx?id=39665

[Sajuuk]

Po ovom gore vidi se da je Beograd preveliki grad za Srbiju i da je zemlja izrazito centralizirana. To može završit samo na dva načina.

1) otrježnjenje centralističkih mozgova, decentralizacija zemlje i gubitak stanovništva koje će iz Beograda odselit u druge gospodarski privlačne krajeve i tako malo oživjeti državu, posljedično Beograd gubi na demografskoj i gospodarskoj snazi ali sve bre za otadžbinu jer i dalje ostaje veliki i gospodarski najjači srpski grad

2) rast grada do nekoliko milijuna stanovnika, centralizacija dovedena do savršenstva. Rezultat - superjaki grad okružen polumrtvom državom u gospodarskoj i demografskoj agoniji što je uvod u nacionalnu kataklizmu.

Kako sada stvari stoje ovo zadnje je vrlo izgledno jer je centralizacija oduvijek bila u duhu srpske politike.

[balkanski pastuh]

Sajuuk kaže:

2) rast grada do nekoliko milijuna stanovnika, centralizacija dovedena do savršenstva. Rezultat - superjaki grad okružen polumrtvom državom u gospodarskoj i demografskoj agoniji što je uvod u nacionalnu kataklizmu.

to nije moguce buduci da je ekonomska slika beograda, blagoreceno- katastrofa a srbije jos gora.... od dvije kruske se ne moze stvoriti lubenica... sumnjam da ce beograd jos vise rasti jer je dosegao svoj maksimum u poratnim godinama s doseljavanjem kineza i izbjeglica, to su statisticki podaci....

[Klačko]

balkanski pastuh kaže:

oprosti, sada mi je pala jebena ideja koja ce ti dati brojne odgovore...

jel imas program GOOGLE EARTH, e pa ako ga nemas, skini ga obavezno... imas odlicnu opciju koja se zove RAVNALO te perfektno tocno mjeri zracnu udaljenost...., mozes perfektno vifjeti i geometriju grada te kako je sto gradjeno...

usporedi centar zagreba s centrom beograda.... 90% vaseg grada je nacickano ko zagrebacka dubrava, a svi znamo sta je to....

u svakom slucaju, skini program....

Ma znam, imam ga na kompu, samo se nisam setio. Hvala na podsecanju, anyways

Bio sam prilicno restriktivan, pa sam obuhvatio samo gradsko jezgro tj. ono sto cini grad u pravom smislu te reci (znaci bez predgradja, prigradskih naselja i sl.):

istok (Mirijevo) - zapad (Galenika - deo Zemuna): 16.41 km

sever ("25. maj" na Dorcolu) - jug (Petlovo brdo) - 13.43 km

ukupno: 220.38 km²

Eto, ovo ti je otprilike "geometrija" gradskog jezgra Beograda tj. urbane celine (pod tim podrazumevam neprekinuti niz urbanih sredina - znaci, nije varijanta naselje pa poljana/suma od kilometra, pa opet naselje i sl.)...

Evo i par slika sto sam nasao na netu cisto da steknete dojam o velicini (slike postepeno idu od istoka ka zapadu - prva slika je krajnji istok grada tj. Mirijevo i Karaburma; doduse, na ovim slikama osim dela preko Save nisu prikazani ni delovi grada iza Topciderskog brda koji cine nekih 1/4 celog grada tj. Banovo Brdo, Vidikovac, Cerak, Zarkovo, Rakovica, Miljakovac, Banjica, itd.):

http://www.skyscrapercity.com/showpo...6&postcount=38

[sjekira]

Klačko kaže:

Ma znam, imam ga na kompu, samo se nisam setio. Hvala na podsecanju, anyways

Bio sam prilicno restriktivan, pa sam obuhvatio samo gradsko jezgro tj. ono sto cini grad u pravom smislu te reci (znaci bez predgradja, prigradskih naselja i sl.):

istok (Mirijevo) - zapad (Galenika - deo Zemuna): 16.41 km

sever ("25. maj" na Dorcolu) - jug (Petlovo brdo) - 13.43 km

ukupno: 220.38 km?

Eto, ovo ti je otprilike "geometrija" gradskog jezgra Beograda tj. urbane celine (pod tim podrazumevam neprekinuti niz urabnih sredina - znaci, nije varijanta naselje pa poljana/suma od kilometra, pa opet naselje i sl.)...

Do sad se nisam miješao u ovu raspravu jer sam mislio da je nebitna, ali ako si dobro izmjerio Zagreb je istok - zapad dosta veći. A sjever -jug je tu negdje. Jednostavno se radi da je sjeverni dio Zagreba na brežuljcima i u šumama i četvrtina ili trećina Zagreba je dosta rijetko naseljena, i pruža visoku kvalitetu stanovanja, iako se tamo sada previše gradi.

Po Google Earth:
Istok - zapad, od Sesveta do Podsuseda ima 22 kilometra.
Sjever - jug, od Dugava do Markuševca ima 14 i pol km.

[Klačko]

boky majstor kaže:

Ja sam ti na jednoj od početnih stanica napisao analizu na temu obrazovanje sa argumentima i tražio isti takav odgovor i napomenuo da ne uopčavate što upravo u nedostatku argumenata radiš ti. Budući da nisam dobio nikakav odgovor uklopio sam se u diskusiju koja je potkrepljena subjektivnim osječajima tko je bolji i ljepši. molim te da bar pročitaš pa makar odgovoriš da je glupo ili si na te sve podatke ostao bez teksta

Hocu Boky, nemas frke, samo kad budemo naceli tu temu. Hvala na konstruktivnosti

[Klačko]

sjekira kaže:

Do sad se nisam miješao u ovu raspravu jer sam mislio da je nebitna, ali ako si dobro izmjerio Zagreb je istok - zapad dosta veći. A sjever -jug je tu negdje. Jednostavno se radi da je sjeverni dio Zagreba na brežuljcima i u šumama i četvrtina ili trećina Zagreba je dosta rijetko naseljena, i pruža visoku kvalitetu stanovanja, iako se tamo sada previše gradi.

Po Google Earth:
Istok - zapad, od Sesveta do Podsuseda ima 22 kilometra.
Sjever - jug, od Dugava do Markuševca ima 14 i pol km.

Je li to bas gradsko jezgro?

[sjekira]

Klačko kaže:

Je li to bas gradsko jezgro?

Kaj znači jezgro?

To su sve gradska naselja, a ne neka satelitska. Dio su grada u svakom smislu.

Podsused sam uzeo kao krajnje i to je baš gradsko naselje, a ne Zaprešić koji je satelitsko. Dugave na jug, a ne Goricu koja je satelitsko... Sesvete jedino mogu bit diskutabilne, ali sam živio tamo u blizini, i to je isto sastavni dio grada. Neprekinuta cjelina s Dubravom...

Markuševac je na obrnocima Sljemena, kad bi išao zamišljenom linijom od Dugava kao najjužnijeg naselja prema sjeveru ispada 14 i pol km.

Beograd = nagruvana mahala

Mojne se titlju