Norveška

[MaliZeleni10]

Pitaj ovdje. http://www.onlineprevodilac.com/

Nema kod njih neto, kod njih imas samo bruto na koji placas porez a porez je individualan, ne placa svatko jednako zbog raznoraznih razloga.

Inntekt 697.734 kr (prihod)
Formue 826.090 kr (imovina, mozda kuca, vikendica, firma, tko zna)
Skatt 274.018 kr (porez)

[Goran34]

Fuerteventura kaže:

1. 50 % ponuda za posao u Norveskoj se ne oglashava u novinama, nego ide ''tko je od nekog cuo, dobio'' (ili citaj ''preko veze i poznanstava'')
2. dosta oglasa nema napisano koliko nude za placu, i pishe ''prema dogovoru''.
3. nepisano je pravilo da netko s ok fakultetom ne bi trebao prihvatiti manje od 500 000 NOK brutto (ali puno stranaca nasjednu, pa na slicnom mjestu, imas Norvezanina i stranca koji su po svemu usporedivi...godine, staz, edukacija, ali stranac dobije nizu placu jer su mu ''uvalili''..ne pristati samo tako)

Neki uvjeti su nebulozni, naime na par oglasa pisu (kandidat treba dobro norveski u govoru i pismu, te poznavati laponski jezik i kulturu ne znam je li to shala ili nije, doslo mi je da placem od muke )

Ovaj blog je dobar, Australka koja se udala za Norvezanina, i vec 5 godina zivi u Norveskoj, imaju 2 djece:
http://mylittlenorway.com/2009/01/wo...ts-for-norway/
http://mylittlenorway.com/2009/10/co...ing-in-norway/
http://mylittlenorway.com/2009/05/lasting-in-norway/

Moze li mi tko objasniti kako analizirati dohodak?
Npr. evo neka osoba http://www.nrk.no/skattelister2009/b...gersen~727443/

Inntekt 697.734 kr
Formue 826.090 kr
Skatt 274.018 kr

Inntekt je bruto ili neto?
Samo znam da je skatt porez.

Poslodavac ti ne smije ponuditi manju plaću za određenu struku (školovanje) od zakonski minimalno propisane, na taj način europske države štite i domaću radnu snagu. Nedavno je prijatelj aplicirao za AkerSolutions i dobio je posao, tj. imao je potpisan ugovor s njihove strane u rukama. Kad je s tim došao u norvešku ambasadu rekli su mu da bi s tim primanjima tamo bio gladan i naravno nije dobio vizu. Ja ne bih prihvatio manju plaću od 500 000 NOK bruto godišnje, a i za to bih dobro razmislio.

[Frigg]

Zašto ima toliko tvrdnji da je norveški stravično težak? Ja sam ga počela učiti samostalno i zahvaljujući odličnom poznavanju njemačkoga dosta toga razumijem. Znam i nekoliko ljudi koji su ga učili sami i rezultat je bio sasvim dobar. Doduše, možda je meni lakše razumjeti neke stvari jer sam lingvist pa sam sklona promatrati korijene riječi i zaključivati na temelju njih
Kako god, na jesen na diplomskom mislim upisati dvogodišnji švedski modul na FFZG-u, onda mi možda na drugoj godini dotičnoga dozvole upis norveškog koji je inače samo za studente švedskog, ali uz malo dobre volje sve se da srediti

[MaliZeleni10]

Ja sam dosta razumio citajuci novine, ali u govoru apsolutno nista.

[Fuerteventura]

Frigg kaže:

Zašto ima toliko tvrdnji da je norveški stravično težak?

1. Pa mozda jer standardnim jezikom govori samo 5% stanovnistva (Zapadni Oslo i Baerum), a svi ostali govore dijalekt [koji moze biti vise ili manje razumljiv ili nerazumljiv; iako bi Istocna Norveska teoretski trebala govoriti dijalekte bliske bukmolu, to nije tako, vec u Hedmarku govore s puno đ i ć: ikke se izgovara iše, iće ili ite itd...a to je samo malo sjeverno od okolice Osla (aerodrom Gardermoen-Eidsvoll-i eto ti Hedmark), a onda 30 km u svim smjerovima od Osla vec ne razumijes nikoga, pogotovo one iz Fredrikstada)...A tek onda ostali dijelovi Norveške, eh...U norveškim dijalektima ima toliko varijacije koju možemo usporediti sa svim juznoslavenskim jezicima i dijalektima, od Slovenije do Bugarske)

2. Norvezani izvan Osla se ne prebacuju na Bokmål, jer bukmol je samo pisani jezik, prije ce s tobom govoriti na engleskom nego pricati *knjizevno*, postoji jaka svijest o lokalnom identitetu, zato svi govore svoj dijalekt (izvan Osla i zone 30-40 km od Osla, ali vec u Istocnom Oslu postoji dijalekt, iako je puno od toga prihvaceno zadnjih godina kao alternativni standard. tzv. *radikalt Bokmål*, s tri gramaticka roda, u mjesto o: bru, tru umjesto bro, tro,, ei umjesto e : aleine, steik, beina, stein umjesto alene, stek, bena, sten; sjøl umjesto selv; preterit glagola prve skupine na -a umjesto -et: kasta umjesto kastet itd; sju umjesto danskonorveskog syv; u zapadnom Oslu prakticki govore modificirani dansko-norveski, moja buducnost se tamo kaze fremtiden min, u ostatku Norveske osim Bergena je: framtida mi) (u Bergenu: framtiden min) [smatra se ruznim mijesanje dansko-norveskih (Riksmål) i norveskih formi (radikalt Bokmål) , to je kao da u hrv. tekstu napises podaci, pogreška u jednoj recenici, a u sljedecoj recenici podatci, pogrješka; to miješanje se pogrdno zove ''samnorsk'' ali kako to stranac moze znati, koji su oblici vise ''danski'' a koji vise ''norveski''?]

3. I sam knjizevni jezik ima tezak izgovor (u obe podvarijante, i konzervativni Bokmål i radikalni Bokmål), a tek dijalekti! U norveskom postoje akcenti/tonovi kao u hrvatskom, ali u norveskom su oni mnogo bitniji jer postoji oko 5000 rijeci koje se razlikuju samo suprasegmentalno, po tonu/akcentu -"bønder" (seljaci) ima ton 1 (kratkouzlazni akcent, u Oslu), dok "bønner" (grah) ima ton2 (kratko silazni na prvom slogu i kratkouzlazni na drugom slogu, u Oslu).
[U hrvatskom silaznost/uzlaznost akcenta daje malo kontrastnih parova:
otrovan (poisoned) ~ otrovan (poisonous); vlada (imenica) ~ vlada (od gl. vladati); dosada (dosadnost) ~ dosada (do sada); luka (pristaniste) ~ Luka (ime)]. Tolika funcionalna uloga tonskog naglaska u norveskom ima utjecaj i na intonaciji (govore pjevno), no oni ne ''pjevaju'' bezveze, nego ovisno o 1. akcentu/tonu izolirane rijeci; 2. akcentu/tonu rijeci u odnosu na susjedne rijeci u recenici. Zato je norveski prakticki nenauciv strancima do razine native speakera, uvijek imamo jak naglasak, cak i kad mislimo da govorimo dobro (osim ako nisu kao djeca dosli u NO); nije bitno nauciti izgovarati samo segmentalno (kako se izgovaraju glasovi), nego i suprasegmentalno (akcent i intonacija). Dakle, recimo da je norveski europski kineski (milijun dijalekata, dva standarda [bukmol i nünošk kao mandarinski i kantonski], tonovi koji za razliku od hrvatskog imaju veliku leksicku ulogu, nisu samo za ukras...A posljedica tih tonova je karakteristicna melodija. Ovdje mozete usporediti norveske akcente/tonove: http://www.ling.hf.ntnu.no/ipa/no/tema_008.html

Stranac: Danas su prosvjedi zbog graha.
Norvezanin:
[krivi ton izgovoren]

Stranac: Danas sam imao seljake za rucak.
Norvezanin:
[krivi ton izgovoren]

Stranac: Mrzim grah/seljake.
Norvezanin:
[stranac je izgovorio [bønner] bez tonskog akcenta]


Jos mislite da je norveski lagan?
Relativno lako ga je citati i pisati, ali govoriti kao Norvezanin ili razumjeti silne dijalekte. (Meni je njemacki puno laksi za izgovor, nema tonskog akcenta, niti ''egzoticnih'' retrofleksnih suglasnika, ima puno manje slova koja se pisu, a ne izgovaraju se...npr u norv. framtida se izgovara 'framtija. I pravila za kratak i dugi slog/vokal su jednostavnija u njemackom, u norveskom je lako kad imas tipicne parove: tak ~ takk, ali u 20% slucajeva duljina sloga se ne moze znati, Mars kao svemirsko tijelo ima dugo a (i rimuje se s Lars), a kao mjesec ozujak ima kratko a. ). Takodjer mi je muka izgovoriti norvesko y i u (oba su varijacije njemackog ü ali se izgovaraju sa razlicitim oblikom usana, i zvuce razlicito od njemackog ü i od njemackog i norveskog I). Ne moram niti reci da mi je najteza rijec za izgovoriti: unnskyld Poslusajte ovdje: http://www.forvo.com/word/unnskyld/#no

Evo ako imate volje prolistajte: http://www.hf.ntnu.no/now/hardcopies/Pronunciation.pdf
Njihov zakljucak ''I ma koliko se trudili, imat cete grozan naglasak'', ali Norvezani su fini pa kazu:

If you do this, your pronunciation of Norwegian most likely will be good enough. You
will probably have an accent, but in general all Norwegians will understand what you
are saying.

Ali ne odustajem. Zelja mi je pisati radikalni bukmol, a govoriti dijalekt iz Tromsø (oni se hvale po tome da najmanje ''pjevaju'', pa tako najbolje mogu uciti strane jezike).
Za tocan izgovor Oslovskog moras biti Norvezanin, (ili barem kinez, sve pjevaju gore-dolje i rijeci s tonom2 zvuce jako presjeceno: jenta izgovaraju jèn tá? (obratiti paznju na uzlaznost i silaznost akcenta); eh da kraj svake rijeci i svake recenice izgovaraju s uzlaznom intonacijom).

Ovdje testirajte razumijevanje svog norveskog, intervju s Lene Marlin: http://www.youtube.com/watch?v=3TJYvKaZKOQ

[pattie_boyd]

Fuerteventura kaže:

1. Pa mozda jer standardnim jezikom govori samo 5% stanovnistva (Zapadni Oslo i Baerum), a svi ostali govore dijalekt [koji moze biti vise ili manje razumljiv ili nerazumljiv; iako bi Istocna Norveska teoretski trebala govoriti dijalekte bliske bukmolu, to nije tako, vec u Hedmarku govore s puno đ i ć: ikke se izgovara iše, iće ili ite itd...a to je samo malo sjeverno od okolice Osla (aerodrom Gardermoen-Eidsvoll-i eto ti Hedmark), a onda 30 km u svim smjerovima od Osla vec ne razumijes nikoga, pogotovo one iz Fredrikstada)...A tek onda ostali dijelovi Norveške, eh...U norveškim dijalektima ima toliko varijacije koju možemo usporediti sa svim juznoslavenskim jezicima i dijalektima, od Slovenije do Bugarske)

2. Norvezani izvan Osla se ne prebacuju na Bokmål, jer bukmol je samo pisani jezik, prije ce s tobom govoriti na engleskom nego pricati *knjizevno*, postoji jaka svijest o lokalnom identitetu, zato svi govore svoj dijalekt (izvan Osla i zone 30-40 km od Osla, ali vec u Istocnom Oslu postoji dijalekt, iako je puno od toga prihvaceno zadnjih godina kao alternativni standard. tzv. *radikalt Bokmål*, s tri gramaticka roda, u mjesto o: bru, tru umjesto bro, tro,, ei umjesto e : aleine, steik, beina, stein umjesto alene, stek, bena, sten; sjøl umjesto selv; preterit glagola prve skupine na -a umjesto -et: kasta umjesto kastet itd; sju umjesto danskonorveskog syv; u zapadnom Oslu prakticki govore modificirani dansko-norveski, moja buducnost se tamo kaze fremtiden min, u ostatku Norveske osim Bergena je: framtida mi) (u Bergenu: framtiden min) [smatra se ruznim mijesanje dansko-norveskih (Riksmål) i norveskih formi (radikalt Bokmål) , to je kao da u hrv. tekstu napises podaci, pogreška u jednoj recenici, a u sljedecoj recenici podatci, pogrješka; to miješanje se pogrdno zove ''samnorsk'' ali kako to stranac moze znati, koji su oblici vise ''danski'' a koji vise ''norveski''?]

3. I sam knjizevni jezik ima tezak izgovor (u obe podvarijante, i konzervativni Bokmål i radikalni Bokmål), a tek dijalekti! U norveskom postoje akcenti/tonovi kao u hrvatskom, ali u norveskom su oni mnogo bitniji jer postoji oko 5000 rijeci koje se razlikuju samo suprasegmentalno, po tonu/akcentu -"bønder" (seljaci) ima ton 1 (kratkouzlazni akcent, u Oslu), dok "bønner" (grah) ima ton2 (kratko silazni na prvom slogu i kratkouzlazni na drugom slogu, u Oslu).
[U hrvatskom silaznost/uzlaznost akcenta daje malo kontrastnih parova:
otrovan (poisoned) ~ otrovan (poisonous); vlada (imenica) ~ vlada (od gl. vladati); dosada (dosadnost) ~ dosada (do sada); luka (pristaniste) ~ Luka (ime)]. Tolika funcionalna uloga tonskog naglaska u norveskom ima utjecaj i na intonaciji (govore pjevno), no oni ne ''pjevaju'' bezveze, nego ovisno o 1. akcentu/tonu izolirane rijeci; 2. akcentu/tonu rijeci u odnosu na susjedne rijeci u recenici. Zato je norveski prakticki nenauciv strancima do razine native speakera, uvijek imamo jak naglasak, cak i kad mislimo da govorimo dobro (osim ako nisu kao djeca dosli u NO); nije bitno nauciti izgovarati samo segmentalno (kako se izgovaraju glasovi), nego i suprasegmentalno (akcent i intonacija). Dakle, recimo da je norveski europski kineski (milijun dijalekata, dva standarda [bukmol i nünošk kao mandarinski i kantonski], tonovi koji za razliku od hrvatskog imaju veliku leksicku ulogu, nisu samo za ukras...A posljedica tih tonova je karakteristicna melodija. Ovdje mozete usporediti norveske akcente/tonove: http://www.ling.hf.ntnu.no/ipa/no/tema_008.html

Stranac: Danas su prosvjedi zbog graha.
Norvezanin:
[krivi ton izgovoren]

Stranac: Danas sam imao seljake za rucak.
Norvezanin:
[krivi ton izgovoren]

Stranac: Mrzim grah/seljake.
Norvezanin:
[stranac je izgovorio [bønner] bez tonskog akcenta]


Jos mislite da je norveski lagan?
Relativno lako ga je citati i pisati, ali govoriti kao Norvezanin ili razumjeti silne dijalekte. (Meni je njemacki puno laksi za izgovor, nema tonskog akcenta, niti ''egzoticnih'' retrofleksnih suglasnika, ima puno manje slova koja se pisu, a ne izgovaraju se...npr u norv. framtida se izgovara 'framtija. I pravila za kratak i dugi slog/vokal su jednostavnija u njemackom, u norveskom je lako kad imas tipicne parove: tak ~ takk, ali u 20% slucajeva duljina sloga se ne moze znati, Mars kao svemirsko tijelo ima dugo a (i rimuje se s Lars), a kao mjesec ozujak ima kratko a. ). Takodjer mi je muka izgovoriti norvesko y i u (oba su varijacije njemackog ü ali se izgovaraju sa razlicitim oblikom usana, i zvuce razlicito od njemackog ü i od njemackog i norveskog I). Ne moram niti reci da mi je najteza rijec za izgovoriti: unnskyld Poslusajte ovdje: http://www.forvo.com/word/unnskyld/#no

Evo ako imate volje prolistajte: http://www.hf.ntnu.no/now/hardcopies/Pronunciation.pdf
Njihov zakljucak ''I ma koliko se trudili, imat cete grozan naglasak'', ali Norvezani su fini pa kazu:



Ali ne odustajem. Zelja mi je pisati radikalni bukmol, a govoriti dijalekt iz Tromsø (oni se hvale po tome da najmanje ''pjevaju'', pa tako najbolje mogu uciti strane jezike).
Za tocan izgovor Oslovskog moras biti Norvezanin, (ili barem kinez, sve pjevaju gore-dolje i rijeci s tonom2 zvuce jako presjeceno: jenta izgovaraju jèn tá? (obratiti paznju na uzlaznost i silaznost akcenta); eh da kraj svake rijeci i svake recenice izgovaraju s uzlaznom intonacijom).

Ovdje testirajte razumijevanje svog norveskog, intervju s Lene Marlin: http://www.youtube.com/watch?v=3TJYvKaZKOQ

kolko se razlikuju norveški i švedski?po ovome i ne baš puno,a često Norvežane znam dobro razumjet pomoću švedskog
i da,oba jezika su daleko lakša neg njemački...ja taj jezik nisam u stanju bila naučiti nakon 8 godina učenja,a švedski u roku od manje od god dana znam solidno

[Fuerteventura]

Svedski je u teoriji tezi od norveskog, ali u praksi laksi, jer Svedjani: 1. manje govore dijalekte; 2. uvijek govore standardni svedski sa strancima ili sa Svedima iz drugih regija (osim svoje)...Nije kao u Norveskoj, gdje svatko pili po svome, a one npr. u Trondheimu bas briga sto ih nitko drugi u Norveskoj ne razumije.

[pattie_boyd]

Fuerteventura kaže:

Svedski je u teoriji tezi od norveskog, ali u praksi laksi, jer Svedjani: 1. manje govore dijalekte; 2. uvijek govore standardni svedski sa strancima ili sa Svedima iz drugih regija (osim svoje)...Nije kao u Norveskoj, gdje svatko pili po svome, a one npr. u Trondheimu bas briga sto ih nitko drugi u Norveskoj ne razumije.

kolko norveški ima dijalekta?švedski ih ima isto jako puno i neke jedva razumijem,a da će govoriti normalan dijalekt sa strancima isto nisam baš sigurna jer kad god rješavam zadatke sa slušanjem svaki govornik ima drugi dijalekt i sad ih ti skuži...najviše volim kad mi počnu na onom skonskom pričati

[Fuerteventura]

Ma svedski dijalekti su ''blagi'' u smislu da ih mozemo smatrati naglascima (samo je drugaciji izgovor), u norveskom ne samo da je izgovor razlicit, nego i gramatika (morfologija, pa i sintaksa)...

Nekad su dijalekti ''pojednostavljeni'' (npr. u Tromsu je odredjeni clan u mnozini uvijek na -an: jentan, bilan, husan, barnan, eplan, nema razlike; ali zato dijalekt iz Stavangera ima koma morfologiju, sve je razlicito, a tek izgovor, je da mi je to najljepsi dijalekt: http://www.youtube.com/watch?v=dz_ugZNVo-8

, ali mogao bi se smatrati i posebnim jezikom koliko je sve razlicito ).

[mako]

Da li netko zna kako ide u Norvežana postupak za dobijanje "certificate Gr. L" u svezi elektrotehničara?

Naime opazio sam da se skoro u svakom poslu na finn.no traži to kao uvjet, iako ne za inženjere. Pročitao sam na njihovim stranicama da električari spadaju u jedno od onih zanimanja za koje treba licenca, kao za doktore npr., ali nisam primjetio da se se spominje ovaj gr. L, već su tamo samo upute koje dokumente treba predati kako bi njihov sistem prihvatio naše diplome itd. Da li to znači da se postoje licencirani električar ili se poslije toga treba polagati dodatni ispit?

[usagicha]

Frigg kaže:

Zašto ima toliko tvrdnji da je norveški stravično težak? Ja sam ga počela učiti samostalno i zahvaljujući odličnom poznavanju njemačkoga dosta toga razumijem. Znam i nekoliko ljudi koji su ga učili sami i rezultat je bio sasvim dobar. Doduše, možda je meni lakše razumjeti neke stvari jer sam lingvist pa sam sklona promatrati korijene riječi i zaključivati na temelju njih
Kako god, na jesen na diplomskom mislim upisati dvogodišnji švedski modul na FFZG-u, onda mi možda na drugoj godini dotičnoga dozvole upis norveškog koji je inače samo za studente švedskog, ali uz malo dobre volje sve se da srediti

ovo boldano i mene zanima
i ja san ga sama ucila dok san zivila u oslu,i za par miseci san ga svladala,naravno i meni je pomoglo sta znan engl tal njem i jos par i inace jezike jako lako svladan,al norveski morna priznat mi je najbrze isa,plus in je sta imaju prijevod ki mi tako da mos slusat engl i dosta toga skuzit po prijevodu.

i inace,norge mi je najdraza zemlja u europi,apsolutno sve savrseno poslozeno i godine provedene gori su mi jako drag period zivota.

[Fuerteventura]

Pa ne zive svi u Oslu, izvan Osla govorni i pisani norveski bas nemaju veze jedno s drugim.

[usagicha]

al postoji knjizevni jezik koji znaju svi,i u pisanju i u govoru,ja nisan nika imala problema s razumijevanjen nekog iz bergena ili sa sjevera.

[parademann]

usagicha kaže:

al postoji knjizevni jezik koji znaju svi,i u pisanju i u govoru,ja nisan nika imala problema s razumijevanjen nekog iz bergena ili sa sjevera.

tako je...ali neki su jako uporni da pokazu da se ne može naučiti...ne znam zašto? možda oni nisu naučili? ili jesu, ali ne žele da i drugi nauče?

i njemački ima dijalekte...a svatko tko dođe u njemačku, mora se prilagoditi dijalektu regije u koju je došao....ako ne želi neka se vrati tamo odakle je došao....ili možda u Berlin...

i tu priča završava.

[Fuerteventura]

Prica sa Njemackom nije usporediva, nego s njemackim u Svicarskoj. U njemackom parlamentu nitko ne govori dijalekt, isto tako njemacke pop zvijezde govore samo Hochdeutsch na TV.

Evo vam norveskih primjera:

Tromsødialekten koristi Lene Marlin: http://www.youtube.com/watch?v=3TJYvKaZKOQ


Stavangerske dijalekt koristi Charlotte Thorstvedt: http://www.youtube.com/watch?v=dz_ugZNVo-8


Sogndialekten koristi Tone Damli: http://www.youtube.com/watch?v=kk9T-4lgx4I

Radi se o tri poznate norveske zvijezde.

Reklama na dijalektu grada Trondheima: http://www.youtube.com/watch?v=xrzJyGkhTTY



Uopce nije lako razumjeti ako znadete samo Bokmaal, a niste ucili Nynorsk ili proucavali norveske dijalekte.


Ili ako vas zanimaju politicari iz parlamenta:

http://www.youtube.com/watch?feature...&v=BIW4tr2CohI

http://www.youtube.com/watch?feature...&v=xJK6dArNKT0 (premotajte 1 minutu, u pocetku govori norveski premijer koji govori Bokmaal)

http://www.youtube.com/watch?feature...&v=vEnW6xRhgSY

Norvezani znaju da stranci imaju problem s razumijevanjem, pa su izdali i mnoge knjige na engleskom, namijenjene onima koji uce norveski:


Charlotti Thorstvedt su neki prigovarali kako ona moze voditi Norveski X-factor na svom dijalektu iz Stavangera (govorili su joj da je nitko ne razumije), i trazili su neka se ''prebaci'' na Bokmaal, a ona je u jednom intervjuu rekla ''kakav fuckin' Bokmaal'', i samo se slatko nasmijala pogledajte joj izraz lica ovdje http://www.tv2.no/play/underholdning...nd-421992.html

[parademann]

@Fuerteventura: jesi li savladao norveški? da li živiš u Norveškoj? i koliko ti je trebalo ako jesi?

[usagicha]

parademann kaže:

tako je...ali neki su jako uporni da pokazu da se ne može naučiti...ne znam zašto? možda oni nisu naučili? ili jesu, ali ne žele da i drugi nauče?

i njemački ima dijalekte...a svatko tko dođe u njemačku, mora se prilagoditi dijalektu regije u koju je došao....ako ne želi neka se vrati tamo odakle je došao....ili možda u Berlin...

i tu priča završava.

ma ja mislim da svak zna knjizevni jezik zemlje u kojoj je rodjen i zivi oduvijek,eto stvar moze biti jedino da neki ne ce,tu moran reci da razumin,i ja ka san tek dosla u oslo i upoznala nase s balkana,svi su knjizevni pricali upravo zbog lakseg sporazumijevanja,no ja se dalje dalmatinskog nisan makla
i nije mi nikad bija problem objasnit sta nesto znaci.

sad kad san nedavno bila misec dana u stajerskoj,jesus i to je dijalekt za pop.. al brzo se uvati,mada je meni lakse bilo povatat talijanske obziron da tal obozavan isto ki norsk,no eto norge nije izuzetak jer san i u ove dvi zemlje primijetila da se ljudi drze svog dijalektalnog govora,i naravno razume knjizevni bez problema kad odgovaraju na isti.

a i mislin posebno kad se radi o poslu ili nekin ozbiljnijin situacijama da ce svak s ljudimma pricat na knjizevnon.

[parademann]

@usagicha: jesi li savladala norveški? da li živiš u Norveškoj? i koliko ti je trebalo ako jesi?

[usagicha]

sad ne zivin. tribalo mi je par miseci,mozda neka 3,4,al sve ti ovisi koliko si das truda,ja i jos jedna frendica nismo isle na tecajave za strance,dok su dvije isle,i nista brze nisu napredovale,sta ga vise slusas i pricas sa strancima prije ce uc u uvo nego ako se oslanjas samo na tecajeve.i 99% ih gori prica engleski tako da sve sta ti nije jasno uvik mos pitat.
i vec san spomenila prednost sta in tv ima prijevode ki kod nas,tako da mislin da je to jezik koji se stvarno najlakse da naucit,gramatika je ful jednostavna za razliku od njamcke npr,ili tal.

[MaliZeleni10]

Je li tko mozda vec dobio povrat poreza za 2011. godinu??