Kako izdati knjigu?

[krena]

tannalein kaže:

Tvrde korice se rade tako da tri komada kartona - za prednju stranu, straznju i hrbat - zalijepis na papir na kojem su ostampane same korice, podvrnes rubove koji ostanu, a same listove zalijepish papirom koji ide preko cijele unutarnje strane korica i hvata se za prvi, odnosno zadnji list unutrasnjosti. Listovi se ovdje ne lijepe direktno za hrbat. To se onda sve prignjeci necim teskim, tj. stavi se pod presu dok se ljepilo ne osusi. Pogledaj neku knjigu, shvatices sto hocu reci.

S mekim koricama je stvar malo jednostavnija, njih jednostavno zalijepish za listove U principu na srednje debelom papiru ostampas naslovnicu, plastificirash, tamo gdje treba ici hrbat utisnes dvije udubine po cijeloj duzini, svaku sa svoje strane, da se moze naslovnica presavinut oko listova (kao sto npr. imaju one kartonske fascikle). Neki znaju napravit jos po jednu udubinu odmah do hrbata, da se moze korica ljepse otvarat. Onda se to sa posebnim ljepilom (ne sjecam se tocno koja je vrsta, ali kad se osusi ostane gumasto, rastezljivo) zalijepi unutrasnjost, tj. listovi za hrbat, s time da se opet malo hvata za prvi i zadnji list. Ne znam koliko sam jasna... To se onda opet stavi pod presu dok se ljepilo ne osusi, onda se nozem za papir kidaju rubovi cijele knjige da bi korice i listovi bili jednake duzine.

Sami listovi se mogu povezati na dva nacina (za koja ja znam ). Kod nas se to najcesce radi da se na jednom velikom listu ostampa osam stranica knjige (i osam s druge strane), zatim se taj list presavije 3 puta da dobijes 8 listova knjige, 16 stranica, nakon cega se sredina zashije koncem (ako si ikad kidao listove iz biljeznica s debelim koricama, znas kako to izgleda). Zatim tih osam listova stavish do slijedecih osam, poslozis ih jedan na drugi, onako kako stranice idu, i straznji rub opet zalijepish tim ljepilom, opet presash sve dok se ljepilo ne osusi. Sad, ako na to idu tvrde korice, onda se tu jos nalijepi neka tkanina, nemam pojma kako se zove, i na starijim knjigama bi se tu obicno dodala ona trakica s kojom oznacavas gdje si stao, rubovi se rezu nozem (osim onog ruba koji drzi stranice zaljepljene, naravno ) tako da se stranice razdvoje (s obzirom da su bile preklopljene pa ih nisi mogao otvorit) i zatim se lijepe za tvrde korice onako kako sam vec opisala. Ako idu meke korice, onda kad se ljepilo osusi, zalijepish ga za korice i otkines rubove da se stanice odvoje i da budu jednake s koricama.

Drugi nacin je da listove ostampas svaki za sebe, poslozis, presash i zalijepish. Takav sam nacin vidila do sad jedino na mekim koricama, i nije pretjerano pouzdan jer ako se knjiga prejako otvori na nekoj stranici, pocnu listovi ispadat vanka, skolske knjige su zloglasne po tome. Korica se zatim doda na isti nacin kao i za oni drugi sistem.

Postoji jos i treci nacin, da sve ostampash na A4, preklopish na A5 i u sredini sve zaklamash klamaricom, kao biljeznicu mekih korica, samo se to radi jedino s broshurama, casopisima i slicnim materijalima, i za knjigu bi bilo krajnje neozbiljno.

Sad, ako ti to planiras stampat na A5, mozes koristit ovaj drugi nacin i samo zalijepit listove jedan za drugi, iako bi ja radije isla na onaj prvi nacin i ostampala ih na A4 tako da ih mogu presavinut, poslozit osam po osam listova koje bi onda zashila koncem. Da ja to radim, ja bi nasla neku manju tiskaru koja zna uvezivati na ovaj prvi nacin, sa sivanjem, dogovorila se s njima da im donesem poslozene listove da ih oni usiju (ili ako imaju kvalitetan laserski printer, a trebali bi imat, da oni sami ostampaju, bolje ce znat poslozit te listove jer se ipak ne printaju po redu), zalijepe, ostampaju i plastificiraju korice (ili ako oni nemaju laserski printer u boji, ostampat ih negdje gdje imaju), i konacno zalijepe korice za papir i odrezu krajeve. To ne bi trebalo doc pretjerano skupo.

Uh, bas sam se raspisala Mislim da sam bila malo preopsirna Ako neki dijelovi nisu bas jasni, pitaj.

Hvala na jako detaljnom opisu. Jedini problem vidim u nabavci materijala. Valjda se u našim trgovinama može nabaviti ljepilo za sve to spojiti. Sumnjam da bi neostik bio onaj pravi. Također bi trebalo imati odgovarajući format papira.

[xibalba]

zgdust kaže:

Manje-više cijele biblioteke KaLibar i Mali KaLibar. Ako hoćeš poimence, recimo Dejan Šorak: "Američko-hrvatski u boji" - tri vrhunske knjige koje prodajom nisu pokrile troškove tiskanja (ovo je provjereno, ne govorim napamet). Zatim Andrej Nikolaidis ("Dolazak") i Vladimir Arsenijević ("Predator"), kultni autori, romani remek-djela, a prodaja flop.

Većina tih knjiga najvjerojatnije je dobila potporu Ministarstva, a s onih nekoliko stotina komada koje otkupe knjižnice pokrije se dobar dio troškova tiska, ako ne i svi.
Nemojmo živjeti u zabludi da izdavači izdaju cijele biblioteke knjiga s kojima su na gubitku. To jednostavno nije istina.

Druga je stvar to što neki od njih to vole isticati, jer misle da im tako raste rejting. Kao, "ja izdajem lijepu književnost koja se ne prodaje, ali to radim sebi za dušu, jer prepoznajem istinske vrijednosti, koje su mi važnije od zarade".
Yeah, right.

Što se tiče biblioteke KaLibar, ona definitivno nije za široku publiku. Ali ima čitatelja koji znaju tko je Kruno Lokotar pa vjeruju njegovoj procjeni i skloni su kupiti knjigu iz biblioteke koju on uređuje. Pa nije ga Antičević bez razloga doveo u Algoritam.

Ovo s "kultnim autorima" i "remek-djelima" neću previše komentirati (jer bi bilo previše off-topic), samo ću reći da se baš i ne slažem s tvojom izjavom. Ali o ukusima se ne raspravlja, ne?

Iako me se prozvalo poimence, nemam se namjeru eksplicitno reklamirati, bar ne na ovoj temi. Je li ta moja prva knjiga bila dobra? Nekima jest, ipak je dobila Kiklopa za debitantsku knjigu godine, a prodaja je pokrila troškove izdavanja.

Čestitam, sa zakašnjenjem.
Nisam je čitala, ali ako je riječ o "Noći mrtvih živaca", naslov je fora.

Želim naglasiti da vezu doista nisam imao. Kontaktirao sam trojicu urednika. Dvojica mi se uopće nisu javila, treći jest.

Misliš li da ti se ta dvojica ne bi javila da im je tvoje ime bilo poznato? Da si, recimo, sin neke javne osobe? Ili netko čije se ime povlači po novinama, ali čija bi se knjiga prodavala unatoč tomu što nema ni grama spisateljskog talenta?

Želim reći sljedeće: izdavanje domaćeg autora, pogotovo debitanta, velik je poslovni rizik i urednik mora stvarno stati iza knjige. Pritom su procjene često subjektivne i ovise o ukusu (često i raspoloženju) određenog urednika.

Slažem se.

Neki od njih pritom uopće ne čitaju rukopise nepoznatih autora.

Pa se vraćamo na veze i poznanstva. Ako poznaješ urednika ili nekoga iz izdavačke kuće, mnogo je veća vjerojatnost da će tvoj rukopis biti pročitan.

Znači, sasvim je moguće da dobra knjiga ne bude izdana (jer nije naletjela na urednika koji bi prepoznao njezinu vrijednost).

Ili možda nitko nije htio pročitati rukopis.

Naravno, mnogo je češći slučaj loših rukopisa i povrijeđenih taština.

I s ovim se slažem.

[zgdust]

xibalba kaže:

Većina tih knjiga najvjerojatnije je dobila potporu Ministarstva, a s onih nekoliko stotina komada koje otkupe knjižnice pokrije se dobar dio troškova tiska, ako ne i svi.
Nemojmo živjeti u zabludi da izdavači izdaju cijele biblioteke knjiga s kojima su na gubitku. To jednostavno nije istina.

Nisi uzela u obzir plaće stalno zaposlenih (urednika, dizajnerice, ljudi zaduženih za prijelom itd.). Da, moguće je da firma na jednoj biblioteci isključivo gubi novac, ali to nadoknađuje na drugima (vidi "Sumrak", Stine, Gossip Girl itd.).

[spm]

xibalba kaže:

Pa se vraćamo na veze i poznanstva. Ako poznaješ urednika ili nekoga iz izdavačke kuće, mnogo je veća vjerojatnost da će tvoj rukopis biti pročitan.

Kaj onda, svi koji su objavili knjigu objavili su prek veze, a ovi koji se tu javljaju po forumu i kažu da oni svoje knjige nisu objavili prek veze, to su tajni agenti zlih izdavača koji nam šire dezinformacije, mamicu im srbočetničku?

I Zgdust je očito napisal bestseller. Kad ima vremena tolko postat po forumu, sigurno je od prodaje knjiga bogat i ne mora nikaj radit. Javlja se sa svog laptopa na sejšelima i to koristi vip-ov mobile internet, al bez aktivirane opcije za jeftinije surfanje, jer kaj će to njemu kad je dobil od države subvenciju za knjigu.

Evo, jučer sam vidla dve klinke kako nose majice na Zgdusta i svade se jel bi mu se dale s ili bez kontracepcije, obzirom da bi bilo kul imat njegovo dijete, al s druge strane kaj ako plakanje naruši voljenom piscu koncentraciju i smanji kvalitetu njegovih budućih djela?

Prodaju se kuharice, biografije zvijezda i ljubići za klinke. Sve ostalo je alternativa i da su izdavači takva apsolutna komercijalna đubrad ko kaj neki tu pišu, ne bi se nikad nikaj drugo objavilo.

[xibalba]

zgdust kaže:

Nisi uzela u obzir plaće stalno zaposlenih (urednika, dizajnerice, ljudi zaduženih za prijelom itd.). Da, moguće je da firma na jednoj biblioteci isključivo gubi novac, ali to nadoknađuje na drugima (vidi "Sumrak", Stine, Gossip Girl itd.).

Jesam, uzela sam to u obzir.
Ali i dalje tvrdim da nije istina da nakladnici izdaju cijele biblioteke na kojima gube novac. Možda su na pozitivnoj nuli s njima, možda na nekoliko naslova i gube nešto sitno, ali to su rijetke, rijetke iznimke.

Jer kad bi bilo tako kao što ti kažeš, onda bi bilo vraški neumjesno, nepošteno, a bome i pokvareno da - recimo - Algoritam izdaje "kultna remek-djela" koja nitko ne kupuje i na kojima gubi novac, a da prevoditeljima knjiga koje se dobro prodaju kasni s honorarima po 8-9 mjeseci.

[xibalba]

zoran k kaže:

Ove priče o vezama u izdavaštvu okačite mačku o rep. Da, ako izdavač ima ćerku koja piše, objavit će joj knjigu. Al u Hrvatskoj se godišnje izdaju na tisuće knjige, pisaca ima sve više i bilo bi pomalo suludo tvrditi da su to sve ljudi koji imaju veze i poznanstva

spm kaže:

Kaj onda, svi koji su objavili knjigu objavili su prek veze, a ovi koji se tu javljaju po forumu i kažu da oni svoje knjige nisu objavili prek veze, to su tajni agenti zlih izdavača koji nam šire dezinformacije, mamicu im srbočetničku?

A gdje sam ja to tvrdila?

Molim vas, citirajte rečenicu iz mog posta u kojoj sam napisala da su svi hrvatski pisci objavili knjigu preko veze.
Pa onda kolutajte očima do mile volje.

Jer napisala sam:

Da, nakladničke kuće u HR izdaju i knjige koje inače ne bi objavili da pisac/spisateljica nije prijatelj nekog urednik ili vlasnika. O tome se možda ne govori javno, ali među nama koji smo u tome poslu to nije nikakva tajna.

Možda vam pri ponovnom čitanju pogled zapne za ono "i" između "izdaju" i "knjige" pa shvatite što sam htjela reći.

A napisala sam i:

Ako poznaješ urednika ili nekoga iz izdavačke kuće, mnogo je veća vjerojatnost da će tvoj rukopis biti pročitan.

Kako je spm iz toga iščitala da su sve knjige objavljene u HR preko veze, zna samo ona.

[zgdust]

xibalba kaže:

Jer kad bi bilo tako kao što ti kažeš, onda bi bilo vraški neumjesno, nepošteno, a bome i pokvareno da - recimo - Algoritam izdaje "kultna remek-djela" koja nitko ne kupuje i na kojima gubi novac, a da prevoditeljima knjiga koje se dobro prodaju kasni s honorarima po 8-9 mjeseci.

Kasne oni sa svim honorarima. Nije stvar principa, nego financijskih problema. Ne može se toliko knjiga prodati koliko megalomanija može progutati (ovo se odnosi na mahnito otvaranje poslovnica u praznim trgovačkim centrima i najam promašenih prostora). U ovom su Algoritam i Profil otprilike isti.

[xibalba]

zgdust kaže:

Kasne oni sa svim honorarima. Nije stvar principa, nego financijskih problema. Ne može se toliko knjiga prodati koliko megalomanija može progutati (ovo se odnosi na mahnito otvaranje poslovnica u praznim trgovačkim centrima i najam promašenih prostora). U ovom su Algoritam i Profil otprilike isti.

Jasno mi je što govoriš, svi imaju (imamo) financijskih problema.
Upravo zato bilo bi suludo u vrijeme recesije i financijskih problema uopće i pomišljati na izdavanje knjiga za koje unaprijed znaš da se neće prodavati i da će ti značiti gubitak. Ma kako dobre i literarno vrijedne bile.

Osim ako za njih nisi dobio potporu Ministarstva.
To ti govorim.

A da su velike nakladničke kuće nerazumne u svojim megalomanskim potezima, to stoji. Neki su prije mlatili masnu lovu na udžbenicima, neki na činjenici da su se prvi dočepali prava na hit-naslove (Harry Potter, naprimjer), neki na Disneyevim knjigama is sl. Bilo je love za otvaranje knjižara.

[spm]

xibalba kaže:

Osim ako za njih nisi dobio potporu Ministarstva.

No dobro, kolke su te potpore ministarstva i tko ih može dobit? To ima neki poseban kriterij?

[zgdust]

Svi se nakladnici prijavljuju na natječaj s konkretnim naslovima. Koji će od njih dobiti potporu, i u kojem iznosu ovisi o procjeni ministarstva (odnosno, pripadajućim zakulisnim igrama). Iznosi se kreću od oko (relativno beznačajnih) 8000 kuna do nekih 30000 (za kapitalne knjižurine). U prosjeku 10000 kn.

Edit: Baci oko na ovogodišnje rezultate pa možeš vidjeti koliko dobro kotira koji nakladnik.

[spm]

zgdust kaže:

Svi se nakladnici prijavljuju na natječaj s konkretnim naslovima. Koji će od njih dobiti potporu, i u kojem iznosu ovisi o procjeni ministarstva (odnosno, pripadajućim zakulisnim igrama). Iznosi se kreću od oko (relativno beznačajnih) 8000 kuna do nekih 30000 (za kapitalne knjižurine). U prosjeku 10000 kn.

Edit: Baci oko na ovogodišnje rezultate pa možeš vidjeti koliko dobro kotira koji nakladnik.

Okej, gledajuć ovo ispada da se sve knjige isplati izdavati, jer sve knjige dobiju potporu ministarstva.

Mislim, Robert Naprta 12 000 kn za knjigu "Testament grofa Drakule". Alo?

Ima 564 knjige koje su dobile potporu. 564!! Kolko vidim, ministarstvo daje šakom i kapom svakome.

Dakle, zakaj su onda neki rukopisi odbijeni od izdavača?

Očito se potpora dobije neovisno o kvaliteti (Robert Naprta ) prema tome zakaj bi netko bio odbijen? Ej, 564 knjige su dobile potporu, u recesijskoj godini.

Jel možda moguće da izdavači odbiju neke knjige jer su... fakat grozne? Ili tih 10 000 ne pokriju trošak objave?

I kako to da uglavnom svi dobiju 10 000, a neki tamo Janeš dobije 15 000?

[xibalba]

spm kaže:

No dobro, kolke su te potpore ministarstva i tko ih može dobit? To ima neki poseban kriterij?

Prenijeto sa stranica Ministarstva kulture:

Ministarstvo kulture dodjeljivat će potporu izdavanju knjiga i to za:

djela domaće književnosti i publicistike,
prijevode djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća,
sabrana, odabrana i kritička izdanja - djela hrvatskih autora.

Potpora izdavanju knjiga dodjeljivat će se autorskim pjesničkim, proznim i književno-esejističkim djelima kao i onima za čije je objavljivanje potrebno osigurati sredstva za istraživački, književno-povijesni ili osobito zahtjevan prevodilački rad.

Visina potpore ovisi o troškovniku koji se prilaže prijavi i o odluci komisije koja je za to nadležna.
Ima negdje na netu (na stranicama Ministarstva kulture, pretpostavljam) izvješće o visinama dodijeljenih sredstava za razne projekte poduzetništva u kulturi, potraži.
Koliko znam, cifre su obično peteroznamenkaste.

Što se tiče državnih potpora za sljedeće dvije i pol godine:

Prijedlog Programa za financiranje nakladništva od 2011. do 2013. godine odobren je na zahtjev Ministarstva kulture. Program predviđa državne potpore u obliku subvencija za izdavanje knjiga, časopisa i elektroničkih publikacija, za književne manifestacije, te za književne programe u knjižarama. Trajanje navedenog programa predviđeno je od 1. ožujka 2011. do 31. prosinca 2013., a planirana sredstva za njegovu provedbu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 57.500.000 kuna.

Prije nego što me se pogrešno shvati, da se mene pita državne bi potpore bile još više, jer mislim da država općenito premalo radi na podizanju kulture čitanja.

Potpore sam spomenula samo zato da se razbije slika o tome kako požrtvovni nakladnici objavljuju knjige iz čiste ljubavi prema pisanoj riječi i uz financijski gubitak.
U rijetkim slučajevima to možda jest tako, u većini ipak nije.

spm kaže:

Jel možda moguće da izdavači odbiju neke knjige jer su... fakat grozne?

Kako to misliš "je li možda moguće"?
Pa naravno da je moguće. Ne samo moguće nego sasvim sigurno.

Pa većina toga što se ponudi izdavačima totalno je smeće.
Ali jednako tako ima i izvrsnih knjiga. I opnih koje budu izdane, i onih koje - nažalost - ne budu.

[tannalein]

krena kaže:

Hvala na jako detaljnom opisu. Jedini problem vidim u nabavci materijala. Valjda se u našim trgovinama može nabaviti ljepilo za sve to spojiti. Sumnjam da bi neostik bio onaj pravi. Također bi trebalo imati odgovarajući format papira.

Za ljepilo, trazi ljepilo za kaširanje ili za uvezivanje, mislim da je to to. Malo sam googlala, moze ga se naci. Mene vise brine plastificiranje korica, to ces morati dati negdje da ti naprave. Papir ces morat nabavit i odgovarajuce gramaze, obicno je tanji od standardnog printer papira i nesto finiji. Najbolje ti je potrazit u tiskari da ti prodaju malo, ili bar da kazu gdje ga nabavljaju. Da si u Splitu, znala bi te uputit na par pravih mjesta, ako nisu propala u medjuvremenu

Ako mislis sve sam raditi, onda nemoj ic na vezenje nego stranice samo zalijepi. Kad zalijepish listove i lijepilo se osusi, napravi po njemu jedno desetak zareza skalpelom, al ne vodoravno, uzduz stranica, nego okomito na njih, ako kuzis sta ocu reci, to sluzi da kad zalijepis na to korice, da ljepilo udje u te rupe i bolje se uhvati. Na koricama, izmjeri gdje ti dodje hrbat, i s unutarnje strane korica na tom mjestu napravi one dvi udubine tako da stavis ravnalo i povuces crtu tupim nozem ili necem slicnim, cilj je ostaviti udubinu u papiru a ne iskidati ga. 5 milimetara do napravi jos dvije za lakse otvaranje knjige. Racunaj da moras ostaviti nekih 3-5 milimetara sa svake strane osim straznje za otkidat, pa ce ti konacni format biti nesto manji od A5. Noz za kidanje ti mora bit dovoljno jak da glatko otkida cijelu knjigu. Svakako bi savjetovala da prije nego krenes na pravu knjigu probas napravit par testnih uveza sa praznim listovima da se malo ispraksirash. Sretno


Pardon ostatku ekipe sto sam upala sa Sam-Svoj-Majstor usred raspave. Usput, zasto se uopce raspravlja jeli treba veza ili ne treba? Radije raspravljajte o stvarima na koje mozete utjecati, konkretno, sto napraviti i kako napraviti da se privuce paznja urednika... upustiti se u self-publishing ili ne... opismeniti se prvo ili ne Kad smo vec kod opismenjavanja, nitko nije procitao My Immortal? Bar bi pisci to trebali procitat, nakon toga vam vlastiti tekstovi izgledaju kao vrhunska remek-djela

[zgdust]

spm kaže:

I kako to da uglavnom svi dobiju 10 000, a neki tamo Janeš dobije 15 000?

Kiklop goes a long way.

Lako za Naprtu, barem je domaći autor (što je skoro po definiciji neprofitabilno i traži potporu). Ono što ja ne mogu shvatiti je da potporu dobivaju prijevodi stranih književnih hitova (Fraktura, Vuković&Runjić).

[xibalba]

zgdust kaže:

Edit: Baci oko na ovogodišnje rezultate pa možeš vidjeti koliko dobro kotira koji nakladnik.

Bacih oko.

Kad smo kod velikih nakladnika:

Algoritam, ukupno 180.000 kuna
Profil, ukupno 195.000 kuna
Mozaik knjiga, ukupno 72.000 kuna
Naklada Ljevak, ukupno 152.000 kuna
Fraktura, ukupno 282.000 kuna

Nisu baš male svote.
A gotovo sve za domaće pisce i domaće naslove.

Usput, pitam se koliko će od tih Algoritmovih knjiga završiti u biblioteci KaLibar ili Mali KaLibar, koje su tako vraški neisplative?

[spm]

zgdust kaže:

Lako za Naprtu, barem je domaći autor (što je skoro po definiciji neprofitabilno i traži potporu). Ono što ja ne mogu shvatiti je da potporu dobivaju prijevodi stranih književnih hitova (Fraktura, Vuković&Runjić).

Knjiga mu ima Drakulu u naslovu, a ime mu nema nastavak "ić". Djeca sumračnog uma neće ni primjetiti da je domaći autor.

Al ozbiljno... kakvog smisla ima odbiti nečiju knjigu, ako praktički sve može dobiti potporu?

Je li svaka knjiga koja dobije potporu automatski zbog te potpore isplativa?

[xibalba]

zgdust kaže:

Kiklop goes a long way.

Lako za Naprtu, barem je domaći autor (što je skoro po definiciji neprofitabilno i traži potporu). Ono što ja ne mogu shvatiti je da potporu dobivaju prijevodi stranih književnih hitova (Fraktura, Vuković&Runjić).

Čuj, ja bih deset puta radije potporu dala za prijevod djela Amosa Oza ili Roberta Musila (Fraktura) ili Roberta Bolana (Vuković i Runjić) nego za Naprtin "Testament grofa Drakule".

Nije teško vidjeti razliku u kulturnoj vrijednosti.

[spm]

xibalba kaže:

Usput, pitam se koliko će od tih Algoritmovih knjiga završiti u biblioteci KaLibar ili Mali KaLibar, koje su tako vraški neisplative?

Pa jasno da su neisplative!

Mogli su isto tako objavit vampirski treš za klinke i dobit istu toliku potporu, a prodat deset puta više primjeraka!

[spm]

Oho! I Zoran K je dobio potporu kod V.B.Z.-a. Možete osnovat forum.hr ediciju Mogao bi se, zapravo, forum bacit u izdavaštvo i uzimat pare od ministarstva.

[xibalba]

spm kaže:

Al ozbiljno... kakvog smisla ima odbiti nečiju knjigu, ako praktički sve može dobiti potporu?

Pa nije baš da sve može dobiti potporu.
Potoje neki kriteriji.

Je li svaka knjiga koja dobije potporu automatski zbog te potpore isplativa?

Ne. Ali ovisno o visini potpore može se pokriti dobar dio troškova. I na kraju biti na pozitivnoj nuli, ako se bude prodavala loše.

Naisplativije je tražiti potporu za neku knjigu koja je na popisu obvezne lektire. Svake se godine ide u reizdanje, sve je knjižnice moraju imati (ne samo gradske nego i školske), zarada je osigurana.