Zašto ne printati novac?

[#kocar#]

Antikapitalist kaže:

pričate gluposti, novac se printa svaki dan od kad je dvostrukog knjigovodstva i banaka

svaki bankovni kredit je printanje novca, svaki državni deficit je printanje novca



99% novca stvoreno je na taj način, sve osim ovo malo kovanica i novčanica što cirkulira iz ruke u ruku

većina novca je knjigovodstveni zapis, novac = dug

opasno je prestati s printanjem novca, onda imamo depresije, recesije, propast i smak svijeta

Još malo o "poslovanju" banaka

https://www.facebook.com/sveti.pavao...09354626532360

https://www.facebook.com/notes/dra%C...2527346094423/

[Nostrađurus]

#kocar# kaže:

Još malo o "poslovanju" banaka

https://www.facebook.com/sveti.pavao...09354626532360

https://www.facebook.com/notes/dra%C...2527346094423/

Još kad bi neki znali da kredit nije novac nego dug.

[#kocar#]

Nostrađurus kaže:

Još kad bi neki znali da kredit nije novac nego dug.

A još manje ih primjećuje da se opet sprema dužnićka oluja



Kao što američka vanjska politika i dalje nastavlja s ulogom svjetskog milicajca, tako i njihova ekonomija nastavlja po starim metodama puhati velike dužničke balone. Premda je bilo naznaka da bi Trumpova administracija mogla izvršiti promijene financijskog sustava SAD (neki novi Glass–Steagall legislation) kako trenutno stvari stoje, Trump ne donosi ništa nova.
Iako je zaposlenost u Americi izrazito visoka, njihov rast se ne temelji na porastu plaća, već na porastu kupnje po kreditnim karticama. Taj balon je trenutno već prešišao veličinu iz krizne 2008. godine, a, kako prenosi Business Insider, davatelji kreditnih kartica se već opasno žale na porast rezervacija za gubitke po kreditima. American Express je npr objavio kako je za njih taj porast za 26% veći u odnosu na prošlu godinu, dok je FED u New Yorku primijetio 7,5% veći porast u "ozbiljnom neizvršenom udjelu stanja kreditnih kartica", tj. s neplaćenim dugovima od najmanje 90 dana u prvom tromjesečju.
Financijska igra dužničke ekonomije se dakle nastavlja dalje. Uobičajeni ekonomski ciklusi, unutar kojih se kapital diže prema najbogatijima, se nastavljaju kao da ništa nije bilo. Rast kredita je po običaju otišao daleko iznad rasta plaća. Stoga će banke morati stezati standarde za kredite, ali to će smanjiti doprinos potrošnje na štetu gospodarskog rasta i uzrokovati novu recesiju, koja će se potom preliti na ostali svijet. Nekakav rat je tu najzgodnija shema da se prikrije neodrživost financijskog kapitalizma.

https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.n...1c&oe=5A299E61
.

[Nostrađurus]

#kocar# kaže:

A još manje ih primjećuje da se opet sprema dužnička oluja

Bitno je da se kupuje vrijeme i ne radi ništa na pravim rješenjima.

[Nostrađurus]

Nakon što je smjenjen, Rohatinski predlaže mjere koje sam nije htio dok je bio u poziciji da nešto službeno predlaže ???

http://www.paraf.hr/uskrsnuo-rohatin...otivi-se-euru/

[rolandus]

Marko1976 kaže:

Sta bi se desilo da sad recimo HRV sama sebi isprinta jednostavno recimo 1 MLD kuna, i to ubaci u proracun ?
Sta bi se desilo, ali dajte fakat laicki objasnite.

A tu je i cijena boje za printanje koja nije zanemariva

[Trajla CeDeE]

rolandus kaže:

A tu je i cijena boje za printanje koja nije zanemariva

Ako cemo ozbiljno onda moramo ucit od najboljih a u ovom slucaju ucimo od SAD-a koji ne printa papire nego izlije par grama za kovanicu od 1milijarda i spremi u sef i takva kovanica ne ide u caffe aparat da izazove inflaciju.

Ja se malo zajebavam al ak printaš novce onda printaj papire od 10 000 kuna a ne 20 kuna koje ce izazvat inflaciju.

Ovo je naravno šala, neznam ja ko je retard a ko nije pa ce se upecat na gluposti, PONAVLJAM zajebancija

[glosa]

Trajla CeDeE kaže:

Ako cemo ozbiljno onda moramo ucit od najboljih a u ovom slucaju ucimo od SAD-a koji ne printa papire nego izlije par grama za kovanicu od 1milijarda i spremi u sef i takva kovanica ne ide u caffe aparat da izazove inflaciju.

Ja se malo zajebavam al ak printaš novce onda printaj papire od 10 000 kuna a ne 20 kuna koje ce izazvat inflaciju.

Ovo je naravno šala, neznam ja ko je retard a ko nije pa ce se upecat na gluposti, PONAVLJAM zajebancija

Može biti zajebancija ali za mnoge je to bio ozbiljan posao i to su već mnogo puta uradili. Ako su pojedinci završe u zatvoru a ako je država onda u bankrotu.

[Trajla CeDeE]

glosa kaže:

Može biti zajebancija ali za mnoge je to bio ozbiljan posao i to su već mnogo puta uradili. Ako su pojedinci završe u zatvoru a ako je država onda u bankrotu.

Ma ne. To se radi normalno u slobodnoj ekonomiji, neda mi se sad tražit al amerikanci su napravili kovanicu od neznam sad kolko milijardi ili miliona da ti novci nemogu otic nekom pojedincu, zato sam napiso da država treba isprintat krupne novce koje se nece djelit za nerad nego za konkretne stvari, npr. proizvodnja što se nemože sa sitnim novcima. A sigurno tu ima stručnjaka da to objasne, to je sasvim normalno. Problem je kad država printa novce baš zato da podjeli ljudima novce da se ne bune a ne da isprinta da sa tim kupuju druge valute ili vrijednosti, neku industriju. To je amerikancima služilo da zaobiđu neke propise i zakone (mislim rupe u zakonu) a ne nešt ilegalno.

[rolandus]

U malo ozbiljnijem tonu, recimo da dolar dugoročno raste i Amerikanci isprintaju jedno parsto milijardi i nakon godinu dana kad rast završi taj isprintani višak povuku i spale a zaradu pretvore u eure ili chf. Nitko nije na gubitku a oni su zaradili cca 50 milijardi USD. Slijedeće godine opet

[more]

Marko1976 kaže:

POzdrav, jel ima tu netko ko kuzi ekonomiju, pa da stvarno LAICKIM primjerom odgovori na ovo pitanje.

Sta bi se desilo da sad recimo HRV sama sebi isprinta jednostavno recimo 1 MLD kuna, i to ubaci u proracun ?
Sta bi se desilo, ali dajte fakat laicki objasnite.

Evo ja cu zapoceti kako ja mislim a tko zna neka ispravi ili nadoda.

Znaci jednostavno isprintaju pare i ubace u proracun.

Umirovljenicima ce se lakse vratit dug, djedica ce umjesto kruha sada mozda kupiti i pecivo jer ima vise novaca.

pekar sada ima vise novaca pa ce kupiti jos jedne tenisice makar mu se stare nisu jos raspale.

prodavaonica tenisica ce bolje poslovati i nece otpustiti radnicu u ducanu.

Dugovanja koja drzava ima prema recimo gradjevinskom sektoru... platit ce nekoj gradjevinskoj firmi, koja sada mozda ima blokiran racun jer ceka uplatu od drzave...

znaci tako laickim primjerom sta bi se desilo ?

EDIT: znaci nemojte sad s spikom kako bi kuna devalvirala i novaac izgubio vrijednost, nego fino play by play od pekara do mesara... od one najmanje karike koja ce primit taj isprinatani novac

Pitaj ove u Venecueli kako im je kad se printa novac i dijeli okolo podobnim.

Gospođa Đurđa Hrgetić divna je žena. Dok sjedimo na taraci njezine kuće na periferiji Caracasa, u dijelu Bojera, povjetarac miriše na more, mango pravi hlad, a kava servirana na pladnju daje svemu miris doma. Hrtovi, egzotično cvijeće, trijem... Gospođa Đurđa, iako ima 81 godinu, i dalje radi, odmjereno zaključuje, a posebno uživa u debati.“Prodavali smo nekada 3500 tona inoksa. Danas negdje oko 60. Od prve plaće mogla sam kupiti 17 pari cipela. Skupih. Danas mogu tri kilograma šećera. Četrdeset kamiona već dvije godine leži na parkingu. Niti ih koristim niti ih mogu prodati. Devet od 10 skladišta je prazno. Zaista treba biti talentiran da se uništi ovako divna zemlja.

Socijalizam je divna ideja, ali možda za debate na filozofskom fakultetu. Ili seminarske radove na sociologiji. Ništa više. Jednostavno ne postoji mehanizam, u ljudskom mozgu, koji bi vas natjerao da radite za druge onako kako biste radili za samog sebe. I čim sve postane svačije, ujedno je i ničije.

isječci iz

https://www.jutarnji.hr/globus/Globu...-stap/8862809/

[Quorgyle]

Jel vi kužite da odgovarate na postove iz 2012. ?
A gore citirani forumaš - zadnja aktivnost u: 25.07.2016. 17:26

[rolandus]

more kaže:

Socijalizam je divna ideja, ali možda za debate na filozofskom fakultetu. Ili seminarske radove na sociologiji. Ništa više. Jednostavno ne postoji mehanizam, u ljudskom mozgu, koji bi vas natjerao da radite za druge onako kako biste radili za samog sebe. I čim sve postane svačije, ujedno je i ničije.

Čekaj nije li ovo zamjena teza. U kapitalizmu radiš za drugoga a u socijalizmu posredno za sebe. Kapitalist isto ima radnike, managere, upravne odbore i direktore. Svi oni rade za drugoga. Kako sad..

[more]

rolandus kaže:

Čekaj nije li ovo zamjena teza. U kapitalizmu radiš za drugoga a u socijalizmu posredno za sebe. Kapitalist isto ima radnike, managere, upravne odbore i direktore. Svi oni rade za drugoga. Kako sad..

Uvijek je sve ideja jedne osobe,koji dalje upravlja timom.

[darude]

Marko1976 kaže:

POzdrav, jel ima tu netko ko kuzi ekonomiju, pa da stvarno LAICKIM primjerom odgovori na ovo pitanje.

Sta bi se desilo da sad recimo HRV sama sebi isprinta jednostavno recimo 1 MLD kuna, i to ubaci u proracun ?
Sta bi se desilo, ali dajte fakat laicki objasnite.

Evo ja cu zapoceti kako ja mislim a tko zna neka ispravi ili nadoda.

Znaci jednostavno isprintaju pare i ubace u proracun.

Umirovljenicima ce se lakse vratit dug, djedica ce umjesto kruha sada mozda kupiti i pecivo jer ima vise novaca.

pekar sada ima vise novaca pa ce kupiti jos jedne tenisice makar mu se stare nisu jos raspale.

prodavaonica tenisica ce bolje poslovati i nece otpustiti radnicu u ducanu.

Dugovanja koja drzava ima prema recimo gradjevinskom sektoru... platit ce nekoj gradjevinskoj firmi, koja sada mozda ima blokiran racun jer ceka uplatu od drzave...

znaci tako laickim primjerom sta bi se desilo ?

EDIT: znaci nemojte sad s spikom kako bi kuna devalvirala i novaac izgubio vrijednost, nego fino play by play od pekara do mesara... od one najmanje karike koja ce primit taj isprinatani novac

Ima razlog zašto je EU tražila od nas da sami ne "printamo" novac nego bude ona to radila umjesto nas uz kamate. Pitam se koji.

[darude]

@nchi kaže:

Ova rečenica je bitna da bi se shvatio problem. Novac u principu služi kao protuvrijednost nekoj robi ili usluzi. Ako netko ima 100kn više, on tih 100kn mora imati gdje potrošiti (ako želiš da taj novac zadrži svoju vrijednost). A to znači da pekar mora početi proizvoditi više kruha (tvronice proizvoditi više roba, hoteljeri pružati više usluga itd.). E pa problem je u tome što višak novca u sustavu ne garantira da će se pekar odlučiti na povećanje proizvodnje. On možda odluči te novce staviti sastrane ili kupiti devize pa ih potrošiti negdje u inozemstvu. E tu nastane problem, jer onda umirovljenik nema gdje kupiti još kruha i njegov višak novca mu ništa ne vrijedi. I tako u krug.

Mislim da ovdje neki ne mogu shvatiti problem drugi ne žele makar je tih manje. Dok vidim komentare shvatim da je ipak onih koj ne mogu shvatiti problem.

kako ide ono du,du nema nam pomoći

[Quorgyle]

darude kaže:

Mislim da ovdje neki ne mogu shvatiti problem drugi ne žele makar je tih manje. Dok vidim komentare shvatim da je ipak onih koj ne mogu shvatiti problem.

kako ide ono du,du nema nam pomoći

O čemu ti?

[bexus]

Kakvo printanje danas je sve elektronika, pa i novac.

Penzioner ode u trgovinu, na računu zaista ima dovoljno da kupi, trgovkinja provuče karticu i vidi da je jučer kupio npr. 20 litara ulja i samo kaže "žao mi je ne možemo vam prodat, ispunili ste svoju kvotu, sljedeći.".
Čovjek skuži da je uzalud čekao da gomila zalihe, i nema redova.
Kod papirnatog novca to nije bilo moguće (možda još u selima gdje trgovac još može pratiti koliko tko kupuje).
I većina možda 90% onih koji su čekali u redovima 80ih su samo gomilali zalihe.

A tada još nije bilo ni državnog popa jer je bio komunizam, a pop bi objasnio teološki penzionerima što znači gomilati zalihe i ponudio bi im sudjelovanje u Crkvi što je i logično za penzionera.

Sada imamo i elektroniku (kartice) gdje se sve može snimiti + državnog popa, tako da nema šanse da budu redovi.
Ti redovi se zove DoS napad (samo sa penzionerima i lažnim kupcima tj. tražiteljima robe i/ili usluge). Tako je destabilizirana Juga.

[Nostrađurus]

bexus kaže:

Kakvo printanje danas je sve elektronika, pa i novac.

Penzioner ode u trgovinu, na računu zaista ima dovoljno da kupi, trgovkinja provuče karticu i vidi da je jučer kupio npr. 20 litara ulja i samo kaže "žao mi je ne možemo vam prodat, ispunili ste svoju kvotu, sljedeći.".
Čovjek skuži da je uzalud čekao da gomila zalihe, i nema redova.
Kod papirnatog novca to nije bilo moguće (možda još u selima gdje trgovac još može pratiti koliko tko kupuje).
I većina možda 90% onih koji su čekali u redovima 80ih su samo gomilali zalihe.

A tada još nije bilo ni državnog popa jer je bio komunizam, a pop bi objasnio teološki penzionerima što znači gomilati zalihe i ponudio bi im sudjelovanje u Crkvi što je i logično za penzionera.

Sada imamo i elektroniku (kartice) gdje se sve može snimiti + državnog popa, tako da nema šanse da budu redovi.
Ti redovi se zove DoS napad (samo sa penzionerima i lažnim kupcima tj. tražiteljima robe i/ili usluge). Tako je destabilizirana Juga.

To je samo dio istine. Naime, kako je novcu padala vrijednost, morao si ga trošiti što prije. A to je najveći zez jer država štampa novčanice da bi svi radili u plusu i imali love za štednju tj. proširenu potrošnju van osnovnih namirnica. A neka raja je naravno gomilala zalihe živežnih namirnica, kave, deterdženta, brašna, ulja, itd.

Moglo bi se elektronski limitirati, ali to bi teško moglo zaustaviti gomilanje zaliha. Naime, ako imaš limit na ulje, a pečeš samo na masti, imati ćeš zaliha ulja ko u priči ako ne pečeš pomfri.
-------------------

Inače taj efekt postizanja pokrivanja troškova printanjem novca nikako nije u skladu sa tržišnom privredom. Ako ne postoji ovisnost prema tržišnim zakonima, moguće je da cijena neke robe ili posjeda odleti u nebo. Recimo primjer je kada bogataši kupuju zemljišta i nekretnine. Cijene tada rastu jer su oni u poziciji da mogu platiti i da ne ovise o tržištu tj. da nemaju potrebe dalje trgovati nekrentinom.

Dokle god je u pitanju razmjena roba-novac i novac-roba, a subjekti su jako međusobno ovisni to uvijek vodi ka gomilanju bogatstva i nejednakosti.

Znači kako god okreneš, kad je u pitanju novac ne završava dobro. Jedino rješenje za stabilizaciju je micanje osobnog interesa iz igre. Ali to je sasvim neka druga tema.

[Brutalis]

najbolje bi bilo da prestanu printat novac , pa da moja ušteđevina počne nešto i vrijedit