Što će nam dž?

[The_Equilibrist]

stitch kaže:
Džiju-džicu.


Hmm, OK, moze. Ali nije mi to nekako pravo dz Probaj izgovoriti... nije dovoljno tvrdo (iako nije ni dj).

[stitch]

Da, mislim da se čak u pravopisu riječ pisala sa đ, međutim, to su poslije promijenili u dž.

Nisam siguran, provjerit ću.

[Ris]

u prolazu kaže:

Ja bi to sve ukinija....jebeš č i ć kada ga po naroda nerazlikuje, a druga polovica sere ovoj prvoj!!

Inače...bilo je prijedloga da se to ukine...ali je to zapravo jedna jako skupa i praktički bespotrebna intervencija! ( treba mijenjati sve živo počevši od udžbenika, knjiga, pa do poštanskih maraka )

ZAšto skupo?
PA nek ostane ono štoi je odštanpano.
PA nećeš valjda popalit knjige iz knjižnice napisane tim slovima?

[Ris]

Oleander kaže:

Mislim ( ) da j iz stranog jezika, npr. juice, nije ni đ ni dž, nego englesko j u juice. i drukčije se izgovara od našeg đ ili dž.
.
.

Treba razlikovati riječio kao što su džez, džus i sl
od džezve, hodže i sl
jer su prve tek nedavno došle i one su još uvijek tuđice i ne smatramo ih svojima,
no džezva i hodža su već hravtske riječi, i ukidanjem "dž"-a i oni seme bi se nasilno primjenile.

[Ris]

Nymann kaže:

U čakavskom narečju glasa dž nema
.

PA nema jer nije bilo ni turaka.
Zato nema ni turcizama kao šta su čarapa, mrkva, krevet, jastuk....
uz jednu iznimku, otoman, što znači kauč.

SAmo mi nije jasno za džezvu.

Ni slovenski nema turcizama. ZAto ni nema dž.
ALi zato koristi znakove d i ž kada se napišu tuđice iz južnog jezika.

[Ris]

I nije mi jasno kako bismo onda pisali Džemal TAlabani?
Ili pak Faludža?


Zar Đemal i Faluđa!?!?!

PA kako bismo to rebali čitati!? Ne valjda sa glasom "đ"

[nitko i ništa]

nitko i ništa kaže:

A nije argument.

[California]

nitko i ništa kaže:

Eto, nemam pojma o jeziku, ali to mi je pitanje palo na pamet prije nekog vremena, i stalno se tu negdje mota.
Zašto ne ukinuti slovo dž?
Koliko ja vidim koristi se uglavnom u riječima tipa svjedodžba, predodžba, gdje bi bolje bilo svjedočba - jer se odmah vidi da se tu o nečemu svjedoči; i predočba -jer se predočava; i učbenik - jer se uči; i promičba - jer se promiče...
Osim toga, u tuđicama, kao džez, ali tu je bolje pisati jazz.
Valjda nitko neće spomenuti onu đak/džak.
Turcizmi ionako izumiru...
Dakle, zašto ne?

idemo č i ć zamijeniti ch, š sa sh, izbacimo ije i sve je ''je'', izbacimo padeže (tak i onak fra, špa, eng, tal... ih nemaju kaj će onda nama ), možda ostavimo ženski i muški rod, a ak ne sve prebacimo u srednji rod, nemojmo čitati h ko i u francuskom, španjolskom, sve riječi neka završavaju na -s da dobiju na tečnosti, itd, itd,,,
dalo bi se tu štošta za promijeniti

[nitko i ništa]

nitko i ništa kaže:

Pa eto i tvoje malo istraživanje pokazuje koliko je mala učestalost tog slova. đ i dž zajedno dva promila. A dž puno manje od jednog promila. I sad imamo dva slična slova koja su toliko rijetka. A od tih dva koji su toliko rijetki jedno je petnaest puta češće.

Dakle, dva najmanje česta slova su đ i dž. Trebaju li nam oba? Zašto ne bismo uveli i neko slovo ''između'' njih, jer englesko juice ne započinje zapravo niti ''glasom'' đ niti ''glasom'' dž... Dakle, fali još slova, ako ćemo se kao pijan plota držati jedan-jedan korespodencije glas-slovo.

[camundongo]

Ionako vidim da nekad pisu Madjarska, nekad Madzarska
Bolje da pisu Magjarska

[Ris]

[LIQ]

Ako izbacimo slovo Dž, onda riječ "džezva" više nećemo pisati tako, nego "džezva"
jer će Dž sada biti dva slova D i Ž. Malo će biti problema u izgovoru jer više
nećemo čitati "džezva" nego "džezva", ali ćemo se brzo navići.
Što se mene tiće pristajem i na "đžezva", te se nadam da velika većina misli isto.

[LIQ]

Još jednog detalja se sjetih, a uzeli, kojeg nismo u obzir.
Kada jedno dž izgovara muškarđina sa basom, jasno je da potpuno drugađije zvuđi
nego kad ga izgovara sopranistica (ili muškarđiđ sa špictenorom).
Buduđi da smo zanemarili tako važnu razliku po zvuđnosti, onda i ova zanemaridba
na koju se spremamo i nije bogzna što.

[nitko i ništa]

Magor kaže:

I ima još jedan problem: glasovi „đ”, „dj”, „dž”. Ako jedan Hrvat kaže: Mađarska, tu izgovori kao Madžarska (mađarski Madzsarszka). Mi (Mađari) kažemo Madjarska (glas dj – gy). Ili npr. Đurđevac (Džurdževac): mi kažemo „Gyurgyevó” (Djurdjevo).

[vilinska musica]

dz imamo samo iz povijesnih razloga, a nece se ukinut jer se to zasad nikom ne da. a da bi jezik funkcionirao i bez toga naravno da bi. isto kao i s jednim oblikom aorista glagola biti

[Abyssus]

vilinska musica kaže:

dz imamo samo iz povijesnih razloga, a nece se ukinut jer se to zasad nikom ne da. a da bi jezik funkcionirao i bez toga naravno da bi. isto kao i s jednim oblikom aorista glagola biti

Ako ga ti ne rabiš i izjednačavaš sve, to ne znači da ga drugi ne rabe.

[vilinska musica]

ako ga ti rabis ne znaci da je neophodan u jeziku

[Abyssus]

vilinska musica kaže:

ako ga ti rabis ne znaci da je neophodan u jeziku

Idemo ukinuti i padeže, engleski funkcionira bez njih.

Eh, kroatisti.

[cp.tar]

Abyssus kaže:

Idemo ukinuti i padeže, engleski funkcionira bez njih.

Eh, kroatisti.

Pa eto, nema vokativa u kajkavskom...

Jedan po jedan...

[Abyssus]

cp.tar kaže:

Pa eto, nema vokativa u kajkavskom...

Jedan po jedan...

Ima, u ostacima. I za neka običnija imena, Kato, Ano, Baro itd., ovisi o dijalektima, ima i za članove obitelji...

Najbolje je kad polupismeni kroatisti koji ni inverznu zavisnu rečenicu, gradivo osnovne škole, ne znaju odvojiti zarezom, idu govoriti o suvišnosti oblika.