Depresivno-anksiozni poremećaj

[rayoflight]

otvaram ovu temu jer ne postoji baš čista dijagnoza samo ovo ili ono. pa evo, javite se!

[Mantis Religiosa]

[rayoflight]

možda nam dođe društvo s anksioznosti, što više, to veselije

[rayoflight]

uvod u depresivno-anksiozni poremećajDepresija (unipolarna - bez manične komponente)- potištenost
- tuga, samosažaljenje
- plačljivost
- osamljenost
- bezvoljnost, apatija
- osjećaj bezvrijednosti i suvišnosti
- smetnje spavanja, apetita, spolnosti
- želja za smrću

Anksiozni poremećaj- tjeskoba
- strah (kronični ili panični)
- fobije
- zabrinutost
- uzrujanost
- uznemirenost (unutarnja ili vanjska)
- nesanica
- opsesivne misli
- prisilne radnje

[Magdica]

rayoflight kaže:

možda nam dođe društvo s anksioznosti, što više, to veselije

Pa biti će da su povezane i to ko jednojajčani blizanci. Jednom jedno, jednom drugo. Ja se riješim depresije pa dobijem PA. kad ove prođe sigurno će me ćopit stara prijateljica i vjerna pratiteljica.

[Maddie]

mijesano depresivno-ansiozni poremecaj
asti dijagnoze,to moze i moja baba

[rayoflight]

uvod o DAP II

Dok se anksioznost može liječiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne vrijedi - depresija se liječi samo antidepresivima
Jedan od najvećih problema u liječenju poremećaja raspoloženja psihofarmacima jest pravilan izbor. Iako se na tržištu nalaze vrlo dobri lijekovi za sve oblike i kombinacije poremećaja raspoloženja, postoji opravdana sumnja da ih liječnici pogrešno propisuju te da potom ne prate razvoj pacijentova zdravstvenog stanja. Pacijent kojem je preporučen pogrešan lijek u pravilu vjeruje liječničkoj procjeni i misli da do poboljšanja ne dolazi zato što treba proći još neko vrijeme, ili odustaje od uzimanja bilo kakvih lijekova s učinkom na živčani sustav.

Što je depresija, a što anksioznost

Depresivni i anksiozni poremećaji mogu se javiti samostalno, ali i u miješanom obliku. Proučite tipične simptome depresije i anksioznosti kako biste ih naučili preciznije razlikovati.
Najčešća pogreška pri propisivanju psihofarmaka je davanje lijekova za smirenje umjesto antidepresiva, iako pacijent ima depresiju. Posljedice mogu biti nastavak depresivne patnje ili čak pogoršanje. Dijelom je za to kriv pacijent jer nije ispravno opisao svoje tegobe, a dijelom neznanje ili nezainteresiranost specijalista, koji u svom arsenalu već ima određeni lijek koji uvijek propisuje, bez obzira na specifičnosti pacijenta.
Dok se anksioznost (tjeskoba, strah, zabrinutost, uzrujanost i srodne smetnje) može liječiti i sredstvima za smirenje i antidepresivima, obrnuto ne vrijedi, tj. depresija se, što se farmakološkog pristupa tiče, liječi samo antidepresivima. Sredstva za smirenje mogu uzimati i osobe koje trpe od depresije miješane s anksioznošću, ali samo kratkotrajno, u akutnoj fazi liječenja. Pritom treba odmah na početku liječenja uvesti i manje doze antidepresiva koji ujedno imaju i smirujući učinak te tijekom spomenutih deset tjedana postupno smanjivati dozu sredstava za smirenje i istodobno povisivati dozu antidepresiva do optimalne količine. Nakon izvjesnog vremena većina antidepresiva postiže anksiolitičko (smirujuće) djelovanje, ali na znatno manje škodljiv način od onog koji ostvaruju sredstva za smirenje.

Oprez sa sredstvima za smirenje!

Kako djeluju sredstva za smirenje

Većina lijekova koji se koriste za "smirenje živaca" spadaju u klasu benzodiazepina, većina kojih je registrirana u Hrvatskoj. Njihova generička imena su alprazolam, bromazepam, lorazepam, diazepam, klonazepam, oksazepam itd., dok tržišni nazivi variraju ovisno o tvrtki koja ih proizvodi. Kada se govori o velikoj potrošnji lijekova za živčani sustav, uglavnom se misli na sredstva za smirenje iz klase benzodiazepina.
Benzodiazepinska sredstva za smirenje služe za ublažavanje simptoma anksioznih poremećaja. Najčešći simptomi na koje benzodiazepini djeluju su nesanica, strah, strepnja, napadi panike, zabrinutost, unutarnji nemir, uzrujanost (nervoza), tuga, opsesivne misli i prisilne radnje. Propisuju se i za mišićne bolove, glavobolju i visok tlak.
Benzodiazepini djeluju tako da pojačavaju djelovanje neuroprijenosnika GABA-e. GABA je tvar za prijenos neuronskih signala koji djeluju umirujuće na živčani sustav, a benzodiazepini potiču vezivanje GABA-e za receptore (prijemnike) na živčanim stanicama, povećavajući njezinu raspoloživost u živčanom sustavu i donoseći smirenje.
Mnogi građani ne razlikuju antidepresive od sredstava za smirenje, koji se stručno nazivaju trankvilizanti, anksiolitici (sredstva protiv tjeskobe) i hipnotici (sredstva za spavanje), ovisno o indikaciji kojoj služe. Jednaka je zbrka i u pogledu poimanja depresivnog i anksioznog poremećaja. Iako se depresija i anksioznost uistinu često javljaju zajedno, liječnik mora pažljivo procijeniti u kojoj mjeri su prisutni simptomi jednog i drugog poremećaja te privremeno primijeniti sredstva za smirenje samo ako pacijent uistinu trpi od anksioznosti.
Pacijent koji pati od depresije, a umjesto antidepresiva uzima sredstva za smirenje, može uistinu osjetiti izvjesno olakšanje dok traje učinak lijeka. Ali, ne zato što bi sredstvo za smirenje bilo pogodan lijek jer umrtvljuje moždanu aktivnost, slično načinu na koji analgetici ublažavaju bol. Tako pod utjecajem sredstava za smirenje dolazi do prolaznog smanjenja depresivne boli, dok ne prođe djelovanje smirujućeg lijeka. Međutim, sredstva za smirenje u biti su depresori živčanog sustava, dakle ne djeluju "kontra" depresije nego u njezinu smjeru!
Sličan, ali štetniji učinak ima alkohol: i on umrtvljuje moždane centre i dovodi do stanja osjećajne tuposti. Ako je osoba inače depresivna, smanje joj se i depresivni simptomi, ali samo dok ne prođe djelovanje alkohola. Slijedi povratak depresije, a ako je uzimanje alkohola kronično, depresija se postupno pogoršava. Stoga neki liječnici opisuju djelovanje sredstava za smirenje kao "suhi alkohol".
Sredstva za smirenje mogu izazvati toleranciju organizma, tj. potrebu za povećanjem doze i ovisnost, koja se očituje u apstinencijskoj krizi, odnośsno pogoršanju stanja ako osoba pokuša smanjiti dozu ili prestati uzimati sredstvo.

Kada koji lijek?

Antidepresivi, pak, nisu depresori nego aktivatori živčanog sustava. I neki od njih u konačnici mogu djelovati smirujuće, ali bez nuspojava svojstvenih sredstvima za smirenje. Mehanizam djelovanja antidepresiva posve je drukčiji od onoga sredstava za smirenje tako da antidepresivi, kojoj god vrsti pripadali, ne uzrokuju toleranciju niti ovisnost. Zbog tih su osobina prikladni i za liječenje depresije i za liječenje kronične anksioznosti.
Liječenje anksiozno-depresivnog poremećaja, miješanog oblika depresije i anksioznosti, treba zasnivati na antidepresivima, a sredstva za smirenje treba uzimati kratkotrajno. Jednako valja postupiti i kod liječenja anksioznosti lišene depresivnih simptoma. Sredstva za smirenje mogu se koristiti kombinirano s antidepresivima u početnoj fazi terapije, ali ih postupno treba smanjivati i nakon deset tjedana odbaciti, jer antidepresivi sami preuzimaju funkciju uklanjanja simptoma anksioznosti. No, strategija liječenja depresije bez primjesa anksioznosti ne smije uključivati sredstva za smirenje.

[rayoflight]

Magdica kaže:

Pa biti će da su povezane i to ko jednojajčani blizanci. Jednom jedno, jednom drugo. Ja se riješim depresije pa dobijem PA. kad ove prođe sigurno će me ćopit stara prijateljica i vjerna pratiteljica.

ova ti je dobra, megi!

[rayoflight]

"velika većina, po nekim i preko 60%, depresivnih osoba pokazuje istovremeno i simptome anksioznosti. katkada je teško odrediti radi li se primarno o anksioznom ili depresivnom poremećaju, pa tada govorimo o miješanom anks. depresivnom poremećaju F41.2.
Utvrđen je i čest komorbiditet između depr. i anks. poremećaja.tako primjerice u 25% osoba koje ispunjavaju kriterije za primarnu depresiju, može se utvrditi i prisusutvo paničnog poremećaja. u više od polovice osoba s primarno paničnim poremećajem razvija se i sekundarna depresija. oko 50% do 60% s općim tjeskobnim poremećajem prisutna je i klinična slika depresije. treba imati na umu kako su anks. poremećaji često razvojna faza u oblikovanju depresivnog poremećaja...

[rayoflight]

uvod u dpp III

vrste i oblici depresijskih epizoda

1. prva ili ponovljena: kod nje se ne može znati o kojem se depr. poremećaju radi, hoće li to biti ponavljajući (unipolarni) depr. poremećaj ili bipolarni afektivni poremećaj kada se depresijske epizode izmijenjuju s maničnim ili hipomaničnim epizodama.
2.velika ili mala depr. epizoda: prema DSMV-IV klasifkaciji, depresivne epizode se razlikuju prema broju prisutnih simptoma. ako neka osoba ima najmanje 5 od taksativno navedenih 9 simptoma u trajanju od najmanje 2 tjedna, govorimo o tzv. velikoj ili major depr. epizodi. kada su prisutna samo 4 ili manje simptoma, govorimo o maloj ili minor depr. epizodi. mala depresijska epizoda odgovarala bi u DSMV-IV blagoj depr. epizodi u MKB-10.
3. psihotična ili nepsihotična depresijska epizoda
kada su prisutne depresivne sumanute ideje i halucinacije, riječ je o psihotičnoj depresiji ili o depresivnom ludilu.ovaj oblik neodgodivo zahtijeva bolničku obradu i liječenje.
depr. sumanute misli očituju se kao ideje propasti i osiromašenja, zatim ideje krivnje i samooptuživanja, te hipohondrijske ideje i nihilističke ideje ( nema nikog na svijetu, tjelesni organi ne rade ili ne postoje.

eto, folks ima toga još, bole me prsti od tipkanja.
nadam se da se niste prepali....

[JayGee]

Rej, sve si dobro napisala.
Pala mi na pamet jedna stvar. Imam tu dijagnozu, depresivno-anks. poremećaj i nakon uzimanja cipralexa i sulpirida sasvim mi je dobro, nema tuge, suza,ali sad je pitanje jesam li postala manje osjećajna ili nisam inače bila osjećajna, samo su to bili depresivni simptomi ili sam realna ili šta je u stvari istina?
Jer, puno toga me uopće ne dira, na sve gledam max. realno, nemam nekih želja,potreba.. da li sam zbog lijekova postala hladna?

[rayoflight]

JayGee kaže:

Rej, sve si dobro napisala.
Pala mi na pamet jedna stvar. Imam tu dijagnozu, depresivno-anks. poremećaj i nakon uzimanja cipralexa i sulpirida sasvim mi je dobro, nema tuge, suza,ali sad je pitanje jesam li postala manje osjećajna ili nisam inače bila osjećajna, samo su to bili depresivni simptomi ili sam realna ili šta je u stvari istina?
Jer, puno toga me uopće ne dira, na sve gledam max. realno, nemam nekih želja,potreba.. da li sam zbog lijekova postala hladna?

ne znam, ili od tolikih udaraca oguglaš...ne znam i ja se to znam pitati. i bojim se odgovora.

[matex]

e ovo se i ja pitam iako sviđa mi se taj osjećaj, boli me uvo za sve :-)!!!
ponekad si mislim pa to i je normalno stanje stanje neke ravnoteže da nisi pretjerano euforičan ili depresivan, da si realan, samo valjda smo mi navikli na divljanje osjećaja i strahova tako da smo već i zaboravili šta to znači bit uravnotežen. Nije da ja nemam osjećaje, rasplačem se ja i dalje kad me nešto emotivno povrijedi, ali to traje puno kraće i puno pliće nego prije, a mislim da je to i poanta terapije!

[matex]

I da, prestala sam i ja dolazit na forum, pomalo se to pretvorilo u dosadu bez smisla, eto sad sam otvorila tek toliko da vidim šta se dešava i vidim da se otvorila ova tema pa reko da se javim malo...
U zadnje vrijeme sam shvatila neke stvari o sebi, a u tome mi je dosta pomogla stranica poticaj.hr pa eto ako netko ima afiniteta da istražuje unutarnje stanje ima vrlo dobrih članaka tamo!

[rayoflight]

matex kaže:

e ovo se i ja pitam iako sviđa mi se taj osjećaj, boli me uvo za sve :-)!!!
ponekad si mislim pa to i je normalno stanje stanje neke ravnoteže da nisi pretjerano euforičan ili depresivan, da si realan, samo valjda smo mi navikli na divljanje osjećaja i strahova tako da smo već i zaboravili šta to znači bit uravnotežen. Nije da ja nemam osjećaje, rasplačem se ja i dalje kad me nešto emotivno povrijedi, ali to traje puno kraće i puno pliće nego prije, a mislim da je to i poanta terapije!

možda. poanta je srediti divljanje emocija, to sigurno. zato i pijem uz fevarin i lamictal da mi stabilizira ups and downs. ali rekla mi dr da je meni u osobnosti depresijska crta, e to je problem koji nasljedih od depresivne majke i koji će ostati, nažalost.htjela bih "samo" imati više volje i interesa, to me jako sputava. i previše spavam. bježim.

[Mantis Religiosa]

[QUOTE=rayoflight;18534205 nažalost.htjela bih "samo" imati više volje i interesa, to me jako sputava. i previše spavam. bježim.[/QUOTE]

tako sam i ja ali sam si nabavila puno posla
i oces-neces moras

[yaya]

rayoflight kaže:

otvaram ovu temu jer ne postoji baš čista dijagnoza samo ovo ili ono. pa evo, javite se!

moja...samo kaj opce ne lijecim depresiju hmmm..a koja kombinacija jeboteeeee

[Jenna X]

rayoflight kaže:

ali rekla mi dr da je meni u osobnosti depresijska crta

kako je zaključila da ti je to "u osobnosti"? zato što ti je i majka depresivna?
ne mogu li to onda isto biti neki naučeni i preuzeti od nje (majke) načini reagiranja, eventualno povlačenja pred problemima, strahovi i sl.?

ne iskazujem svoje mišljenje (hoću reći, ja ne znam ), samo me zanima kako je to ona i na osnovu čega zaključila?

[arnaut.a]

uzimanje lijekova je budalaština, samo zdrava ishrana

[arnaut.a]

vitamin b podiže samopouzdanje, stara dobra jajašca svako jutro su prava stvar.. tko kod se osjeca depresivno samo jajasca i ima da gori