Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.07.2006., 21:57   #61
Quote:
blue bird kaže:
Aha ....Buddha je autoritet LOL...i Isusek je autoritet...kako se odlucujes odabrati...mozda da sama malo promislis?
Koliko ja vidim, Buddha još i dan danas ima svoje učenike razasute po cijelom svijetu. Zar to nije znak autoriteta?

Quote:
blue bird kaže:
Aha ....Buddha je autoritet LOL. i zato je u pravu ( to se zove Argumentum ad verecundiam./falicni argument)
EDIT: gdje ti vidiš da sam ja rekao da je Buddha u pravu

Ali to nije ni bitno. Kako ti znaš da je mozak uzrok svijesti?

Quote:
blue bird kaže:
Kao sto ti nemas blage veze o ovoj temi, koliko vidim....mat i fiz i odvojenost od stvarnosti ne bi ni komentirala....
Nisam rekao da su matematika i fizika odvojene od stvarnosti. Samo kažem da predmet razmatranja matematike i fizike ne mora biti ono što ti zoveš stvarnost. Uzmi kao primjer, recimo teoriju skupova.

Zar je tako teško zamislit stvarnost drugačiju od stvarnosti koju kreiraju naša osjetila i mozak?
__________________
You are unattached and formless, the witness of everything -- so be happy.
mramesa is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 22:29   #62
Quote:
blue bird kaže:
Nije tebi budiazam bas nesto o cem malo vise znasi, koliko vidim....
Slažem se. Znam jako malo, ali to je baš i razlog zašto i pitam pitanja na ovoj temi. Ako diskusija ne vodi znanju čemu onda vodi?
__________________
You are unattached and formless, the witness of everything -- so be happy.
mramesa is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 22:31   #63
Quote:
blue bird kaže:
Drago mi je da se slazemo u ovome - ali pazi to je dosta bitna i temeljna postavka budizma...
Mene osobno ne zanima jel' buddhistima bitna ili nije. Ja nisam buddhist i meni to nije bitna postavka. No, ono sto nalazim u vezi unutrasnje duhovne prakse, meditacije, psihologije... mnogo toga, ako ne i vecina, mi se cini sasvim u redu i u tome nalazim veliko nadhanuce i u svojoj du'ovnoj praksi i iskustvu.

Quote:
blue bird kaže:
Nisi mi odgovorio na puno prigovora koja sam postavila.
Pokusao sam odgovoriti na ono sto sam znao...

Quote:
blue bird kaže:
Isto se odnosi na alhohol i opijate....
Pa to bi valjda trebalo biti svakome jasno?! Ne mozes drogiran i pijan meditirati... Te stvari nisu dobre niti za onoga koji ne vjezba nikakvu sabranost uma, a kamo li onome koji ulaze sustavan napor u vjezbanju uma za dublje uvide.

Na koncu bih samo dodao da ja stvarno ne znam puno o stavovima i ucenju Dalai Lame. Moji izvori za poznavanje buddhizma su klasicni tekstovi.
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 23:07   #64
Quote:
nitko i ništa kaže:
Također u suvremeno doba Heidegger na pitanje ''kad ćete napisati jednu etiku'' odgovara na način iz kojeg je jasno da etika nije odvojena od ontologije (i epistemologije pa i ''logike'').
Ne znam kako to ispravno opisati, ali bih se usudio vjerovati da fenomen uvida, izravnog uvida, blijeska sveukupnog znanja o apsolutnoj istini (samskrtski: prajina) upadljivo nedostaje u zapadnim filozofijama. To nije pojedinacna umna spoznaja pojedinog prirodnog nacela, zakona... kao npr. Newtonova jabuka ili Arhimedova "heureka" u kadi punoj vode... govorim o apsolutnoj i konacnoj spoznaji. Mozda grijesim? No, Buddha (uzmimo ga i dalje kao primjer) nije bio samo eticar, niti samo logicar, pa cak niti samo ontolog u zapadnom smislu te rijeci. Filozof koji nesto pretpostavlja, kojem se tako cini vjerovatno, pa tako i naucava... ili sto bi Buddha rekao: mnogi monasi i ucitelji naucavaju o ovom svijetu, ali svi oni plivaju kao ribe unutar mreze misljenja i razmisljanja... nitko se ne oslobadja mreze misli, nitko je ne nadilazi.

Za mene je Buddha prije svega bio prakticni psiholog, experimentator na samom sebi i covjek koji je otkrio put (unutar samoga sebe) kako doci do konacne spoznaje o ustrojstvu svijeta. S obzirom da se ta metoda moze u istim ili slicnim uvjetima uvijek i ponoviti, ona je vrlo znanstveno utemeljena. Ne bih htio omalovaziti Heideggera ili bilo kojeg drugog filozofa, ali nisam primjetio tu kvalitetu kod njih, kao niti ikakvu konkretnu uputu drugim ljudima sto da poduzmu da i oni sami dosegnu njihovu spoznaju (ako takva postoji)... osim naravno umovanja, ili sto bi Buddha rekao, plivanja u mrezi slicnih misli i razmisljanja.

Quote:
nitko i ništa kaže:
Najprije, ne vidim zašto Nietzsche ne bi svoju filosofiju smio smatrati nadmoćnom Buddhinoj.
On moze smatrati sto god hoce, ali ja nisam ubjedjen da je njegova filozofija nadmocnije od one Buddhine. Prije svega sto mi se Nietzsche ne cini uopce primjerom oslobodjena covjek (no, tko sam ja da sudim), pa cak niti mentalno uravnotezenog... Sto se tice njihove smrti, Buddha je sam izabrao svoje trovanje (namjerno uzevsi ponudjenu hranu, iako je znao da je pokvarena), a kada je ono vec nastupilo, voljno je odgadajao svoju fizicku smrt 2 mjeseca dok se nisu skupili svi ucenici. To barem govori o stanju kontrole koju je imao nad fizickim i umnim procesima u svojem tijelu; dok je Nietzsche patio od razlicitih bolesti tijekom cijelog svojeg zivota i stanje mu se samo pogorsavalo.

Evo grmi, pa da ugasim racunalo, nastavit cu kasnije... a odoh i meditirati!
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.07.2006., 20:36   #65
Dodao bih samo da mi se cini... ne znam hocete li se sloziti... da su zapadni filozofi tragali za istinom otvorenih ociju, u vanjskom svijetu; dok su zapadni filozofi za istinom tragali zatvorenih ociju, unutar samih sebe. Stoga imam dojam da je istocna filozofija mnogo dublja, da mnogo bolje i dublje objedinjuje psihologiju, ontologiju, metafiziku, epistemologiju na cjelovitiji i potpuniji nacin; dok je zapadna bolja u logici i socijalnoj teoriji...
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 17:09   #66
Mislim da pitanje ''tko je bolji'' u ovom ili onom obliku ne vodi nikud. Važnije je pitanje ''što se to mene tiče?''
Da malo pokušam obrazložiti. Buddhizam u svojim na Zapadu najpoznatijim oblicima je vrlo raznolik. Znamo da je tibetanski buddhizam usvojio jako puno od predbudističke tradicije Tibeta; isto tako da je zen usvojio jako puno od predbuddhističke tradicije Kine i Japana.
Zašto je to tako - zašto Tibetanci i Kinezi i Japanci nisu jednostavno usvojili buddhizam kakav im je došao iz Indije nego su stvorili neki svoj oblik buddhizma?
I je li to pitanje ekvivalentno pitanju zašto mnogi današnji zapadnjaci (uključujući Fazliju i mene) nalaze mnoge aspekte buddhizma vrlo zanimljivima, ali mnoge i teško prihvatljivima?
Odnosno, možemo li mi tek tako prihvatiti neki nauk koji je nastao u drugo vrijeme na drugom mjestu u drugom duhu i živjeti ga u ovom vremenu? Ili se ipak radi o ''sudaru civilizacija'', pa je na nama da odaberemo hoćemo li tu riječ ''sudar'' shvatiti kao ''sukob'' ili možda kao ''ljubavni sastanak''?
I, ako se odlučimo za drugu opciju, može li se iz tog ljubavnog susreta roditi nešto novo, što će ipak na neki način naslijediti oba ''roditelja''?
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 18:31   #67
Slazem se, ali tu imaju dvije stvari na koje treba obratitit paznju:

Prva da je ta razlicitost kao jedan od osnovnih zakona svemira. Ne postoje 2 iste stvari u svijetu, pa je tako i krscanstvo (barem malo) razlicito u Hrvatskoj nego u Italiji, ili u Brazilu... a kamo li buddhizam u Hrvatskoj i na Tibetu. Sve ima svoju prilagodbu.

Druga je da je zapadni tragalac nesklon ozbiljnom i discipliniranom radu, pa radije bira povrsno (samo teoretsko) upoznavanje. Kao opravdanje za svoje slabosti, on je spremniji buddhizam (ili bilo koju drugu prakticnu filozofsku skolu) mijesati sa svojim stavovima, fantazijama i sl. nego prionuti ozbiljnijem svakodnevnom radu. To je s jedne strane dio te prilagodbe, ali s druge i odraz osobne nespremnosti vecine ljudi za dublju spoznaju.

Tu dolazimo i do pitanja o boljem i losijem. Nazalost, po tom pitanju se ne mogu sloziti sa sugovornicima. Filozofija na zapadu vise nije niti nacin zivota, a niti osoban put. Na zapadu gotovo da vise ne postoje ozbiljne skole filozofskog misljenja, a jos manje ima ljudi koji ozbiljno zive po nacelima tih skola (pa makar ona bila i samo eticka). Osobna spoznaja je upadljivo odsutna u zapdanoj filozofiji, i ona je uvijak bila tradicionalno teoretska disciplina.

Sve to je svodi na znanost koja ustvari ubrzano odumire na zapadu, jer ne moze pruziti zadovoljavajuce odgovore na potrebe ljudi, a njezino mjesto popunjavaju istocni sustavi religije, filozofije, duhovne prakse ili etike... Naravno, sve ce se to uvelike prilagoditi zapadnom nacinu zivota i poimanju, pa cemo imati zapadni buddhizam ili yogu, jednako kao sto je i krscanstvo ustvari zapadni oblik ucenja jedne od zidovskih misticnih skola... Mozda grijesim?
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 21:18   #68
Quote:
Fazlija kaže:
Druga je da je zapadni tragalac nesklon ozbiljnom i discipliniranom radu, pa radije bira povrsno (samo teoretsko) upoznavanje.
To je posljedica konzumerizma i zasigurno prije ljudi nisu imali ovakav problem. Lako je bilo srednjovjekovnom redovniku prihvatiti se čitanja kakvog Aristotelovog djela kad je imao čitave dane za studiranje. Danas će rijetko tko reći „baš ću posuditi Organon danas u knjižnici“ kad ima Wikipediju i slična čuda. U svoj toj industrijskoj brzini izgubili smo sposobnost koncentracije, a za sve očekujemo da će doći servirano.

Quote:
Fazlija kaže:
Filozofija na zapadu vise nije niti nacin zivota, a niti osoban put.
Ima filosofa, zasigurno. Ali manje nego new-agera i kvazi-mistika, nažalost.

Quote:
Fazlija kaže:
Osobna spoznaja je upadljivo odsutna u zapdanoj filozofiji, i ona je uvijak bila tradicionalno teoretska disciplina.
Jok – kako spoznati, a sebe ne uključiti u taj proces? Pa ne raste spoznaja negdje na drvetu, a da je mi je samo ubiremo. Nema filosofije bez angažiranosti. Meni je puno veći neprijatelj osobnoj spoznaji puko slušanje i praćenje učitelja, majstora, svećenika, gurua, imama, rabina itd.
I - filosofija se svoje teoretičnosti nikad ne može riješiti. Ali ipak – filosofiranje nije niti samo teorija, niti samo praksa, niti samo poietika.

Quote:
Fazlija kaže:
Sve to je svodi na znanost koja ustvari ubrzano odumire na zapadu, jer ne moze pruziti zadovoljavajuce odgovore na potrebe ljudi, a njezino mjesto popunjavaju istocni sustavi religije, filozofije, duhovne prakse ili etike...
Znanost uopće ne odumire – želje za nanotehnologijom, genetskim inženjeringom, umjetnom inteligencijom i svim ostalim Stvarima_koje_će_riješiti_sve_naše_probleme(TM) su sve jače. Na istok većina "bježi" zbog toga što je to egzotično i "u modi".
λόγος is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 23:02   #69
@Fazlija

A to da ''osobna spoznaja'' nedostaje u filosofiji je bojim se ipak neka tvoja ''osebujna spoznaja'', to stvarno nema veze.
Gledaj, kao što možeš buddhizam prosuđivati po lošim buddhistima, tako možeš i filosofiju po lošim filosofima. Ali time ne dobivaš ništa.

A sad o prilagodbi. Kako će se ta prilagodba odvijati? Mi imamo pokušaje dijaloga istočnjačke duhovnosti sa kršćanstvom i sa znanošću. Prvo je nemoguće jer s dogmom nema dialoga (dogmu ili prihvaćaš ili ne), ono drugo je zasad prepuno kratkih spojeva (što god Fritjof Capra i Mahariši Maheš Yogi govorili o tome). Kako god, sam dialog nipošto više nije religija i nipošto više nije znanost. Jer takav dijalog mora kad dođe do neslaganja - a nužno dolazi - dovesti do toga da sudionici započnu propitivati vlastite do tad nepropitane pretpostavke. I tad je to filosofski dialog, makar nitko od sudionika nemao diplomu filosofa. Imaš recimo primjer dialoga Krišnamurtija i fizičara Davida Bohma - to je nesumnjivo filosofija i ništa drugo do filosofija. Ali tu ne mislim samo na recimo dialog Dalaj Lame s nekim znanstvenikom. Nego i na to da netko tko bi htio biti buddhist ovdje i sad (recimo ovaj naš mramesa ili bluebird) mora sebi postaviti pitanje npr. otkud to da matematička prirodna znanost daje ispravne rezultate. O tom pitanju Buddha zacijelo nije imao što za reći jer tad i tamo nije bilo matematičke prirodne znanosti. Takva pitanja onda vode pravim filosofskim pitanjima tipa ''što je to priroda'', ''što je to zakon i otkud uopće pravilnost u prirodi'', ''je li matematika samo stvar uma ili ima i neku realnost u prirodi'', ''koji je odnos prirode i uma'' itd. To nisu pitanja koja su filosofska radi Hegela ili Carnapa, nego su pitanja koja misleći čovjek koji bi htio biti buddhist u naše doba neće uspjeti izbjeći.
Tako da vjeruejm da je tvoj pojam filosofije ograničen na jednu akademsku sferu - no ako pogledaš povijest filosofije, onda imaš recimo niz Descartes, Spinoza, Leibniz, pa kasnije Schopenhauer, Kierkegaard, Nietzsche... dakle nesumnjive velikane zapadne filosofije od kojih nijedan nije predavao na sveučilištu. U nekim vremenima filosofija cvate na sveučilištima/akademijama, u nekima drugdje.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 23:22   #70
Quote:
nitko i ništa kaže:
A to da ''osobna spoznaja'' nedostaje u filosofiji je bojim se ipak neka tvoja ''osebujna spoznaja'', to stvarno nema veze.
Filosofska spoznaja je umna spoznaja, dok se u istočnjačkoj duhovnosti - čini mi se - ipak naglašava važnost ne-umne spoznaje (umna se obično smatra inferiornom). Nešto slično i Fazlija piše u jednom postu iznad:

Quote:
Fazlija kaže:
ili sto bi Buddha rekao: mnogi monasi i ucitelji naucavaju o ovom svijetu, ali svi oni plivaju kao ribe unutar mreze misljenja i razmisljanja... nitko se ne oslobadja mreze misli, nitko je ne nadilazi.
Čini mi se da bi to mogao biti veliki kamen spoticanja u nekom budućem dijalogu između predstavnika istočnjačke duhovnosti i zapadnjačke filosofske misli.

Izvinjavam se na upadu na temu, no ovo mi se učinilo značajnim.
Enchantress is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 23:35   #71
Quote:
nitko i ništa kaže:
Schopenhauer nije predavao na sveučilištu
A ona jedna(?) godina u Berlinu kada je držao predavanja na istom sveučilištu i u istom terminu kad i Hegel? Pa mu nitko nije dolazio na predavanja.
λόγος is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 23:39   #72
Quote:
sanjana kaže:
Filosofska spoznaja je umna spoznaja, dok se u istočnjačkoj duhovnosti - čini mi se - ipak naglašava važnost ne-umne spoznaje (umna se obično smatra inferiornom). Nešto slično i Fazlija piše u jednom postu iznad:



Čini mi se da bi to mogao biti veliki kamen spoticanja u nekom budućem dijalogu između predstavnika istočnjačke duhovnosti i zapadnjačke filosofske misli.

Izvinjavam se na upadu na temu, no ovo mi se učinilo značajnim.
Kao da je jasno što znači ''umna spoznaja'' a što ''neumna'', pa da to možemo uzeti za bilo kakav kriterij. Riječ ''um'' se koristi na nekoliko različitih načina, pa bi - da bi to što kažeš imalo neko značenje - valjalo na neki način ukazati na što misliš pod ''um'' a na što pod ''ne-umna spoznaja''. Da bismo znali o čemu pričamo.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 23:41   #73
Quote:
λόγος kaže:
A ona jedna(?) godina u Berlinu kada je držao predavanja na istom sveučilištu i u istom terminu kad i Hegel? Pa mu nitko nije dolazio na predavanja.
A ne znam za to... To doduše objašnjava neke stvari.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 23:52   #74
Možemo li govoriti a da pritom nema uma?
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.07.2006., 23:55   #75
Quote:
nitko i ništa kaže:
Kao da je jasno što znači ''umna spoznaja'' a što ''neumna'', pa da to možemo uzeti za bilo kakav kriterij. Riječ ''um'' se koristi na nekoliko različitih načina, pa bi - da bi to što kažeš imalo neko značenje - valjalo na neki način ukazati na što misliš pod ''um'' a na što pod ''ne-umna spoznaja''. Da bismo znali o čemu pričamo.
Možda sam upotrebila pogrešan naziv, no mislila sam na 'nadilaženje misli' koje je Fazlija spomenuo u svom postu. Um su misli i (zapadnjačka) filosofija se bavi tim svetom, pa bi onda - pretpostavljam - nadilaženje sveta misli (uma) bio 'ne-um'.
Enchantress is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.07.2006., 00:05   #76
Ima u zapadnoj filosofiji vrlo zanimljivih stvari o tišini. No, ukoliko govorimo o buddhizmu kao sustavu govornih iskaza onda on zacijelo nije ne-uman, kamo god da taj sustav želi pokazivati. A i u zapadnoj filosofiji imamo čitav niz mjesta gdje se govorom ukazuje na iskustva koja nadilaze govor (Platon recimo na takvim mjestima redovito prelazi u mitski govor).
Što se tiče meditacije, doista se čini da na Zapadu nemamo prave ekvivalente. Ali tome se nema baš puno toga za pričati. A ako ćemo već pričati o tome, onda bih volio čuti odgovor na ovo pitanje:
Quote:
nitko i ništa kaže:
...zar nije proturječno govoriti o metodi za dosezanje apsoluta? ''Apsolut'' bi trebao biti ''ono ne-uvjetovano'', ''metoda'' s druge strane ''skup uvjeta kojima se nešto dosiže''. ''Metoda za dosizanje apsoluta'' bi onda značila ''uvjeti ne-uvjetovanoga''. Ili?
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.07.2006., 00:21   #77
Quote:
nitko i ništa kaže:
Nego i na to da netko tko bi htio biti buddhist ovdje i sad (recimo ovaj naš mramesa ili bluebird) mora sebi postaviti pitanje npr. otkud to da matematička prirodna znanost daje ispravne rezultate.
Nije mi jasno, zašto si mora postavit to pitanje?

Iz pespektive nekoga tko prakticira ortodoksnu istočnjačku misao, matematička prirodna znanost daje ispravne rezultate na određenom području svoje djelatnosti, jer ona je samo mali dio onoga što se prakticira. Tu nema neke filozofije, nit prilagodbe, niti pitanja, to je samo specijalni slučaj

Naravno, govorim samo iz svojeg iskustva.
__________________
You are unattached and formless, the witness of everything -- so be happy.
mramesa is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.07.2006., 00:31   #78
Quote:
λόγος kaže:
A ona jedna(?) godina u Berlinu kada je držao predavanja na istom sveučilištu i u istom terminu kad i Hegel? Pa mu nitko nije dolazio na predavanja.
Navodno su prvo dolazila dvojica studenata, pa onda niti ta dvojica...

A onda o ne-umnoj spoznaji, intuitivnoj kao bi rekao Nagardjuna. Ne znam hocu li uspjeti to iskazati rijecima, ali kada covjek meditira (neku tehniku, buddhisticku, yoga ili bilo sto drugo) onda on/a prvo koristi svoj um (jel' se tako kaze, ili je razum?). Zamislja nesto ili provodi neku umnu radnju. Npr. prati dogadjaje u svojem umu, tok svijesti. Samo prati, bez interveniranja i uzivljavanja.

U prvo vrijeme ima osjecaj "ja pratim svoje misli". Iako su to njegove vlastite misli ili osjecaji, on ih ipak dozivljava kao vanjske, kao nesto sto njegovo "ja" prati (gleda, svjedoci). No, nakon nekog vremena on nadilazi stanje misli i osjacaja i dolazi u stanje kada "prati" samo postojanje, samo svoje "ja".

Tu je prelomna faza... jer se gubi klasicni i uvrijezeni obrazac da "ja nesto radim (promatram npr.)". Gubi se objekt, a klasicni subjekt (ja) postaje predmetom (objektom) promatranja. Promatranje i promatrac se spajaju u jedno. U toj tocci pocinje nadilazenje vlastitog uma i svih ogranicenih identifikacija kojima je inace opsjednut.

Kako ide dalje ne mogu vise jasno opisati. Ostaje samo promatranje, spoznajna snaga bez subjekta koji ju provodi, ili bolje receno... ona je sama jedini subjekt. Nas um, nas ja-osjecaj, nase postojanje... sve se to "spoznaje" (vidi) kao samo jedan od njezinih objekata. Cudno je za opisati, ali nema vise onoga koji zna, i koji ima odnos prema tom znanju (ja znam da ovo ili ono). Ostaje samo znanje, beskrajna samo-svjedoceca svijest.

Zato su istocni filozofi (ili ako hocete duhovnjaci) tu spoznaju nazvali nad-umnom, intuitivnom... jer se odnosi na stanje u kojem vise nema uma (ili se na zapadu nekako drugacije zove?). U tom stanju postoji samo znanje, ali bez saznavatelja.

Ne znam kako bi smo to nazvali zapadnim pojmovima? Ali tako nesto nisam nasao u zapadnim filozofijama (nisam doduse nista iza Nietzschea procitao na ovamo, mozda je netko u zadnjih 100 godina i o tome pisao?). Kako bilo, takvo iskustvo mi se cini odsutno u gotovo svim zapadnim sustavima, a cak i da ono postoji opisano, ne znam jel' itko opisao i preporucio put meditativne zadubljenosti koji do njega vodi? Tu mislim da je temeljna razlika izmedju istocne i zapadne filozofije.

PS. Gornji opis je vrlo pojednostavljen opis buddhisticke vipassana meditacije, ali nemojte po tome pokusavati doma raditi meditaciju jer je to nepotpuno. Radije se ukljucite u neki buddhisticku (ili yoga) kurs i naucite taj proces ispravno i cjelovito provoditi.
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.07.2006., 01:26   #79
Quote:
Fazlija kaže:
mozda je netko u zadnjih 100 godina i o tome pisao?
Henri Bergson:
"Ona [inteligencija] obilazi oko predmeta, zauzimajući izvana najveći mogući broj stanovišta o tom predmetu, koji privlači k sebi, mjesto da u nj prodre. Ali u samu unutrašnjost života povela bi nas intuicija - hoću reći, instinkt, koji je postao nezainteresiran, svjestan samoga sebe, sposoban da razmišlja o svom predmetu i da ga beskonačno proširuje.
Značajka je inteligencije prirodno nepoimanje života. Instinkt je, naprotiv, odliven po samom obliku života. Dok inteligencija obrađuje sve stvari mehanički, instinkt postupa, ako se može tako reći, organički. Kada bi se svijest koja spava u njemu probudila, okrenula unutra u spoznaju, umjesto da se očituje u akciju, kada bismo ga mi znali pitati, i kada bi on mogao odgovoriti, instinkt bi nam otkrio najintimnije tajne života."


Quote:
Fazlija kaže:
Radije se ukljucite u neki buddhisticku (ili yoga) kurs i naucite taj proces ispravno i cjelovito provoditi.
Gdje ima toga na teritoriju Republike Hrvatske?
λόγος is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.07.2006., 17:21   #80
Quote:
λόγος kaže:
Gdje ima toga na teritoriju Republike Hrvatske?
Treba malo prosetati na internetu, odabrati pravac kojim se mislite baviti. Mozda bi ove stranice bile dobar pocetak za potragu:

Jedna od hrvatskih buddhistickih skupina (zen tradicija):
http://www.budisticki-centar.hr/

Apsolutno najbogatija srbijanska web stranica (theravada tradicija):
http://www.geocities.com/budizam/index.html
- preko njih mozete dobiti podatke o theravada grupama u Hrvatskoj
- imaju relativno informativnu i dobru mailing listu
- graficki malo sirovo, ali sadrzajno odlicno

Jos jedna srbijanska theravada skupina:
http://www.serbian.dhamma.org/

Jedan dobar medjunarodni link:
hhtp://www.buddhanet.net/

Google uvijek stoji na raspolaganju... Meni se osobno najvise svidja tradicija therevada buddhizma (izvoran oblik buddhizma). Domaca izdavacka kuca Demetra d.o.o. (www.demetra.hr) je izdala nekoliko kljucnih naslova o razlicitim tradicijama buddhisticke filozofije. Preporucujem:

Ranobuddhisticka dharma (F.Scerbatski)
- ucenje ranog buddhizma i skole theravada
Buddhisticka logika (F.Scerbatski)
- prikaz buddhisticke logije i filozofije
Koncepcija buddhisticke nirvane (F.Scerbatski)
- prikaz ucenja mahayanske skole madhyamaka
Buddhine besjede (Premur, Kardas)
- izbor iz buddhistickog kanona + neke od mahayanskih sutri
Philosophia Perennis (C.Veljacic)
- zbirka filozofskih eseja, clanaka i razgovora

To je dobra osnova svakom prosjecnom skolovanom ili samoukom filozofu za upucenje u pitanje buddhizma.

Ukoliko nekoga zanimaju drugi nacini meditacije, na slican nacin moze potraziti tantra, yoga, vedanta, jaina, sikh, tao i ostale duhovne skole.
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:45.