Legalizacija marihuane

[Mathasar]

Pogledao sam nekoliko dokumenatraca (kratki, dugi) i malo googlao o rastučoj industriji marihuane u Coloradu (SAD) koji je 1.1.2014. legaliziro i regulirao "rekreativnu marihuanu" i u 2015. ostvario prihod od oko 600mil USD samo kroz poreze, valja spoenuti da je populacija colorada oko 5.5 milijuna stanovnika, i da su poput hrvatske turistički jako razvijeni.
pustimo na ovom pdf-u moralne i medicinske razloge za i protiv, ovo je tema o investiciji, što za one koji bi ušli u takav posao, što za državni proračun i cijelokupno gospodarstvo pogotovo granu turizma i poljoprivrede?

[rama6]

Mathasar kaže:

Pogledao sam nekoliko dokumenatraca (kratki, dugi) i malo googlao o rastučoj industriji marihuane u Coloradu (SAD) koji je 1.1.2014. legaliziro i regulirao "rekreativnu marihuanu" i u 2015. ostvario prihod od oko 600mil USD samo kroz poreze, valja spoenuti da je populacija colorada oko 5.5 milijuna stanovnika, i da su poput hrvatske turistički jako razvijeni.
pustimo na ovom pdf-u moralne i medicinske razloge za i protiv, ovo je tema o investiciji, što za one koji bi ušli u takav posao, što za državni proračun i cijelokupno gospodarstvo pogotovo granu turizma i poljoprivrede?

Nije da sam bas puno istrazivao, ali nisam jos naisao na neku dobru makroekonomsku studiju u ucincima legalizacije. Naravno da bi iz perspektive poreza legalizacija bila pozitivna stvar, ali ako govorimo o gospodarstvu i makroekonomiji, onda je stvar ipak ponesto kompliciranija i sa puno faktora. Recimo, s jedne strane jako puno energije odlazi u suzbijanje, lijecenje, prevenciju, pravosudje, kaznjavanje, dilanje, tamo di se dila nekretnine vrijede manje... kad bi se ta energija usmjerila u nesto konsturktivno, korist za drustvo bi bila promptna.
No isto tako, uporno se zaboravlja kako gopodarstvo u kapitalimz funkcionira. Funkcionira kroz RAST VRIJEDNOSTI. Paradoks je taj da ilegalne supstance kao roba vrijede vise od legalne, i makar te stvari bile izvan sustava, one su kroz sekundarne ucinke indirektno i u BDPu, svaki oblik potraznje potice "vrijednost". Da drugacije oslikam, legalizacijom marihuane pada vrijednost robe i milijarde vrijednosti odlaze u nebo.

Noi vjerujem da bi ukupna gospodarska bilanca legalizacije ipak bila pozitivna, iako ne treba zivjeti u iluziji da bi hrvatska poljoprivreda mogla konkurirati velikim zapadnim firmama koje su po tom pitanju vec miljama ispred.

[JKD01]

Po običaju kako to već biva u RH, mi ćemo biti zadnji u Europi koji ćemo legalizirat marihuanu i proizvodnju iste. Također, proizvodnja će biti izuzezno otežana donošenjem hrpe birokratskih i bespotrebnih propisa, dozvola i pravilnika koje će trebati ispunit prije početka proizvodnje tako da će nas strani proizvođači pregazit i zauzet tržište već prvog dana kad se dozvoli slobodna prodaja u državi. Našim proizvođačima će preostat samo mrvice.

[Mathasar]

JKD01 kaže:

Po običaju kako to već biva u RH, mi ćemo biti zadnji u Europi koji ćemo legalizirat marihuanu i proizvodnju iste. Također, proizvodnja će biti izuzezno otežana donošenjem hrpe birokratskih i bespotrebnih propisa, dozvola i pravilnika koje će trebati ispunit prije početka proizvodnje tako da će nas strani proizvođači pregazit i zauzet tržište već prvog dana kad se dozvoli slobodna prodaja u državi. Našim proizvođačima će preostat samo mrvice.

točno tako, za 15-20 godina kad sve zemlje EU reguliraju proizvodnju i promet, RH će ispasti zadnja zemlja koja će pod direktivom EU to morati legalizirati kako bi tada već razvijena i uhodana tržišta njemačke, poljske, slovenije, mogli proširiti svoje tržište.

rama6, neznam jel si pogledao ovaj drugi video, gdje novinari pitaju lokalnog, ilegalnog dilera kako je legalizacija utjecala na njegov posao, kaže da baš i nije jer on prodaje po 25$ dok je na legalnim mjestima 60$,jer porez je preko 30%... recimo imaš sada švercere cigareta u RH koji se vodi istom ovom računicom... ako sam te dobro shvatio oko sekundarnog učinka na BDP, ti kažešš da se novac svejedno slijeva u proračun kroz druge robe, ali to znaći da ti taj novac oporezuješ samo jednom a mogao bi dvaput, i to drugi put kroz puno veću stopu.
Nisam te razumio oko ovoga s nekretninama da one vrijede tamo gdje se dila manje? vrijede manje ako je sigurnost u kvartu narušena,ali to je drugi par rukava... činjenica je da su cijene nekretnina puno više u ugostiteljskim dijelovima grada-mjesta, jer se tamo zapravo odvija život i samim time odvija protok novca.
Hrvatska poljoprivreda bi dobila novi proizvod, u kojem u svijetu još za sada postoji stručno razvijena proizvodnja tek u par država, samim time mi bi postali pioniri i mogli bi kroz par godina prodavati know how.

[rocker1987]

rama6 kaže:

Nije da sam bas puno istrazivao, ali nisam jos naisao na neku dobru makroekonomsku studiju u ucincima legalizacije. Naravno da bi iz perspektive poreza legalizacija bila pozitivna stvar, ali ako govorimo o gospodarstvu i makroekonomiji, onda je stvar ipak ponesto kompliciranija i sa puno faktora. Recimo, s jedne strane jako puno energije odlazi u suzbijanje, lijecenje, prevenciju, pravosudje, kaznjavanje, dilanje, tamo di se dila nekretnine vrijede manje... kad bi se ta energija usmjerila u nesto konsturktivno, korist za drustvo bi bila promptna.
No isto tako, uporno se zaboravlja kako gopodarstvo u kapitalimz funkcionira. Funkcionira kroz RAST VRIJEDNOSTI. Paradoks je taj da ilegalne supstance kao roba vrijede vise od legalne, i makar te stvari bile izvan sustava, one su kroz sekundarne ucinke indirektno i u BDPu, svaki oblik potraznje potice "vrijednost". Da drugacije oslikam, legalizacijom marihuane pada vrijednost robe i milijarde vrijednosti odlaze u nebo.

Noi vjerujem da bi ukupna gospodarska bilanca legalizacije ipak bila pozitivna, iako ne treba zivjeti u iluziji da bi hrvatska poljoprivreda mogla konkurirati velikim zapadnim firmama koje su po tom pitanju vec miljama ispred.

Stvarno imaš problem sa shvaćam ekonomije.

Liječenje i prevencija u slučaju marihuane? Nikakvo, u odnosu na duhan. Liječenje od čega? Marihuana ne izaziva ovisnost, duhan da.

Zašto je paradoks da ilegalne stvari koštaju više nego legalne? Paradoks bi bio obrnut. U ilegalnom biznisu moraš uračunati rizik, gubitak količine od strane države, ilegalne provizije prodavačima, itd... kod legalnom biznisa je input nekoliko puta manji, jer je i nabavka repromaterijala jeftinija.

Milijarde "gubitka" se ne bi ni osjetile, jer bi bilo količine. Nije bitna količina novca, nego njegov "protok".

Je li državi bolje imati 100 milijardi i da se okrene jednom u sustavu, ili imati 50 milijardi i da se okrene 4 puta u sustavu? Slobodno izračunaj korist.

[rama6]

rocker1987 kaže:

Stvarno imaš problem sa shvaćam ekonomije.

Liječenje i prevencija u slučaju marihuane? Nikakvo, u odnosu na duhan. Liječenje od čega? Marihuana ne izaziva ovisnost, duhan da.

Zašto je paradoks da ilegalne stvari koštaju više nego legalne? Paradoks bi bio obrnut. U ilegalnom biznisu moraš uračunati rizik, gubitak količine od strane države, ilegalne provizije prodavačima, itd... kod legalnom biznisa je input nekoliko puta manji, jer je i nabavka repromaterijala jeftinija.

Milijarde "gubitka" se ne bi ni osjetile, jer bi bilo količine. Nije bitna količina novca, nego njegov "protok".

Je li državi bolje imati 100 milijardi i da se okrene jednom u sustavu, ili imati 50 milijardi i da se okrene 4 puta u sustavu? Slobodno izračunaj korist.

Ti se opet bahatis na forumu, bez da ista argumentiras. Predlazem da malo podignes razinu komunikacije. Razumijem ekonomiju, budi bez brige. Napisao sam da nisam naisao na dobru makroekomsku studiju o ucincima legalizacije. Nabrajao sam stvari kao primjer pro/contra, ovo je totalno pogresno mjesto za nacinjanje teme o ovisnosti o marihuani. Ako ti je lakse, zaboravi da sam napisao to sa lijecenjem, nebitno.
Napisao sam da je paradoks da su i stvari koje se trguju ilegalno zapravo ocrtane u BDPu. Napisao sam da ako padne vrijednost marihuane, da i gispodarstvo gubi vrijednost. O elasticnosti ponude i potraznje, odnosno koliko bi narasla potraznja zbog nize cijene, mozemo samo spekulirati, ne bih automatski pretpostavio da ce narasti kolicinska potraznja. Ako se ne slazes - argumentiraj a ne pametuj bez argumenata.
I uopce ne kuzim s kim se ti svadjas, napisao sam "vjerujem da bi ukupna gospodarska bilanca legalizacije ipak bila pozitivna", se ti slazes ili se ne slazes?

[rocker1987]

Slažem se, ali mi nije jasno kako ne razumiješ da se i trgovina na crno iliti siva ekonomija, ne može vidjeti u bdp-u?

U Hrvatskoj ti je siva ekonomija, po procjenama nekog većeg tijela, nisam siguran tko to radi, MMF, Svjetska banka ili netko treći, pazi sad, službeno, bila 25-30%, prije cca 3-4 godine.

Stvarno je teško objašnjavati početne ekonomske zakonitosti, a ja ti nisam školovan za ekonomista, pa eto... jer ti nekad zabrazdiš stvarno na onim esencijalnim glupostima.

[rama6]

rocker1987 kaže:

Slažem se, ali mi nije jasno kako ne razumiješ da se i trgovina na crno iliti siva ekonomija, ne može vidjeti u bdp-u?

Napisao sam da je i trgovina drogom "kroz sekundarne ucinke INDIREKTNO i u BDP-u". Ovo je pogresno mjesto da ti dajem lekciju o BDP-u, ali mucni malo glavom i shvatit ces da citav ciklus koji je povezan sa crnom ili sivom ekonomijom itekako ima ucinak na BDP. Ako ne kroz primarne onda barem sekundarne ucinke. Ali ako netko zeli drogu, digne kredit, netko dobije kamate, junkie s tom lovom plati taksi do dilera, dierlu da lovu, ta lova prodje kroz desetine od kojih svatko uzme marzu koju djelomicno i legalno potrosi, pa onda taj novac zavrsi u kartelu koji zaspoljava ljude da beru koku i rade u laoratorijima, kupuju mikrosokope i centrifuge, grade zgrade, podmornice za svercanje... fakat i dalje tvrdis da se crna/siva ekonomija ne vidi u BDP-u?
Naravno, ako bi se na "shadow economy" totalno ukljucilo u racunjanje BDPa onda bi rezultat bio prilicno radikalan, ali tvrditi da siva ekonomija nema sekundarne uncinke na BDP je jednostavno pogresno, makar zbog same cinjenice da i siva ekonomija ostavlja kakav takav footprint iza sebe buduci velika ULICNA vrijednost ilegalne robe za sobom povlaci i neke legalne procese.

U Hrvatskoj ti je siva ekonomija, po procjenama nekog većeg tijela, nisam siguran tko to radi, MMF, Svjetska banka ili netko treći, pazi sad, službeno, bila 25-30%, prije cca 3-4 godine.

Naravno. Ali sto bi dobio time da sivu ekonomiju jednostanvo prekrizis iz naseg gospodarstva/BDP-a? Dobio bi prilicno iskrivljenu brojku koja mozda ima neku statisticku ili proracunsku ali ne i veliku prakticnu vrijednost. Ta siva ekonomija je ekonomija, samo izvan sluzbenog sustava. Ako ti automehanicar popravi auto i podigne mu vrijednost, ta vrijednost je tu iako ti mehanicar nije izdao racun. Koji bi bio smisao gurati sve ucinke te sive ekonomije izvan gospodarstva i pravit se da nisu "vidljivi"? U gospodarstvu je itekako je vidljivo jel auto pokvaren ili ispravan jer je on kroz popravak porastao sa 2K EUR na 10K EUR LEGALNE vrijednosti. Bitno je dakle koliko nesto trzisno vrijedi a ne samo koliko je iz perspektive porezne uprave bitno da vrijedi.

Stvarno je teško objašnjavati početne ekonomske zakonitosti, a ja ti nisam školovan za ekonomista...

Da, vidim da nisi skolovan za ekomonista, samo malo se previse pravis da razumijes i pametujes drugima oko gospodarskih tema, pa se ispostavi da si samo svadljiv. Fakat ne kuzim koju korist imas od takvog svadljivog tona? Ako mislis da nesto nisi razumio sugovornika, slobodno priupitaj pa cemo razjasniti. Nema potrebe napadati ga da nema pojma samo zato sto nisi shvatio sto pise.

Da ne ponavljam ono sto su i skolovaniji od mene vec utvrdili:

http://www.investopedia.com/articles...ffects-gdp.asp

http://nationalinterest.org/blog/the...accurate-10936

[rocker1987]

Ti si sad samo obrazložio ono što sam ja napisao.

Jebiga, sve ima utjecaj, samo mislim da si malo krivo shvatio da će netko na račun sive ekonomije dobiti kredit. Tu i tamo netko hoće, ali... kroz realnu ekonomiju se pere lova od sive ekonomije.

Znači, radnik koji prima 5000 na račun i 3000 na crno, recimo, digne kredit i time praktički pere lovu koju je zaradio na crno. Tako i diler može, ako ima legalan posao, samo mu treba vrhunska plaća, ali i to se da srediti uz malo mašte.

[rama6]

rocker1987 kaže:

Ti si sad samo obrazložio ono što sam ja napisao.

Napisao si: "ali mi nije jasno kako ne razumiješ da se i trgovina na crno iliti siva ekonomija, ne može vidjeti u bdp-u". Prije bih rekao da sam demantirao ono sto si ti napisao a ne obrazlozio.

Jebiga, sve ima utjecaj, samo mislim da si malo krivo shvatio da će netko na račun sive ekonomije dobiti kredit. Tu i tamo netko hoće, ali... kroz realnu ekonomiju se pere lova od sive ekonomije.

Ma kredit ili ne - nebitno. Bitno je da je nastala potraznja koja generira vriujednost novca. Uvijek iza toga stoji neki oblik duga, bitno je da postoji realna potraznja jer ona ce generirat i vrijednost.

Znači, radnik koji prima 5000 na račun i 3000 na crno, recimo, digne kredit i time praktički pere lovu koju je zaradio na crno. Tako i diler može, ako ima legalan posao, samo mu treba vrhunska plaća, ali i to se da srediti uz malo mašte.

Ne, nisam to rekao. Primio si se tog kredita a on je bio samo primjer. Opran ili ne, novac ima svoju vrijednost. Isto kao sto i ekonomija, siva ili ne, ima svoju vrijednost. Pranje novca uopce nije tema, govorimo o utjecaju crne ili sive ekonomije na citavo gospodarstvo, pa makar i na samo onaj sluzebni dio (BDP). Ponavljam jos jednom - u krivu si ako tvrdis da se trgovina na crno ili sivo ne vidi u BDP-u, jednostavno nije tocno. Ako ja nacrtam neko remek djelo i prodam ga na crnom trzistu nekom milijarderu, iako drzava u toj direktnoj transakciji nije omastila brk, cinjenica je transakcijom odredjena vrijednost te slike i da je vrijednost godposarstva narasla za vrijednost te slike.
Kredit sam spomenuo zato sto je to nacin na koji se generira novac. Cak i ako lik nije zbog te slik eusao u banku i digao kredit, on je kroz svoju potraznju povukao citav proces generiranja koji u nekoj krajnjoj instanci pocinje kreiranjem novca koji prati vrijednost potraznje (trzista, gospodarstva). Zaboravi pranje novca, nebitno za ovu temu. Jel se sad razumijemo?

[rocker1987]

rama6 kaže:

Napisao si: "ali mi nije jasno kako ne razumiješ da se i trgovina na crno iliti siva ekonomija, ne može vidjeti u bdp-u". Prije bih rekao da sam demantirao ono sto si ti napisao a ne obrazlozio.

Onda kod mene greška, trebalo je pisati "može vidjeti u bdp-u", jer sam odgovarao na tvoj post u kojem pišeš ovo: "Paradoks je taj da ilegalne supstance kao roba vrijede vise od legalne, i makar te stvari bile izvan sustava, one su kroz sekundarne ucinke indirektno i u BDPu, svaki oblik potraznje potice "vrijednost""

Sve se vidi u bdp-u, ako se računa kako treba.

Ma kredit ili ne - nebitno. Bitno je da je nastala potraznja koja generira vriujednost novca. Uvijek iza toga stoji neki oblik duga, bitno je da postoji realna potraznja jer ona ce generirat i vrijednost.

Složio bi se.

Ne, nisam to rekao. Primio si se tog kredita a on je bio samo primjer. Opran ili ne, novac ima svoju vrijednost. Isto kao sto i ekonomija, siva ili ne, ima svoju vrijednost. Pranje novca uopce nije tema, govorimo o utjecaju crne ili sive ekonomije na citavo gospodarstvo, pa makar i na samo onaj sluzebni dio (BDP). Ponavljam jos jednom - u krivu si ako tvrdis da se trgovina na crno ili sivo ne vidi u BDP-u, jednostavno nije tocno. Ako ja nacrtam neko remek djelo i prodam ga na crnom trzistu nekom milijarderu, iako drzava u toj direktnoj transakciji nije omastila brk, cinjenica je transakcijom odredjena vrijednost te slike i da je vrijednost godposarstva narasla za vrijednost te slike.
Kredit sam spomenuo zato sto je to nacin na koji se generira novac. Cak i ako lik nije zbog te slik eusao u banku i digao kredit, on je kroz svoju potraznju povukao citav proces generiranja koji u nekoj krajnjoj instanci pocinje kreiranjem novca koji prati vrijednost potraznje (trzista, gospodarstva). Zaboravi pranje novca, nebitno za ovu temu. Jel se sad razumijemo?

Napravio sam grešku u tekstu, zato je i nastao sav ovaj tekst.

Isto kao o ovoj temi, može se pričati i o legalizaciji prostitucije.

[Mathasar]

definitivno da se na isti ovaj način može pričati i o prostituciji, samo što je to u mnogim državama legalno i regulirano i tu ne postoji nekakav prostor za inovativnost i razvoj cijelokupne industrije kao kod marihuane, kod koje bi se legalizacijom stvorili preduvjeti za rast mnogih drugih sektora gospodarstva, i na kraju krajeva izvoz same tehnologije proizvodnje u budućnosti... što se tiće sive ekonomije, i novaca zarađenih u njoj, stvar je da taj novac kao i da ne postoji jer ga se nemože uložiti u legalni opticaj, uzet ću krajnji primjer pabla escobara koji je imao u kešu navodno 30 milijardi USD i bio tada jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, ali ih nije mogao kako se to kaže oploditi. da ponovim o moralnim dilemama možemo negdje drugdje, samo vam želim dočarati da je to mrtvi kapital.
a u sivu ekonomiju, recimo ulaze i OPG (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) koja recimo nisu u sustavu PDVa ali ostvaruju prihode iako ih se indirektno oporezuje kroz kupnju repromaterijala, gnojiva, nafte i sl...
ovom temom želim reći da bi reguliranjem proizvodnje i prodaje marihuane sigurno indirektno samo porezna uprava zaradila nekoliko milijardi usd i da bi nezaposlenost pala, te da bi samim time povečali BDP za nekoliko postotaka...

[rama6]

rocker1987 kaže:

Napravio sam grešku u tekstu, zato je i nastao sav ovaj tekst.

Isto kao o ovoj temi, može se pričati i o legalizaciji prostitucije.

Ma lako za greksu u tekstu, svima se desi. Ali problem je sto ti iz cista mira urpono pokusavas uci u konflikt pa zapocinjes obracanje sa izjavama tipa "Stvarno imaš problem sa shvaćam ekonomije" (nije ti prvi put), valjda misleci da ces tako zapoceti konstruktivnu diskusiju. Ma cak i da sam bio u krivu, ne znam zasto zelis voditi rasprave na tom nivou? Zar ne mozemo lijepo kulturno razgovarati bez nekog nadmetanja ili nepotrebne arogancije. Ne moramo se oko svega slagati, ali daj da barem kulturno pricamo. Nema potrebe nabijati tenzije bez razloga.

BTW, naravno, isto i za prostituciju, iako je glavni problem neregulirane prostitucije vjerojatno trgovina ljudima.

[rama6]

Mathasar kaže:

ovom temom želim reći da bi reguliranjem proizvodnje i prodaje marihuane sigurno indirektno samo porezna uprava zaradila nekoliko milijardi usd i da bi nezaposlenost pala, te da bi samim time povečali BDP za nekoliko postotaka...

Da, PU bi nesto uprihodila, ali pitanje je jel to uopce dobro ili lose .
Ako govorimo o gospodarstvu u kapitalizmu (a govorimo), nije toliko bitno koliko drzava uprihodi nego koliko s vrijednosti stvori. Drzava naplati pa preraspodjeli sukladno raznim interesima, ali bez da sama direktno stvori vrijednost, to joj niti nije zadaca.

Za nezaposlenost nisam siguran kako bi to izgledalo jer znam sta se zbiva u SADu i znam da su veliki vec zapisali startne pozicije. To ce postat commodity kao i gomila drugih stvari, pa se se desit isto sta i sa ruzmarinom. Moci ces ga sam hipsterski uzgajat doma ili ces ga kupit od Nestlea. Bit ce naravno i domace proizvodnje ali ne vidim zasto bi to bilo nesto znacajnog volumena.

BDP - kao sto rekoh, ako gledamo neki realni BDP (ne onaj sluzbeni), samo bi doslo do statistickog poboljsanja jer bi dio sive/crne ekonomije preko noci prikazao u sluzebnom BDPu, bez da zaista imas neko realno poboljsanje. Ako gledas zbroj svih vrijednosti, vjerojatno ne bi bilo neke znacajne razlike od marihuane, ali ni stete.

Ja glavnu korist prednost vidim u indirektnoj koristi, trosenje energije na nepotrebne stvari. Ono sto sam prije naveo.

[aljehin]

Bacio sam malo prste na gugl.

Applying the marijuana impact model to
Colorado, it was found that each dollar spent
on retail marijuana generates $2.40 in state
output. This compares favorably with general
retail trade, which yields $1.88 per dollar. The
more traditional (and sometimes subsidized)
mining sector generates $1.79 per dollar.
General manufacturing generates $1.94 per
dollar, and casinos generate just $1.73 per
dollar of spending. Other industries have lower
output yields because their inputs are sourced
from outside of the state, or because the
profits are remitted to corporate owners that
exist primarily outside of the state as well.

http://www.mjpolicygroup.com/pubs/MP...rado-Final.pdf

Prije 15 godina sam se smijao ekipi koja je tvrdila da bi legalizacija donijela ekonomsku korist.
Danas vidim da ćemo uvoziti tu kulturu kroz par godina a nekad smo je sijali iz drugih ciljeva.
Ne vidim zašto se ne bi legalizirala obzirom da u odnosu na alkohol i duhan ima daleko manje štetne posljedice po društvo.
Ako se ne varam nekad je većina marihuane stizala iz Albanije i netko je tamo stvarao milijarde eura.

[aljehin]

Također, tržište vina na globalnoj razini iznosi cca 30 MLRD$ po OIV-u, dok se npr. u Bloombergovom članku spominje novinarska brojka od 50 MLRD$ samo u US za devet godina (po meni pretjerana).