Plazma ili LCD, za što se odlučiti?
U svijetu tankih TV prijamnika za prevlast se bore dvije tehnologije - plazma i LCD. Svaka od njih ima svoje prednosti i mane, a namjeravate li u skorije vrijeme opremiti svoj dnevni boravak jednim od ovih uređaja, nadamo se da će vam čitanje ovog teksta pomoći u odluci za što se odlučiti
Prvi monokromatski plazma ekran napravljen je još 1964, no tek 1995. izumljena je tehnologija koja omogućuje izradu plazma ekrana u boji. Povijest LCD zaslona seže jednako daleko u prošlost - prvi eksperimenti s ekranima od tekućih kristala počeli su 1960, a 1968. napravljen je prvi funkcionalni LCD zaslon.
Plazma ekrani sastoje se od stotina tisuća minijaturnih ćelija ispunjenih plemenitim plinovima (ksenon i neon), zatvorenih između dvije staklene ploče. Između staklenih ploča nalaze se i elektrode koje ioniziraju plin u ćelijama i na taj način stvaraju sliku. Kada se kroz elektrode pusti struja, dolazi do brzog kretanja nabijenih čestica u ćelijama koje stimuliraju atome plemenitih plinova na ispuštanje UV zraka. UV zrake tada osvjetljuju fosfor koji emitira crvenu, zelenu ili plavu svjetlost. Naime, svaki piksel plazma TV prijamnika sastoji se od tri subpiksela (crvenog, plavog i zelenog), što mu omogućuje emitiranje cijelog vidljivog spektra boja.
To je ptica, to je avion... To je savršena slika na mom LCD ili plazma televizijskom ekranu
LCD ekrani umjesto plinova za generiranje slike koriste tekuće kristale. Budući da kristali sami po sebi ne proizvode dovoljno svjetlosti za jasnu sliku, LCD ekranima potreban je dodatan izvor svjetlosti za osvjetljavanje piksela. I kod LCD zaslona svaki se piksel sastoji od tri subpiksela (crvenog, plavog i zelenog) pomoću kojih se emitiraju različite boje.
Kao što smo već rekli, svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti i mane, a za koju se odlučiti pri kupovini luksuznog TV prijamnika najviše ovisi o osobnim sklonostima.
Veličina
Premda se gotovo svaki dan može pročitati priča o još jednom LCD zaslonu rekordne veličine, plazma TV prijamnici još uvijek dominiraju na ovom polju. Ponuda velikih plazma ekrana još uvijek puno bogatija od onih zasnovanih na LCD tehnologiji, u što ćete se i sami uvjeriti odlučite li se na kupovinu ove vrste uređaja.
Kut gledanja
Televizori s ekranima od tekućih kristala sve su češći izbor filmofila i ostalih zaljubljenika u televizijske programe
LCD ekrani pate od problema s uskim kutom gledanja, no u novim generacijama uređaja ovaj je problem sve manje izražen. Što ovo konkretno znači? Dok plazma TV prijamnik možete gledati praktički iz bilo kojeg kuta sobe bez problema s kvalitetom slike, gledanje LCD televizije pod kutom većim od 170 stupnjeva kvaliteta slike naglo se pogoršava. Vjerojatno ste i sami iskusili taj problem kad ste pokušali vidjeti što se događa na ekranu laptopa nekoga tko sjedi pored vas, što vam vjerojatno nije uspjelo sve dok se niste postavili u položaj iz kojeg gledate zaslon pod manjim kutom.
Memorijski efekt
Premda se ne radi o velikom problemu, spominjemo ga jer od njega pate samo plazma ekrani. Naime, kada se ovakvom ekranu duže vrijeme prikazuje statična slika, pikseli imaju tendenciju ovo 'zapamtiti', tako da obrisi iste slike ostaju na ekranu. Noviji plazma TV prijamnici imaju 'white flash' funkciju koja ispravlja ovaj problem.
Jedan od najvećih plazma televizora na svijetu – 102 inča = 259,08 centimetara
Pokretne slike
LCD ekrani nešto su tromiji i imaju problema s prikazivanjem brzih promjena slike. Prilikom brzih pokreta, na slici dolazi do efekta 'ghostinga', tj. obrisa predmeta koji se brzo miče. U novim modelima ovaj je problem sve manje izražen.
Mrtvi pikseli
Plazma i LCD ekrani pate od problema s mrtvim pikselima. Mrtvi pikseli ne mijenjaju boju kada im elektronika TV prijamnika to naloži, već cijelo vrijeme emitiraju istu boju, zbog čega izgledaju kao sitne točke na zaslonu. Kupite li uređaj poznatije marke, veća je vjerojatnost da nećete imati problema s mrtvim pikselima.
LCD ili plazma ekrani? Što se kompaktnosti tiče obje tehnologije se odlično uklapaju u svaki dnevni boravak
Kvaliteta slike
LCD ekrani imaju oštru sliku i žive boje, dok su na plazmi boje nešto vjernije. U veoma svijetlim prostorima kvaliteta slike na LCD ekranima bit će nešto bolja od one na plazmi. Crna boja na LCD ekranima više podsjeća na tamnosivu, dok je plazma u stanju prikazati 'pravu' crnu. Na kraju, kontrast na plazma ekranu bolji je od onog koji se može postići na LCD-u.
Životni vijek
Unatoč uvriježenom mišljenju da plazma TV prijamnici imaju kratak životni vijek, ovo baš nije potpuna istina. Jeftiniji modeli deklarirani su na 30.000 sati rada (gledate li TV svaki dan 10 sati, ovaj uređaj potrajat će vam osam godina), dok oni skuplji i kvalitetniji mogu raditi 60.000 sati. Sličan životni vijek imaju i LCD zasloni.
Cijene i isplativost
Premda na tržištu trenutno postoji veći izbor plazma TV prijamnika, uređaji zasnovani na LCD tehnologiji vrlo brzo ih dostižu (pa i prestižu), kako po veličinama, tako i po cijeni. LCD televizore dalekoistočnih proizvođača dijagonale 30 inča moguće je nabaviti po cijeni manjoj od 1.000 eura. Cijena 42-inčnog plazma televizora uglavnom se kreće oko 1.500 eura.
PREUZETO SA:
http://www.tportal.hr/tehnologija/mixer/fset.html
Linearni mod
