Quote:
Noirotic kaže:
Napuštanje je bitna stavka u Sartreovom egzistecijalizmu, napuštanje od Boga daje nam izbor da uzmemo sudbinu u vlastite ruke. Predefinirana svrha ukida slobodu (kako kaže Pezhetairos bit nije zadana unaprijed - egzistencija prije esencije), ćovjek je slobodan jer nema svrhu ali ima mogućnost osvrhoviti život. Napuštanje uvijek nosi sa sobom otuđenje, to je nužno osjetiti i prevladati kako bi spoznali slobodu i mogli djelovati u svijetu. Nedavno mi je palo na pamet kako se u zadnje vrijeme popularni filmovi vrte oko protagonista koji su odabrani (chosen ones). Baš me interesira kako bi Sartre gledao na to jer svima njima je bit prije egzistencije, oni su poput njegove tabakere, neslobodni, unaprijed određeni, mogli bi reći "neživi" karakteri. A upravo s njima se publika poistovjećuje i divi im se, kao da teže takvoj neslobodi jer biti slobodan je teško... kao čitati Bitak i ništo  |
Po mom mišljenju pravi egzistencijalizam (na razini filozofije) ipak dolazi sa Sørenom Kierkegaardom, kao i iz Nietzscheovog nihilizma. Na tragu kantovog imanentnog trascedentnog uma kao jedinog kriterija stvarnosti, oni su samo završili ono što je počeo Decartes, a to je svođenje i objektivne stvarnosti na razinu subjekta, odnosno pojedinca. Boga, ako postoji, moramo tražiti prvenstveno u čovjeku, ili još bolje, kroz čovjeka, jer se samo u njemu može naći odgovor.
Naravno, premda Kierkegaard pripada teističkom egzistencijalizmu, za razliku od Sartra ili Camusa, krajnji domet njegove filozofije je negiranje crkve kao zajednice koja može predstavljati vjeru, i, u krajnjem slučaju, suprotnost tomističkom dualnom shvaćanju religije. Čovjek postaje Bog, a "Bog je mrtav".
Za razliku od njih Sartr i Caumus su, po meni, više odraz vremena u kojem su živjeli, nego neke posebne filozofije. Za njih je život napor, a ne onaj pozitivni nemir, sumnja i usamljenost kao kod Kierkegaarda. To je nešto na što čovjek nije u mogućnosti utjecati i razumjeti (bačenost u svijet). Ja ih shvaćam kao filozofski vrhunac materjalizma (imanentnosti).
Linearni mod
