Razgraničenje između Hrvatske i Slovenije

[Bodul2a]

Bodul2a kaže:

Ma to je poznato. Meni nije bilo poznato da prirodni tok Dragonje nakon Sečovlja ne skreće prema moru (Slovenci to nazivaju Kanal Dragonja), nego na pola zatrpanim Kanalom sv. Jerneja do uzvišenja na piranskoj strani Vale.
Da je u pitanju prvo, Solane bi bile u Sloveniji, jer se nalaze sjeverno od "Kanala Dragonja". Po drugome su u Hrvatskoj.

alpha200 kaže:

Bodul2a evo ti karte pa gledaj.
http://mapire.eu/en/
Second Military Survey (1806-1869)
Third Military Survey (1869-1887)

Puno hvala na ovom linku, tu su i karte iz puno ranijih vremena.

Najvažnije, prirodni tok Dragonje ide od GP Plovanja do mosta u Secovlju (to Slovenci nazivaju Stara Dragonja), te ispod mosta južno od solana prema moru (to Slovenci nazivaju Kanal Dragonja).
Kanali sv. Odorika i sv. Bartolomeja (slovenski Jerneja) su građeni s obje strane delte Dragonje i nacrtani su u svim starim kartama, koje sam pogledao osim karte 1.
Na linku postoje tri karte Europe:

1. Europe (XVIII. century) - The First Military Survey
2. Europe (around 1850) - Second Military Survey (1806-1869)
3. Europe (1850-1890) - The Third Military Survey (1869-1887)

Prvu kartu iz 18. stoljeća, koja izgleda ne sadrži podatke za taj dio,
Slovenci su nadopunili najnovijim podatcima s falsificiranim toponimima kao što su Dragonja umjesto Kanal sv. Odorika, Stara Dragonja, i kanal Dragonja umjesto Dragonja. Ucrtana je granica na Kanalu Sv. Odorika, te ZL Portorož (iz 18. stoljeća ). Tako su toponimi na toj karti "moderniji" od toponima na novijim kartama 2 i 3.
http://mapire.eu/en/map/europe_XVIII...8030.633480893
Na karti 2 Europe (around 1850)
http://mapire.eu/en/map/europe_1850/...9322.825137246
se cijela Vala zove "Valle delle Rose (Portorož - Porto Rose ne postoji). Vrh Vale se zove se Valle di Sizziole (zaljev Sečovlje kao u mojem Atlasu).
Solana se prostire između obje obale (oba obalna kanala), a Dragonja je dijeli otprilike popola.
Treća karta se od druge razlikuje samo u imenu zaljeva - Vallone di Pirano, nosi današnje slovensko ime. Vrh vale je V. Sizziole
http://mapire.eu/en/map/europe_1850-...10080.91523168

Ušće Dragonje je delta u kojoj Dragonja prolazi otprilike sredinom (Slovenci taj dio nazivaju Kanal Dragonja.
S naše južne strane delte je Kanal sv. Odorika, a sa slovenske sjeverne Kanal sv. Bartolomeja (Slovenci ga nazivaju Kanal sv. Jerneja).
Kako je granica na Dragonji, to su solane u Sloveniji, a zračna luka Portorož i južni dio delte u Hrvatskoj. U davnini je solana bila na obje obale Dragonje - danas je samo na sjevernoj - južna je prilično neuređena (naravno osim ZL Portorož).
I najvažnije, ishodišna točka važna za podjelu zaljeva je ušće Dragonje (ono što Slovenija naziva Kanal Dragonja). Ta dijeli deltu u omjeru otprilike 3 : 1 u našu korist. Sjeverna obala Dragonje kod ušća je za oko 300 m dulja od južne. Ne znam kako to utječe na određivanje kuta pod kojim polazi crta sredine.

[Cuka]

swap kaže:

Hrvatski hidrografski zavod ima pomorske karte i priobalje, ali je Geodetska uprava pokrenula mapu sa rijecnicima i kartama s toponima
http://www.dgu.hr/poslovne-informaci...kih-imena.html
tu ima nesto hrv/itl imena u Istri,


ali postoji i Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) u kojima je jedan subjekt geoportala i
Registar geografskih imena

http://geoportal.nipp.hr/hr/applicat...fskih%20imena*

HHI je prije bio vojna ustanova i otišli jesu i to skoro preko noći ali more toga i dokumentacije je ostalo pa tako i razne mape i karte koje su koristili a mislim da im je puno toga na mikrofilmovima. Ma mislim da ima svega samo treba sistematski potražit

Sjećam se početaka ove teme tamo još 2009. a možda i ranije kad smo neki od nas na toj temi pokušavali ući u trag raznim dokumentima koje smo svaki na svoj način nalazili a neki i dostavljali nadležnima. Međusobno smo surađivali pa čak i web-blog u pokušaju otvorili 2009. i tamo stavili neke stvari...................ma evo bacite oko https://sites.google.com/site/hrtorp.../recentChanges i bilo je toga puno više ali tko zna gdje je nestalo u bespućima interneta jer je moguće stavljeno kao neki link. Ovi su tada bili isto jaki i imaju vrhunslkih tekstova http://pretenzije.blogspot.hr/

Trudili smo se maksimalno i dovijali se na razne načine za dobavit razne dokumente pa je tako jedan kolega bog zna kojim kanalima dobavio službeni list SFRJ sa raznim zakonima i propisima a nas je tada najviše zanimao Zakon o pomorskoj i unutarnjoj polovidbi iz 1977. Istina na ćirilici ali poslužio je

Kad polako vrtim film unatrag teško da ćemo se mi sad sjetit nečeg stvarno novog a da to već nekome nije palo na pamet i da to nije na neki način "pokriveno". Naravno da ne treba odustajat jer vrag ne spava i osobno mislim da stvari na kopnu negdje baš nisu kristalno jasne.

Neke kolege se tada u direktnim kontaktima sa ministrima, jakim političarima i stručnjacima objašnjavali i davali dokumente i ideje a jedan je čak održao jednom i malo "predavanje" nekim zainteresiranim dok su se neki imali prilike susretat se sa našim uvaženim pravnim umovima te problematike i akademicima.

Pouzdano smo znali da nas se u to doba jako pažljivo čitalo od strane samog vrha politike, struke i medija jer smo ne jednom nalazili po tiskovinama i portalima doslovne rećenice kopirane od nekoga od nas ili pak izgovorene iz usta nekih javnih osoba.

Na pokušaju bloga imate Memorandum o piranskom zaljevu iz 1993. godine i puno toga će vam bit jasnije.

Na žalost pristali smo na AS a sad na sreću iz njega izašl.

Ovo sam ja napisao onako za svoju dušu ono došlo mi.

[swap]

Hvala Cuka,

strucnjaci za pomorske granice iz Hidrografskog instituta,
i pravnog fakuleta u Splitu napisali su 2010. godine zbirni rad o tom problemu. U radu su i razne karte.

Dr.sc. ZVONKO GRŽETIĆ* Prof.dr.sc. VESNA BARIĆ PUNDA** VALERIJA FILIPOVIĆ, dipl.ing.***
"O GRANICAMA U SJEVERNOM JADRANU" (1948.-2009.)

apstrakt

Morske granice mogu biti granice pojedinih morskih prostora država ili crte razgraničenja morskih i podmorskih prostora između država, kada se obale država nastavljaju jedna na drugu ili leže sučelice. U ovome se radu analiziraju sve granice u sjevernom Jadranu, dakle granice pojedinih morskih i podmorskih prostora obalnih država, granice morskih područja između država te posebice sporna pitanja razgraničenja između Hrvatske i Slovenije koje su započele pregovore neposredno nakon osamostaljenja, ali još uvijek nisu postigle konačno rješenje.

Istraživanje polazi od 1948., kada je donijet prvi jugoslavenski propis, Zakon o obalnom moru Federativne Narodne Republike Jugoslavije, kojim su prvi puta povučene ravne polazne crte duž hrvatskoga dijela Jadranskog mora (čl.3.) i određena širina teritorijalnoga mora bivše države od 6 milja (čl. 5.), i završava s 2009., donošenjem službenog e-Atlasa okolja Slovenije u kojemu je slovenska granica na moru (vanjska granica teritorijalnoga mora) ucrtana ispred hrvatske obale.

Kronološki je dat kartografski prikaz svih granica pojedinih morskih područja obalnih država u sjevernom Jadranu, utvrđene (povučene) granice morskih i podmorskih prostora između tih država, stajališta Hrvatske i Slovenije o spornom razgraničenju te karte njihovih jednostranih akata.

Ključne riječi: granice na moru, sjeverni Jadran, obalne države, pravo mora, karte.

Dosta je uzbudljiv dio oko granica sa Italijom, koji su regulirane Osimskim sporazumom.

[Bodul2a]

Evo Erjavca u Novom Listu opet melje staru priču.
Dakle,

• Hrvatska ne želi poštivati međunarodni ugovor,
• Problem s AS je nastao zbog "ilegalnog prisluškivanja"
• Ako im AS dodijeli 2/3 Vale, oni će je braniti vojskom

Ako netko ima želudac:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvat...a_refresh=true

[river_city]

Bodul2a kaže:

Evo Erjavca u Novom Listu opet melje staru priču.
Dakle,

• Hrvatska ne želi poštivati međunarodni ugovor,
• Problem s AS je nastao zbog "ilegalnog prisluškivanja"
• Ako im AS dodijeli 2/3 Vale, oni će je braniti vojskom

Ako netko ima želudac:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvat...a_refresh=true

Mi bi isto trebali branit vojskom, znamo da rbs.ovi rade. Ne treba ništa ispaljivat, ali prošetat brod po sredini vale, čisto da se vidi kako je to kad je i druga strana rastrojena :-)

[manchild]

malo je off ali pouka za naše političare:



Norveška premijerka ugasila je svaku nadu Fincima da će za stogodišnjicu neovisnosti dobiti planinu na dar.

U Norveškoj je pokrenuta javna kampanja da se vrh planine Halti pokloni Finskoj za stotu godišnjicu neovisnosti. Za to bi, po posljednjim mjerenjima, trebalo pomaknuti državnu granicu za 31 metar, a Halti bi sa svojih 1330 metara postao najviši vrh u Finskoj.

"Pomicanje granice nije moguće zbog ustavne odredbe koja kaže da je Norveška nedjeljiva", napisala je premijerka Erna Solberg gradonačelniku norveškog pograničnog grada na sjeveru koji podržava promjenu.

"Razmotrit ćemo stoga drugi prikladni dar Finskoj za njezinu godišnjicu", poručila je premijerka u pismu Sveinu Leirosu, gradonačelniku Kaafjorda.

Finska je proglasila neovisnost od Rusije 6. prosinca 1917.

"Razočaran sam, ali poštujemo činjenicu da o tome odlučuje premijerka", rekao je Leiros.

Kampanju je pokrenuo norveški kartograf Bjoern Geirr Harsson. Na Facebooku je ideja prikupila 17.000 lajkova s obje strane granice.

Harsson kaže da je ustavna odredba napisana 1814. kad se strahovalo da bi velike sile tijekom Napoleonskih ratova mogle razdijeliti zemlju, a ne kako bi se spašavao malešni komad zemlje na nenaseljenoj arktičkoj planini i najavljuje da neće odustati.

[manchild]

Predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez potvrdio je u srijedu u Vatikanu, gdje boravi u dvodnevnom radnom posjetu, kako očekuje da bi Sveta stolica mogla djelovati na Hrvatsku da prihvati buduću arbitražnu presudu o granici, odnosno da preuzme nekakvu posredničku ulogu, o čemu su prije toga špekulirali mediji.

Pozivajući se na neimenovane izvore prvi je o tome pisao mariborski dnevni list “Večer”, koji tvrdi da je to jedan od ciljeva Brglezova posjeta Vatikanu čiji je formalni povod 25. obljetnica međunarodnog priznanja Slovenije, za što se Vatikan kao i u slučaju Hrvatske prvi zauzeo.

Brglez je u srijedu, prvog dana posjeta, nakon kratke opće audijencije kod pape Franje, duže razgovarao s dekanom kardinalskog zbora, kardinalom Angelom Sodanom koji je u vatikanskoj diplomaciji u vrijeme osamostaljenja Slovenije i Hrvatske igrao važnu ulogu, te potvrdio da je u razgovoru bila spomenuta i arbitraža.

“Naše je očekivanje da će Sveta stolica oko arbitraže odigrati neku ulogu, sličnu onoj koju je imala u vrijeme zaključivanja arbitražnog sporazuma”, kazao je Brglez komentirajući navode slovenskih medija, nakon susreta sa Sodanom, te dodao da međunarodne sporazume kao što je sporazum o arbitraži treba poštovati.

U vezi s mogućom diplomatskom akcijom Vatikana, Brglez je kazao da se Vatikan o tome nije i ne može opredijeliti ukoliko želi odigrati posredničku ulogu, kakvu Slovenija priželjkuje.

Mariborski list “Večer” koji je prvi objavio neslužbenu informaciju o želji Slovenije da Vatikan posreduje kod Hrvatske da odustane od odbijanja arbitraže i prihvati presudu, te njenu primjenu, navodi da je argument Ljubljane stanje u regiji, odnosno da bi arbitraža morala biti model za rješavanje sličnih sporova na Balkanu, te da bi u tom smislu akcija Svete Stolice mogla biti presudna jer je Hrvatska “strogo konzervativna” katoilička zemlja na koju Vatikan ima utjecaj.

Što se tiče razgovora sa Sodanom, Brglez je kazao da su bili posvećeni aktualnim pitanjima Europe i svijeta, pri čemu Vatikan uvijek zagovara put dijeloga i inkluzivnosti, te potvrdio da je spomenio i arbitražu između Slovenije i Hrvatske.

http://www.telegram.hr/politika-krim...e-s-hrvatskom/

kriste

[Bodul2a]

manchild kaže:

Predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez potvrdio je u srijedu u Vatikanu, gdje boravi u dvodnevnom radnom posjetu, kako očekuje da bi Sveta stolica mogla djelovati na Hrvatsku da prihvati buduću arbitražnu presudu o granici, odnosno da preuzme nekakvu posredničku ulogu, o čemu su prije toga špekulirali mediji.

Pozivajući se na neimenovane izvore prvi je o tome pisao mariborski dnevni list “Večer”, koji tvrdi da je to jedan od ciljeva Brglezova posjeta Vatikanu čiji je formalni povod 25. obljetnica međunarodnog priznanja Slovenije, za što se Vatikan kao i u slučaju Hrvatske prvi zauzeo.

Brglez je u srijedu, prvog dana posjeta, nakon kratke opće audijencije kod pape Franje, duže razgovarao s dekanom kardinalskog zbora, kardinalom Angelom Sodanom koji je u vatikanskoj diplomaciji u vrijeme osamostaljenja Slovenije i Hrvatske igrao važnu ulogu, te potvrdio da je u razgovoru bila spomenuta i arbitraža.

“Naše je očekivanje da će Sveta stolica oko arbitraže odigrati neku ulogu, sličnu onoj koju je imala u vrijeme zaključivanja arbitražnog sporazuma”, kazao je Brglez komentirajući navode slovenskih medija, nakon susreta sa Sodanom, te dodao da međunarodne sporazume kao što je sporazum o arbitraži treba poštovati.

U vezi s mogućom diplomatskom akcijom Vatikana, Brglez je kazao da se Vatikan o tome nije i ne može opredijeliti ukoliko želi odigrati posredničku ulogu, kakvu Slovenija priželjkuje.

Mariborski list “Večer” koji je prvi objavio neslužbenu informaciju o želji Slovenije da Vatikan posreduje kod Hrvatske da odustane od odbijanja arbitraže i prihvati presudu, te njenu primjenu, navodi da je argument Ljubljane stanje u regiji, odnosno da bi arbitraža morala biti model za rješavanje sličnih sporova na Balkanu, te da bi u tom smislu akcija Svete Stolice mogla biti presudna jer je Hrvatska “strogo konzervativna” katoilička zemlja na koju Vatikan ima utjecaj.

Što se tiče razgovora sa Sodanom, Brglez je kazao da su bili posvećeni aktualnim pitanjima Europe i svijeta, pri čemu Vatikan uvijek zagovara put dijeloga i inkluzivnosti, te potvrdio da je spomenio i arbitražu između Slovenije i Hrvatske.

http://www.telegram.hr/politika-krim...e-s-hrvatskom/

kriste

Bojim se da se je slovenska diplomacija malo pogubila.
Ne mogu si predstaviti, da bi Vatikan bio spreman na takvo nešto. Predobri su oni diplomati, da bi se zauzeli za ovakav presedan u rješavanju graničnih problema.
Poglavito ne mogu zamisliti, da bi ovaj propali arbitražni sporazum trebao uz potporu Vatikana poslužiti kao model za rješavanje ostalih pograničnih problema.
Kako rekoh, malo su se pogubili - lagano ih hvata panika, pa traže slamku spasa.
I još nešto, to traže od Vatikana, jer je Hrvatska “strogo konzervativna” katolička zemlja - a kako stoji sa Slovenijiom?

[lutnik]

Bodul2a kaže:

Bojim se da se je slovenska diplomacija malo pogubila.
Ne mogu si predstaviti, da bi Vatikan bio spreman na takvo nešto. Predobri su oni diplomati, da bi se zauzeli za ovakav presedan u rješavanju graničnih problema.
Poglavito ne mogu zamisliti, da bi ovaj propali arbitražni sporazum trebao uz potporu Vatikana poslužiti kao model za rješavanje ostalih pograničnih problema.
Kako rekoh, malo su se pogubili - lagano ih hvata panika, pa traže slamku spasa.

koja interpretacija....

ha cuj, taj isti vatikan vas je gurao u taj presedanski AS, 'ohrabrivao' vas da ga potpisete...

no, sto ne znaci da ce sad automatski stat na nasu stranu....

Bodul2a kaže:

I još nešto, to traže od Vatikana, jer je Hrvatska “strogo konzervativna” katolička zemlja - a kako stoji sa Slovenijiom?

vi se ponasate kao hardcore katolicka zemlja i ima samo da ga bezuslovno slusate, sto vam se tamo kaze.
Mi jesmo katolicka zemlja, ali opet ne toliko da slusamo njih, ako nam njihov stav ne odgovara. Znaju i oni to vrlo dobro, da bi sa nekim cudnim stavom mi preko noci postali jos malo manje katolicka zemlja...
tak da njihov stav po meni nece bit slab za nas. Mislim da ce cekat sa presudom, pa kad bude vidjet prve reakcije i onda ako u MZ bude to neko normalno prihvatljivo rjesenje, oni ce vas opet pocet 'ohrabrivat' da i vi tu presudu implementirate

[agentRico]

Slovenci ozbiljni da model pokvarene arbitraze postane model za rjesavanje granicnih sporova u regiji. Hoce li bar uzimati nekakvu proviziju prilikom povezivanja zainteresiranih strana sa korumpiranim sucima?

Nestvarno

[Cuka]

lutnik kaže:

koja interpretacija....

ha cuj, taj isti vatikan vas je gurao u taj presedanski AS, 'ohrabrivao' vas da ga potpisete...

no, sto ne znaci da ce sad automatski stat na nasu stranu....

vi se ponasate kao hardcore katolicka zemlja i ima samo da ga bezuslovno slusate, sto vam se tamo kaze.
Mi jesmo katolicka zemlja, ali opet ne toliko da slusamo njih, ako nam njihov stav ne odgovara. Znaju i oni to vrlo dobro, da bi sa nekim cudnim stavom mi preko noci postali jos malo manje katolicka zemlja...
tak da njihov stav po meni nece bit slab za nas. Mislim da ce cekat sa presudom, pa kad bude vidjet prve reakcije i onda ako u MZ bude to neko normalno prihvatljivo rjesenje, oni ce vas opet pocet 'ohrabrivat' da i vi tu presudu implementirate

Oprosti ali kad ćete vi shvatit da u presudi može pisat da je Ljubljana Hrvatska mi to nećemo prihvatit ma čak i da napišu sve kako treba morala bi nas cijela međunarodna zajednica molit da to prihvatimo.

[Kvarner612]

agentRico kaže:

Slovenci ozbiljni da model pokvarene arbitraze postane model za rjesavanje granicnih sporova u regiji. Hoce li bar uzimati nekakvu proviziju prilikom povezivanja zainteresiranih strana sa korumpiranim sucima?

Nestvarno

Interesantno, koliko se slovenska diplomacija pogubila. Arbitražni sporazum je možda bio model za rješavanje nečega dok ga nisu slovenski diplomati kompromitirali svojim jednostranim postupcima. Čak je i onaj SLO diplomat Miha rekao da će se o ovom varanju učiti u knjigama.

Umjesto da stanu na loptu oni još tu sramotu nose Papi u Vatikan i tuzakaju Hrvate da jer su ih ulovili da varaju. Velika pamet.

[agentRico]

Slo izgleda i preko migranata priprema teren za kako oni kažu provođenje arbitražne odluke u vidu nekakvih pojačanih kontrola pa i u dubini hrvatskih teritorijalnih voda koje bi naravno oni provodili s ciljem zaštite Shengena? (na stranu uopće koliko je besmislena ta priča oko "jadranske migrantske rute", ako im ulaze preko Istre to je ista ta "balkanska ruta" )

Jasno im treba dati do znanja kako tako nešto neće proći...

http://hr.n1info.com/a177537/Vijesti...skoj-ruti.html

A pošto spominju i Istru vjerojatno je opet u igri i otimanje hr teritorija postavljanjem ograda i žica "tamo gdje njima odgovara jer granica nije određena" (Erjavec) , pa tako nešto bi mogla na sebe preuzeti Hr i pregraditi Istru prema Slo (gdje nama odgovara ofc) da se Slo ne muči.. Naravno sve s ciljem zaštite Shengena i spriječavanja novog migrantskog vala.

[agentRico]

Kvarner612 kaže:

Interesantno, koliko se slovenska diplomacija pogubila. Arbitražni sporazum je možda bio model za rješavanje nečega dok ga nisu slovenski diplomati kompromitirali svojim jednostranim postupcima. Čak je i onaj SLO diplomat Miha rekao da će se o ovom varanju učiti u knjigama.

Umjesto da stanu na loptu oni još tu sramotu nose Papi u Vatikan i tuzakaju Hrvate da jer su ih ulovili da varaju. Velika pamet.

Pa tu smo više mi pogubljeni, mi im ne znamo niti odgovoriti kako spada.. Recimo to što već neko vrijeme pričaju o modelu za regiju.. da im baš nitko iz Hr nije rekao tipa.. "Možda bi to i bio model.. da Slovenija nije krenula varati i kršiti dogovor..." Ni bu ni be.. Zato im to sve i prolazi.

[Bodul2a]

agentRico kaže:

Pa tu smo više mi pogubljeni, mi im ne znamo niti odgovoriti kako spada.. Recimo to što već neko vrijeme pričaju o modelu za regiju.. da im baš nitko iz Hr nije rekao tipa.. "Možda bi to i bio model.. da Slovenija nije krenula varati i kršiti dogovor..." Ni bu ni be.. Zato im to sve i prolazi.

Što bi im mi trebali odgovoriti?
Za nas je arbitraža prošlo svršeno vrijeme.
Inače, oni o modelu za "regiju" govore još od samog početka.

[Hunter!]

Slovenija je ovaj put odlučna ići do kraja, pa čak i namjerno potaknuti prelijevanje krize izvan uobičajenih diplomatskih okvira, ne bi li tako privukla pozornost EU-a i time izvršila dodatni pritisak na Hrvatsku

Sudeći po komentarima »običnih« čitatelja na društvenim mrežama, malotko u Hrvatskoj prijetnje slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca shvaća ozbiljno.

U Hrvatskoj smo i inače skloni podcjenjivanju Slovenije i Slovenaca, iako za to rijetko imamo razloga. Slovenija je i danas, unatoč teškoj financijskoj krizi kroz koju je prošla prije nekoliko godina, nesumnjivo uspješnija i uređenija država od Hrvatske.

Iako je Hrvatska skoro trostruko veća od Slovenije – baš to je često razlog podcjenjivačkog stava prema našim sjevernim susjedima – a Hrvata je usto i dvostruko više od Slovenaca, naši susjedi su gospodarski skoro dvostruko uspješniji od nas.

Hrvati Slovence svejedno rijetko uzimaju ozbiljno, a sličnu grešku često ponavljaju i hrvatski političari.

Kao što tadašnja politička garnitura nije ozbiljno shvatila prve korake što ih je slovenska diplomacija potkraj 2008. godine poduzela u pravcu blokade hrvatskih pristupnih pregovora, što je u konačnici dovelo do odgode hrvatskog ulaska u EU za nekoliko godina, čini se da i sadašnja politička elita u Zagrebu podcjenjuje prijetnje Ljubljane, premda je riječ o vrlo ozbiljnim upozorenjima i situaciji koja bi brzo i lako mogla izmaknuti nadzoru.

Slovenski je ministar najprije nagovijestio probleme austrijskim i njemačkim turistima na njihovom putu do Jadrana u slučaju hrvatskog odbijanja arbitražne presude, da bi se potom na trenutak povukao tvrdeći da su ga hrvatski novinari pogrešno interpretirali, a onda, upravo u intervjuu Novom listu, opširno i detaljno objasnio zbog čega bi skora hrvatsko-slovenska diplomatska kriza zbog arbitraže mogla ugroziti ne samo turističku sezonu, nego i ukupne gospodarske i političke odnose dviju zemalja.

A to je nešto što se još nikad nije dogodilo u odnosima između Hrvatske i Slovenije, pa čak ni u vrijeme slovenske blokade hrvatskih pregovora s EU, kada su odnosi sigurno bili najgori. Iako je u to vrijeme zabilježeno nekoliko pojedinačnih incidenata, kriza nije eskalirala, a tadašnja vlast u Zagrebu čuvala se svih poteza koji bi u Ljubljani mogli biti shvaćeni kao odmazda. Mercator je u to vrijeme jedino u Hrvatskoj poslovao s minusom, no radilo se o spontanoj reakciji hrvatskih potrošača, s obzirom na to da vladajući političari u Zagrebu najčešće nisu dolijevali ulje na vatru, niti su pozivali na bojkot slovenskih proizvoda. Situacija je, unatoč političkoj krizi, ostala pod kontrolom.

Sada bi ipak moglo biti drukčije. Mnogi detalji, naime, upućuju na zaključak da je Slovenija ovaj put odlučna ići do kraja, pa čak i namjerno potaknuti prelijevanje krize izvan uobičajenih diplomatskih okvira, ne bi li tako privukla pozornost Europske unije i time izvršila dodatni pritisak na Hrvatsku. Upravo zbog toga se Erjavec za svoju provokaciju poslužio austrijskim i njemačkim turistima, jer njegov je ključan cilj alarmirati europske prijestolnice i pretvoriti bilateralni hrvatsko-slovenski problem u europski problem, čijim bi se rješavanjem trebala baviti EU, ne skrivajući da upravo od EU-a očekuje da izvrši presudan pritisak na Hrvatsku kako bi prihvatila arbitražnu odluku, unatoč odluci Hrvatskog sabora o povlačenju iz arbitraže.

Erjavec, baš kao i ostali slovenski politički čelnici, sve svoje europske sugovornike već mjesecima uvjeravaju da je arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije potpisan pod okriljem EU-a, da je riječ o obvezujućem međunarodnom ugovoru te da se Hrvatska nema pravo povući iz tog sporazuma unatoč arbitražnom skandalu kojim je otkriveno nepošteno postupanje slovenske strane. Slovenski čelnici, kad je riječ o arbitražnom skandalu, vješto stavljaju naglasak na »nelegalno prisluškivanje« od strane Hrvatske, skrećući pozornost sa skandaloznog sadržaja snimljenih razgovora.

Tako Hrvatska postaje kršiteljica međunarodnog prava, a Slovenija, koja je nedvojbeno kršila arbitražni sporazum, dakle i međunarodno pravo, postaje braniteljica međunarodnog prava. U vrijeme kada se Hrvatska povukla iz arbitražnog sporazuma u Sloveniji su se mogli čuti radikalni prijedlozi da bi Slovenija zauzvrat trebala povući ratifikaciju hrvatskog ulaska u EU i tako osporiti hrvatsko članstvo u EU, budući da je slovenska strana prihvaćanjem arbitražnog sporazuma uklonila sve prepreke na putu Hrvatske u EU, a sada se osjeća izigranom jer Hrvatska odbija poštovati arbitražni sporazum.

Slovenska politika takve je radikalne prijedloge odbila, ali nije odustala od samog cilja. Umjesto simboličkog »izbacivanja« Hrvatske iz EU, naime, slovenska politika pokušat će stvarno osporiti hrvatsko članstvo u EU predstavljajući Hrvatsku kao nevjerodostojnu i lažnu članicu europske obitelji, kao svojevrsnog uljeza koji nepoštivanjem arbitražne presude ne poštuje vladavinu prava, dakle jednu od najviših vrednota EU.

Denis Romac, NL.

[Hunter!]

Da oživim temu, špekulira se da će presuda AS biti objavljena na proljeće. Ima li tko konkretniju informaciju?

[Mačak Gaston]

Informacija je ta da presude nema.
Bilo kakva presuda, određena, jasna i do kraja definirana jednostavno ne paše ni Slo in Hrv. Time bi se uništio "stoljetni" san političara s obje strane o postojanju bezgranične, neiscrpne i vječne teme koja se može uvijek i po potrebi iznova oživjeti i artikulirati, prilagoditi političkom trenutku. Najljepše je u vrijeme izbora kada ova vječna tema iznova zaživi i odjednom postane goruća, važna, jako bitna za obstoj i budućnost obe nacije.

Ova tema je nešto poput političkog perpetuum mobila, u nju praktično ne investiraš ništa, jeftina je i uvijek dostupna, pokretanjem ove zgodbe se ništa ne riskira a nagrada na izborima može biti ogromna. Zašto bi se ova tema ukinula, taman posla, to je kao kada biste djeci oduzeli njihovu omiljenu igračku.

[manchild]

Hunter! kaže:

Da oživim temu, špekulira se da će presuda AS biti objavljena na proljeće. Ima li tko konkretniju informaciju?

rečeno je navodno u lipnju

[swap]

Malo matematike
koja bi koristila svima koji iz Pirana, Kopra ili Portoroza zele na "otvoreno more". Ako gledamo na pojam "otvoreno more", onda Slovenija i danas moze kroz susjedne teritorijalne vode IT i HR, ali i dalje medjunarodnim plovnim putevima, ali i tada sve do Palagruze....

Palagruza, otok i skupina otoka u srednjem Jadranu, koja je bila dio HR u doba Austro Ugarske , pa dio IT do 1945, pa onda opet u HR do danas. Naisla sam na zgodnu kartu,
PRECIZNU DO BOLI JER SU JU RADILI RADIO TEHNICARI
koja pokazuje gdje su plovni putevi kod Palagruze.

Na karti se dobro vidi da medjunarodni plovni putevi idu "opet" kroz teritorijalna mora HR i IT
( granica od zadnjeg otoka ili hridi -12.5nm =12.5 x 1.852km= 23.24km )

kako je na karti udaljenost Palagruze i prvih talijanskih hridi i otoka
( Isola Pianosa 42.224841, 15.747546) dobro ucrtana i iznosi 46km
( 46km je udaljenost izmedju dva radio prijemna uredjaja, a ne zadnje tocke na otoku), onda zapravo ne postoji otvoreno more izmedju HR i IT na pravcu Palagruza i Isola Pianosa.

Plovni putevi idu izmedju Pianose i Palagruze, na kojima su vazni svjetionici, i cija je medjusobna udaljenost manja od 2x12.5nm!

Matematika zna biti izdajica!