Zašto se govori o sličnostima slavenskih jezika?

[LostWisdom]

Nikada mi nisu jasni ljudi koji govore da se sa Česima i Poljacima možeš vrlo lako sporazumjeti (dobro, ne baš lako, ali...) te da su ti jezici vrlo razumljivi. Meni osobno ne. Čak ni naši bliži jezici poput slovenskog, bugarskog i makadonskog nisu pretjerano razumljivi. Zašto se ipak govori o tome?

[cosanostra]

Nedavno sam imao prilike pričati sa Slovencima, i ne bih se baš hvalio da sam ih razumio u potpunosti, čak sam imao velike poteškoće, iako sam kajkavac. Pisani slovenski kužim dobrih 90%, al nikad nisam slušao dulje od 5 minuta slovenski, niti sam imao prilike razgovarati s njima. Vjerojatno je to razlog, što se nikad nisam naviknuo.

Oni su pak bez većih problema čak govorili hrvatski, a kužili su nas čak i dok smo pričali malo brže i dijalektom. Bilo kojim.

[Lastan]

cosanostra kaže:

Nedavno sam imao prilike pričati sa Slovencima, i ne bih se baš hvalio da sam ih razumio u potpunosti, čak sam imao velike poteškoće, iako sam kajkavac. Pisani slovenski kužim dobrih 90%, al nikad nisam slušao dulje od 5 minuta slovenski, niti sam imao prilike razgovarati s njima. Vjerojatno je to razlog, što se nikad nisam naviknuo.

Oni su pak bez većih problema čak govorili hrvatski, a kužili su nas čak i dok smo pričali malo brže i dijalektom. Bilo kojim.

Slovenci stariji od 30 godina učili su hrvatski čak i u školi, tako da su u maloj prednosti.

Inače, slavenski jezici još uvijek imaju dijalekatski kontinuum. Standardni se jezici, jasno, razlikuju, no to je nešto drugačija priča. Jedan je moj profesor pričao kako se na nekoj slavističkoj konferenciji lijepo razumio s nekim Ukrajincem – on se bio prebacio na svoj đurđevečki govor, a rečeni Ukrajinac na govor sela svoje majke.
Rubni se dijalekti općenito manje mijenjaju, pa se u njima bolje vidi taj dijalekatski kontinuum.

Usput, ja sam se tako s jednom Ruskinjom u Kini sporazumijevao… malo kineskog, malo engleskog, dosta ruskog i hrvatskog. Ide to.

[Skattemus]

Nemam nikakvih problema sa sporazumijevanjem u cijeloj Istocnoj Europi. Trenutno sam u Bugarskoj i ide bez frke, pa pola rijeci nam je isto.

[Phoebos Apollon]

Skattemus kaže:

Nemam nikakvih problema sa sporazumijevanjem u cijeloj Istocnoj Europi. Trenutno sam u Bugarskoj i ide bez frke, pa pola rijeci nam je isto.

Da, i ja sam imao priliku razgovarati s Bugarinom. Može se fino sporazumijet. I s Makedoncem (oni imaju "ta" na kraju riječi ). Ukrajinca se isto može dobro razumijet, Slovenca i Slovaka (mix. hrv. i polj.) također. Možeš i Srbina i Crnogorca . Čehe i Poljake puno teže...

[Lastan]

Phoebos Apollon kaže:

Da, i ja sam imao priliku razgovarati s Bugarinom. Može se fino sporazumijet. I s Makedoncem (oni imaju "ta" na kraju riječi ).

To ti je postponirani član. Određeni. U konkretnom slučaju u ženskom rodu, s pokaznošću na sugovornika i njegovu okolinu (član je, kako to često biva, nastao od pokazne zamjenice).

[Daniel.N]

LostWisdom kaže:

Nikada mi nisu jasni ljudi koji govore da se sa Česima i Poljacima možeš vrlo lako sporazumjeti (dobro, ne baš lako, ali...) te da su ti jezici vrlo razumljivi. Meni osobno ne. Čak ni naši bliži jezici poput slovenskog, bugarskog i makadonskog nisu pretjerano razumljivi. Zašto se ipak govori o tome?

Možda zato što sličnost na znači isključivo da se možeš dobro razumjeti. Jesu li španjolski i talijanski slični? Jesu. Jesu li 100% razumljivi? Nisu.

Nije sličnost samo u riječima, postoje sličnosti glasova, velike podudarnosti gramatike, tvorbe riječi, a konačno i gomila riječi stvarno jest slična.

[Massagetae]

A tu su i dijalekti. I neki naši govori su nama samima nerazumljivi. Pa zašto bi nam neki drugi jezik bio razumljiviji? Bez obzira na istu jezičnu porodicu...

[Snjeska.Bijelic]

http://ninitalk.files.wordpress.com/...mily20tree.jpg
http://www.georgehernandez.com/h/xzM...ropeanTree.PNG

Možda će ova slike malo razjasniti cijelu priču.
Slavenski jezici potječu iz iste grane protoindoevropskog jezika.
Dijele se na južnoslavenske, istočnoslavenske te zapadnoslavenske.
Unutar svake od tih grana nalaze se sličnosti te zato razumijemo bolje one jezike koji su nam bliži, čak i geografski - uvijek se na granicama zemalja javlja neki kontaktni jezik pograničnog područja koji i jedni i drugi razumiju.

Zato bolje razumijemo Bugare, Makedonce, Srbe jer pripadaju našoj skupini, dok Česi i Poljaci ne pripadaju našoj jezičnoj skupini.

Slovenci su posebni.

Ja neki put kad mi se nesto govori ne razumem ni srpski a kamoli ceski.
Bugarski i makedonski razumem dosta dobro dok slovenacki nikako i ne razumem zasto se svrstava u slavenske jezike jer trazim i trazim i ne mogu da najdem vise od deset reciju koje su zajednicke.

[Lastan]

Snjeska.Bijelic kaže:

Unutar svake od tih grana nalaze se sličnosti te zato razumijemo bolje one jezike koji su nam bliži, čak i geografski - uvijek se na granicama zemalja javlja neki kontaktni jezik pograničnog područja koji i jedni i drugi razumiju.

Slavenski jezici nemaju kontaktne jezike, već dijalekatski kontinuum.

[Daniel.N]

Snjeska.Bijelic kaže:

Zato bolje razumijemo Bugare, Makedonce, Srbe jer pripadaju našoj skupini, dok Česi i Poljaci ne pripadaju našoj jezičnoj skupini.

Slovenci su posebni.

Zapravo oko podjele slavenskih jezika nema koncenzusa. Postoje dosta velike razlike među zapadnoslavenskim jezicima. Ali sigurno je da:

- svi dijalekti od Slovenije do Južne Srbije idu u jednu skupinu
- svi dijalekti od Južne Srbije, preko Makedonije, do Crnog mora idu takođe u jednu skupinu
- te dvije skupine su srodne (koliko, tu se svi ne slažu)

Dakle, slovenski, kajkavski, čakavski i štokavski su vrlo srodni. S tim da su hrvatski, bošnjački, srpski, crnogorski standardni jezici još srodniji jer su osnovani na istom dijalektu (štokavskom).

Postoji također neslaganje koliko je kajkavski srodan slovenskom, neki misle da su oni bliži jedan drugom nego drugi dijalekti. Također, stručnjaci se ne slažu oko odnosa čakavskog i štokavskog -- neki su tvrdili da je čakavski tek rubni štokavski. Problem je što po mom mišljenju nema jednoznačnih kriterija koji bi odvajali čakavski od ostalih dijalekata.

Ono što je zapravo zanimljivo da je slovački malo poseban, ima neke osobine zajedničke s južnim slavenskim jezicima...

[dr.mrgood]

Česi i Slovaci najbolje razumiju čakavski, znam iz osobnog iskustva.

[Kontraktnik]

Ono što je zapravo zanimljivo da je slovački malo poseban, ima neke osobine zajedničke s južnim slavenskim jezicima...

U konkurenciji češkog i poljskog definitivno najrazumljiviji jezik za većinu stanovnika Balkana

A samo "pitanje" iz uvoda nije jasno.Da ti nije palo na pamet da se "govori" o tome jer je neko sa mnogo znanja iz te oblasti zaključio da ti jezici imaju ponešto zajedničko, što ih svrstava u jedan korpus ?Svi su nastali od jedne praosnove, negde je ta sličnost prilično jako zastupljena do danas (beloruski, ukrainski, ruski), a ponegde mnogo slabije (poljski, bugarski). Ali u svakom slučaju postoji. Sutra ću skenirati pasus iz jednog romana, napisan, na ruskom,beloruskom, ukrainskom, bugarskom, poljskom i slovačkom ...

[Daniel.N]

dr.mrgood kaže:

Česi i Slovaci najbolje razumiju čakavski, znam iz osobnog iskustva.

Samo što nije isti čakavski u Labinu i na Hvaru

[dr.mrgood]

Daniel.N kaže:

Samo što nije isti čakavski u Labinu i na Hvaru

Naravno, mislim na "klasicni" cakavski iz Hrvatskog primorja, Kvarner i okolica

[Dubrovčanin]

Slavenski jezici međusobno se razlikuju puno manje nego germanski i romanski. 315 000 000 slavenojezičnih je ljudi, 4.43% čovječanstva.

bugarski : Здравей, казвам се Джон, приятно ми е да се запознаем! Как си? (Zdravej, kazvam se Džon, prijatno mi e da se zapoznaem! Kak si?)
makedonski : Здраво, викам се Џон, мило ми е што те запознав! Како си? (Zdravo, vikam se Džon, milo mi e što te zapoznav! Kako si?)
srpskohrvatski : Zdravo, zovem se John, drago mi je! Kako si?
slovenski : Pozdravljeni, ime mi je John, me veseli! Kako se imaš?
češki : Ahoj, jmenuju se John, těši mě, že tě poznávám! Jak se máš?
slovački : Ahoj, volám se John, teší ma! Ako sa máš?
poljski : Czeszcz, nazywam się John, miło cię poznać! Jak się masz?
lužičkosrpski : Budź strowjeny, rěkam John, wjeselu so, te zeznać! Kak so tebi dźe?
ruski : Привет, меня зовут Джон, очень приятно! Как дела? (Privet, menja zovut Džon, očen' prijatno! Kak dela?)
bjeloruski : Вiтаю, мяне клiчуць Джон, прыемна пазнаëмiцца! Як маесься? (Vitaju, mjane kličuc' Džon, pryemna paznajomicca! Jak maes'sja?)
ukrajinski : Вiтаю, мене звуть Джон, приємно познайомитися! Як справи? (Vitaju, mene zvut' Džon, pryjemno poznajomytysja! Jak spravy?)

[sunshinestar]

Tako je.
Srpskohrvatski i ruski su puno sličniji nego talijanski i španjolski, ili španjolski i portugalski.


Susjedni slavenski jezici su praktično isti jezici.
Postoji ogroman broj identičnih riječi, a i one koje su različite, većina njih je slična.


Bigarski makedonski su zapravo isti jezik, samo dva standarda koja dolaze iz dva dijalekta

BCMS ne smao da je isti jezik, nego su i standardi gotov identični jer dolaze iz istog dijalekta, i podijalekta

[Liudewitus]

sunshinestar kaže:

BCMS ne smao da je isti jezik, nego su i standardi gotov identični jer dolaze iz istog dijalekta, i podijalekta

I svi romanski jezici su došli iz istog "dijalekta i poddijalekta".

(Inače, vidim da kratica BCMS znači: British Cattle Movement Service )

[sunshinestar]

Liudewitus kaže:

I svi romanski jezici su došli iz istog "dijalekta i poddijalekta".

(Inače, vidim da kratica BCMS znači: British Cattle Movement Service )

Ne, romaski jezici su došli iz razlčitih dijalekata, vrlo različitih.

Talijanski je došao iz toskanskog dijalekta, iz Firence.
Francuski iz pariškog dijalekta.
Dva vrlo različita dijalekta.

I danas u samoj Italiji dijalekti su vrlo, vrlo različiti