Ulaganje u poljoprivredu

[Buran]

Pozdrav

Već me dulje vrijeme privlači ideja života od poljoprivrede. Izmaći užurbanom stresnom svijetu. Poljoprivreda omogućuje ugodan ritam života u skladu s prirodom. Uz dobro organiziran posao, možeš si vrlo lako omogućiti preko 6 mjeseci "godišnjeg" - dakle, živjeti mirno i polagano. Imati dovoljno vremena za bavljenje nečim drugim osim "poslom". A i sam posao nije neko drhtuljenje u betonskoj buksi ili na prljavom bučnom stroju... već se sastoji od zdravog fizičkog rada u prirodi, na svježem zraku...

E sad, s djedovinom i još nekoliko susjednih parcela, mogao bih dosta povoljno okupiti 6-8 hektara kvalitetne zemlje u komadu. Nije nešto, ali za voćarstvo sasvim dovoljno.

Ako se ne varam, poticaji za izgradnju voćnih plantaža iznose ne malih 22 tisuće kuna po hektaru + nekakav povrat kapitalnog ulaganja na kraju investicijske godine - za taj dio nisam sasvim siguran koji su uvjeti.
Kako god, mogao bih zaokružiti financijsku konstrukciju sa nekih 100-120 tisuća EUR, ne računajući poticaje.

Rado bih ušao u takav projekt kada bih mogao biti dovoljno siguran da ću za 3-5 godina moći od njega ugodno živjeti - dakle, nekih 20-ak tisuća eura godišnje neto dobiti.

Ima li tko ikustva? Zbilja bih volio popričati, čuti mišljenje nekog tko je napravio nešto slično. Ili barem zna nešto iz druge ruke.
Znam da će mnogi ovdje reći kako bih te novce mogao uložiti "pametnije" - primjerice, nije nerealno očekivati godišnji prinos od 15-20% na portfelj na burzi, forexu i tako dalje.

No, takve stvari me ne zanimaju. Moja se "petoljetka" sastoji od pronalaženja načina da stvorim temelje za miran život u prirodi. Trenutačno se bavim mišlju kako bih takav život najprije mogao ostvariti baveći se poljoprivredom.

Hvala svima na iskustvima i razmišljanjima.

[zbunjenixx]

Prije svega bih ti savjetovao da odeš na specijalizirane (poljoprivredne) Forume.
Drugo, 100 000e je dovoljno za posaditi 5-8ha nekog voća, ali ne vjerujem da je dovoljno za potpuno opremiti takvo gospodarstvo (znači traktor, priključci, šupa za strojeve, spremište za prihvat i razvrstavanje uroda). To je ono osnovno. Hladnjača je nešto bez čega nebi trebalo saditi 5ha jabuka ili sličnog voća, inače te svaka budala može ucjenjivati za cijenu jer mu ili možeš prodati po cijeni koju on diktira ili zaorati voće (prevelika ponuda u vrijeme berbe zbog manjka hladnjača).

[lostcase]

zbunjenixx kaže:

Prije svega bih ti savjetovao da odeš na specijalizirane (poljoprivredne) Forume.
Drugo, 100 000e je dovoljno za posaditi 5-8ha nekog voća, ali ne vjerujem da je dovoljno za potpuno opremiti takvo gospodarstvo (znači traktor, priključci, šupa za strojeve, spremište za prihvat i razvrstavanje uroda). To je ono osnovno. Hladnjača je nešto bez čega nebi trebalo saditi 5ha jabuka ili sličnog voća, inače te svaka budala može ucjenjivati za cijenu jer mu ili možeš prodati po cijeni koju on diktira ili zaorati voće (prevelika ponuda u vrijeme berbe zbog manjka hladnjača).

Jabuke moze presociti odmah. Previse ih je na trzistu. Ja bih isao na povrce.

[zbunjenixx]

Jabuke ili nešto drugo, poanta je ista: Ako nemaš skladište, stavljaš na tržište u vrijeme berbe,a tad je cijena najniža.

Zaboravio sam prije napisati, bilo voća bilo provrća, da možeš živjet od njega treba nekoliko HA a to je onda ozbiljan posao, u sezoni radova nema radnog vremena. Nema tu zafrkancije, to je ozbiljan posao, di mala greška dovodi egzitenciju u pitanje.

[Gustavo]

Ma ništa se ne isplati jer sve uvozimo.

[Garofeeder]

Gustavo kaže:

Ma ništa se ne isplati jer sve uvozimo.

Imam lagani osjecaj da bi se za par godina moglo i te kako isplatiti... Kad nas prestanu kreditirati pa ne mognemo uvoziti mrkvu i grah, a i dalje bi jeli...

[neno1966]

zbunjenixx kaže:

...(prevelika ponuda u vrijeme berbe zbog manjka hladnjača).

Zašto onda ne uložiti samo u hladnjače pa skladištiti tuđu robu?

[Buran]

Neno1966,
Dobro razmišljanje. Treba promisliti o vrsti i kapacitetu, te o lokaciji hladnjače - blizina većih površina pod plantažama voća ili povrća.
Danas je to izvrsno ulaganje - jer manjka hladnjača, no što će biti za 5-6 godina? Mnogi od onih koji danas razmišljaju o ulaganju u poljoprivredu sagradit će hladnjače.

Dugoročno, mislim da je vlastita plantaža s vlastitom hladnjačom jedini "recept za uspjeh". Pitanje je, ako ne možeš isfinancirati oboje istovremeno, što napraviti prvo - hladnjače ili plantažu?

P.S. Avatar ti je +5!

[super USRO]

kao hladnjaca je neka velika investicija ( uradi sam, polovna od kamiona ...)?
120 hiljadarki je itekako dosta, cak i previse novaca za otici na djedovinu baviti se vocarstvom.
gladan sigurno ne budes, najnovijeg mercedesa ne bus vozio (uskoro), ali da mozes pristojno zivjeti od toga-mozes. nesto prodas, mjenjas....jos ako imas
uz to kokosi, pajceka, nebo ti je granica ak to zelis

[babkonj5]

Buran kaže:

Pozdrav

Ako se ne varam, poticaji za izgradnju voćnih plantaža iznose ne malih 22 tisuće kuna po hektaru + nekakav povrat kapitalnog ulaganja na kraju investicijske godine - za taj dio nisam sasvim siguran koji su uvjeti.
Kako god, mogao bih zaokružiti financijsku konstrukciju sa nekih 100-120 tisuća EUR, ne računajući poticaje.

Toga nema već 5 godina (osima IPARD, a i taj fond je sad na samom kraju), osima ako tvoja županija ne uskače. Tek bi budući EU fondovi mogli ponuditi nešto više, pogotovo ako si mlad i početnik..

[rocket86]

Možda ne u punom jeku, ali poslovi oko voćnjaka mislim da obuhvaćaju period znatno dulji od 6 mjeseci. Prva špricanja su već u drugom mjesecu(čak možda i prije, ovisno od godine), a čini mi se da poslova ima i ujesen, što je minimalno osam mjeseci, plus skladištenje i prodaja kasnije, te briga o sljedećoj sezoni.


Svjež zrak i zdrav život, hmm, ne znam koliko mjere zaštite na uobičajen način pomažu, ali razna špriciva bih rekao da ipak u određenom dijelu dođu u organizam, bilo dišnim putevima ili kroz kožu. Također, svake godine postoji rizik od mraza/tuče/prevelikih oborina/suše. I par godina dok ti voćnjak postane efektan(treba nekoliko godina da voćke počnu roditi u punoj snazi.

[glavotinja]

..ako imaš tih hrpu eurića u kešu bježi od poljoprivrede u hrvatskoj što dalje,pa i po mogućnosti za svaki slučaj,još dalje....a ako misliš uzeti kredit u tom iznosu pa spickati te novce u poljoprivredu u hrvata, onda ti je bolje prethodno investirati 20 kn za štrik i potražiti prvo razgranato drvo....

[Deere]

Bilo koji posao u koji namjeravaš uložiti novac - moraš dobro osobno poznavati. Nemoj niti pomišljati da ćeš sve dobiti na tanjuru od nekih savjetnika ili neke službe, po njima ćeš ostati bez novca i bez gaća. I u svakom poslu koji poznaješ i znaš ga raditi možeš uspjeti. Uz malo sreće. Prema tome ako želiš voćnjak (i ako nisi te struke), odi raditi kod nekog voćara godinu-dvije da naučiš posao. Iznenaditi ćeš se koliko je to prljava industrija, i možda se predomisliš. Ako misliš ulagati u hladnjaču - odi negdje vidjeti kako to radi u praksi. Tu je ključna stvar povezanosti proizvođača i trgovaca. Ako misliš ulagati u plastenik - idi kod nekoga raditi u plastenik da naučiš posao. Nemoj računati da će netko drugi za tebe raditi i razmišljati, a da ćeš ti samo brojati novac od zarade. To je najbrži put u propast u bilo kojem poslu. Prije ili kasnije naići ćeš na slatkorječive 'mahere' koji će te zavaljati za lovu, uredno oguliti, a možda još i ostaneš dužan.

[super USRO]

Deere kaže:

Prema tome ako želiš voćnjak (i ako nisi te struke), odi raditi kod nekog voćara godinu-dvije da naučiš posao. Iznenaditi ćeš se koliko je to prljava industrija, i možda se predomisliš. Ako misliš ulagati u hladnjaču - odi negdje vidjeti kako to radi u praksi.

znaci svi vocari imaju u najmanju ruku dva fakluteta, te jos jedan posebni za stisnuti gumb na hladnjaci
bas covjek ima vremena uciti kod nekog seljaka 2-3 godine. uci se u hodu....

[Quorgyle]

super USRO kaže:

znaci svi vocari imaju u najmanju ruku dva fakluteta, te jos jedan posebni za stisnuti gumb na hladnjaci
bas covjek ima vremena uciti kod nekog seljaka 2-3 godine. uci se u hodu....

Pa dobro je čovjek rekao, šta ti misliš da se voćke same od sebe posade, rastu i beru? Ima tu jako puno sitnica na koje treba paziti, a bez iskustva ih teško možeš otkriti. Zamisli uložiš u biznis i propadne ti godišnji urod jer eto nisi znao kojim pesticidom treba špricati.

[Buran]

Najvažnije je ništa ne prepustiti slučaju. Nikada ne računati da će netko drugi misliti umjesto tebe. Teoretski znam dosta o poljoprivredi, a i odrastao sam uz voćnjak, povrtnjak i vinograd. Ništa profesionalno, ali mislim da imam dosta dobru predodžbu o tome kako to izgleda. Sadio sam, špricao, obrezivao, brao, prignojavao...

Slažem se da bi bilo korisno vidjeti kako se radi na ozbiljnoj plantaži. Ali, da par godina po nekoliko mjeseci radim okolo za to nemam vremena.
Barem je u voćarstvu manje-više sve jasno. Ne moram izmišljati toplu vodu.
I priprema tla, i sadnja, i prihrana, i zaštita, i navodnjavanje, i rezidba i berba i skladištenje plodova. Za svaku voćnu vrstu posebno.

Svakako bi bilo korisno barem u prvim godinama koristiti savjetodavne usluge agronoma, pa povremeno raditi analize tla i lista i tako dalje. Kroz par godina znat ću dovoljno da mi više nitko ne treba. Samo u funkciji pomoćnih radnika.

[Garofeeder]

Buran kaže:

Najvažnije je ništa ne prepustiti slučaju. Nikada ne računati da će netko drugi misliti umjesto tebe. Teoretski znam dosta o poljoprivredi, a i odrastao sam uz voćnjak, povrtnjak i vinograd. Ništa profesionalno, ali mislim da imam dosta dobru predodžbu o tome kako to izgleda. Sadio sam, špricao, obrezivao, brao, prignojavao...

Nadam se da ces vocnjak, bez ozira na dosadasnja iskustva, ipak orezivati ...

[Gustavo]

Garofeeder kaže:

Imam lagani osjecaj da bi se za par godina moglo i te kako isplatiti... Kad nas prestanu kreditirati pa ne mognemo uvoziti mrkvu i grah, a i dalje bi jeli...

Uvozimo i crveni luk i krumpir iz Njemačke, al ako neće moći pljačkati će od seljaka, znam par primjera gdje su ljudima pokradeni poljoprivredni proizvodi.

[zbunjenixx]

Ne kradu od seljaka galdni, nego za preprodaju.
Njemački luk kod nas dolazi oljušten i pakiran po 10kg za 1kn/kg za ugostiteljstvo.

[Deere]

Buran kaže:

Najvažnije je ništa ne prepustiti slučaju. Nikada ne računati da će netko drugi misliti umjesto tebe. Teoretski znam dosta o poljoprivredi, a i odrastao sam uz voćnjak, povrtnjak i vinograd. Ništa profesionalno, ali mislim da imam dosta dobru predodžbu o tome kako to izgleda. Sadio sam, špricao, obrezivao, brao, prignojavao...

Slažem se da bi bilo korisno vidjeti kako se radi na ozbiljnoj plantaži. Ali, da par godina po nekoliko mjeseci radim okolo za to nemam vremena.
Barem je u voćarstvu manje-više sve jasno. Ne moram izmišljati toplu vodu.
I priprema tla, i sadnja, i prihrana, i zaštita, i navodnjavanje, i rezidba i berba i skladištenje plodova. Za svaku voćnu vrstu posebno.

Svakako bi bilo korisno barem u prvim godinama koristiti savjetodavne usluge agronoma, pa povremeno raditi analize tla i lista i tako dalje. Kroz par godina znat ću dovoljno da mi više nitko ne treba. Samo u funkciji pomoćnih radnika.

Iz tvog početnog posta nisam shvatio da imaš predodžbu kakav je to posao.
To je dobro da imaš sliku o kakvom poslu se radi. Naravno da ne moraš imati završen fakultet i da ćeš s vremenom biti sve bolji. A najbolji ionako uče cijeli život. Ja sam samo želio reći da odluke uvijek moraš donositi sam, jer sam za njih snosiš odgovornost. A da bi donosio pravilne odluke moraš biti kompetentan, kvalificiran. A to znači nekakvo iskustvo, znanje. Posebno je to izraženo kod komercijalne proizvodnje gdje tržište traži idealan proizvod, a tu je pojam ideala toliko rastezljiv da to ponekad pas s maslom ne bi pojeo. Žele jabuku bez ijedne piknje, a da je ekološka, nešpricana i još k tome jedne egzotične sorte danas, a neke druge egzotične sorte sutra. Naravno obje sorte su osjetljive na bolesti, a oni žele 'ekologiju'. Ako pronađe crva u jabuci - netko može pasti u nesvjest i skoro tražiti odštetu za pretrpljeni strah. Naravno taj isti nije vidio sve moguće simbole opasnosti na sredstvima sa kojima uredno tretiramo biljke. Jednostavno rečeno ponuda je velika i onda se izdrkavaju na proizvođačima, cijena se ruši nemilice, pričaju se nemoguće priče o jeftinoj robi koja je došla ko-zna-odakle samo da se cijena stisne naniže. Naravno to ćeš sve čuti od trgovaca kada budeš već imao gotov proizvod, a dok si u fazi odluke krenuti u to ili ne, svi će ti reći da će kupiti... a cijena će biti 'tržišna'.