Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Kriptovalute, Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 22.04.2017., 00:59   #21
Quote:
kukuriku kaže: Pogledaj post
Hajd nemojte pisati ocigledne gluposti koje svatko s pristupom internetu moze demantirati za 5,5 sec. Rusija ( cijela država, svi sektori iste, jer na to se misli kad se kaze vanjski dug neke zemlje) na kraju 2016. ima vanjski dug od prek 519 mlrd dolara, od cega je nesto preko 40 mrld dug njihove opce države. U dug opce drzave ne ulaze dug sredisnje banke niti javnih poduzeća, btw. Preporučam guglati 'world bank qeds russian federation'.
Slažem se , treba guglati

Prema metodologiji ESA 2010 središnja država obuhvaća tijela državne uprave (ministarstva, državne urede Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i urede državne uprave u županijama), ali i Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka – Zagreb, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HRT, HŽ Infrastrukturu, DAB, HBOR itd.


https://www.hnb.hr/statistika/statis...ci/opca-drzava

Sudeći po "guglanom" , dug javnih poduzeća ulazi u dug opće države.

I kome je to središnja banka dužna ?
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 01:06   #22
Quote:
kemik kaže: Pogledaj post
Ma dobro, tu siću će riješiti od sljedeće plaće


Ne, u današnje doba nije moguće da se neka država riješi vanjskog duga.

I to će (po mom vrlo skromnom i neučenom mišljenju , znate ono, mišljenje - šupak) biti prva sljedeća ogromna revolucija na svijetu, u što će vjerojatno morati biti uključen veći dio čovječanstva: nakon što prestanemo biti ovisni o nafti, što će se dogoditi vrlo uskoro, morat će se dobar dio tih dugova "prebiti", jer jednostavno neće više biti održivo da (ovo sad izmišljam) SAD duguje Japanu 200 milijardi dolara, a Japan SAD-u 250, i nitko nikad nije niti pokušao to "prebijati".

Možda još za naših života dođe do toga
Kakve veze ima što netko duguje tebi s time da si ti dužan?

Zaboravljate da ako si dužan nekome taj ima kontrolu nad vama.

Također kontrolu ima onaj koji kontrolira valutu.

Zaboravljate važnost zaliha zlata.
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 01:33   #23
Jel onih što ih je "najbolji guverner" rasprodao?
SwissChoco is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 02:28   #24
Obama leaves the country with 20 trillion debt due to his borrowing strategy
https://www.youtube.com/watch?v=_lC9AbS_6kE

The Elite Have Prepared For Economic
https://www.youtube.com/watch?v=aKt8W2FQ0rA
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 03:15   #25
Top 10 Countries With The Most External Debt
https://www.youtube.com/watch?v=gMMDnZ1n2Gw

Debt Crisis of United States of America 2017 Explained in a Simplified Way
https://www.youtube.com/watch?v=Jjv-MtGpj2U

The American Dream Film-Full Length
https://www.youtube.com/watch?v=tGk5ioEXlIM
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 03:26   #26
The US government’s $19 trillion debt is NOT a problem
__________________
Sing, baby, sing!
InterMezzo is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 03:31   #27
Pa kod nas pojedinaca je isto tako, ako sam dužan tisuću kuna to je moj problem a ako je dug jedan miljun to je onda problem od nekoga drugoga.
__________________
"All models are wrong, some are useful." George E.P. Box

Nisam dosljedan. Kada se promjeni podatak na temelju kojega donosim zaključak, ja ga mjenjam.
glosa is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 03:37   #28
Javni dog SAD-a ne da je problem, nego je ogroman problem.
Ako SAD želi zadržati podjednak standard života (i bez promjena ostalih faktora, kao što su porezi, promjene u BDP-u i sl) bug mora i dalje rasti, jer sve više novca treba izdvojiti za vraćanje duga (uz nepromjenjene kamate), a takva politika ako se nastavi ne da može puknuti jednom, nego će sigurno puknuti (naravno, opet ovdje pretpostavljano da su ostali faktori nepromijenjeni).
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 03:39   #29
Quote:
glosa kaže: Pogledaj post
Pa kod nas pojedinaca je isto tako, ako sam dužan tisuću kuna to je moj problem a ako je dug jedan miljun to je onda problem od nekoga drugoga.
Države koji su i debtori i creditori, to treba uzeti u obzir. Dio duga SAD-a je pokriven onim što drugi njima duguju, efektivno su na ispod 50% GDP-a (NIIP od -43.4%, 2016) i imaju i žilaviju ekonmiju. Nažalost u slučaju Hrvatske, mi uglavnom samo posuđujemo a ekonomija nam je krhka.

http://www.scholarsstrategynetwork.o...ew_on_debt.pdf
__________________
Sing, baby, sing!
InterMezzo is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 03:47   #30
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Javni dog SAD-a ne da je problem, nego je ogroman problem.
Ako SAD želi zadržati podjednak standard života (i bez promjena ostalih faktora, kao što su porezi, promjene u BDP-u i sl) bug mora i dalje rasti, jer sve više novca treba izdvojiti za vraćanje duga (uz nepromjenjene kamate), a takva politika ako se nastavi ne da može puknuti jednom, nego će sigurno puknuti (naravno, opet ovdje pretpostavljano da su ostali faktori nepromijenjeni).
Nije problem vratiti dug nego zadržati postojeći standard života.

Za vraćanje američkog državnog duga evo recept: USD se opet vrati ba zlatnu podlogu gdje je bio do 1971 a cijena unce zlata se digne na oko 4 puta više od sadašnje. Jeli to dosta ili treba više?

"As of April 2016, Fort Knox holdings are 4,582 metric tons (147.3 million oz. troy). At the rate of $1,226.60 an ounce it is worth about $180 billion".
__________________
"All models are wrong, some are useful." George E.P. Box

Nisam dosljedan. Kada se promjeni podatak na temelju kojega donosim zaključak, ja ga mjenjam.
glosa is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 03:49   #31
The West lives in debt
https://www.youtube.com/watch?v=Dc_q6HLfCxM
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 04:00   #32
Quote:
glosa kaže: Pogledaj post
Nije problem vratiti dug nego zadržati postojeći standard života.
Nicolae Ceaușescu... sjetimo se.
__________________
Sing, baby, sing!
InterMezzo is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 04:02   #33
Nakon Drugog svjetskog rata, kada su Europa i Rusija bili u ruševinama, američka industrija i poljoprivreda je doslovno procvjetala. Američke zlatne rezerve su u razdoblju od Drugog svjetskog rata, prema službenim podacima, porasle za 60%, iako mnogi postavljaju pitanje stvarnih rezervi fizičkog zlata u trezorima federalnih rezervi.

4. lipnja 1963. američki predsjednik John F. Kennedy potpisuje dekret prema kojem je američka vlada sebi vraća ustavno pravo na izdavanje dolara, čime praktično dokida monopol privatnom bankarskom kartelu Federalnih rezervi. Kennedy je zapravo ukinuo FED. On se javno obraća naciji i drži govor u kojem kaže kako zemlja ne može biti vlasništvo nekakvih tajnih društvava, jer je to u suprotnosti s istinskom demokracijom. Kennedy je rekao da kao patriot i čovjek koji voli svoju zemlju više ne želi podržati takav sustav.

Nakon toga, 22. studenog 1963. godine, John F. Kennedy je ubijen pod misterioznim i još uvijek nerazjašnjenim okolnostima. Nakon atentata na Kennedya, vlasnici privatnog bankarskog kartela FED postaju najveći ogranak vlasti u Sjedinjenim Državama i financijska sila koja zapravo vlada zemljom.

Takozvani “međunarodni”, ali u stvari privatni sustav SWIFT za bankarske transakcije, daje Federalnim rezervama neograničenu moć i FED de facto postaje vlasnik cjelokupnog globalnog bankarskog sustava. Svaka banka koja odbija poslovati u skladu sa zahtjevima američkog FED-a može biti kažnjena i isključena iz sustava SWIFT. To jest, bilo koja banka u svijetu može biti uništena na zahtjev vlasnika Federalnih rezervi u bilo kojem trenutku. Istina, FED nekoj stranoj banci ne može izreći novčanu kaznu, ali joj može prekinuti aktivnosti, što je još gore.

Ogroman posao kojeg je u svojoj knjizi “Velika šahovska ploča” opisao Zbigniew Brzezinski je urodio plodom. Baš kao 1917. Rusko carstvo, Rusija je doživjela kolaps 1991. Otprilike iste stvari su se događale Rusiji nakon raspada Sovjetskog Saveza, kao što su se događale nakon raspada Ruskog carstva.

Teritorij Rusije je opet znatno smanjen. Čak i ako izuzmemo države koje je “progutao” Sovjetski Savez, koje su samo vratile izgubljenu državnost, na teritoriju Rusije su nove, koje nikada u povijesti nisu postojale.

U nastojanju da prošire svoju neograničenu financijsku moć diljem svijeta, američki vlasnici, djelujući u ime Sjedinjenih Država, preotimaju vlast u drugim zemljama, a sve s ciljem njihove financijske i ekonomske kolonizacije. U nekim se zemljama za to koriste vojne metode, a drugdje nenasilne ili politička uzurpacija vlasti, kroz Obojene revolucije, institucionalne državne udare ili izravnim utjecanjem na izbore. Za FED je najbolja opcija kada su na višestranačkim demokratskim izborima svi kandidati njihovi, tako da je potpuno svejedno tko će pobijediti. SAD kao država sudjeluju u organiziranju, financiranju i ukupnom nadzoru svih procesa svrgavanja legitimnih vlast u nekoj zemlji.

U svim tim vojnim ili nevojnim prevratima u drugim zemljama postoji jedno iznenađujuće pravilo. Iz riznice zemalja kojima zavlada Washington način, uvijek postavljanjem marionetske vlade na jedan ili drugi način, zlato redovito nestaje. Samo proteklih nekoliko godina su nestale zlatne rezerve Iraka, Libije i Ukrajine. Američki saveznici su oduzeli zlato gdje god su to mogli učiniti, na bilo koji način.

Na primjer, kroz razmjenu zlatnih rezervi zemlje za svježe tiskane dolare, što se dogodilo u mnogim zemljama, uključujući čak i malu Armeniju, ili izvlačenjem zlata iz zemlje pod izgovorom njegovog sigurnog skladištenja, kao što je to bio slučaj sa zlatnim rezervama mnogih zemalja, uključujući Azerbejdžan, čije se zlato danas nalazi britanskoj banci JPMorgan Chase & Co. Nekada se to događa po modelu prijenosa zlata koje ostaje u zemlji, ali u stvari vlasništvo zapadnih korporacija, što je slučaj u mnogim zemljama. Na kraju se zlato zemljama oduzima prema zahtjevnim propisima Međunarodnog monetarnog fonda, jer sve zemlje koje članice ove međunarodne organizacije plaćaju doprinos za sudjelovanje u radu MMF-a, ali ne u nacionalnim valutama, nego samo fizičkim zlatom.

Treba li podsjetiti da je MMF u biti samo ogranak Federalnih rezervi, zadužen za rad kartela s drugim zemljama. MMF je po strukturi zadužen za nenasilno oduzimanje zlatnih rezervi zemalja izvan Sjedinjenih Država. MMF zbog toga nema pravo prodati zlato zemalja članica bez pristanka američkog Kongresa, koji u ovom slučaju služi kao dekor američke vlasti i privid da su SAD slobodna i suverena država američkog naroda, neovisna o volji vlasnika Federalnih rezervi.

Dakle, vrlo je teško govoriti o američkim zlatnim rezervama, jer njima treba dodati one koje drži MMF. U suprotnom slučaju, odnosno, priče o američkim zlatnim rezervama kao takvima nas dovode u zabludu.

Trenutno, međunarodna zajednica većim dijelom obračunava transakcije u takozvanom američkom dolaru, kojeg tiska američki FED, a koji ne vrijedi ništa.

U Kini, mnogi ekonomisti, neovisno jedan o drugome, počinju pitati Vladu i KP Kine što zemlja misli učiniti za svoj razvoj i koje će od dvije varijante odabrati?

Hoće li Kina i dalje nastavljati davati svoje proizvode SAD-u u zamjenu za ništa i tima povećavati američki dug koji nikada ne može biti otplaćen ili će obustaviti isporuku svojih proizvoda u Ameriku, koja joj svejedno neće moći vratiti dug, a proizvode prodavati vlastitom stanovništvu.

Peking shvaća da je u situaciji u kojoj mu SAD ne mogu vratiti dug druga opcija puno logičnija od prve. Naime, plasmanom roba unutar vlastitih granica Kina će povećati životni standard vlastitog stanovništva. Peking je shvatio i da trgovinskom razmjenom, odnosno uzajamnom razmjenom roba, prehrambenih proizvoda, sirovina i energije, unutar same Kine, ali i s velikim trgovinskim partnerima, lako može odustati od “zelenih papirnatih dolara”, potpuno nepotrebne karike u lancu izračuna roba i usluga.

Kina se ponaša vrlo pažljivo, kako ne bi obezvrijedila dug na tržištu vrijednosnih papira u Sjedinjenim Državama, ali ubrzano povećava svoje zlatne rezerve, koje u strukturi udjela imovine denominirane u američkim dolarima postupno zamjenjuje sa zlatom. U posljednjih nekoliko godina isto čini i Rusija.

https://www.logicno.com/ekonomija/fe...-u-siriji.html
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 04:40   #34
Ne idimo dalje u off jer ovo nije tema o SAD-u te kao takva se ne bi trebala koristiti kao (još jedan) poligon za diskreditiranje iste.

Ovo je tema o Hrvatskoj a pitanje je - Da li je vanjski dug otplativ?

U ovom trenutku ne vjerujem da jest. Hrvatska je upala u perpetualno dužničko ropstvo.

---

Edit:
(P.S. Da mi je samo dolar za svaki put kad je netko rekao da će Amerika propasti - ono, sad će, samo što nije - imao bih puno milijuna dolara, možda čak i za povrat američkog duga)
__________________
Sing, baby, sing!

Zadnje uređivanje InterMezzo : 22.04.2017. at 04:51.
InterMezzo is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 05:37   #35
Nismo mi toliko ni specifični koliko možda mislimo.

Ne znam tko je tu rekao da da će Amerika propasti, ali isto tako tko da su oni koji su rekli da će Amerika propasti bili u krivu?

No, svejedno, da se vratimo na temu; Meni nije jasno čemu to bjesomučno zaduživanje. Bilo koga.
Janso mi je da se se u nekim situacijama treabju dignuti krediti kad je profit relativno izvjesan ili kad vrijeme stišće.
ALi ući u sporalu zaduženja mislim da nema smisla i to može samo budala, ili neodgovoran političar kojeg je briga samo politički preživjet do idućih izbora.

Znam da na svaki spomen Grčke svi skaču da Grčka ne može plaćati dugove ali x država (bila to SD; Švedska , Njemačka ili Japan) može, pa je OK da je ta država zadužena, ali Nije bilo pametno za Grčku da se zadužuje.

E pa sad, i Grčka je mogla vraćat dugove, a što se tiče x države, trenutno možda može vraćati dugove, ali hoće li to moći dovjeka i što u slučaju nekih negativnih stvari tipa nagli pad BDp-a ili sl dođe na tapetu, a takva situacija čak i ne mora bit nužno izazvana iznutra.

Štos e same Hrvatske iče, Hrvatska, bar u teoriji se može rješiti druga.
Ali to je politički nemoguće izvest.

Evo samo ejdan detalj, nešto čitam neke planove u zdravstvu kako bi se moglo ovo, kakobi s eoglo onu. Pa planovi o kupnji nekih strojeva. Pa se spominju povoljni kreidti. Pa svake godine se dižu krediti za zdravstvo za podmirenje tekučih troškova.
Ma ako gledmao samo zdravtsvo, kolike milijune smo dosad spiskali samo na kamate o kredita. Koliko smo strojeva mogli kupiti, ili pak izgraditi /adaptirati neu bolnicu štošta druge, umjesto da smo kratkoročno kuili nešto i dugoročno izgubili milijune.

Čak da zaista ni dovijeka može servisirati svoje dugove, je li pametno opće spiskavati novac na kamate?
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 05:51   #36
NIIP Hrvatske je trenutno na cca 80% BDP-a a ključna grana privrede - Turizam - je relativno rizična. Dok neke druge države koje također imaju Turizam u portfelju imaju i druge grane gospodarstva na koje mogu se osloniti u slučaju "propasti" Turizma, Hrvatska jedva da ima išta drugo. Pokušamo li vraćati dugove nekom ubrzanom stopom, sa zaduženjem koje je blizu par-a sa BDP-em, značajan pad već ionako načetog životnog standarda je neminovan, a time i posljedice. Dodaj jednu ili dvije loše turističke sezone i ode i zaduženje i NIIP na debelo preko 100% BDP-a, gdje slijede povećane kamate na daljnje kredite ukoliko ih HR uzme (a bojim se da neće imati izbora). Perpetualno, dakle, kako god se okrene.

Kad sam bio jako mlad posjetio sam Rumunjsku nekoliko puta, kasnih 80-ih godina prošlog vijeka, još za vrijeme Ceaușescu-a na vlasti. Kako bi Hrvatski puk A.D. 2017. reagirao na sličnu gospodarstvenu situaciju???
__________________
Sing, baby, sing!
InterMezzo is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 08:57   #37
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Javni dog SAD-a ne da je problem, nego je ogroman problem.
Ako SAD želi zadržati podjednak standard života (i bez promjena ostalih faktora, kao što su porezi, promjene u BDP-u i sl) bug mora i dalje rasti, jer sve više novca treba izdvojiti za vraćanje duga (uz nepromjenjene kamate), a takva politika ako se nastavi ne da može puknuti jednom, nego će sigurno puknuti (naravno, opet ovdje pretpostavljano da su ostali faktori nepromijenjeni).
Javni dug amerikanci kad požele riješe preko noći veoma jednostavno,kao i vi rusi. Ponište se stari dolari i naštampaju novi.građani svijeta imaju rok od 2-3 dana da promjene stare dolare u nove,a u međuvremeno zatvore granicu 2-3 dana da niko ne može ući ni izaći iz USA. Svojim saveznicima naknadno tajno razmjene stare dolare za nove.
__________________
Životu nemožeš dodati ni jedan dan, ali danu više života možeš
more is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 09:19   #38
Jok, nema tu vraćanja... jer je sve to u stvari stvoreno vještački, kao neka vrsta monopolističke i imperijalističke vladavine.
Metal is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 09:33   #39
Quote:
more kaže: Pogledaj post
Javni dug amerikanci kad požele riješe preko noći veoma jednostavno,kao i vi rusi. Ponište se stari dolari i naštampaju novi.građani svijeta imaju rok od 2-3 dana da promjene stare dolare u nove,a u međuvremeno zatvore granicu 2-3 dana da niko ne može ući ni izaći iz USA. Svojim saveznicima naknadno tajno razmjene stare dolare za nove.
Dali ti to ozbiljno ili se samo šališ

Koliko je papirnog novca (bankota) u opticaju u odnosu sveukupni emitirani novac ?
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.04.2017., 11:14   #40
@ #koca# O javnim poduzećima: cinjenica da Hrvatske autoceste, HŽ Infrastruktura i drugi neki ulaze u Hrvatskoj u sredisnju drzavu ne demantira ono sto rekoh. Stvar je u tome da ta drustva nisu po ESA javne korporacije ( sto bi bile da su u vlasnistvu neke druge javne jedinice, a posluju na trzistu (prihoduju i rashoduju) bez financiranja od strane drzave, subvencija, poticaja, naplate parafiskalnih nameta u njihovu korist (HRT, npr) i sl.) U Hrvatskoj i dalje postoji gro javnih poduzeća koja nisu u sektoru sredisnje drzave, nego u sektoru javnih poduzeća. Zakljucno, statisticki sektor nije isto sto i institucionalni ustroj ponekad se poklapa, ponekad ne ( u HR često ne).
OT: nitko nikad nece otplatiti vanjski, a bogme ni javni dug. Dug je namijenjen vječnom kotrljanju u krug. Ali bilo bi pametno kad bi svaka zemlja i drustvo i poduzece i osoba ( Agrokor :mig) svoje dugove drzala na razini na kojoj se mogu redovno otplacivati po dospijecu i u slucaju poremecaja i krize. Štogod to značilo.

Poslano sa mog P11 koristeći Tapatalk
__________________
Oronulost mi se dobro drži.
kukuriku is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:43.