"Ništa", što se podrazumijeva pod tim pojmom?

[Boby Black]

podsjećam, ovo je samo prepričavanje dijela u svrhu bolje reprezentacije školskog referata, ništa više

Problematika nebića:

U 'Sofistu' dijalog vode Stranac iz Eleje (po svemu sudeći sam Platon) i Teetet, atenski mladić koji neumorno potvrđuje ispravnost Strančevih teza. Svrha razgovora je da otkriju tko je to zapravo Sofist i da ga 'uhvate u zamku' i izreknu pravu istinu o njemu. Teetet, kao sugovornik nema nikakvu filozofsku funkciju, nema svoj određeni stav već poput djeteta pokušava pratiti Stranca misao po misao. Ali on uvelike pridonosi čitljivosti samog djela i daje određenu dinamiku, a između silnih argumenata i zaključaka možda ponekad i svojom komičnošću pruža odmor čitatelju. Postavljanje problema o nebiću započinje u dijelu 'Mišljenje o Parmenidu' i nastavlja se duž cijelog dijaloga. Naime, ispostavilo se da kad su rekli da sofist govori laž pretpostavljaju da nebiće postoji. Parmenid kaže: 'Nikada ne možeš natjerati silom da bude ono što nije, već ti odvraćaj misao od takva puta istraživanja'. Zasad poštuju Parmenidovu riječ i kao dokaz pitaju se kako bi nebiće mogli objasniti. Ne može mu se pridjenuti neko od bića, niti se može reći da je ono nešto jer bi se time reklo da je ono neko nešto – dakle neko biće. Već kad kažemo 'nebiće' pridodajemo mu jedninu ili 'nebića' množinu što je također besmisleno jer se nebiću ne može pridodati biće (broj), ne može ga se niti nazivati 'ono' niti ga pobijati a da mu se ne pridoda bitak. Stoga se nebiće uopće ne može govoriti niti misliti (tako da gdje god sam ga spomenuo morao sam pretpostaviti da ono postoji i time izrekao besmisleno). Time onaj koji želi govoriti pravilno ni u kojem slučaju ne smije misliti nebiće niti ga bilokako određivati. Ali čovjek je tako u proturječju kad kaže da netko govori neistinu, naine, to se čini sasvim moguće. Platonu preostaje jedino da samog Parmenida podvrgne ispitivanju tj da 'silom utvrdi da nebiće u izvjesnom pogledu postoji, i opet s druge strane, da biće na neki način ne postoji'. Prije nego se u to upusti Platon želi istražiti što je o biću od ranijih filozofa već rečeno. Neki kažu da je biće mnoštvo, neki da je Jedno a neki opet da je u izvjesnoj mjeri i jedno i drugo. Ako je biće podvojeno na koji način bivaju ta dva, jer ako na isti to se svodi na Jedno, a ako kažemo da je biće Jedno a za to opet da je 'nešto' imamo dva imena za isto. 'Uzimati ime kao nešto drugo od same stvari izriču se na neki način dvije stvari.' A ako se pak poistovjeti ime sa stvari morat će se ipak reči da je to ime nečega, dakle samo ime imena i ništa više. I tu se javlja kao ključna i meni vrlo zbunjujuća rečenica: 'I jedno koje je samo jedno Jednoga, ono je i imenom Jedno.' Podjela Jednoga i mogućnost cjeline do kraja pobijaju viđenje bića kao Jedno.

Ovdje se iznosi definicija: 'Što god ima i najmanju snagu da djeluje na, ili trpi djelovanje neke druge stvari ima svoj bitak. Stoga biće nije ništa drugo osim mogućnosti'. Navodi također i da biće nije ni kretanje ni mirovanje niti njihov zbroj već nešto treće.
Slijedi splet iskaza o imenu i pojmu, sastavljanju i razdvajanju, istovjetnosti i opet o kretanju samom (gdje sam se, da budem iskren, pomalo izgubio) da bi se došlo do toga da je samo kretanje nešto različito od bića (pa je nebiće) ali u njemu ima udjela (tako da jest i da je biće), kao i sve stvari. 'Kod svakoga pojma biće je mnogostruko, a bezgranično po broju nebiće.' Dakle: biće je različito od ostalih, i ono toliko puta nije koliko ostali jesu, budući da nije oni ono je jedno, a ostali neograničeni po broju opet nisu biće.

Pobijanje parmenida - nebiće je drugost:

'Kada govorimo o nebiću , kako se čini , nr mislimo nešto suprotno od bića već samo drugo.'
'Pojmovi međusobno miješaju i biće i drugo, prodiru kroz sve i međusobno jedan kroz drugoga. Drugo učestvuje u biću i zbog tog učešća jest, ali ne ono u čemu je bio učesnik nego nešto drugo. Budući da je drugo nego biće, posve je razumljivo i nužno da je nebiće. No budići da biće učesrvuje u drugom, bit će biće drugo od ostalih pojmova. Budući da je biće drukčije od njih svih, nije ono niti svako od njih napose niti cjelokupnost ostalih, nego samo za sebe tako da biće bez sumnje u bezbroj i bezbroj slučajeva nije, a tako i ostali pojedince i u cjelini često jesu a često nisu.'

Time Platon konačno pobija Parmenida i utvrđuje da ako nebiće mislimo kao negacija samog bića Parmenidovo pravilo vrijedi ali ako ga mislimo kao ono drugo od bića onda ga možemo s lakoćom (hm...!?) odrediti.

...tražili ste - dobili ste

[djidjimidji]

ništa ništa ništa... a čim kažeš ništa - već je nešto

ha, mislim da je pitanje isto kao i problem broja 0. kako može postojati broj 0. na isti način, logičko-matematički, postoji i ništa. tj. nitko ne kaže da egzistira - ali kao pojam postoji. možemo dvojiti oko toga kao što se dvoji oko toga ima li Boga... ali nikamo nećemo doći... ha - još jedan pojam ništavila - NIKAMO!

[nitko i ništa]

Boby Black kaže:
...
Time Platon konačno pobija Parmenida i utvrđuje da ako nebiće mislimo kao negacija samog bića Parmenidovo pravilo vrijedi ali ako ga mislimo kao ono drugo od bića onda ga možemo s lakoćom (hm...!?) odrediti.

...tražili ste - dobili ste

Odlican (5)!
Eto Secundus, covjek odgovorio na tvoje pitanje.
OK?

[Secundus]

Aha!

[Secundus]

nitko i ništa kaže:
Odlican (5)!
Eto Secundus, covjek odgovorio na tvoje pitanje.
OK?

Na koje pitanje?
Opca negacija sveobuhvatnog "NISTA" iskljucuje apsolutno sve, ne samo egzistenciju realnih fakata, nego i negaciju apstraktnih pojmova. Time je nista obuhvatnije od svega, jer iskljucuje bitak, bice i sve apstraktne pojmove, pa i rijec "postojanje".

Zato je izraz, "Nista ne postoji"paradoks.

Dakle, logickim putem po Aristotelu nije moguce dalje ici. Tertium non datur! Ili nesto postoji ili ne.

Medjutim, logicko predparadoksalno rjesenje je jasno: ako mi imamo sigurnu spoznaju,"da nesto postoji" ili da "bitak jest", da onda izraz "Nista" tj. ne postoji "Ne Bitak", nije vise dopustiv pojam.

Zato je "Nista" nemoguce logicno definirati. I buduci da Nista obuhvaca sve pa cak i svoju negaciju, onda je NISTA apsolutni Bitak iz cega sve izlazi.

I to je bit argumentacije.
Ali pojam "NISTA" je i dalje nedefiniran. Zato sto nema substrata u sebi. Radi se o paradoksu, koji sve obuhvaca, pa i svoju negaciju.
S.

[parsifal]

secundus zbori ovako:


Zato je "Nista" nemoguce logicno definirati. I buduci da Nista obuhvaca sve pa cak i svoju negaciju, onda je NISTA apsolutni Bitak iz cega sve izlazi.

a kada to buddha u biti to isto kaze - zasto ti se to ne svidja?
i zapocinjes napad iz svih oruzja na buddhizam

btw bolje je umjesto nase ometajuce rijeci '''nista''

koristiti rijec ODSUTNOST

neke iskrice koja trenutno prolaze online softwerom zvanim parsifal (ne citaj sto pise nego citaj sto se htjelo reci)

--- vecina ljudi ne zapaza da je bit stana - prazan prostor ALI TO NIJE NISTA VEC JE TO'' NISTA ''KOJE OMOGUCAVA da sve stane u njega i bude..

PROSTOR omogucava svemu da bude a da sam nije promijenjen ili ikako poremecen ...

-unutrasnji ekvivalent prostora je SVJESNOST

- nase oci su male i oci su ''nista'' tj prozori u svijet ALI OCIMA MOZEMO VIDJETI ''ogromno '' ''SVE''

- vrh olovke je ''nista'' tj tocka tj bezdimenzionalan
ALI VRH OLOVKE MOZE ISPISATI ''SVE'' tj mnostvo stranica ...

- crna rupa je mesto gdje je bog podijelio s nulom

- JEDINA SIGURNA,NETRIVIJALNA IZJAVA NA OVOM SVIJETU U KOJu NE MOGU SUMNJATI je...

ja jesam tj postojim !! ..

MOJA I TVOJA SVJEsnost nije ni muska ni zenska .
moja i tvoja svijesnost nema ni jednog atributa...

tj ima ih sve jer ih sve daje i sve ih oduzima

*****
NOTHING EVER HAPPENED - THIS IS THE FINAL TRUTH

[Secundus]

Secundus kaže:
Dakle, logickim putem po Aristotelu nije moguce dalje ici. Tertium non datur! Ili nesto postoji ili ne.

Medjutim, logicko predparadoksalno rjesenje je jasno: ako mi imamo sigurnu spoznaju,"da nesto postoji" ili da "bitak jest", da onda izraz "Nista" tj. ne postoji "Ne Bitak", nije vise dopustiv pojam.

Parsifal!
Ovaj gore dio argumentacije je za tebe vazan!
Zato mi objasni pojam "Nirvane", kako ga je Buddha pojmio i obrazlozio! To ce postati interesantno.
OK!?
S.

[parsifal]

Secundus kaže:
Parsifal!
Ovaj gore dio argumentacije je za tebe vazan!
Zato mi objasni pojam "Nirvane", kako ga je Buddha pojmio i obrazlozio! To ce postati interesantno.
OK!?
S.

hajmo za sada ovako: odgovoriti cu ti indirektno i poticajno pa ako te to zaista zanima naci ces odgovore koje trazis

preporucam ti zivot i djelo moderne krscanske misticarke

BERNADETTE ROBERTS

koja je dozivjela to stanje (i kada je dosla do budisticke tradicije shvatila je da je to ista stvar) (unio mystica)

jedan krscanin koga sam upoznao na kat forumu (klimakos)
je citao njenu knjigu EXPERIENCE OF NO SELF na njemackom.

tj on zivi u njemackoj a kako vidim da ti preferiras njemacki jezik pokusaj preko amazon njemackog nabaviti njenu knjigu (idi po autoru jer su njemci drugacije preveli naslov)

TAMO CES PREKO JASNIH OPISA NJENOG DOZIVLJAJA REALIZACIJE prirode stvarnosti saznati sto je to - nirvana

(ja sam je citao na engleskom)

link na njenu web stranicu experience of no-self

ili na ovaj link jedne moje prijateljice iz amerike

sto je to nista i kako se to kaze na drugim jezicima

[Secundus]

parsifal kaže:
hajmo za sada ovako: odgovoriti cu ti indirektno i poticajno pa ako te to zaista zanima naci ces odgovore koje trazis

preporucam ti zivot i djelo moderne krscanske misticarke

BERNADETTE ROBERTS

koja je dozivjela to stanje (i kada je dosla do budisticke tradicije shvatila je da je to ista stvar) (unio mystica)

jedan krscanin koga sam upoznao na kat forumu (klimakos)
je citao njenu knjigu EXPERIENCE OF NO SELF na njemackom.

tj on zivi u njemackoj a kako vidim da ti preferiras njemacki jezik pokusaj preko amazon njemackog nabaviti njenu knjigu (idi po autoru jer su njemci drugacije preveli naslov)

TAMO CES PREKO JASNIH OPISA NJENOG DOZIVLJAJA REALIZACIJE prirode stvarnosti saznati sto je to - nirvana

(ja sam je citao na engleskom)

link na njenu web stranicu experience of no-self

ili na ovaj link jedne moje prijateljice iz amerike

sto je to nista i kako se to kaze na drugim jezicima

Parsifal,
ako ti mislis da meni ta literatura nije poznata, onda se varas.
Unio mystica bi morao biti isti dozivljaj za sve spiritualne osobe koje ga dozive. Zasto je onda Buddha zakazao? Zasto je Buddha zadrzao reinkarnaciju, ako je na koncu ustvrdio, da matafizika i diskusija o njoj nemaju nikakva smisla. On je dosao do spoznaje, da put u tzv. Nirvanu predstavlja kraj nase muke na ovom svijetu.

A u koji svijet je onda on otisao, ako je kazao, da je Nirvana stanje nepostojanja. To da su njegovi ucenici to kasnije priblizili teizmu ne mjenja na stvari, jer njegova izvorna nauka je ateizam, a to je "nestanak". Medjutim, da li je to istina? Kako vidimo nije, jer hinduisticki jogini, islamski sufiji i krscanski mistici imaju sasvim drugu interpretaciju za to stanje. Sto je na stvari, tesko je znati, ali ja sam mistiku studirao i sa psiholosko-medicinske strane.

Carl Albrecht, u svojoj poznatoj _znanstvenoj_knjizi : "Psihologija misticke svijesti" pise iz aspekta medicine i psihologije o tome problemu. I sam je bio lijecnik i mistik.
Medjutim, ja zelim tvoj vid Buddhina poimanja NIRVANE! OK?
S.

[VTi underhood]

Ko kaže da je kugla uopće postojala??? Samo zato kaj ti to tak misliš...

Kaj ako kugle nikad nije bilo...