Što je to Informacija ?

[blue bird]

......information persists for a time, then fades back into chaos....

lat. in-formare = staviti u formu.....informacija je nuzna za organizirani i struktuirani zivot.. ona je forma....ali nije sustina...informacija je odgovor na pitanje....ispravan ili ne....

[illegale]

nitko i ništa kaže:

Nije subjektivni. Insistiranje da informacija mora biti ili nešto ''subjektivno'' ili nešto ''objektivno'' je ono što ovdje unosi zabunu: informacija je ono isto što je u subjektu i objektu.
Kad fizičar izmjeri neku veličinu, informacija je ono isto što je u subjektu (fizičaru) i objektu (prirodi).

Ma mozes ti reci da to nesto jeste po sebi. Samo, cemu to? Po mome misljenju mi ipak trebamo forsirati funkcionalna razlucivanja pojmova, s obzirom da nam samo tako nesto pomaze usvajati znanje koje nas cini mocnijima. A to bi na kraju i jeste definicija pravog znanja.

Ideja razlucivanja objektivnog podatka i subjektivne informacije na tragu je efektivnog reazlucivanja. I to je nesto sto smatram iznimno korisnim u informacijskim znanostima. Jer sta ce meni termin koji inzistira na bezpogovornom prihvacanju nedokazivih filozofskih postavki, sto taj termin cini slabim, napuhanim i nejasnim. Meni da bih mogao dalje fercerat treba nesto upravo suprotno.

Iliti eidos.
Kontekst ne mijenja eidos, tek ga odražava u različitim osvjetljenjima (a ponekad ga možda i potpuno zamračuje).

U ideji siroko prihvacenog razumijevanja znacenja informacije i podatka, upravo izlazi na vidjelo znacajnost konteksta, sto objasnjava nemali broj pojava, pa tako i informacijski sum, te istovremeno smanjenje entropije informacijskog sustava. Ta objasnjenja koja upravo pocivaju na jasnom razlucivanju podatka i informacije (koja je ovisna upravo o kontekstu) su vrlo bitna i korisna stvar za daljnji razvoj informacijske teorije.

Mi se mozemo pravit blesavi pa sve to izjednacit i forsirat onaniranje sa upitnim apsolutima, te kidnapirati ove jasne termine sa funkcionalne u filozofikanstsku sferu. Ali zasto?

Ako mu mjerilo nije istina, onda nema mjerila, odnosno, svejedno je, proizvoljno. Dakle, ako se zatvaramo u solipsističko ''ništa ne mogu znati'', svejedno je.

Naprotiv, mjerilo za primjer moze biti opce zadovoljstvo subjekta spoznaje. Ili bilo koja druga suvisla velicina koja je jednako tako samorazumljiva, bez potrebe za filozofikanstvom.

Istina nije stvar društvenog dogovora.

Nije. Ali, Istina je ovdje suvisan termin. BTW, ja volim Istinu u kontekstu savrsene otvorenostojnosti koja fakat ima veze sa skladom informacijskog sustava. Ali isto tako ovo pitanje povlaci dosta upitnih definicija sa sobom, sto nepotrebno komplicira stvari. Zato nije zgorega drzati se power of simplicity jira.

Ne. Ne postavljam je kao ''objektivno jasno dostupno''. Postavljam je kao ''subjektivno nejasno, no ipak u nekoj mjeri dostupno, ponekad naslutljivo a možda čak i uvidljivo''. Ili, što reče netko limes.
Ako nema Jednog (istine), nema ničega.

Sto se ovog dijela price tice, predlazem da dignes neki od starih topcia o Istini.

[nitko i ništa]

illegale kaže:

Mi se mozemo pravit blesavi pa sve to izjednacit i forsirat onaniranje sa upitnim apsolutima, te kidnapirati ove jasne termine sa funkcionalne u filozofikanstsku sferu. Ali zasto?

A sad ga i ti... (preporučujem)...

[Koko Bill]

nitko i ništa kaže:

Dakle, ne ''spoznaja'' kao čin, to nije ''informacija'' - nego ''ono što je spoznato'', odnosno ''sadržaj spoznaje'', to je ''informacija''.

upravo tako.

stari sadrzaj spoznaje + novi podatak = novi sadrzaj spoznaje
(stara informacija + novi podatak = nova informacija)

ostaje pitanje pocetne (prve) spoznaje (informacije), odnosno pitanje PORIJEKLA PRVOG ZNANJA. Mozda Bog.

[Glupa krava]

Aganor kaže:

Pokusajmo definirati, sto je to INFORMACIJA!?

Ja na faxu ucila da je informacija podatak koji se cuje jednom i primatelju umanjuje nepoznanicu ili neznanje.
Informacija je trenutna i ako isti podatak cujemo dva ili vise puta, to vise nije informacija...ona je trenutna.

[matta1278]

nitko i ništa kaže:

@Koko Bill
Dakle, ne ''spoznaja'' kao čin, to nije ''informacija'' - nego ''ono što je spoznato'', odnosno ''sadržaj spoznaje'', to je ''informacija''.

Zatim Niko i Ništa citira Weizsäckera s:
''Ali ono što se time otkrilo jest stara istina na novom mjestu. To je platonovski eidos (naime idea), aristotelovska forma, odjevena tako da i čovjek dvadesetog stoljeća uči o njima ponešto naslućivati.''

Nadalje, Blue Bird ,očito iz rječnika, navodi:
lat. in-formare = staviti u formu

Informacija - sadržaj ili forma?
Ova suprotnost samo naizgled zbunjuje.
Ne postoji informacija koja isključuje ijedno od toga dvoga.

[B3l1]

Informacija je nesto sto je sustinski vezano sa stvarnim svetom. Osobine realnosti ukljucenje su u nju. I razmisljanje se mozeobjasniti terminom informacije,jer informaciju mozemo meriti,analizirati,kvantifikovati i opisati.

[Lem13]

Informacija je podatak koji može promijeniti stanje u sustavu.
Kako bi razumjeli razliku između informacije i podatka možda je bolje upotrijebiti jednostavnije primjere.
Parni strojevi su imali regulator broja okretaja koji se sastojao od dvije kugle zglobno okačene na polugama pričvršćenim na vertikalnu osovinu koja se vrti. Kada bi se osovina brže okretala kugle bi se razmicale i podizale zbog centrifugalne sile. Njihove poluge su bile spojene na ventil koji otvara/zatvara dovod pare u stroj. Kada bi se kugle razmicale to je zatvaralo ventil pa je stroj usporavao, a kada bi se zbog smanjenog broja obrtanja primicale to je otvaralo ventil pa je stroj ubrzavao. Na taj način se broj obrtaja stabilizirao na neku zadanu vrijednost.
E sad, broj obrtaja je informacija za taj stroj, a koliko godina ima ložačeva tetka je podatak.
Ako vam kažem nešto što do sada niste znali to će za vas biti informacija jer će se u vašem mozgu pojaviti kao nova bilješka, ako vam, međutim kažem nešto što već znate to će biti podatak, a ne informacija jer se u vašem sustavu neće ništa promijeniti.
Drugo pitanje je otkud dolaze informacije?
Informacija mora imati neki tvarni/energetski nositelj. Na strani primatelja mora postojati "razumijevanje". Ovo je pod navodnicima jer ne mora biti razumijevanje u smislu svijesti, kao što vidimo na primjeru parnog stroja.
Onaj koji proizvodi informacije ne mora imati svijest, ali mora biti tvaran.
Može li informacija nastati iz potpunog kaosa i slučajnosti? Može!
Na primjer položaj zvijezda na nebu kako se vide sa Zemlje je potpuno slučajan međutim na temelju njihovog rasporeda astrolozi izrađuju natalne karte (ili kako se to već zove) što je onda za njih (i one koji im vjeruju) informacija.
Dakle da bi nešto bilo informacija, "proizvođač" informacija nije bitan, bitan je samo primatelj.

[Magičar]

Ne znam koliko ima zainteresiranih za obnovu rasprave na temu što je to informacija, jer kako vidim obično se teme na kraju iscrpe i glupo je ponavljati jedno te isto, uglavnom kazao bih par riječi na temu jer se u "neslobodnom životu" upravo bavim, uvjetno rečeno, informacijama (a tu su još metapodaci, ontologije u računalnom smislu i sl.).

Situacija nije nimalo jednostavna i osim Shanonove teorije iz 1948. ništa nije tako izvjesno. Kao podsjetnik Shanon je kazao da je informacija obrnuto proporcionalna entropiji i potom predložio njezinu mjeru (bit).

Mnogo kasnije su informaciju počeli dovoditi u vezu s podatkom a potom i znanjem. Netko se sjetio tomu pridodati i mudrost pa smo dobili piramidu poznatu pod nazivom DIKW hijerahija (Data Information Knowledge Wisdom Hierarchy)

Na koncu, tu je i, slutim (jer je ovih dana planiram početi napokon čitati) izvrsna knjiga Jamesa Gleicka "The Information: A History, a Theory, a Flood" (čovjek je prethodno napisao i Teoriju kaosa koja je i u nas prevedena) koja je izišla ove godine i čiji prikaz možete pročitati na http://www.nybooks.com/articles/arch...0/how-we-know/
Knjiga lijepo kreće od Indijanaca i njihovih bubnjeva kojima su se prenosile prve informacije a završava naravno s današnjom poplavom informacija...

[MaliMerak]

Ona je prikupljeni podatak -tocna, pravodobna i pouzdana. Predstavljena u obliku pogodnom za odlucivanje (kako bi ju korisnik razumio). Posjeduje obiljezja razlicita od svih ostalih resursa: nepotrosiva je (uporabom se ne smanjuje), na temelju jedne informacije moze odlucivati velik broj subjekata (tehnicki, to mogu svi), odluke na temelju iste informacije su razlicite i informacija nije jednoznacna (moze se izreci, prikazati, osjetiti...).

[Magičar]

MaliMerak kaže:

Ona je prikupljeni podatak -tocna, pravodobna i pouzdana. Predstavljena u obliku pogodnom za odlucivanje (kako bi ju korisnik razumio). Posjeduje obiljezja razlicita od svih ostalih resursa: nepotrosiva je (uporabom se ne smanjuje), na temelju jedne informacije moze odlucivati velik broj subjekata (tehnicki, to mogu svi), odluke na temelju iste informacije su razlicite i informacija nije jednoznacna (moze se izreci, prikazati, osjetiti...).

Sve je to u redu. Ali informacija je i puno više od toga, sve u ovisnosti s kojeg stajališta ju krećeš definirati. ALi recimo, postoje kritike da se informacija ne bi smjela definirati putem srodnih pojmova kao što su podatak i znanje. S filozofske točke gledišta ona jest u svakom slučaju povećanje reda u svemiru i tom smjeru bi, prema mojem mišljenju, trebalo krenuti dalje...

Postoji i jedna umjetnička (za meditaciju) definicija informacije koja kaže da je informacija ljepilo svemira. Što kažete za nju? Zaboravio sam tko je autor (možda Hamvas?)

Isto tako, zaboravih spomenut još jedan ključni kontekst u kojem se pojavljuje a to je u sprezi s materijom, energijom, prostorom i vremenom. Ako ovim temeljnim pojmovima možemo pridodati informaciju onda informacija predstavlja filozofsku top temu za ovo stoljeće.

[MaliMerak]

Ako uzmemo u obzir da informacija za jednog korisnika za drugoga moze biti samo podatak, moramo ju moci "definirati putem srodnih pojmova kao što su podatak i znanje".

[Magičar]

MaliMerak kaže:

Ako uzmemo u obzir da informacija za jednog korisnika za drugoga moze biti samo podatak, moramo ju moci "definirati putem srodnih pojmova kao što su podatak i znanje".

Da, ali u tom smislu govorimo o odnosu podatka i informacije. Npr. obično se kaže podatak nema značenje, informacija ga ima i tu se uspostavlja nekakav odnos između njih. Odatle, prema mojem shvaćanju (i još nekih teoretičara) a to sam htio naglasiti, ne može se reći da je informacija "podatak sa značenjem" iako se to mnogima možda čini puno shvatljvijim. Informacija je informacija, podatak je podatak, jedino ako se ne svrstavaš, pak, u onu skupinu teoretičara (opet ti teoretičari) koja tvrdi da je čitavo vrijeme riječ o jednoj te istoj stvari uključujući u to i znanje, ali koja poprima različite oblike u ovisnosti o njenom procesuiranju (bilo računalnom ili mozgovnom)? Dakle, jedno je slovo na papiru, drugo je koje sam mu značenje pridjelio u svojoj glavi, a treće u kojem svemiru ostalih informacija ono zauzima mjesto pa odatle postaje znanje.

Možda i gnjavim samo s terminologijom, ali doista, ako se želi nešto definirati mora se prvo raščistiti terminologija!

[MaliMerak]

Razumijem sto zelis reci, ali:
isto tako, ako pricamo o npr. cetkici za zube, mozemo reci da je to nesto fantasticno, unosi red u nase zivote... no sama sebi nije dostatna.

Informacija je nuzno sintetizirani podatak, da bi se "ostvarila", nuzno treba korisnika (osobu u poziciji moci koja njome moze profitirati ili smanjiti stetu na bilo koji nacin).

Ima li smisla cetkica za zube bez paste za zube i korisnika?
Znaci li to da je informa obicna izmisljotina bez ljudske podrske?

[Magičar]

MaliMerak kaže:

Razumijem sto zelis reci, ali:
isto tako, ako pricamo o npr. cetkici za zube, mozemo reci da je to nesto fantasticno, unosi red u nase zivote... no sama sebi nije dostatna.

Informacija je nuzno sintetizirani podatak, da bi se "ostvarila", nuzno treba korisnika (osobu u poziciji moci koja njome moze profitirati ili smanjiti stetu na bilo koji nacin).

Ima li smisla cetkica za zube bez paste za zube i korisnika?
Znaci li to da je informa obicna izmisljotina bez ljudske podrske?

To svojstvo informacije da u sebi sadrži uvijek nešto drugo (poruka o nečemu, "ja sam za pranje zubi") za nešto drugo (korisnika), a ne sebe samu (kako bi to htjeli filozofi) meni se čini najzagonetnijim svojstvom. Informacija samo kao posrednik među stvarima. Ta njena konceptualna razina, dohvatljiva čovjeku, i jest nešto, prema mojem mišljenju što je toliko razlikuje od podatka. Podatak je nešto opipljivo, recimo slova na ekranu, ali informacija kao da se nalazi i u samim podacima, ali i u percepciji i razumijevanju promatrača. Zapravo, njena pozicija je neodrediva. Uvijek pomislim da je Shanon svoju teoriju zapravo trebao nazvati teorijom podataka a ne informacija...

[PositiveMind]

Aganor kaže:

Iako ovaj problem u svojoj tematskoj sirini ulazi u vise znanstvenih domena, htio bih ga ovdje na filozofiji prezentirati(socio-filozofija), kako bi mogli vidjeti kulturolosku i civilizacijsku bit problema, a i informaticari i matematicari su pozvani da daju svoj doprinos u osvjetljenju ove teme.

Pokusajmo definirati, sto je to INFORMACIJA!?

Aspekt definicije mara biti obiljezen u samom objasnjenju.

Ja bih samo naveo, da niti u informatici nije ovaj pojam ostro definiran, iako ima obrise svojih kontura. O Informaciji se moze opcenito priopciti:

1) Informacije se stvaraju, ne nastaju spontano!
2) Informacije imaju sadrzaj i sire se.
3) Informacije imaju osobine!

Ocekujem plodnu diskusiju, u samoj definitorici i razmjeni kritike na svim podrucjima!
Sa stovanjem!

Grijesis. Svatko tko je imao kolegij Sustav i Informacija i Kibernetiku kad procita sve odgovore na ovoj temi doslovce ce mu se razvuc osmijeh od uha do uha jer vecina je pisala totalne gluposti. Kao prvo informacija i sustav i teorije istih su definirane do 90-tih godina. Prakticki sve sto do 90-tih godina znamo vise nije novost, jer to podrucje je istrazeno u cjelosti. Jedna od rijetkih znanosti gdje je bas svaki pojam istrazen i definiran crno na bijelo. Znaci ne postoji da nesto nije dobro definirano, da je polovicno i slicno. Na FER-u, filozofskom (sociologija) i informatickim fakultetima i sl svi uce isti sistem iz iste skripte iz totalno identicno prepisanih prezentacijskih nastavnih materijala. S obzirom da sam taj kolegij kao i matematicke zadatke iz istoga polozio sa vrlo dobar, odmah mozemo skresat temu i dobit ces odgovore na pitanje:

1. Informacija je novost koju saznajemo putem razlicitih sustava za njihovo sirenje i prijenos.

2. Informacija je znacenje koje pridruzujemo podacima da ih mozemo razumjeti.

3. Informacija je svaki signal ili podrazaj koji prodje put od izvora kroz komunikacijski kanal do primatelja i uspije mu se nametnuti kroz svojstvo distinkcije je informacija.

Doslovce neki pisu gluparije i sakate i rade krumpir salatu od obicnog jendostavnog odgovora. A sto je sad teorija informacija, entropija i sustav, elementi i veze, kako je gradjen komunikacijski kanal, sto je to OSD i kako funkcionira, sto je to teorija kaosa i sl... nema veze sa ovom temom.

Magičar kaže:

To svojstvo informacije da u sebi sadrži uvijek nešto drugo (poruka o nečemu, "ja sam za pranje zubi") za nešto drugo (korisnika), a ne sebe samu (kako bi to htjeli filozofi) meni se čini najzagonetnijim svojstvom. Informacija samo kao posrednik među stvarima. Ta njena konceptualna razina, dohvatljiva čovjeku, i jest nešto, prema mojem mišljenju što je toliko razlikuje od podatka. Podatak je nešto opipljivo, recimo slova na ekranu, ali informacija kao da se nalazi i u samim podacima, ali i u percepciji i razumijevanju promatrača. Zapravo, njena pozicija je neodrediva. Uvijek pomislim da je Shanon svoju teoriju zapravo trebao nazvati teorijom podataka a ne informacija...

bas i ne. po ovome sto si napisao bar koliko ja vidim, ti uopce nisi razumio o cemu je shannon pisao. jer imas velikih problema oko razlucivanja sto je to podatak a sto informacija. Podaci su jednostavno znakovi i signali (tocno si rekao slova, zvukovi...bilo koja vrsta alfabeta u biti), pomocu kojih se prenose informacije, a informacija je znacenje koje pridruzujemo podacima. shannon jest u pravu, ali ti nisi.

usput slova na ekranu nisu opipljiva.

kako mozete razglabati o necemu a da ne znate osnove? samo kao sto rekoh izvodite kupus salatu od svega.

[Magičar]

PositiveMind kaže:

Grijesis. Svatko tko je imao kolegij Sustav i Informacija i Kibernetiku kad procita sve odgovore na ovoj temi doslovce ce mu se razvuc osmijeh od uha do uha jer vecina je pisala totalne gluposti. Kao prvo informacija i sustav i teorije istih su definirane do 90-tih godina. Prakticki sve sto do 90-tih godina znamo vise nije novost, jer to podrucje je istrazeno u cjelosti. Jedna od rijetkih znanosti gdje je bas svaki pojam istrazen i definiran crno na bijelo. Znaci ne postoji da nesto nije dobro definirano, da je polovicno i slicno. Na FER-u, filozofskom (sociologija) i informatickim fakultetima i sl svi uce isti sistem iz iste skripte iz totalno identicno prepisanih prezentacijskih nastavnih materijala. S obzirom da sam taj kolegij kao i matematicke zadatke iz istoga polozio sa vrlo dobar, odmah mozemo skresat temu i dobit ces odgovore na pitanje:

1. Informacija je novost koju saznajemo putem razlicitih sustava za njihovo sirenje i prijenos.

2. Informacija je znacenje koje pridruzujemo podacima da ih mozemo razumjeti.

3. Informacija je svaki signal ili podrazaj koji prodje put od izvora kroz komunikacijski kanal do primatelja i uspije mu se nametnuti kroz svojstvo distinkcije je informacija.

Doslovce neki pisu gluparije i sakate i rade krumpir salatu od obicnog jendostavnog odgovora. A sto je sad teorija informacija, entropija i sustav, elementi i veze, kako je gradjen komunikacijski kanal, sto je to OSD i kako funkcionira, sto je to teorija kaosa i sl... nema veze sa ovom temom.

Ček', ček, PositiveMind! Na kojem si ti to podforumu? Filozofiji! Dakle, ovdje nismo pozvani da prepisujemo dobro poznate definicije informacija već da filozofiramo o istoj temi. Drugačije bi se vjerujem postavili kada bi ista tema bila postavljena na podforum znanosti. Naravno, nitko ti ne uskraćuje pravo ponoviti neke od definicija, ali da si malo bolje iščitao prethodne postove vidio bi da se u njima više-manje nalaze i one. Dakle, nije stvar u tome da kažeš informacija je to i to i zatvoriš temu već da navedeš svoje mišljenje o tome. Zašto recimo smatraš da jedna definicija pogađa bolje od druge i sl. Ne znam koliko uopće imaš prakse s filozofijom, ali ovdje ti se stvari gledaju malo pod drugačijim kutom...

PositiveMind kaže:

bas i ne. po ovome sto si napisao bar koliko ja vidim, ti uopce nisi razumio o cemu je shannon pisao. jer imas velikih problema oko razlucivanja sto je to podatak a sto informacija. Podaci su jednostavno znakovi i signali (tocno si rekao slova, zvukovi...bilo koja vrsta alfabeta u biti), pomocu kojih se prenose informacije, a informacija je znacenje koje pridruzujemo podacima. shannon jest u pravu, ali ti nisi.

Da, informacija je značenje pridruženo podacima, kada sam to prvi put pročitao sjeo sam na kamen i tri dana plak'o; pa naravno, kako ne bi bila! To je kao kad bih kazao da je materija skup atoma. A filozofi upravo polude na takve definicije. Kada bi probali definirati bilo koji od pet temeljnih pojmova koje smo iskovali u opisu prirode našli bi se u grdnim mukama. Probaj sam: što su materija, energija, prostor, vrijeme i naposljetku informacija? Čini mi se da se iz čovjekove perspektive oni uopće ne mogu definirati. Jedino o njima možemo filozofirati, ali u pozitivnom značenju te riječi, dakle, uvijek se na neki način prema njima odnositi kako bi onda iz znanstvenog vrela mogli i zagrabiti koje korisno i praktično otkriće...

Konceptualna razlika između podatka i informacije je toliko zapanjujuće velika da je, prema mojem mišljenju, nemoguće koristiti jedan pojam za definiciju drugog. Nije mi namjera obarati Shanona, ali zato što sam na podforumu filozofije dopuštam si reći i to da samo predajnik i prijemnik u njegovom modelu opravdavaju korištenje sintagme teorija inforamcija. Ono između su samo podaci. Zapravo, Shanonov model je sasvim u redu, problem je u terminološkoj zbrci zamjene pojmova podatka i informacije. Čini mi se da sam Shanon nije bio dovoljno svjestan višeznačnosti pojma informacije...

PositiveMind kaže:

usput slova na ekranu nisu opipljiva.

Bože moj, zaboravih stavit navodnike...

PositiveMind kaže:

kako mozete razglabati o necemu a da ne znate osnove? samo kao sto rekoh izvodite kupus salatu od svega.

Mogu samo reći da si itekako znanstveno prepotentan što jest čest slučaj na ovom podforumu i to je taj teret što ga filozofija mora nositi u ovom vremenu. Meni treba tri dana da smislim pitanje iz kvantne mehanike i postavim ga na podforum prirodnih znanosti i opet me ignoriraju, ali sam svjestan da sam na njihovom terenu i da je tu doista potrebna teorijska osnova. Međutim, to što tebi nedostaje osnovne filozofske intuicije, to nikom pa ništa. Promisli malo, ono što se traži od tebe na ovom podforumu jest da formiraš svoje mišljenje o informaciji, a pošto vrlo dobro poznaš osnove bilo bi ga doista zanimljivo čuti, za razliku, doista, od nekih pojedinaca koji znaju valjati gluposti jer ne poznaju osnove i tu si u pravu.

Što se mene tiče, meni rasprava nije rasprava ako nema spekuliranja Dakle, daj nešto svoje!

[PositiveMind]

Kao filozof predpostavljam da znas da se navodnici koriste da se naglasi odredjena rijec ili recenica kao vazan dio, i da se naglasi njezina snaga u odnosu na cijeli sadrzaj? Zato se citati stavljaju u navodnike, npr. Zato sto je to vazan dio koji zelimo naglasiti u cijeliom sadrzaju. Stoga stavljajuci navodnike, ti zapravo samo potvrdjujes da je slovo na ekranu nesto opipljivo? Pazi nije to jedina tvoja izjava koja nema smisla i nije pod navodnicima, jer vjerujem da si pod navodnicima zelio reci:"Ne mislim tako!" Podatak nije nesto opipljivo, bilo ono pod navodnicima ili ne.

Recimo MaliMerak i svi oni koji su citirali sa svog faksa ili dopisali ono sto su ucili su u pravu, jedino ti pokusavas rastegnuti to na nesto nevidjeno. I MaliMerak je u pravu. Cetkica je element koji pridruzujemo iz okoline sustava svom sustavu i svojim elementima, pasta za zube je element koji pridruzujemo cetkici koja je postala dio naseg sustava jer smo ostvarili vezu izmedju svojih elemenata u svom sustavu. kada elementi povezani vezama utjecu jedni na druge sa izvrsavanjem odredjenog cilja a taj cilj je tada poznat (bijela kutija - sustavi), onda govorimo da nas sustav raspolazuci sa podacima koje je prikupio ili stvorio prenosi informaciju koja se prenosi vezama elemenata. I ja se sa tim covjekom apsolutno slazem, ali sa tobom i tvojim izjavama apsolutno ne. Jer ako je kolicina informacija manja, a time znamo da je entropija veca, znaci da necemo znati dobro iscetkati zube i raskrvariti cemo meso oko zuba. Nisam rekao da svi pisu gluposti, ali dobar dio da. Sa tim da bez uvrede, ali logicno i nelogicno ne mogu prihvatiti tvoje stavove, jer mi to moje znanje ne dopusta. Usput, filozofija je drustvena znanost.

[vamvam]

Magičar kaže:

Ček', ček, PositiveMind! Na kojem si ti to podforumu? Filozofiji! Dakle, ovdje nismo pozvani da prepisujemo dobro poznate definicije informacija već da filozofiramo o istoj temi.

Mislim da osnovna ideja filozofiranja ne bi trebala biti da svatko kaže bilo što, prvo što mu padne na pamet, i onda to argumentira time da je dobro filozofiranje ono kada kažeš nešto sa čime se nitko drugi neće složiti, što nitko osim tebe ne razumije, što nema nikakve logike i smisla.

Ova tema, kada je započeta prije par godina, je imala učesnike koji su bili poprilično suvisli i racionalni u svojim razmišljanjima. Nako toga su se pojavili "filozofi" sa idejama koje niti njima samima nisu jasne, pa se sve pretvorilo u mjesto za iznošenje svakakvih bizarnih ideja. Ako ne postoje kriteriji za vrednovanje ispravnosti neke tvrdnje, onda je svaka tvrdnja jednako vrijedna i više ne možeš razlikovati pametne i racionalne ljude od od onih koji to nisu.

Znači, ideja nije da svatko samo napiše svoje mišljenje. Prije toga treba ipak razmisliti, informirati se, obrazovati, educirati i slično.

[Magičar]

PositiveMind kaže:

Kao filozof predpostavljam da znas da se navodnici koriste da se naglasi odredjena rijec ili recenica kao vazan dio, i da se naglasi njezina snaga u odnosu na cijeli sadrzaj? Zato se citati stavljaju u navodnike, npr. Zato sto je to vazan dio koji zelimo naglasiti u cijeliom sadrzaju. Stoga stavljajuci navodnike, ti zapravo samo potvrdjujes da je slovo na ekranu nesto opipljivo? Pazi nije to jedina tvoja izjava koja nema smisla i nije pod navodnicima, jer vjerujem da si pod navodnicima zelio reci:"Ne mislim tako!" Podatak nije nesto opipljivo, bilo ono pod navodnicima ili ne.

Uh, cijeli jedan odlomak posvećuješ problemu navodnika. Znači, nisam te uspio nagovoriti na filozofiju odnosno da daš neko svoje mišljenje o cijelom problemu. Što se tiče navodnika nema smisla se raspravljati, ono što si napisao o njima samo je pola njihove uporabe...
Ipak, s navodnicima ili bez njih jasno je na što sam mislio ukazati kada sam napisao da su podaci opipljivi (hvala bogu, to je metafora pa čak i ne trebaju navodnici), dakle, da se na njih može pokazati (bit, slovo, simbol itd.). Nadalje, kako si napisao, podaci sa značenjem postaju informacije, ali tko daje to značenje? Mi, ljudi. Odatle, baš i nije jasno gdje se informacija nalazi i zato sam napisao da je njeno mjesto pomalo neodredivo itd.

PositiveMind kaže:

Recimo MaliMerak i svi oni koji su citirali sa svog faksa ili dopisali ono sto su ucili su u pravu, jedino ti pokusavas rastegnuti to na nesto nevidjeno. I MaliMerak je u pravu. Cetkica je element koji pridruzujemo iz okoline sustava svom sustavu i svojim elementima, pasta za zube je element koji pridruzujemo cetkici koja je postala dio naseg sustava jer smo ostvarili vezu izmedju svojih elemenata u svom sustavu. kada elementi povezani vezama utjecu jedni na druge sa izvrsavanjem odredjenog cilja a taj cilj je tada poznat (bijela kutija - sustavi), onda govorimo da nas sustav raspolazuci sa podacima koje je prikupio ili stvorio prenosi informaciju koja se prenosi vezama elemenata. I ja se sa tim covjekom apsolutno slazem, ali sa tobom i tvojim izjavama apsolutno ne. Jer ako je kolicina informacija manja, a time znamo da je entropija veca, znaci da necemo znati dobro iscetkati zube i raskrvariti cemo meso oko zuba. Nisam rekao da svi pisu gluposti, ali dobar dio da. Sa tim da bez uvrede, ali logicno i nelogicno ne mogu prihvatiti tvoje stavove, jer mi to moje znanje ne dopusta. Usput, filozofija je drustvena znanost.

U redu, vidim da ti šumom a ja drumom ili obrnuto. Možda te je uplašilo i moje ime, ali shvati da me zanimaju isključivo vlastite misli o nekom konceptu ili ideji a ne suhoparno ponavljanje gradiva. Očito je da se ustručavaš izraziti svoje mišljenje (osim da se ne slažeš sa mnom), ali i to je u redu. U knjizi Kaos (a pripadnu teoriju si spomenuo) Jamesa Gleicka postoji rečenica: "Lorenzov rad bio je magija koju je Yorke, i ne znajući, tražio" (ako si čitao knjigu znaš o kojim znanstvenicima je riječ). Tom izjavom Gleick je aludirao na to da svaka nova teorija pomalo sliči na magiju. E, na tu magiju i ja pucam sa svojim imenom! Da ne bude zabune.