Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 29.06.2009., 16:54   #1
Cijepljenje / kalemljenje biljaka

Srž cijepljenja je spajanje dvije biljke različitih svojstava u jednu. Zahvat je čest u voćnjacima a ja ću sada napisati par riječi o kalemljenju kaktusa.

Kako je uopće došlo do ideje o kalemljenju kaktusa?
Albinizam kod biljaka podrazumijeva manjak ili redukciju klorofila, dakle, albino-biljka nije sposobna sama sebi proizvoditi hranu procesom fotosinteze i time je osuđena na propast. Postupak održavanja albino-kaktusa je usavršio japanac Eiji Watanabe, koji je u genetskim istraživanjima slučajno dobio na 10 000 kaktusa dva crvena kaktusa. Uvidio je njihov problem i dosjetio se kalemljenju istih na snažnu podlogu, čime im je osigurao egzistenciju. Tridesetak godina kasnije su doprli u Europu i doživjeli ogroman interes od uzgajivača.

Najprije je potrebno pronaći dobru podlogu, koja je najčešće jednostavna, kao npr. kod vrste Stenocereus pruinosus:

http://svartberg.org/sukulenti/0/005.jpg

Podloga mora biti zdrava i dobro razvijenog korijena jer time osigurava preživljavanje gornje vrste. Ona opskrbljuje kalemljeni dio vodom i hranjivima, koji, kao što rekoh, nema sposobnost autonomne produkcije hrane.

Potom se traži zanimljiv nastavak, koji ćemo staviti na vrh. Naziva se "cijep" ili "plemenka". Kalemljene vrste se javljaju u raznim bojama, iako su najčešće žute, crvene, purpurne...

http://svartberg.org/ph.art/fung_plant/0/007.jpg

Podlogu režemo vrlo oštrim nožem poprijeko, obično početkom srpnja. Radi spriječavanja postranih izdanaka rubove prereza treba također podrezati ukoso. Postrani izdanci ugrožavaju razvoj cijepa svojom prisutnošću jer oduzimaju prijeko potrebna hranjiva. Cijep se također reže ravnim i glatkim rezom površine približne onoj sa podloge. Tada se spoje površine i gumicama za zimnicu učvrste, ne prejako da ne dođe do loma i ne preslabo jer je nužno osigurati spajanje tkiva. Potrebno je povremeno zaliti biljku, držati ju na svjetlosti, no ipak izbjegavati izravnu sunčevu svjetlost.

Rezultat?

http://svartberg.org/sukulenti/0/018.jpg i recimo http://svartberg.org/sukulenti/0/019.jpg

U optimalnim uvjetima za 2-3 tjedna imate srasle kaktuse.

Vlasnici voća, podijelite tajnu kalemljenja voća sa forumom !
__________________
It is cruel, you know, that music should be so beautiful. It has the beauty of loneliness of pain: of strength and freedom. The beauty of disappointment and never-satisfied love. The cruel beauty of nature and everlasting beauty of monotony.
Göttspöđä is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.06.2009., 20:08   #2
joj modice ja ti to ne radim. zasto? zato jer ako sadim, sadim par tisuca i bubam u zemlju gotove sadnice. veci broj sadnica-veci popust kod rasadnicara. ( sala) .

meni se to jednostavno ne isplati. kad bi mi se i isplazilo, ja sam toliko brze ruke da bih to sve skupa samo zabrljala i napravila stetu. gotova sadnica visine metar i nesto sitno mi udje brzo u rod i iskreno, nikad nisam "cijepila".
teta-elza is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2009., 08:21   #3
Ovo s kaktusima je baš super, to bih baš mogla probati A mogu li uzeti i koju drugu vrstu kaktusa, doma ih baš imam 10-ak vrsta?
Glede voća, mi smo amateri koji baš vole cijepiti voćke. Već par godina se razvijamo. Kako cijepimo po našem voćnjaku i za nas, nije nam toliko bitno da za 3 godine već imam 10 kg jabuka na voćkici, gušt je kad se cijep uhvati pa ti gledaš svaki dan, zaviruješ, pratiš.. a onda koja sreća kad vidiš da se uhvatilo
Ja usavršavam metodu čip okulacije, a suprug uglavnom na raskol i za sada me "šije" u uspješnosti
Nekada se cijepljenje držalo k'o neka narodna medicina - teškom tajnom, danas je to ipak nešto drugo, ali moraš imati strpljenja i imati žicu pedantnosti. To ne ide na ho-ruk!
ciklama2805 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2009., 08:39   #4
Quote:
ciklama2805 kaže: Pogledaj post
Ovo s kaktusima je baš super, to bih baš mogla probati A mogu li uzeti i koju drugu vrstu kaktusa, doma ih baš imam 10-ak vrsta?
Naravno. Ne mora gornji biti lišen klorofila, mogućnost kombinacija je limitirana uglavnom oblikom - obično stupasti bivaju baza a kuglasti plemenka.

Neko pravilo nalaže i da baza bude bez puno bodlji kao Astrophytum vrsta, no prije par mjeseci mi je baza pod jagoda-plemenkom iz meni nepoznatih razloga propala i morala je biti hitno zamijenjena. Pri ruci sam tad imala samo jedan "viška" (preciznije, duplić ) koji se ispostavio kao odlična podloga.

Teško da ćeš i biti u prilici sama odmah kalemiti albino-vrstu, budući da su nedostupne, koliko znam, za nabavu zasebne. Nije loše praksati se sa nečim zamjenjivim, iako proces nije zahtjevan i traži samo oštar nož.

Quote:
ciklama2805 kaže: Pogledaj post
Glede voća, mi smo amateri koji baš vole cijepiti voćke. Već par godina se razvijamo. Kako cijepimo po našem voćnjaku i za nas, nije nam toliko bitno da za 3 godine već imam 10 kg jabuka na voćkici, gušt je kad se cijep uhvati pa ti gledaš svaki dan, zaviruješ, pratiš.. a onda koja sreća kad vidiš da se uhvatilo
Mislim da svatko od nas zna točno o čemu pričaš

Quote:
ciklama2805 kaže: Pogledaj post
Ja usavršavam metodu čip okulacije, a suprug uglavnom na raskol i za sada me "šije" u uspješnosti
Nekada se cijepljenje držalo k'o neka narodna medicina - teškom tajnom, danas je to ipak nešto drugo, ali moraš imati strpljenja i imati žicu pedantnosti. To ne ide na ho-ruk!
Ispričaj nam priču o raskol i čip-okulaciji
Naravno, ako nije tajna
__________________
It is cruel, you know, that music should be so beautiful. It has the beauty of loneliness of pain: of strength and freedom. The beauty of disappointment and never-satisfied love. The cruel beauty of nature and everlasting beauty of monotony.
Göttspöđä is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.07.2009., 21:03   #5
u 3. godini 10 kg po stablu? dobro, jako dobro. samo, ja bih polovicu pobacala. da se ne iscrpi vocka.
teta-elza is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2009., 08:33   #6
Quote:
teta-elza kaže: Pogledaj post
u 3. godini 10 kg po stablu? dobro, jako dobro. samo, ja bih polovicu pobacala. da se ne iscrpi vocka.
Ma jasno, prorjeđivanje plodova.
ciklama2805 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2009., 09:00   #7
Quote:
gotterdamerung kaže: Pogledaj post

Ispričaj nam priču o raskol i čip-okulaciji
Naravno, ako nije tajna
Baš si me uhvatila.. Ne znam baš kako ću to ispričati Pet sličica bi riješilo cijelu priču, ali idem pokušati.
Cijepljenje na raskol: podloga se ravno odreže na određenoj visini od zemlje, mi obično na cca 20-30 cm od tla. 3 cm ispod reza se izolir trakom par puta omota podloga i potom se nožićem razreže odozgora do dolje, do izolirke. (izolir traka se stavlja zato da taj raskol ne "pobjegne" dolje i da e rascijepi cijela podloga). Plemka se zareže koso sa dvije strane, duljine koliki je i rascijep kod podloge i umetne se u raskol. Bitno je da se barem jedna strana kore plemke i podloge podudara. Potom se sve stegne opet izolirkom do visine cijepa. (Ne zamata se cijeli cijep) Odozgora se sve dobro zamaže voćarskim voskom. Plemka se odreže koso na 2 pupa. I to je to.. Traka se skida kad se vidi da se cijep uhvatio.
Ova vrsta cijepljenja se radi u rano proljeće dok plemka još nije potjerala.

Čip okulacija: Uzima se pup sa plemke i to tako da se nožićem zareže pod kutem od 45° prema dolje odmah ispod pupa. Cca 1,5 cm od tog reza, znači iznad pupa, ponovno se isto tako zareže, ali se rez spusti do mjesta gdje smo dolje zarezali tako da izrežemo taj pup. Na podlozi napravimo isto takav isječak, ali ne na mjestu pupa, nego na glatkom dijelu drvca, i ubacimo pup. Pup mora sa svih strana prianjati na mjesto na podlozi. Nakon toga, kompletan pup, i malo ispod i iznad njega (znači, ne ostavimo pup da malo viri), omotamo prozirnom folijom, onom koju koristimo u domaćinstvu (strech). Nakon 21-og dana, sa zadnje strane pupa razrežemo foliju i tako ostavimo. Pup će sam skinuti foliju kad krene. Postotak hvatanja kod ovog načina je preko 95%, ali treba vremena dok se ruka ne uvježba tako da ti isječci budu što sličniji.
Čip okulacijom se može cijepiti tokom cijele godine i to je njegova velika prednost. Inače, u zadnje vrijeme je sve popularnija ova metoda, premda je vrlo stara.

Nadam se da sam uspjela objasniti..
ciklama2805 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2009., 09:30   #8
Odlično objašnjenje + već je isprintano

Možeš li dati nekakav zaključak, koje voće lakše ili teže prima plemke? Ili je to na nivou sorata ?
__________________
It is cruel, you know, that music should be so beautiful. It has the beauty of loneliness of pain: of strength and freedom. The beauty of disappointment and never-satisfied love. The cruel beauty of nature and everlasting beauty of monotony.
Göttspöđä is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2009., 10:06   #9
Quote:
gotterdamerung kaže: Pogledaj post
Vlasnici voća, podijelite tajnu kalemljenja voća sa forumom !
gotterdamerung, mogu reći par riječi o cijepljenju jabuka, a to se može odnositi i na veliku većunu drugog kontinentalnog voća...

Idelan način cijepljenja je "engleski spoj" i to tijekom čitavog svibnja i do polovice lipnja - tu se radi o, pod jednakim kutem, koso zarezanoj podlozi i plemci, pri čemu se obje raskole po sredini. Plemka se pažljivo umeće u raskol podloge, dok ne dođe do savršenog poklapanja rubova kosih rezova podloge i plemke. Vrlo je bitno da su podloga i plemka iste (bar podjednake) debljine, kako bi se kore dodirivale na što većoj površini, što je glavni preduvjet dobrog kalusiranja.
Kad se podloga i plemka dobro spoje, trebale bi se međusobno čvrsto držati i dovolno ih je samo još omotati elastičnom trakom radi zadržavanja vlage na spoju.
Zašto je ovo idealan način? Upravo zbog najveće moguće dodirne površine između podloge i plemke, pa time i najveće vjerojatnosti za kvalitetno kalusiranje. Uspješnost ove metode prelazi 95%, brza je i uvježbani cjepljar u 8h rada u polju može cijepiti i nekoliko tisuća voćaka.
Okuliranje je metoda koju treba koristiti za preostalih 5%, ali upozoravam da je kalus koji se stvori ispod pupa puno slabiji od onoga između grančica, pa često dolazi do loma plemke i neophodno ju je fiksirati uz kolčić ili nešto slično, kako ju vjetar ne bi odvalio.
Važno je napomenuti da je kod svih metoda cijepljenja "zrelim drvom" (sve osim okuliranja), vrlo važna dobra unaprjedna priprema plemki. U tu svrhu, sa željenih sorti je potrebno narezati jednogodišnje grančice različitih debljina (zbog različitih debljina podloga) tijekom siječnja ili početkom veljače, svakako prije kretanja vegetacije. Grančice se režu na duljinu dva pupa, krajevi im se umoče u voćarski vosak, umotaju se u plastičnu vrećicu i spreme u hladnjak na temperaturu oko 0 celzijevaca (može i običan hladnjak, ali neka što jače hladi).
Iz hladnjak ih treba vaditi neposredno pred cijepljenje i time se postiže da je ukorijenjena podloga puna sokova i već u debeloj vegetaciji, a plemka još zapravo miruje, pa joj ne treba puno vlage i manja je opasnost od njezina sušenja.

teta-elza, a i svi drugi koji vole prčkati po voćkama, ovo je vrlo jednostavno i djelotvorno . Predlažem da probate jer sigurno ispod jabuka tjera puno izadaka iz korijena.

Molim druge forumaše da napišu što su i na što cijepili, kojim načinom i uz koliko uspjeha.
__________________
I GMO su ljudi, samo su drugog okusa!
GMO is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.07.2009., 12:59   #10
nemam puno izboja ispod jabuka. ako i izraste pokoji, za cas ih izrezemo. nemrem jos i cijepiti, daj imaj milosti.

ekipo, ode teta na more. lijepo vas pozdravljam i citamo se sredinom mjeseca.
teta-elza is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.07.2009., 11:54   #11
Quote:
gotterdamerung kaže: Pogledaj post
Možeš li dati nekakav zaključak, koje voće lakše ili teže prima plemke? Ili je to na nivou sorata ?
Mi cijepimo breskve, kajsije, jabuke, kruške, višnje i trešnje. Ne vidim neku razliku, čini mi se da primanje ovisi o kvaliteti cijepa, vremenu kad se cijepi i sl., ali ne i o vrsti voćke. Ono što teoretski znam je da se najteže prima orah. Nismo probali (još!), ali kažu da tu i pravi majstori imaju posla
ciklama2805 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.07.2009., 12:04   #12
Da se nadovežem na GMO, engleski spoj (još ga zovu i cijepljenje na jezičac) je idealan za orah i kesten (prema T. Jemriću). Slažem se da je zbog velike površine sljubljivanja i postotak uspješnosti velik. Mi još nemamo iskustva u tom načinu, pa se o ovome izjasnim sljedće proljeće
Cijepili smo i pod koru, ali nekako mi je tu veoika razlika u veličini podloge i plemke, pa kad to drvo naraste, čini mi se kao da će ostati nekakav nesrazmjer na mjestu cijepa.. Možda netko zna kako izgleda mjesto srastanja za par godina?
ciklama2805 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.07.2009., 15:05   #13
Evo i sličice dobro spojenog i kalusiranog jezičca (proljetos cijepljeno):
Attached Thumbnails
Click image for larger version

Name:	Jezičac1.jpg‎
Views:	889
Size:	9.1 KB
ID:	7878  
__________________
I GMO su ljudi, samo su drugog okusa!

Zadnje uređivanje GMO : 09.07.2009. at 15:41.
GMO is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2010., 16:20   #14
Smile Cijepljenje bez prisutnosti čovjeka!

Već dugo vremena, nastojim da mi iz Bosne donesu stabljiku mlade divlje jabuke.
U okolici Bugojna su ih zvali divakinje. Plodovi su sitni i žuti, kad sazriju, a kiseli kao ocat. Ne jestivi su skoro.

Imam na okućnici jedno stablo jabuke, koje sam dobio kao mladu divlju podlogu (sjemenjak).
Nisam je stigao cijepiti, ostavio, i ona izrasla.

Za nagradu što sam je ostavio, priredila mi je predstavu iz evolucije cijepljenja u prapovijesti.

Samu sebe je cijepila.
Jedna grana se uglavila, između pazuha susjedne rašlje i trenjem se spojila u cijep.
Na slici se sve vidi. Ta grana je išla od točke jedan do točke tri.
Onda sam ja odrezao između jedan i dva a ostalo ostavio za eksponat.

Vrijeme je učinilo svoje.
Cijepljena grana je ispala iz konkurencije i zaostaje za ostalim dijelovima voćke,
ali se još uvijek dobro vidi to malo "čudo". Normalna stvar u prirodi.

Velike lijepe plodove ima. Ni govora o divljaku. Tako da mislim, da je pravu divlju podlogu vrlo teško uzgojiti.

http://i46.tinypic.com/124vbrk.jpg

Što divljija jabuka za podlogu, to otpornija voćka na voluharice.
__________________
Istina je, tako lijepa..
Haludovo is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2010., 00:32   #15
Kad sam bio prošle godine u Australiji malo sam obišao njihove vrtne centre...
Tamo je jako popularno cijepljenje više voćnih vrsta iz iste porodice na jednu podlogu...
Tako možete kupiti voćku na kojoj imate limun,naranču,mandarinu,klementinu i grejp,oni to zove five tree,a košta oko 50 $...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2010., 12:39   #16
Quote:
fahrenheit 37 kaže: Pogledaj post
Kad sam bio prošle godine u Australiji malo sam obišao njihove vrtne centre...
Tamo je jako popularno cijepljenje više voćnih vrsta iz iste porodice na jednu podlogu...
Tako možete kupiti voćku na kojoj imate limun,naranču,mandarinu,klementinu i grejp,oni to zove five tree,a košta oko 50 $...
Isto tako možeš na istom stablu cijepiti više sorata šljiva i marelica (na divljoj šljivi), ili dunje, mušmule i kruške (na dunji), breskvu i badem (na breskvi ili bademu), a ukrasne (ali i ostale) jabuke mogu na glog, skupa s ukrasnim glogom, a mislim da ide i (na) ognjen trn (Pyracantha sp.).

Agrumi, naravno, idu na agrume (kod nas ovo ima smisla samo na jugu).

Ovo je zgodna igra za male okućnice.
__________________
I GMO su ljudi, samo su drugog okusa!
GMO is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.02.2011., 21:40   #17
Trešnja na patuljastu višnju.
Imam u voćnjaku patuljaste višnje (oblačinske) koja ima dobre karakteristike - rodi već obilno druge godine po sadnji . Došao sam na ideju da pokušam na tu višnju cijepiti okuliranjem trešnju. na oko 30 pokušaja uspjelo mi je 5. Sad imam mlade trešnje koje su jako bujne. problem je čini mi se spojno mjesto. Ispod tog mjesta deblo višnje tanko, a iznad cijepa trešnja barem duplo deblje. Ne znam kako će dalje biti i hoće li ovo uspjeti. Ove godine očekujem prvi rod. Cvijetnih pupoljaka ima jako puno (načičkali su se). Zanima me ima li tko iskustva s ovim i hoće li mi ovo uspjeti. Iako sam posadio pokraj stup za oslonac strah me je da će se ispod spojnog mjesta polomiti.
škembo is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.06.2012., 01:53   #18
ima neki priručnik za kupiti o kalemljenju voćaka ?
manchild is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2012., 16:26   #19
Imam jedan upit uz vezi cijepljenja, htio bih pocijepiti dvije različite susjedove breskve na svoje divljake koje su mi iznikle, one su stare nekih godinu dana do godinu i pol.
Naime mene zanima na koji način i kada bi bilo najbolje pokušati izvesti to cijepljenje ? Jer šteta mi je da mi ti divljaki propadnu, a ovak su inaće gorke i neukusne uodnosu na cijepljene.

Nije mi jasno kaj bi mogao navodno sada kraj 8 i početkom 9mj. pokušati cijepiti na dviljake na pup ?
I šta onda kad se primi onda iznad pupa odrezati ravno deblo da nemam više granja od dviljaka ?

SAS is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.07.2014., 22:40   #20
Pozdrav, mene zanima zašto ako su biljke domaće kad se iz njezinog ploda rodi nova biljka je "divlja"? xD
Felix 3575 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 03:07.