Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
12.08.2007., 00:14
|
#21
|
Lektor. Kanibal lektor.
Registracija: Mar 2003.
Lokacija: Evil Genius University
Postova: 8,969
|
Quote:
registriranikor1§nik kaže:
Srpska jekavica postoji neovisno o samovolji pojedinih političara pseudoznanstvenika....
|
I hercegovačka?
Evo jednog nazoviznanstvenika: "Da sam sve napečatio Hercegovački (npr. djevojka, djeca, vidjeti, lećeti i pr.), onda bi rekli Sremci, a osobito varošani i varoške: pa šta sada nama ovaj nameće Horvatskij jezik."
Tako naime u knjizi "Narodna srpska pesnarica, čast vtora, Beč, 1815." objašnjava Vuk zašto sve pjesme nije donio u jekavici.
Pametnomu dosta. Pretpostavljam, tebi i tebi sličnima ne.
__________________
Pravim muževima ne treba potpis.
|
|
|
12.08.2007., 01:10
|
#22
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,164
|
Quote:
stitch kaže:
I hercegovačka?
Evo jednog nazoviznanstvenika: "Da sam sve napečatio Hercegovački (npr. djevojka, djeca, vidjeti, lećeti i pr.), onda bi rekli Sremci, a osobito varošani i varoške: pa šta sada nama ovaj nameće Horvatskij jezik."
Tako naime u knjizi "Narodna srpska pesnarica, čast vtora, Beč, 1815." objašnjava Vuk zašto sve pjesme nije donio u jekavici.
Pametnomu dosta. Pretpostavljam, tebi i tebi sličnima ne.
|
I u lexiku ga je jasno "zasroljio" na hrvatsku stranu. Eh, moj Vucse junacse, prazna glava, a ni meso juneche.
|
|
|
12.08.2007., 09:27
|
#23
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2007.
Postova: 69
|
Sad se dogovorite kako ce se jezik zvati
"Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku, i to treba jednom konačno jasno reći. Ako se netko s tim ne slaže, neka izloži argumente."
Ivo Pranjkovic
http://www.slobodnadalmacija.hr/20060207/kultura01.asp
|
|
|
12.08.2007., 10:22
|
#24
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,164
|
Quote:
Adrion Oros kaže:
Sad se dogovorite kako ce se jezik zvati
"Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik različiti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na čisto lingvističkoj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku, i to treba jednom konačno jasno reći. Ako se netko s tim ne slaže, neka izloži argumente."
Ivo Pranjkovic
http://www.slobodnadalmacija.hr/20060207/kultura01.asp
|
Hrvatsko-hrvatski, srbsko-hrvatski, boshnjansko-hrvatski, crnogorsko-hrvatski !! I bilo bi najblizhe istini.
|
|
|
12.08.2007., 11:41
|
#25
|
Krvožedni GNU gomolj
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: /home
Postova: 7,754
|
Jezici se zovu onako kako ih nazivaju njihovi govornici.
__________________
Krumpir Vampir ponovo je tu! Sisat će vam škrob dok vas ne otjera u grob!
math_baby reče: samo toliko da znate da vam cp.tar moze, u dogovoru s nekim od admina promijeniti sadrzaj vaseg bloga ukoliko mu se taj sadrzaj ne svidja!
|
|
|
12.08.2007., 15:50
|
#26
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2006.
Postova: 2,822
|
Tvrdnju da se crnogorski i srpski jezik vise razlikuju no neki drugi jezici mozemo posositi su tuste mimogrednijeh primjera interdijalekatskog vazenja, koji pokazuju ne samo velju razlicitost u odnosu na odgovarajuce u srpskom jeziku (po izgovoru ekavica- ijekavica), no i suprotivnost kao da su iz sasvijem razlicitih, posebitih, stranijeh jezika. O tome i o zlocinu nad crnogorskijem jezikom i njegovom poslicavanju srpskom jeziku śedoci śljedeca crnogorsko-srpska leksika.
LEKSICKA RAZLICITOST DVA STRANA JEZIKA
Tvrd (tvrdoca, tvrdina, tvrdja, utvrditi) – cvrst (cvstina, cvrstoca, ucvrstiti); studen (stud m, studen f, ostudeniti) – hladan (hladnoca, ohladiti); kostanj – kesten; varevina – mlijeko; izvanjac – stranac; kam(en) – krs; tenac (potencenjak, potencen, /po/tenciti) – vampir (povampiren, povampiriti); kokot – pijevac (pijetao); djetic – d(j)ecak; djelicak – dio; gvozdje – zeljezo; stube-stepenice, stupanj (stupnjevati) – stepen (stepenovati), skala - stepenica; mokar - vlazan (kvasan); grdan (grdov, grdilo, grditi) – ruzan (ruzilo, ruziti); maknuti – pokrenuti; mrdati (micati), (po)senuti – pomjeriti; pot (potan, /o/potiti)– znoj (znojav, znojiti); glib(ov) (/iz/gliban, glibati) – blato (blatnjav, prljav, blatiti); toljaga (toljagan, toljagati) – batina (batinan, batinati); uziziti -?; uze – konopac; jakati (od jak, jakostan, jacina) - hrvati; karati – prekor(ij)evati?; kuditi- kritikovati; remik – kais (“po remiku ka da bjese trska”- Njegos); neradeci – nenamjerno; mimogred(no) – usput(no); cotati (cotav, coto)- hramati (hrom, ?); krivati – hramati; cor(av) - slep (cori mis –slijepi mis); ocoriti – oslijepiti; cklo (c/a/klen, ckliti) – staklo (staklen,?); zrcalo (zrcati) – ogledalo (ogledati); uglava (od glava, uglavljen, uglaviti) – ugovor (od govor, dogovoriti, ugovoriti); utihnuti – utisati; u(iz)tuliti – u(iz)gasiti; upaliti – ukljuciti; o(na)zebsti (ozeben, ozeba f.) – prehladiti (prehladjen, prehlada); (po)/h/itati (hitrost, hitnja, hitar)- pozuriti (zurba, zurno, brzo); upiriti (od pir-oganj) – upaliti (upaljen); uzditi (uzden, uzdiven) – upaliti (zapaljen); sazeci (sazezen) - spaliti (spaljen); zega – vrucina; oganj (ognejvit) – vatra (vatren); omraziti (omraza, omrazen, mrsak) – mrzjeti (mrznja, mrzan); biti (od bitka) – tuci; (na)iediti (ied, iedak) –(na)ljutiti (ljutnja, ljut); depesa (brzojav) – telegram; stimati (stima, stiman) – ugostiti (goscenje, ugoscen); stimadur - procjenjivac?; nozice (od noz) - makaze; lupez (lupestina, lupeski, lupezan, lupezati) – lopov, lopuza (lopovluk, lopovski, ukraden, krasti; poradi toga – zbog (jer); toga radi – zato; kopca (zakopcati, zakopcan) –spojnica (spojiti, spojen); puce (zapucen, zapuciti) – dugme (?); rasto – zasto, zato; zvizdalajka (zvizduk, zvizdati) – pistaljka (?, pistati); bojati (od boj, bojaznost, bojazljiv) –plasiti (strah, plasljiv); odocniti (dockan, odocnjenje) - zakasniti (/za/kasnjen, kasno); opozniti (pozni) – zakasniti; pricin – privid; zracan (zrak, zraciti) – osvijetlje (?, vazduh); promaja – propuh; pomet- hladnoca ?; saket – kesa; cukar (cukren, cukriti) – secer (seceriti); znaven (od znanje) – poznat (od poznanstva); osim – sem; izuzev – sem; spram – prema; zboriti (od zbor) – govoriti (od govor); zbornost – sabornost; zbor – skup; frnjok (frnjokati, frnjokan) – zvrcka (zvrckati?, zvrckan); nedsovoljstvo – nedostatak; manjkati (manjak) – nedostajati (nedostatak); oriz – pirinac (riza); fadzola – pasuilj; zaturiti (uturiti, poturiti, naturiti) - izgubiti (umetnuti, postaviti, podmetnuti, nametnuti); prosociti (sociti, sok) – dostaviti (dostavljac); trsiti – odstraniti; ceskoba – tjeskoba; katariste – jarbol; skatula – kutija; skaf – ladica; kaseta – sanduk; solijerna – slanik (slanjak=; vrerca – dzak; dekica – cebe; spag –dzep; necesov (cesov, nicesov) – nekoji (koji, nikoji); lasno – lako; (po)rinuti – gurnuti; (po)vrnuti – (po)vracati navlastito – narocito; svojstina – svojta; mrtac – mrtvac; striko –ciko; zanago (od nag, nago, ogoljelo) – uistinu; oburdati – razvaliti; razuriti (razur) – srusiti; prednji - prvi; mucati – cutati; cerati – tjerati; pasce (pascad) – ker (kerovi); lajati-kevcati, pucikati – napujda(va)ti; iskati-traziti; uljeci – uci, ugoniti (zagoniti, nagoniti, nagnati)-uvesti, i tuste drugijeh.
Ove i mnoge druge srpske i crnogorske naddijalekatske rijeci nama su znavene, jer redovito u ucilistima i svudjer u zvanicnom zivotu ucimo i zborimo srpski jezik, pa su ni, ipak, posve razlicite, a za nekoga ko ne zna srpski i crnogorski jezik posigurno bi ih precizirao kao rijeci dva sasma strana i nesrodna jezika. Neki jezici se razlikuju samo po dijalektu, izgovoru, pa se smatraju sasvijem posebitim i samostalnijem jezicima.
Crnogorske rijeci kojijeh nema i koje se ne mogu prevesti na srpski jezik
Da i ne pominjemo one rijeci crnogorske kojijeh ili uopste nema u srpskom jeziku iliti se ne mogu prevesti. Npr. paśaluk - a to nije pasaluk, no nesto sasvijem drugo, suprotivno, zatijem pogan, kalijez, kastig, fukara, manit(ac), manitulja i dr. U srpskom nema ni rijeci cojstvo (od cojak), nego covestvo. Nemaju ni rijec kosijer. Za Srbe su nerazumljive mnoge crnogorske sintagme, kao npr.: Paśa pogani, Paśi milet, Ubrani Boze, Potonja ura, Pas svakoji svoje breme nosi, A s cesa se tamo svadiste. Izbacena je iz upotrebe i lijepa rijec Sv. Petra Crnogorskoga zacediti (od cedo, dijete), a zamijenjena je vrlo nejasnom rijecju zatrudniti (od trud, tezak – lat. gravitas.- gravidna), a da i ne zborimo da je sasvijem istisnuta rijec bredj (bredja zena – trudna zena), izvanajc (stranci), nasijenci (nasi, naski ljudji), inozeremci (stranci). U srpskom rjecniku nema ni rijeci: uhodnik, smutnik, mutnik, mitnik, sapatnik (koji potajno intrigira), sopernik, umivaonik, uzdivenik, uzdivenica, pitatelj, śet, priśet, oncas, uzlicasnji, kam, kami, kami mu uzube, kami mu bog dao. i tuste drugijeh od kojijeh bi se mogao naciniti poseban crnogorski rjecnik za srpsku upotrebu.
Istraga (a ne arhaika) crnogorske leksike
Navescemo i mimogredne primjere istrage (a ne arhaike) crnogorske leksike pomocu domazetica i “udomljenijeh kopilad”: puce (dugme) koje se sacuvalo u zapuciti, kopca (spajalaica) u zakopcati, cojak (covek) u cojstvo, vrtanje (vracanje) u zavrtanj, przulin u prziti, prigati (prziti) u priganice, (po)zajmiti (posuditi) u zajam, godiste (godina), izvan (spolja) zadrzan u izvanjac. Gotovo su u potpunosti zamijenjene crnogorske rijeci srpskijem: skorup – kajmak, kacamak – pura (palenta), prsuta – sunka, iako ovo nijesu sinonimi, niti oznacavaju iste predmete, jer se razlikuju i po samoj tehnologiji dobijaja, a neki i po sastavu. Crnogorske rijec krap i kostanj gotovo su posve zamijenjene sa rijecju saran i kestenj. U potpunosti je procerana i leksika crnogorskoga kuzinarskog (kutnjega) inventara pomocu domazetica i “udoljmljenijeh kopiladi”: teca (serpa), tiganj (tava, prosulja) bronзin, pjat (tanjir), pjadela (zdjela), ozica (kasika-od kasa), pirun (viljuska), kutlaca – varijaca), pinjata, karlica, boca, botilja, bocun, bocunic, de(i)miz(dz)ana, pirija (lijevak), solja (casa-nema je u Vukoom Rjecniku), skudela, cikara, kvarat, putijer, kondijer, solijera (slanik, slanjak), curkijerna, przulin, stikadenta (cackalica) f(v)urmina (sibica), dublijer (svijecnjak su dvije svijece), umivaonik (lavabo), kopanja (korito za pranje sudja i drugoga), kain (lavor), konata, kanta¸ sic, kantula, miscélo, liksija (luzina), kazan. Tu su i rijeci: trpeza, tavulin tavaja, kredenac, kredenca, sporet (stednjak) f(v)aculet (maramica), traverz(s)a, karijega (stolica), skanj, stolovac, skaf, skamija (klupa) skancija. Procerane su u provincijalizme i arhaizme i izvorne crnogorske rijeci: spuz, tica, senica, cela, kam, kami, plam, pram, grun, poli, prekomjerje (pekomjernost), licemjerje (licemjernost), lukavstina (lukaavost), lupestina (lopovluk), lisencija (lisavanje).
Prigovor da je rijec i o tudjicama je izlisan, jer njima obiluje i tzv. srpski jezik (i rijec skola je grckoga, odnosno latinskog podrijekla, a nasa je uciliste).
http://forum.cafemontenegro.com/show...1&postcount=20
__________________
The name Croats gained among the Slavs the sacral importance since it was connected with the victory over the Goths and their yoke shaken off.
Майоров А.В., Великая Хорватия: Этногенез и ранняя история славян Прикарпатского региона, str. 187
|
|
|
12.08.2007., 15:55
|
#27
|
Krvožedni GNU gomolj
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: /home
Postova: 7,754
|
Quote:
Sajuuk kaže:
Tvrdnju da se crnogorski i srpski jezik vise razlikuju no neki drugi jezici mozemo posositi su tuste mimogrednijeh primjera interdijalekatskog vazenja, koji pokazuju ne samo velju razlicitost u odnosu na odgovarajuce u srpskom jeziku (po izgovoru ekavica- ijekavica), no i suprotivnost kao da su iz sasvijem razlicitih, posebitih, stranijeh jezika. O tome i o zlocinu nad crnogorskijem jezikom i njegovom poslicavanju srpskom jeziku śedoci śljedeca crnogorsko-srpska leksika.
LEKSICKA RAZLICITOST DVA STRANA JEZIKA
Tvrd (tvrdoca, tvrdina, tvrdja, utvrditi) – cvrst (cvstina, cvrstoca, ucvrstiti);
|
Prvo pa muško: ove su dvije riječi različitoga značenja.
__________________
Krumpir Vampir ponovo je tu! Sisat će vam škrob dok vas ne otjera u grob!
math_baby reče: samo toliko da znate da vam cp.tar moze, u dogovoru s nekim od admina promijeniti sadrzaj vaseg bloga ukoliko mu se taj sadrzaj ne svidja!
|
|
|
12.08.2007., 16:13
|
#28
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2007.
Postova: 9
|
Quote:
Abyssus kaže:
Ako izgrade vlastiti standard, to je jezik.
|
Opa, otkud sad to.
ZAr nismo prije par dana tvrdili da jezici ne postoije ako nema standarda?
|
|
|
12.08.2007., 16:19
|
#29
|
zlingvizitorica
Registracija: Jul 2006.
Lokacija: *domh2oy
Postova: 7,728
|
Quote:
reg1str1ranikor1snik kaže:
Quote:
Abyssus kaže:
Ako izgrade vlastiti standard, to je jezik.
|
Opa, otkud sad to.
ZAr nismo prije par dana tvrdili da jezici ne postoije ako nema standarda?
|
Čitaš li ti uopće? Preteško je shvatiti pogodbenu rečenicu, gradivo osnovne škole?
Prestrašno, em si nepismen, em ni čitati ne znaš.
|
|
|
12.08.2007., 16:30
|
#30
|
Krvožedni GNU gomolj
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: /home
Postova: 7,754
|
Quote:
Abyssus kaže:
Čitaš li ti uopće? Preteško je shvatiti pogodbenu rečenicu, gradivo osnovne škole?
Prestrašno, em si nepismen, em ni čitati ne znaš.
|
Pa kaj s1 oček1vala kad n1 svako 1 u svojem 1menu n1je usp1o zam1jen1t1 jed1n1com...
__________________
Krumpir Vampir ponovo je tu! Sisat će vam škrob dok vas ne otjera u grob!
math_baby reče: samo toliko da znate da vam cp.tar moze, u dogovoru s nekim od admina promijeniti sadrzaj vaseg bloga ukoliko mu se taj sadrzaj ne svidja!
|
|
|
12.08.2007., 16:34
|
#31
|
zlingvizitorica
Registracija: Jul 2006.
Lokacija: *domh2oy
Postova: 7,728
|
Quote:
cp.tar kaže:
Pa kaj s1 oček1vala kad n1 svako 1 u svojem 1menu n1je usp1o zam1jen1t1 jed1n1com...
|
A Risonja.
|
|
|
12.08.2007., 17:57
|
#32
|
Pacijent
|
Quote:
cp.tar kaže:
Pa kaj s1 oček1vala kad n1 svako 1 u svojem 1menu n1je usp1o zam1jen1t1 jed1n1com...
|
odakle ti znaš što je bila moja namjera, što nije?
|
|
|
12.08.2007., 18:22
|
#33
|
Pacijent
|
Quote:
Abyssus kaže:
Čitaš li ti uopće? Preteško je shvatiti pogodbenu rečenicu, gradivo osnovne škole?
Prestrašno, em si nepismen, em ni čitati ne znaš.
|
A reci ti meni onda po kojoj onda logici ono što govore istarski Vlasi jezik?
Dva jezika štoviše?
Jel imaju oni svoj standard?
Rječnike?
|
|
|
12.08.2007., 18:30
|
#34
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,164
|
Quote:
Sajuuk kaže:
Tvrdnju da se crnogorski i srpski jezik vise razlikuju no neki drugi jezici mozemo posositi su tuste mimogrednijeh primjera interdijalekatskog vazenja, koji pokazuju ne samo velju razlicitost u odnosu na odgovarajuce u srpskom jeziku (po izgovoru ekavica- ijekavica), no i suprotivnost kao da su iz sasvijem razlicitih, posebitih, stranijeh jezika. O tome i o zlocinu nad crnogorskijem jezikom i njegovom poslicavanju srpskom jeziku śedoci śljedeca crnogorsko-srpska leksika.
LEKSICKA RAZLICITOST DVA STRANA JEZIKA
Tvrd (tvrdoca, tvrdina, tvrdja, utvrditi) – cvrst (cvstina, cvrstoca, ucvrstiti); studen (stud m, studen f, ostudeniti) – hladan (hladnoca, ohladiti); kostanj – kesten; varevina – mlijeko; izvanjac – stranac; kam(en) – krs; tenac (potencenjak, potencen, /po/tenciti) – vampir (povampiren, povampiriti); kokot – pijevac (pijetao); djetic – d(j)ecak; djelicak – dio; gvozdje – zeljezo; stube-stepenice, stupanj (stupnjevati) – stepen (stepenovati), skala - stepenica; mokar - vlazan (kvasan); grdan (grdov, grdilo, grditi) – ruzan (ruzilo, ruziti); maknuti – pokrenuti; mrdati (micati), (po)senuti – pomjeriti; pot (potan, /o/potiti)– znoj (znojav, znojiti); glib(ov) (/iz/gliban, glibati) – blato (blatnjav, prljav, blatiti); toljaga (toljagan, toljagati) – batina (batinan, batinati); uziziti -?; uze – konopac; jakati (od jak, jakostan, jacina) - hrvati; karati – prekor(ij)evati?; kuditi- kritikovati; remik – kais (“po remiku ka da bjese trska”- Njegos); neradeci – nenamjerno; mimogred(no) – usput(no); cotati (cotav, coto)- hramati (hrom, ?); krivati – hramati; cor(av) - slep (cori mis –slijepi mis); ocoriti – oslijepiti; cklo (c/a/klen, ckliti) – staklo (staklen,?); zrcalo (zrcati) – ogledalo (ogledati); uglava (od glava, uglavljen, uglaviti) – ugovor (od govor, dogovoriti, ugovoriti); utihnuti – utisati; u(iz)tuliti – u(iz)gasiti; upaliti – ukljuciti; o(na)zebsti (ozeben, ozeba f.) – prehladiti (prehladjen, prehlada); (po)/h/itati (hitrost, hitnja, hitar)- pozuriti (zurba, zurno, brzo); upiriti (od pir-oganj) – upaliti (upaljen); uzditi (uzden, uzdiven) – upaliti (zapaljen); sazeci (sazezen) - spaliti (spaljen); zega – vrucina; oganj (ognejvit) – vatra (vatren); omraziti (omraza, omrazen, mrsak) – mrzjeti (mrznja, mrzan); biti (od bitka) – tuci; (na)iediti (ied, iedak) –(na)ljutiti (ljutnja, ljut); depesa (brzojav) – telegram; stimati (stima, stiman) – ugostiti (goscenje, ugoscen); stimadur - procjenjivac?; nozice (od noz) - makaze; lupez (lupestina, lupeski, lupezan, lupezati) – lopov, lopuza (lopovluk, lopovski, ukraden, krasti; poradi toga – zbog (jer); toga radi – zato; kopca (zakopcati, zakopcan) –spojnica (spojiti, spojen); puce (zapucen, zapuciti) – dugme (?); rasto – zasto, zato; zvizdalajka (zvizduk, zvizdati) – pistaljka (?, pistati); bojati (od boj, bojaznost, bojazljiv) –plasiti (strah, plasljiv); odocniti (dockan, odocnjenje) - zakasniti (/za/kasnjen, kasno); opozniti (pozni) – zakasniti; pricin – privid; zracan (zrak, zraciti) – osvijetlje (?, vazduh); promaja – propuh; pomet- hladnoca ?; saket – kesa; cukar (cukren, cukriti) – secer (seceriti); znaven (od znanje) – poznat (od poznanstva); osim – sem; izuzev – sem; spram – prema; zboriti (od zbor) – govoriti (od govor); zbornost – sabornost; zbor – skup; frnjok (frnjokati, frnjokan) – zvrcka (zvrckati?, zvrckan); nedsovoljstvo – nedostatak; manjkati (manjak) – nedostajati (nedostatak); oriz – pirinac (riza); fadzola – pasuilj; zaturiti (uturiti, poturiti, naturiti) - izgubiti (umetnuti, postaviti, podmetnuti, nametnuti); prosociti (sociti, sok) – dostaviti (dostavljac); trsiti – odstraniti; ceskoba – tjeskoba; katariste – jarbol; skatula – kutija; skaf – ladica; kaseta – sanduk; solijerna – slanik (slanjak=; vrerca – dzak; dekica – cebe; spag –dzep; necesov (cesov, nicesov) – nekoji (koji, nikoji); lasno – lako; (po)rinuti – gurnuti; (po)vrnuti – (po)vracati navlastito – narocito; svojstina – svojta; mrtac – mrtvac; striko –ciko; zanago (od nag, nago, ogoljelo) – uistinu; oburdati – razvaliti; razuriti (razur) – srusiti; prednji - prvi; mucati – cutati; cerati – tjerati; pasce (pascad) – ker (kerovi); lajati-kevcati, pucikati – napujda(va)ti; iskati-traziti; uljeci – uci, ugoniti (zagoniti, nagoniti, nagnati)-uvesti, i tuste drugijeh.
Ove i mnoge druge srpske i crnogorske naddijalekatske rijeci nama su znavene, jer redovito u ucilistima i svudjer u zvanicnom zivotu ucimo i zborimo srpski jezik, pa su ni, ipak, posve razlicite, a za nekoga ko ne zna srpski i crnogorski jezik posigurno bi ih precizirao kao rijeci dva sasma strana i nesrodna jezika. Neki jezici se razlikuju samo po dijalektu, izgovoru, pa se smatraju sasvijem posebitim i samostalnijem jezicima.
Crnogorske rijeci kojijeh nema i koje se ne mogu prevesti na srpski jezik
Da i ne pominjemo one rijeci crnogorske kojijeh ili uopste nema u srpskom jeziku iliti se ne mogu prevesti. Npr. paśaluk - a to nije pasaluk, no nesto sasvijem drugo, suprotivno, zatijem pogan, kalijez, kastig, fukara, manit(ac), manitulja i dr. U srpskom nema ni rijeci cojstvo (od cojak), nego covestvo. Nemaju ni rijec kosijer. Za Srbe su nerazumljive mnoge crnogorske sintagme, kao npr.: Paśa pogani, Paśi milet, Ubrani Boze, Potonja ura, Pas svakoji svoje breme nosi, A s cesa se tamo svadiste. Izbacena je iz upotrebe i lijepa rijec Sv. Petra Crnogorskoga zacediti (od cedo, dijete), a zamijenjena je vrlo nejasnom rijecju zatrudniti (od trud, tezak – lat. gravitas.- gravidna), a da i ne zborimo da je sasvijem istisnuta rijec bredj (bredja zena – trudna zena), izvanajc (stranci), nasijenci (nasi, naski ljudji), inozeremci (stranci). U srpskom rjecniku nema ni rijeci: uhodnik, smutnik, mutnik, mitnik, sapatnik (koji potajno intrigira), sopernik, umivaonik, uzdivenik, uzdivenica, pitatelj, śet, priśet, oncas, uzlicasnji, kam, kami, kami mu uzube, kami mu bog dao. i tuste drugijeh od kojijeh bi se mogao naciniti poseban crnogorski rjecnik za srpsku upotrebu.
Istraga (a ne arhaika) crnogorske leksike
Navescemo i mimogredne primjere istrage (a ne arhaike) crnogorske leksike pomocu domazetica i “udomljenijeh kopilad”: puce (dugme) koje se sacuvalo u zapuciti, kopca (spajalaica) u zakopcati, cojak (covek) u cojstvo, vrtanje (vracanje) u zavrtanj, przulin u prziti, prigati (prziti) u priganice, (po)zajmiti (posuditi) u zajam, godiste (godina), izvan (spolja) zadrzan u izvanjac. Gotovo su u potpunosti zamijenjene crnogorske rijeci srpskijem: skorup – kajmak, kacamak – pura (palenta), prsuta – sunka, iako ovo nijesu sinonimi, niti oznacavaju iste predmete, jer se razlikuju i po samoj tehnologiji dobijaja, a neki i po sastavu. Crnogorske rijec krap i kostanj gotovo su posve zamijenjene sa rijecju saran i kestenj. U potpunosti je procerana i leksika crnogorskoga kuzinarskog (kutnjega) inventara pomocu domazetica i “udoljmljenijeh kopiladi”: teca (serpa), tiganj (tava, prosulja) bronзin, pjat (tanjir), pjadela (zdjela), ozica (kasika-od kasa), pirun (viljuska), kutlaca – varijaca), pinjata, karlica, boca, botilja, bocun, bocunic, de(i)miz(dz)ana, pirija (lijevak), solja (casa-nema je u Vukoom Rjecniku), skudela, cikara, kvarat, putijer, kondijer, solijera (slanik, slanjak), curkijerna, przulin, stikadenta (cackalica) f(v)urmina (sibica), dublijer (svijecnjak su dvije svijece), umivaonik (lavabo), kopanja (korito za pranje sudja i drugoga), kain (lavor), konata, kanta¸ sic, kantula, miscélo, liksija (luzina), kazan. Tu su i rijeci: trpeza, tavulin tavaja, kredenac, kredenca, sporet (stednjak) f(v)aculet (maramica), traverz(s)a, karijega (stolica), skanj, stolovac, skaf, skamija (klupa) skancija. Procerane su u provincijalizme i arhaizme i izvorne crnogorske rijeci: spuz, tica, senica, cela, kam, kami, plam, pram, grun, poli, prekomjerje (pekomjernost), licemjerje (licemjernost), lukavstina (lukaavost), lupestina (lopovluk), lisencija (lisavanje).
Prigovor da je rijec i o tudjicama je izlisan, jer njima obiluje i tzv. srpski jezik (i rijec skola je grckoga, odnosno latinskog podrijekla, a nasa je uciliste).
http://forum.cafemontenegro.com/show...1&postcount=20
|
Ejjj rode !! Od ovijeh velijeh i razlicsitijeh rijecsi ucherasmo i hrvachanske, a ?!
Gledh da se ne bi 'ko iznenadíjo i doshó Dubróvniku pod pónjestre.
|
|
|
12.08.2007., 18:42
|
#35
|
Pacijent
|
crnogoorski ne postoji, jer taj govor je već sadržan u jednom drugom, već postojećem jeziku!
|
|
|
12.08.2007., 23:21
|
#36
|
Lektor. Kanibal lektor.
Registracija: Mar 2003.
Lokacija: Evil Genius University
Postova: 8,969
|
Koji također ne postoji, jer ga već ima u hrvatskom.
__________________
Pravim muževima ne treba potpis.
|
|
|
13.08.2007., 00:01
|
#37
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Nibiru
Postova: 11,122
|
Quote:
stitch kaže:
Ne šalim se. Hercegovačka jekavica nije srpska. A pogotovo nije dubrovačka odnosno hrvatska. Hajde da jednom zauvijek odvojimo lingvistiku od Vukova diletantskog laprdanja.
|
Ili od emocija?
__________________
"Cijeli lendskejp se mijenja."
|
|
|
13.08.2007., 00:05
|
#38
|
Lektor. Kanibal lektor.
Registracija: Mar 2003.
Lokacija: Evil Genius University
Postova: 8,969
|
A kojih?
__________________
Pravim muževima ne treba potpis.
|
|
|
13.08.2007., 00:05
|
#39
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2007.
Postova: 6
|
Quote:
stitch kaže:
Hajde da jednom zauvijek odvojimo lingvistiku od Vukova diletantskog laprdanja.
|
|
|
|
13.08.2007., 03:41
|
#40
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2007.
Postova: 13
|
Quote:
stitch kaže:
Koji također ne postoji, jer ga već ima u hrvatskom.
|
o čemu ti to trabunjaš (ovaj puta)?
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:38.
|
|
|
|