Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti

Društvene znanosti Sociologija, antropologija, etnologija... Podforum: Jezikoslovlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 03.11.2012., 22:11   #21
Quote:
Stronger Free kaže: Pogledaj post
Ovo je zanimljivo pitanje, ali ja osobno ne smatram da su teorije nužno "neznanstvene", iako ću i sam oplesti po društvenim znanostima... Ulazimo u problematično područje same definicije znanosti, treba li znanost nužno sadržavati samo elemente prirodnih znanosti i nalikovati fizici, tj. treba li baš fizika i zašto biti model po kojoj se procjenjuju sve druge znanosti, ako da, onda se sve ostale znanosti na neki način moraju razlikovati od fizike i nikad nisu dovoljno znanstvene.
Nije nužno da je fizika model za druge znanosti, nužno je da druge znanosti preuzmu ona svojstva istraživanja i teoretiziranja koja su od fizike napravila uspješnu znanost.

Pitanje je koja su to svojstva.

Mislim da Popper nije bezveze drvio o oborivosti.
Još jedno svojstvo koje je proslavilo fiziku je naglasak na objavljivanje funkcionalnih modela (matematičkih opisa) ponašanja varijabli. Takvih stvari u psihologiji se može naći npr. kod ranih psihofizičara.
Quote:
Slažem se da je psihologija daleko od toga da ima jednu unificirajuću teoriju koja bi elegantno objašnjavala ljudsko ponašanje i mentalne procese te umjesto toga ima puno teorija srednje razine, ali takvo stanje stvari za jednu mladu znanost nije neuobičajeno.
Ja se ne mogu oteti dojmu da su sav trud, vrijeme i novac utrošeni u istraživanje "crta ličnosti" bačeni u vjetar i da bi puno bolje bilo da nisu ni utrošeni.
Aphex is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2013., 21:10   #22
Jesu li danasnji ljudi inteligentniji od ljudi iz proslosti? Jesu li mozda inteligentniji ne zbog boljeg obrazovanja, nego zbog fizickog razvoja mozga, ako je do njega doslo?

Primjer: Je li covjek iz 21. stoljeca inteligentniji od covjeka iz 18. ili 16. stoljeca? Slijed mozemo nastaviti sve do antike.
Alpinac is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2013., 23:43   #23
Je li inteligentiji? Pa negdje sam cuo, vjerojatno lazno da Leonardo sve sisa sa IQ od 220, ali prof. Tao ima 230, pa je opet inteligentiji. Ono sto je sigurno je da je covjek naucio baratati sa mnogo vise informacina nego sto je to bilo u 16. st. Govorim o covjeku iz puka. E sad opet vidljive su razlike u djeci prije 50 godi a i sada. Opet djeca puno brze uce. Kako i stotocno uce to je druga tema. Mozak evoluira, i ta evolucina je sve brza. Jedna od negativnih posljedica toga je zasigurno i sve veca pojava autisticne djece, ili barem otkrica iste. Tako da je li covjek 21.st inteligentiji od onog iz 16. st. Rekao bih da da.
čika Anker is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.01.2013., 12:07   #24
Cini li se mozda da je danasnji covjek inteligentniji od onoga iz 16. stoljeca zbog mnogo vece dostupnosti informacija, boljeg obrazovanja ili je doslo do fizicke promjene na nasem mozgu, tj. mozak nam je narastao - nadogradili smo hardver?
Alpinac is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.01.2013., 17:25   #25
Prema antropološkim i evolucijskim pokazateljima hardware (mozak) nam je isti kao i kod kromanjonaca. Dakle, isti potencijal, iako doduše ne znam kako bi nekome tada izmjerio inteligenciju.
Evolucija ipak nije skroz stala i neke mutacije se dešavaju u raznim smjerovima, pa se može pratiti razvoj npr. haplogrupa. To pokazuje da ljudski genom nije do kraja stabilan. No, koliko to stvarno utječe na inteligenciju populacije ne bi znao reći. Tu bi se lako mogli zakopati u neke rasističke vode.
Možda najinteligentniji čovjek današnjice bere voćke po prašumama Amazone.

Ako se govori o napretku treba napomenuti da se danas u cijelom svijetu ljudska vrsta obrazuje po dostignućima najvećih umova iz povijesti čovječanstva, a preko interneta su nam dostupni i trenutni najviši dosezi skoro pa u realnom vremenu kako se gdje što novoga otkrije. To direktno utiče na podizanje opće kolektivne sposobnosti i razumjevanja. No, to nije povezano s potencijalima mozga nekad i danas, nego s metodama prenošenja akumuliranog znanja i općeg produljenja trajanja prosječnog života.

Nismo mi ništa inteligentniji od paleoloitskog slikara iz Altamire.
Lucius Artorius is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.01.2013., 18:34   #26
Quote:
Lucius Artorius kaže: Pogledaj post
Prema antropološkim i evolucijskim pokazateljima hardware (mozak) nam je isti kao i kod kromanjonaca. Dakle, isti potencijal, iako doduše ne znam kako bi nekome tada izmjerio inteligenciju.
Evolucija ipak nije skroz stala i neke mutacije se dešavaju u raznim smjerovima, pa se može pratiti razvoj npr. haplogrupa. To pokazuje da ljudski genom nije do kraja stabilan. No, koliko to stvarno utječe na inteligenciju populacije ne bi znao reći. Tu bi se lako mogli zakopati u neke rasističke vode.
Možda najinteligentniji čovjek današnjice bere voćke po prašumama Amazone.

Ako se govori o napretku treba napomenuti da se danas u cijelom svijetu ljudska vrsta obrazuje po dostignućima najvećih umova iz povijesti čovječanstva, a preko interneta su nam dostupni i trenutni najviši dosezi skoro pa u realnom vremenu kako se gdje što novoga otkrije. To direktno utiče na podizanje opće kolektivne sposobnosti i razumjevanja. No, to nije povezano s potencijalima mozga nekad i danas, nego s metodama prenošenja akumuliranog znanja i općeg produljenja trajanja prosječnog života.

Nismo mi ništa inteligentniji od paleoloitskog slikara iz Altamire.
Vjerojatno je tako, a ima li razlika medju samim homo sapiensom u hardveru? Naime, u zadnje vrijeme izlaze razna istrazivanja gdje se predstavljaju neke karakteristike ljudi koje imaju nesto inteligentniji ljudi, pa je tako najpoznatija razlika u inteligenciji medju rasama, izmedju muskaraca i zena, da visociji ljudi imaju veci IQ od nizih ljudi, da su osobe koje idu kasnije spavati inteligentnije od ranoranilaca i jos na desetine primjera.
Alpinac is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.01.2013., 14:32   #27
Quote:
Aphex kaže: Pogledaj post
Može li se (i treba li se) utvrditi postojanje konstrukata kao što su ličnost, inteligencija, motivacija, anksioznost, neuroticizam..?

Naime, za sve ove konstrukte postoje testovi. Osoba ih rješava, a prema rezultatu se određuje (procjenjuje) količina konstrukta. Dakle, svrha je 'mjeriti' nešto.

Možemo li mjeriti nešto čije postojanje ne možemo dokazati?
Koliko ja znam, nitko nije pokušao mjeriti nešto čije postojanje nije dokazao (pa i ako se netko drugi i ne slaže s dokazima). Ima li uistinu nešto što netko pokušava mjeriti a nije siguran da postoji (pa makar i kao njegov osobni "konstrukt")?
du75s is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:58.