Turistički prijedlog: "Stazama Hrvatske"

[ruka-slave]

Prije nekog vremena sam imao dosta zanimljiv razgovor sa starim poznanikom koji se vratio iz SAD nakon dužeg izbivanja. Čovjek je pasionirani planinar, i obišao je svojevremeno sve planine po bivšoj državi i okolici. Smješten poslom na istočnoj obali SADa, vrlo brzo je saznao za tzv."Apalachian trail", planinarsku stazu koja se pruža od Alabame na jugu do Mainea na sjeveru, možda nekih 4.000km. Staza je građena 1920-tih naporima lokalnih planinarskih društava, dobrim dijelom koristeći stare indijanske lovačke i migracijske putove. Staza prati smjer pružanja planinskih vrhunaca Apalachi gorja kroz bespuća. Kako je u međuvremenu na nekim dijelovima staze nastupila urbanizacija, namjerno su ostavljani koridori kuda staza prolazi kako bi se održao osjećaj diviljine, te se biralo da se što manje prelazi preko asfalitiranih glavnih prometnica. Dio staze prolazi kroz nacionalne parkove i zaštićene predjele te blizu nacionalnih spomenika odnosno općenito blizu mjesta od nacionalnog značenja. Staza se između ostaloga koristi i za izlete izviđača i sl. Održava se mahom naporima lokalnih planinarskih društava, uz financiranje lokalnih zajednica. U međuvremenu se staza razgranala i drugdje, prema Ohiou i drugdje.

S druge strane, Hrvatska pretendira biti turistička zemlja. Čak eto mislimo da imamo neku zdravu hranu po zakutcima lijepe naše, koju i nudimo putnicima namjernicima. U zadnje vrijeme su učestale vijesti o turistima koji se svako malo zagube po pustopoljinama, pa ih GSS spašava i sl. (tko li to plaća). Naglasak je na "aktivnom turizmu", pri čemu je dosta nejasno što se smatra pod "aktivnim turizmom" - kockanje u casinu, glisiranje uz obalu između glava plivača, naganjanje prostitutki, napušivanje na Zrću, autobusni izleti u vinske podrume s industrijski rađenim domaćim pršutima ili pješački izleti u tenisicima i kratkim hlačama u zaleđe obale i otoka koji znaju završiti tako da vas pronađu par godina kasnije na dnu neke provalije.

Stoga evo prijedloga. Hrvatska je svojom topologijom bogom dana za napraviti nešto slično "Apalachi trailu". Od Samoborskog gorja na sjeverozapadu može se spustiti neprekinutim lancem gorja preko Žumberka na Gorski Kotar, s njega na Velebit, zatim se prođe kroz Kotare preko Promine i/ili kroz nacionalni/e park(ove) na Dinaru, Kozjak, Mosor i zatim lancem planina preko Biokova spusti skroz do crnogorske granice.

Druge grane se mogu odvojiti npr od Kalnika preko Medvednice prema Bilogori, Papuku, Krndiji..pa sve do Kopačkog Rita: zatim bočnim odvojkom preko banijskih i kordunaških brda se spustiti na gore spomenutu južnu stazu na Dinaru.

Cijela staza/staze bi bilo dobro dokumentirani, te bi se na sekcijama od 15 do 30 km, koliki je dnevni tempo prosječnog planinara, nalazili planinarski domovi ili jednostavno prostor za logorovanje i noćenje. Prolazilo bi se pokraj mjesta od interesa bilo u smislu vidikovaca, bilo povijesno značajnih mjesta i nacionalnih parkova. Našlo bi se mjesta i za komercijalne usluge noćenja i domaće hrane, iako bi one mahom trebale biti izmještene sa glavne staze na pristojnu udaljenost (1 do 5km) Sa glavne staze bi se granale lokalne pristupne staze prema lokalnim mjestima s redovitim autobusnim linijama za veće centre, s lako dostupnim i ažurnim lokalnim redovima vožnje i kontakt osobama, lokacijama soba za iznajmljivanje koje su uvezane u lanac usluga plannarske staze i sl. Sve se to da dobro upakirati u jednostavnu brošuru.

U suradnji sa Slovencima, BiH i Crnom Gorom bi se isti koncept mogao proširiti od Austrije i sj.Italije do albanske granice. (a i dalje, zašto ne). Dodatna pogodnost bi bila npr. što je povratak obično teži nego dolazak, pa bi se.npr.na povratku dalo organizirati prijevoz jahtom (pa spojiti jahting izlet po otocima s planinarenjem u zaleđu) ili za one s plićim džepom trajektom s popustom, npr Dubrovnik-Rijeka, a u Rijeci doprema i čuvanje osobnih automobila za one koji su krenuli od Učke ili Samoborskog gorja, integralni prijevoz trajekt/željeznica i sl. Organizirane ture bi se mogle uzimati u paketu s ulaznicama u nacionalne parkove. Duž cijele trase na većim lokacijama bi se organizirala prodaja planinarske opreme, prospekti lokalnih znamenitosti i ponude, lokalne ture s licenciranim vodičima. Stazu bi recimo bilo moguće preći i na konju, vlastitom ili unajmljenom, sa svim komercijalnim pogodnostima koje to nosi, uključujući i finalni transport natrag. Teško je procijeniti, ali cijela tura od npr.Učke/slovenske granice pa do Crne Gore s povratkom morskim putem može potrajati mjesec dana. Idealan aktivni odmor. Ili ako se slavinkim bridma spustite na Kopački Rit, natrag se vraćate dunavskim kruizerom ili savskim šlepom. Dio staza bi bio vezan na rafting. Gro staza bi se mogao organizirati i u zimskim uvjetima, zašto ne.

Dobar dio planinskih staza, domova i brošura već postoji. Potrebno ih je objediniti u smislenu cjelinu, ali su mahom izdijeljene po planinarskim društvima pa ih je potrebno uvezati međusobno dobrim stazama. Ustanoviti standarde za staze i njihovo označavanje, te organizirati i njihovo stvarno izvršavanje u praksi. Standardizacija (ovo smatrajte vrlo uvjetinim) nuđenja usluga - od obične ledine s potokom s pitkom vodom za podizanje šatora i ognjištem do lokalnih malih restorana s noćenjem i štalom za konje; odrediti lokacije od interesa, ustrojiti lokalna planinarska društva, pobuditi interes lokalnih obrta koje bi se povezalo npr.s poštanskim uredima za odašiljanje kupljenih suvenira (teško je vući suvenire i ostalo ako ste limitirani s teretom koji možete nositi na leđima). Svakako bi se dalo organizirati ture po sekcijama, uključujući obilaske vinskih podruma i sl, mjesta za prijavu i pomoć (npr.mjesni turistički uredi, povezani s planinarskim duštvima i domovima). Najbolji dio je što bi ovakve staze prolazile kroz izrazito zabačene krajeve, pa bi to kroz par godina donijelo određeni prihod tim krajevima.

Teško je procijeniti koliki bi prihod ovo generiralo. Planinarenje generalno nije jako zahtjevno, no sama činjenica da morate uzeti (prigodnu) hranu za minimalno tjedan dana, i to svakih tjedan dana, uparkirati auto, doći i otići, da ćete sigurno naći nešto zanimljivo usput za što ćete platiti ulaznicu ili suvenir, razglednicu, telefonirati mobitelom u roamingu ili se jednostvno zakačiti na lokalni wireless hotspot da pročitate e-mail i pošaljete slike iz mobitela na Facebook, dosta govori. U slučaju organiziranih tura, noćenja i sl, izleta na konjima, koriste je očita, kako za organizatore, tako i za lokalni živalj, obrte, turistička društva, nacionalne parkove i planinarske domove. Da ne govorimo ako se to veže na druge, bolje etablirane usluge.

Svi koji su zainteresirani bi se uvezali u jedinstvenu krovnu organizaciju ("Hrvatske Staze", "Stazama Hrvatske"?) te bi bili zajedno prezentirani u brošurama s ažurnim podacima o ponuđenim uslugama, cijenama, kontakt osobama itd, no to bi zahtijevalo i poštivanje određenih standarda usluga. Svakako bi gro posla bio na lokalnim organzacijama, krovno bi bili nametnuti samo standardi i kontrola poštivanja istih.

Naravno, problema je bezbroj, od minskih polja, naše dezorganiziranosti i javašluka, preko izvora financiranja, mogućnbosti izbijanja požara, nedostupnosti mobitel signala i interneta pa do lokalnog življa koje će vas malo čudno gledati, ali smatram da se sve to uz koordiniranu akciju da riješiti unutar svega par godina. Za tri-četiri godine bi Hrvatska mogla ponuditi jednu od rjeđih atrakcija na koninentu, istovremeno se promovirati kao mjesto za aktivan odmor, te nametnuti svim susjednim zemljama standarde za nuđenje usluga ovog tipa, pa im i prodati "know how".

Da ne govorimo da će se svatko onaj tko na ovaj način upozna Hrvatsku, skoro sigurno vratiti.

Cijeli projekt bi se dao osmisliti do kraja godine, a već sljedeće početi uređivati pojedine sekcije i promovirati na turističkom tržištu za sljedeću sezonu.

Što mislite, može li to organizirati naše Ministarstvo Turizma?

[GemsBond]

Jako dobra ideja.

Što mislite, može li to organizirati naše Ministarstvo Turizma?

Mislim da ministarstvo turizma to ne može poštno organizirati. Prva stvar koju treba napraviti je uspostaviti projekt na internetu, a to bi po političkoj liniji vjerojatno dobio m-san, znamo kako je bila situacija s e-maticom.

Ministarstvo mora osigurati novac za IT infrastrukturu, tj. zakupiti mrežne resurse (servere, linije) za veliki broj korisnika, npr. 10 000 aktivnih korisnika u sekundi. Web aplikaciju na koju bi se pristupalo standardnim načinom preko web browsera, ali isto tako i sa smartphone aplikacija treba napraviti sa besplatnim, provjerenim i dokazanim tehnologijama. Takve tehnologije postoje. To je bitno zbog toga što sustav ne smije biti skup, a komercijalne tehnologije mogu biti jako skupe, posebno tzv. održavanje softvera koje se plaća svake godine. Bolje platiti stručnjaka koji zna besplatnu tehnologiju, nego tehnologiju i stručnjaka. Web aplikaciju treba otpočetka modelirati da podržava desetke tisuća korisnika, da se ne dogodi da sustav pada na 200 aktivnih korisnika i da je za poboljšanje potrebno kupovati skupe servere. Vjerojatno bi se našao dobrovoljac koji bi web aplikaciju postavio kako treba. Slijedeće, omogućiti pružateljima usluga da se organiziraju među sobom (posebno oni koji su geografski bliski) bez potrebe da to ide preko neke više instance, tu bitnu ulogu može odigrati web aplikacija. Također omogućiti pružateljima usluga da nude svoje usluge preko web aplikacije s tim da turist u svakom trenutku može vidjeti status nečije usluge na svojem smartphoneu, da može rezervirati uslugu preko smartphone-a, npr. približava se planinarskom domu i naruči da mu za pol sata pripreme ručak ili ohlade pivu.

Ukratko web aplikacija bi bila kičma cijelog projekta, neka vrsta nadograđene socijalne mreže, postojalo bi nekoliko informatičara koji bi je održavali, ali najbitnije trebalo bi to napraviti s besplatnim tehnologijama.

[Novi233]

Nešto slično već postoji , na Kastvu završava (jer dalje nije hm označen recimo) taj neki koliko se sjećam naziva (ako) međunarodni pješački koridor,dakle trasa puta koji se veže preko slovenske trase dalje...
Zapravo koliko se sjećam članka jedino što ta klijentela traži su uređene površine za logorovanje i osnovni smještaj u gradu

[ruka-slave]

Čini se da je riječ o Europskom pješačkom Putu E6.

http://www.kastav-euroway.com/

Počinje u Danskoj, završava u Kastvu.

Zanimljivo. Ima neka mapa?

[ruka-slave]

Ima toga još:

http://goeurope.about.com/cs/tours/a/hiking_trails.htm

Did you know you can walk from Portugal to Hungary?

Just strap on your hiking boots and and head out on the E7 Atlantic-Black Sea trail--it doesn't go all the way to the Black sea yet, but someday...


Where can you go? The most logical place to start would be a map of the entire system. The prime site for this is the European Ramblers Association, which started the Epaths process with six paths. There are now eleven. [see footpath descriptions and maps]

[Novi233]

Ruka.Slave kaže:

Čini se da je riječ o Europskom pješačkom Putu E6.

http://www.kastav-euroway.com/

Počinje u Danskoj, završava u Kastvu.

Zanimljivo. Ima neka mapa?

Ne znam... ono što je meni zanimljivije a čini mi se i potrebnije HR su staze kroz kulturne krajolike kojih ima puno
Recimo u Isti ima jako puno stancija-ladanjskih imanja iz doba baroka,sve redom atraktivne građevine i taj life style je trenutno u modi,organsko itd dalo bi se dosta toga povezati recimo za jahanje,biciklizam,pejšačenje...
Ista stvar je s ladanjem duborvačke republike koje je na najmanjem prostoru,no ti kapitalni objekti stoje doslovce urušeni
Kao i dovrci u zagorju,nema neke rute koja bi kroz par dana na bilo koji način obišla,Trakošćan,Veliki Tabor,Varžadin,Opeku(ikao se tamo nema baš nešto za vidjeti jer je dvorac urušen) i još dosta drugih dvoraca.
Infrasturktura postoji,ali neko smisleno povezivanje ne baš.

[thatfeel]

odlična ideja, ja sam isto baš mislio o takvom nečem prije par tjedana

možda nebi bio neki veliki prihod od toga, ali bi bila odlična promocija hrvatske i reklama nas kao ekološki osviještene zemelje sa sačuvanom prirodom

[margoth.]

pa ta ideja nije za hrvatsku ništa novo.
premužićeva staza izgrađena je tridesetih godina prošlog stoljeća na inicijativu ivana krajača, ondašnjeg jugoslavenskog ministra gospodarstva,
inače rođenog senjanina.
on je imao otprilike sličnu viziju razvitka hrvatskog kontinentalnog turizma,
ali ju je nažalost prekinuo rat.

inače, hrvatska je puna prekrasnih planinarskih staza i kojekakvih obilaznica.
dakle, ideja bi bila povezati ih u smislenu cjelinu...
meni se osobno to sviđa, ali iskreno ne znam koliko bi zaživjelo....
ja puno hodam po prirodi i zna nam se desiti da satima ne sretnemo nikoga, čak i na sljemenu. nemam osjećaj da su ljudi previše zainteresirani za takve
aktivnosti...

[Novi233]

Bio bi veliki prihod da je prezentirano kako treba,evo postatzim ti par slika iz Istre da vidiš o kakvim se potencijalima radi

Sveti Ivan od šterne

Palača Rigo

Palača Seget

Palača Lazzarini Battiala

Kaštel Belaj

Stancija Bembo

To su samo neki od reprezntativnijih lokacija

[ruka-slave]

A evo i nešto slično:

http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/...rovnika/231224
07. 07. 2016. u 19:06:00

Ministar Jusko s oduševljenjem je prihvatio ideju, odnosno projekat koji je spomenuo ministar Ljajić, da zajedno s kolegom iz Hrvatskom rade na trasiranju biciklističke staze koja bi prolazila kroz ove tri države, odnosno od Beograda preko Sarajeva do Dubrovnika, u dužini od 670 kilometara, što bi predstavljalo i prvi takav projekat u Evropi.

[Wikiceha]

ruka-slave kaže:

A evo i nešto slično:

Hm, ne vidim pretjeranog interesa RH tu.
Onako, jako malen dio staze prolazi kroz RH.
RH bi eventualno zanimala neka staza koja bi od Istre (ili Zagreba i Varaždina, ili bi to bio drugi krak) išla preko Plitvica (tu bi mogla ući na područje Bihaća, pa ponovno natrag u Liku), pa Zagore (ili Livna i Hercegovine, na Blidinje, Mostar, dolinom Neretve) a onda Dubrovnik i Kotor.
Također, postojao bi interes da se od Dubrovnika ide Neretvom do Sarajeva (ili zapadnije Jablanica-Rama-Fojnica -Kiseljak-Sarajevo/Vitez-Travnik) pa preko Žepča i Broda u Slavoniju, na Đakovo, Osijek i na Mohač ili Pečuh.
Eventualno i srednja Trasa, koja bi nakon ZGa i Siska išla na Prijedor-BL-Jajce-Travnik-Vitez-Sarajevo.
To su neke stvari koje bi nas mogle interesirati.
Sarajevo-Bg, nekako baš i ne.

[Corvus27]

Wikiceha kaže:

Hm, ne vidim pretjeranog interesa RH tu.
Onako, jako malen dio staze prolazi kroz RH.
RH bi eventualno zanimala neka staza koja bi od Istre (ili Zagreba i Varaždina, ili bi to bio drugi krak) išla preko Plitvica (tu bi mogla ući na područje Bihaća, pa ponovno natrag u Liku), pa Zagore (ili Livna i Hercegovine, na Blidinje, Mostar, dolinom Neretve) a onda Dubrovnik i Kotor.
Također, postojao bi interes da se od Dubrovnika ide Neretvom do Sarajeva (ili zapadnije Jablanica-Rama-Fojnica -Kiseljak-Sarajevo/Vitez-Travnik) pa preko Žepča i Broda u Slavoniju, na Đakovo, Osijek i na Mohač ili Pečuh.
Eventualno i srednja Trasa, koja bi nakon ZGa i Siska išla na Prijedor-BL-Jajce-Travnik-Vitez-Sarajevo.
To su neke stvari koje bi nas mogle interesirati.
Sarajevo-Bg, nekako baš i ne.

Kako bi to realno izgledalo, malo od Zagreba prema Dvoru na Uni, pa onda cik-cak i gore-dolje po bosanskim zabitima do Sarajeva i dalje do Drine i dalje do Beograda ? Ne vidim gdje bi tu bio interes Hrvatske ?

[Wikiceha]

Corvus27 kaže:

Kako bi to realno izgledalo, malo od Zagreba prema Dvoru na Uni, pa onda cik-cak i gore-dolje po bosanskim zabitima do Sarajeva i dalje do Drine i dalje do Beograda ? Ne vidim gdje bi tu bio interes Hrvatske ?

Dio od Sarajeva do Beograda def. nema nikakve veze s Hrvatskom.
Naš interes bi eventualno bio od Zg-a do Dvora, pa dalje do Jajca i Lašve, a i lepenice.
Ima par fora kanjona (onaj Vrbasa), a i Una nije loša. Ovo istočnije od Kiseljaka i Kreševa nas nekaj ne zanima, a ovo bi bila staza za hr. srednju Bosnu.
Ova druga (Pečuh-Dubrovnik preko Osijeka) bi bila staza najkraćeg izlaska Slavonije na more (nije nam u interesu da bude slijepo crijevo, a prva (Zagreb-Dubrovnik, preko Mostara ili Zagore), je valjda očita?

[ruka-slave]

I, 7 godina kasnije:

http://hrturizam.hr/croatian-long-di...00-kilometara/
http://hrturizam.hr/wp-content/uploa...04/sekcije.jpg

https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/g...---534427.html
Guardian savjetuje: "Krenite novim megatrailom nekadašnje Jugoslavije"
Autor: Nika Borovac
16.12.2018 07:36

I:

https://radio.hrt.hr/radio-osijek/cl...evlake/162497/
Via Adriatica - planinarenje od Istre do Prevlake

OBJAVLJENO:
16.01.2018 11:05

Osječani će u subotu, 20. siječnja doznati sve o konceptu prve dugometražne turističko-planinarske staze. Via Adriatiku predstavlja njezin idejni začetnik Srećko Vukov. Predavanje je u prostorijama PD Zanatlija Osijek (Strossmayerova 1) s početkom u 11 sati.

https://www.croexpress.eu/vijest.php?vijest=15080
PJEŠICE OD NAJISTOČNIJE DO NAJJUŽNIJE TOČKE U HRVATSKOJ Hrvatski hiker krenuo na tromjesečni put od 2 300 kilometara
Iz Iloka do Dubrovnika.
30.04.2018
Autor: CroExpress/Hina

Hrvatski hiker Nikola Horvat, prvi Hrvat koji je prehodao 4.300 kilometara dugu rutu od Meksika do Kanade, znanu kao Pacific Crest Trail, krenuo je u ponedjeljak iz Iloka na hodnju dugu 2300 kilometara do Dubrovnika trasirajući rutu Croatian Long Distance Trail.

http://cldt.hr/trail-u-nastajanju/

https://en.wikipedia.org/wiki/Europe...distance_paths
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ance_Paths.png