fotonska orbita

[sali]

masivno tijelo - crna rupa zakrivljuje prostor i skreće putanju fotona
pod kojim uslovima može toliko zaokrenuti putanju fotona da foton uđe u stabilnu putanju - orbitu oko crne rupe?

[skeptik]

sali kaže:

masivno tijelo - crna rupa zakrivljuje prostor i skreće putanju fotona
pod kojim uslovima može toliko zaokrenuti putanju fotona da foton uđe u stabilnu putanju - orbitu oko crne rupe?

Foton mora biti na udaljenosti 3/2 Scharzshildova radijusa.

[sali]

međutim, ako naš foton neuspije ući u kružnu putanju oko crne rupe, bude malko udaljeniji, pa napravi samo polukružnu putanju, i vrati se nama, onda dobijemo crnorupni reflektor. hvatajući te reflektirane fotone, možemo gledati vlastitu prošlost, par milijuna godina unatrag? treba samo naći crnu rupu koja reflektirane fotone upućuje baš u našem smjeru?

[skeptik]

sali kaže:

međutim, ako naš foton neuspije ući u kružnu putanju oko crne rupe, bude malko udaljeniji, pa napravi samo polukružnu putanju, i vrati se nama, onda dobijemo crnorupni reflektor. hvatajući te reflektirane fotone, možemo gledati vlastitu prošlost, par milijuna godina unatrag? treba samo naći crnu rupu koja reflektirane fotone upućuje baš u našem smjeru?

Ne znam kako si dobio da bi se radilo o kašnjenju od par milijuna godina.

[mukotrpak]

skeptik kaže:

Ne znam kako si dobio da bi se radilo o kašnjenju od par milijuna godina.

Ako je CR na 10E6 godina svjetlosti tad virimo u 2X10E6 prošlost. Đuro je Martić poludio.

[El Ninho]

sali kaže:

međutim, ako naš foton neuspije ući u kružnu putanju oko crne rupe, bude malko udaljeniji, pa napravi samo polukružnu putanju, i vrati se nama, onda dobijemo crnorupni reflektor. hvatajući te reflektirane fotone, možemo gledati vlastitu prošlost, par milijuna godina unatrag? treba samo naći crnu rupu koja reflektirane fotone upućuje baš u našem smjeru?

Nema bitne razlike da si umjesto crne rupe stavio veliko ogledalo.
Gledao bi sam sebe nakon toliko godina kolika je udaljenost do ogledala u svjetlosnim godinama ×2.

[skeptik]

El Ninho kaže:

Nema bitne razlike da si umjesto crne rupe stavio veliko ogledalo.

Prednost ogledala je u tome što je ravno, pa ne iskrivljuje sliku. Crna rupa bi iskrivila sliku do neprepoznatljivosti.

[sali]

zašto izmišljati stavljanje ogledala? pa crna rupe već jeste tamo, i razmišljam može li se njeno prisustvo na navedeni način iskoristiti. neočekujem da ću gledati teleskopom u nju, nego bi softver odradio od-zakrivljujući filtar, i pokušao rekonstruirati originalnu sliku koja je prije milijuna godina upućena u smjeru crne rupe. ne samo vidljiva, nego bilo koje em zračenje. zar nebi valjalo gledati video sunčevog sustava od prije par milijuna godina.

osim toga, efekt reflektora bi pomogao u otkrivanju nevidljivih crnih rupa, jer bi detektirao povratni niz fotona. primjer, imamo sliku maglice koja nam dolazi sa lijeve hemisfere svemira, a sa desne nam dolazi ta ista slika, reflektirana, detektiramo crnu rupu, iz razlike vremena, detektiramo i udaljenost crne rupe. sada samo treba pronaći patterne lijeve hmisfere koji će se nedvojbeno prepoznati u patternu desne hemisfere, npr neki karakteristični pulsar ili slično. to je sve golim okom nevidljivo, ali obrada supoerkompjuterom može pronaći vezu

[skeptik]

sali kaže:

zašto izmišljati stavljanje ogledala? pa crna rupe već jeste tamo, i razmišljam može li se njeno prisustvo na navedeni način iskoristiti. neočekujem da ću gledati teleskopom u nju, nego bi softver odradio od-zakrivljujući filtar, i pokušao rekonstruirati originalnu sliku koja je prije milijuna godina upućena u smjeru crne rupe. ne samo vidljiva, nego bilo koje em zračenje. zar nebi valjalo gledati video sunčevog sustava od prije par milijuna godina.

A što očekuješ da bi tako mogao vidjeti? Možda dinosaure i pračovjeke? Jedino što bi eventualno vidio je Sunce kakvo je bilo prije milijun godina. No proučavanjem drugih sličnih zvijezda (koje standardnim metodama gledamo kakvo je bilo u prošlosti) već znamo da se Sunce u milijun godina nije osobito mijenjalo.

[sali]

osim gledanja u prošlost, crnorupni reflektor bi omogućio i određivanje udaljenosti crne rupe od nas, direktnom metodom, dijeljenjem starosti vraćenog svjetlosnog signala sa 2

fotonski signal koji nam se vraća je refleksija naše pozadine [kosmičke] od prije nekoliko miliona [ili hiljada] godina, ako utvrdimo stanje od prije koliko vremena je naša pozadina sukladna sa primljenim reflektiranim fotonima, možemo tačno reći koliko je crna rupa udaljena od nas. vidim da je udaljenost npr velike magellanove maglice LMC određena sa preciznošću od oko par 000 svjetlosnih godina. ako se posreći, reflektirani signal od crne rupe bi mogao dati i veću preciznost

[Wronski]

skeptik kaže:

Foton mora biti na udaljenosti 3/2 Scharzshildova radijusa.

Skeptiče, nisam nikad očekivao da ću te moć ispraviti.

Točan odgovor je da nema stabilne orbite.

Jasno, vjerojatno si pod stabilnosti mislo nešto drugo nego ja, ali nema veze.

[sali]

Wronski kaže:

Točan odgovor je da nema stabilne orbite.

prvo sam bio pitao na forumu, tek kasnije sam vidio da i na wiki ima isti odgovor, na pitanje
'Black hole photon orbit' Google odmah kaže
https://en.wikipedia.org/wiki/Photon_sphere

[El Ninho]

sali kaže:

zašto izmišljati stavljanje ogledala? pa crna rupe već jeste tamo, i razmišljam može li se njeno prisustvo na navedeni način iskoristiti. neočekujem da ću gledati teleskopom u nju, nego bi softver odradio od-zakrivljujući filtar, i pokušao rekonstruirati originalnu sliku koja je prije milijuna godina upućena u smjeru crne rupe. ne samo vidljiva, nego bilo koje em zračenje. zar nebi valjalo gledati video sunčevog sustava od prije par milijuna godina.

osim toga, efekt reflektora bi pomogao u otkrivanju nevidljivih crnih rupa, jer bi detektirao povratni niz fotona. primjer, imamo sliku maglice koja nam dolazi sa lijeve hemisfere svemira, a sa desne nam dolazi ta ista slika, reflektirana, detektiramo crnu rupu, iz razlike vremena, detektiramo i udaljenost crne rupe. sada samo treba pronaći patterne lijeve hmisfere koji će se nedvojbeno prepoznati u patternu desne hemisfere, npr neki karakteristični pulsar ili slično. to je sve golim okom nevidljivo, ali obrada supoerkompjuterom može pronaći vezu

Problem je kada dođeš u područje crne rupe koja može vratiti svjetlost da je to vrlo usko i nestabilno. Svjetlost može obići oko crne rupe pola kruga ili 3/4 kruga uslijed malih promjena kutova upada što znači da imaš veliko raspršenje.
Na sve to, crna rupa koja rotira, a rotira svaka, stvara različitu sliku ako ju svjetlost obilazi s lijeva ili desna.

Nekoliko sličica za jasniju sliku po pitanju zašto slika zakrenuta crnom rupom, na velike udaljenosti, nije jasna.

[El Ninho]

Wronski kaže:

Skeptiče, nisam nikad očekivao da ću te moć ispraviti.

Točan odgovor je da nema stabilne orbite.

Jasno, vjerojatno si pod stabilnosti mislo nešto drugo nego ja, ali nema veze.

Stabilna orbita za fotone je na 1.5 radijusa horizonta crne rupe ali je problem što je to točan broj pa je vjerojatnost da bude postignut jednaka nuli, što opet ne znači da ne može biti pogođen.
No, nije to bitno jer fotni koji su blizu tog radijusa (Shell of Fire) će biti prilično dugo u njemu. To duže što su bliže udaljenosti 1.5 R.
Dodatno, rotacijom crne rupe se taj pojas širi i stabilizira. Možda ne kao putanje planeta oko zvijezda ali...

Postoje različite putanje, evo nekih primjera.

[sali]

Problem je kada dođeš u područje crne rupe koja može vratiti svjetlost da je to vrlo usko i nestabilno. Svjetlost može obići oko crne rupe pola kruga ili 3/4 kruga uslijed malih promjena kutova upada što znači da imaš veliko raspršenje.
Nekoliko sličica za jasniju sliku po pitanju zašto slika zakrenuta crnom rupom, na velike udaljenosti, nije jasna.

pođem od pretpostavke kontinualnosti vremena i gravitacijskog polja. hoće reći dva fotona koja idu istom putanjom, sa delta-t dovoljno malo, očekujem da bi zaobišli crnu rupu bliskom putanjom, takođe dva fotona koja ulaze istog trena bliskom putanjom delta-x dovoljno malo, da će izaći bliski. sada samo treba pronaći neki karakterističan objekt pulsar i tražiti njegov odraz.

[skeptik]

Wronski kaže:

Skeptiče, nisam nikad očekivao da ću te moć ispraviti.

Točan odgovor je da nema stabilne orbite.

Jasno, vjerojatno si pod stabilnosti mislo nešto drugo nego ja, ali nema veze.

Prihvaćam ispravku, uz napomenu da je El Ninho dobro objasnio u kojem smislu je "stabilno", a u kojem nije.

Inače zanimljivo je da sam činjenicu da je udaljenost r=1.5 R posebna sAm otkrio, prije nego sam to pročitao u literaturi. U jednom radu šef mi je bio dao zadatak da računam efekte gravitacijske leće u blizini crne rupe. Meni to nije bio osobito zanimljiv problem tako da se nisam previše udubljivao u općenitu teoriju i poznate rezultate, nego sam se odmah bacio na numeriku. I tako, puštajući program da računa, primjetio sam da mi račun podivlja za određene vrijednosti parametara. Naravno, prvo sam pomislio da podivlja zbog koordinatnog singulariteta na horizontu r=R. No kad sam pažljivije promotrio numeričke rezultate, na moje iznenađenje vidio sam da se problem događa ne za r=R, nego za r=1.5 R. Bio sam uvjeren da imam bug u programu, no nisam ga nikako mogao naći. Zatim sam konačno išao gledati analitička svojstva funkcije koju program računa numerički, i na moje iznenađenje uočio da se zaista nešto posebno događa na r=1.5 R. Tek tada sam išao čitati literaturu, da bi ubrzo našao da je to odavno poznato. Kad sam to išao reći šefu, u prvi mah mi ni on nije vjerovao da se nešto posebno može događati na r=1.5 R.

[Wronski]

El Ninho kaže:

Stabilna orbita za fotone je na 1.5 radijusa horizonta crne rupe ali je problem što je to točan broj pa je vjerojatnost da bude postignut jednaka nuli, što opet ne znači da ne može biti pogođen.
No, nije to bitno jer fotni koji su blizu tog radijusa (Shell of Fire) će biti prilično dugo u njemu. To duže što su bliže udaljenosti 1.5 R.
Dodatno, rotacijom crne rupe se taj pojas širi i stabilizira. Možda ne kao putanje planeta oko zvijezda ali...

Postoje različite putanje, evo nekih primjera.

http://i68.tinypic.com/2d7snx2.png

skeptik kaže:

Prihvaćam ispravku, uz napomenu da je El Ninho dobro objasnio u kojem smislu je "stabilno", a u kojem nije.

Inače zanimljivo je da sam činjenicu da je udaljenost r=1.5 R posebna sAm otkrio, prije nego sam to pročitao u literaturi. U jednom radu šef mi je bio dao zadatak da računam efekte gravitacijske leće u blizini crne rupe. Meni to nije bio osobito zanimljiv problem tako da se nisam previše udubljivao u općenitu teoriju i poznate rezultate, nego sam se odmah bacio na numeriku. I tako, puštajući program da računa, primjetio sam da mi račun podivlja za određene vrijednosti parametara. Naravno, prvo sam pomislio da podivlja zbog koordinatnog singulariteta na horizontu r=R. No kad sam pažljivije promotrio numeričke rezultate, na moje iznenađenje vidio sam da se problem događa ne za r=R, nego za r=1.5 R. Bio sam uvjeren da imam bug u programu, no nisam ga nikako mogao naći. Zatim sam konačno išao gledati analitička svojstva funkcije koju program računa numerički, i na moje iznenađenje uočio da se zaista nešto posebno događa na r=1.5 R. Tek tada sam išao čitati literaturu, da bi ubrzo našao da je to odavno poznato. Kad sam to išao reći šefu, u prvi mah mi ni on nije vjerovao da se nešto posebno može događati na r=1.5 R.

Ma jasno, zato sam i napisao da drugačije mislimo što je stabilnost.
Ja sam se referirao na činjenicu da bilo koja preturbacija te oribite uzrokuje da foton ili upadne u crnu rupu ili da pobjegne vani.