Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika

Politika Najstariji zanat na svijetu
Podforumi: Politička scena, Europska unija, Svijet, Blisko politici

Pogledaj rezultate ankete: Jeste li za uvođenje eura?
Da 20 36.36%
Ne 35 63.64%
Glasovatelji: 55. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.11.2017., 20:16   #961
Quote:
zalazak pameti kaže: Pogledaj post
betonsko zeljezo...na dozvoli za uvoz...
Da to se uvozilo
I tako sinček uspješni uvoznik a tatek direktor, ma kud ćeš bolje

I naravno sinček se furao sa poršeom sa 22 godini, kao priliči tatinim sinčekima
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 20:46   #962
Quote:
prince lorang kaže: Pogledaj post
Znači inflacija je poridonjela bogaćenju,
nisam neki stručnjak za monetarnu politiku ali
mjerilo mi je kućni budžet i nitko me ne može
uvjeriti da je naka mjera dobra ako se meni
poveća rashod a prihod ostane isti.

Zayebat me mogu jednom i to je to..
Kako "poveća rashod a prihod ostane isti"?

Pa plaće su rasle skupa s cijenama i za vrijeme Jugoslavije kad su golema sredstva išla na JNA s njenim podzemnim aerodromima (Željava) i lukama i stotinama mlaznih aviona.
Rasle su i za vrijeme ratne inflacije hrvatskog dinara, kad je još više išlo na vojne troškove.
A sada mjerkamo kupovinu jedne eskadrile mlažnjaka, pa vidi koliko su vojni troškovi srezani.

Uostalom, misliš da Mađarima plaće nisu rasle dok im je forinta prema kuni i euru padala 300% ? Ni Slovencima za vrijeme inflacionog tolara? Ni Česima i Poljacima? Pa cijelo vrime su materijalno napredovali u odnosu na nas i jedni i drugi i treći ... i peti i sedmi i deseti i petnajsti ... Shvatite da u EU jedino mi uporno, već četvrt stoljeća, radimo tu idiotariju s precijenjenom valutom: http://www.jutarnji.hr/vijesti/zvoni...-kune/1534953/

Kad kažeš "inflacijom izgubili sve" valjda misliš na štednju?

Pa još smo u Jugoslaviji štedili većinom u njemačkoj marki i dolaru, kao sad u euru i $, i tako smo štitili ušteđevinu od inflacije ... kao što i sad rade Poljaci, Česi, Mađari, Rumunji ... a ekonomisti tipa Novotnya i Vujčića samo nama SADA seru da ne može biti devizne štednje ako nema valutne klauzule ...

Hrvatska odjedamput ne može ono što može Poljska, Češka, Mađarska, ... Rumunjska ... i što je mogla komunistička Jugoslavija sa svojom golemom vojnom potrošnjom
Hlebyn is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 20:47   #963
Quote:
#kocar# kaže: Pogledaj post
Da to se uvozilo
I tako sinček uspješni uvoznik a tatek direktor, ma kud ćeš bolje

I naravno sinček se furao sa poršeom sa 22 godini, kao priliči tatinim sinčekima
Da, tu nam euro neće ništa pomoći.
Hlebyn is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 20:57   #964
Quote:
Hlebyn kaže: Pogledaj post

... a ekonomisti tipa Novotnya i Vujčića samo nama SADA seru da ne može biti devizne štednje ako nema valutne klauzule ...

Hrvatska odjedamput ne može ono što može Poljska, Češka, Mađarska, ... Rumunjska ... i što je mogla komunistička Jugoslavija sa svojom golemom vojnom potrošnjom
Naročito kad bi bilo moguće štednju zaista učiniti štednjom a ne da je to čista investicija (barem tako govore), onda nebi bilo potrebe za deviznom štednjom, ma kolika bila inflacija.
No mi smo jedna beznaćajna zemlja , sa beznaćajnim gospodarstvom i promjene svjetsko monetarno/fiskalnog sustava sigurno nećemo mi pokrenuti.

Iako sa "mjerodavnim mjesta dolaze poruke da sistem nije dobar i u mnogočemu je prepreka rastu svjetskog gospodarstva i standarda.

na pr.
Bivši guverner Španjolske Centralne Banke, Miguel Ángel Fernández Ordóñez (od 2006. do 2012. godine) tijekom 14. sjednice španjolske komisije za financijske krize, govorio je o mogućnosti promjene zakonskih ovlasti kod stvaranja novca, koje imaju privatne banke, zamjenjujući metodu na način da se dopusti građanima da deponiraju svoj novac izravno u središnju banku. Ángel Migel tvrdi kako su mnogi znanstvenici i analitičari ukazali da dostignuti stupanj razvoja omogućuje da se novac stvara direktno iz države, a ne samo posredno iz privatnih banaka. Stvaranje novca bez posrednika, bi bilo blagotvorno ne samo za stabilnost ukupne ekonomije, već bi i zaštitilo učesnike ekonomskog procesa od šokova koje proizvode inovacije financijske industrije.

sa jednog bloga

Laura Boldrini je predsjednica talijanskog parlamenta, ona je sve do jučer, s neviđenom dosljednošću i upornošću, branila neoliberalne, austerity politike eurokrata...
..a danas piše na twitteru kako su austerity i neoliberalizam učinili neizvjesnim živote ljudi, rezanjem socijalne države stvorili su dramatično socijalno stanje, koje je otvorilo put populizmima i neofašizmima. Danas Boldrini, nekoliko mjeseci pred izbore, tvrdi da treba promijeniti razvojni model EU, jer to nije samo socijalna neophodnost, već i demokratska hitnost.
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 14:31   #965
Quote:
Hlebyn kaže: Pogledaj post

Pa još smo u Jugoslaviji štedili većinom u njemačkoj marki i dolaru, kao sad u euru i $, i tako smo štitili ušteđevinu od inflacije
U SFRJ je devizna štednja bila zabranjena kao i crno tržište devizama.
prince lorang is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 15:28   #966
Quote:
Hlebyn kaže: Pogledaj post
Kako "poveća rashod a prihod ostane isti"?
Pohlepna i korumpirana država prije svega, koja nas ustvari i drži u rangu cigana i smećara. Države s jačom valutom imaju bolji standard od nas, dok mi tu zazivamo inflaciju i devalvaciju, koje u konačnici znače kolektivno siromaštvo i nepovjerenje u vlastitu valutu.


Quote:
Pa plaće su rasle skupa s cijenama i za vrijeme Jugoslavije kad su golema sredstva išla na JNA s njenim podzemnim aerodromima (Željava) i lukama i stotinama mlaznih aviona.
Rasle su i za vrijeme ratne inflacije hrvatskog dinara, kad je još više išlo na vojne troškove.
A sada mjerkamo kupovinu jedne eskadrile mlažnjaka, pa vidi koliko su vojni troškovi srezani.
Ali ne govorite ono bitno, rasli su rashodi, rasle su cijene. U takvim situacijama, koliku god ti imao plaću, ti si ustvari siromašan, nisi bogat.
__________________
Open your eyes
klokanovac is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 15:48   #967
Quote:
Hlebyn kaže: Pogledaj post
Da, tu nam euro neće ništa pomoći.
Probleme sa škverovima imali smo već dosta dugo, čak i za vrijeme Jugoslavije, samo što tada nitko nije imao sluha da riješi taj problem. Međutim, škver je bio tipičan primjer jedne državne firme iz koje cure novci, a ne znamo kuda i u čije džepove. Kada je država zavrnula pipu, odjednom je nastala kriza. Uprava je nastavila po starom socijalističkom modelu, a brodogradilište završavalo sve više s negativnim bilancama poslovanja. I kriv je sada tečaj kune, ma dajte me nemojte jebati, a u upravi ti sjedi ekipa ljudi, koja drpa lovu i povećava si bonuse na plaćama. Evo ti Brodosplit sada. Kako njima ne smeta više tečaj kune nakon privatizacije? Kako ne smeta jednom Uljaniku? Znači nije tečaj problem, već racionalizacija poslovanja.
__________________
Open your eyes
klokanovac is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 18:45   #968
Quote:
klokanovac kaže: Pogledaj post
Države s jačom valutom imaju bolji standard od nas, dok mi tu zazivamo inflaciju i devalvaciju, koje u konačnici znače kolektivno siromaštvo i nepovjerenje u vlastitu valutu.
Od kud ti to ???

Dali si ikad vidio tečjnu listu i vrijednost jena, švedske, danske, norveška ili češske krune u odnosu na hrvatsku kunu



Quote:
Ali ne govorite ono bitno, rasli su rashodi, rasle su cijene. U takvim situacijama, koliku god ti imao plaću, ti si ustvari siromašan, nisi bogat.
Čudna logika a još čudniji zaključak

Kad god ti valuta hiperdevalvira , to je ttrenutak kad u državi ima najviše milijunera i milijardera.

p.s.
daj se potrudi pa nauči barem osnovne pojmove , prije nego napišeš ovakve postove i zaključke
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 19:16   #969
Quote:
#kocar# kaže: Pogledaj post

Kad god ti valuta hiperdevalvira , to je ttrenutak kad u državi ima najviše milijunera i milijardera.
Istina, puno nula koje malo vrijede.
prince lorang is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 19:51   #970
Quote:
#kocar# kaže: Pogledaj post
Od kud ti to ???

Dali si ikad vidio tečjnu listu i vrijednost jena, švedske, danske, norveška ili češske krune u odnosu na hrvatsku kunu
Jesi li ti ikada vidio kako se živi na zapadu? Britanci sa svojom funtom bez problema mogu pokupovati cijelu Hrvatsku, koliko je jeftina. U tvojoj Rijeci, da ti 10 tisuća Britanaca samo dođe šopingirati, ne bi ostalo više ništa, police bi ostale poharane. Ti si takav standard ne možeš priuštiti jer zarađuješ plaću u valuti zemlje, koja je Britancima 10x jeftinija, a tebi skuplja, jer si siromašniji od njih.

Znaš li koja je tajna bogatstva Kalifornije?

Quote:
Čudna logika a još čudniji zaključak

Kad god ti valuta hiperdevalvira , to je ttrenutak kad u državi ima najviše milijunera i milijardera.
Sve meni zdravorazumno je tebi čudno, jer tko je to vidio da cijene padaju a plaće rastu? Tvoj mozak još ne može prokljuviti da visina plaće nije toliko važna koliko potrošačka moć. Ako ti plaća raste a troškovi padaju imaš životni standard i blagostanje. Ako ti troškovi rastu koliko i plaća, nisi dobio ništa s time, moraš stezati remen, što mi u Hrvatskoj i radimo.


Quote:
p.s.
daj se potrudi pa nauči barem osnovne pojmove , prije nego napišeš ovakve postove i zaključke
Znači nemoj razmišljati zdravorazumno i težiti boljemu, već budi pokvarenjak i koristoljubljivac, koji će težiti bijedi i siromaštvu?
__________________
Open your eyes
klokanovac is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 20:08   #971
Quote:
klokanovac kaže: Pogledaj post
Jesi li ti ikada vidio kako se živi na zapadu? Britanci sa svojom funtom bez problema mogu pokupovati cijelu Hrvatsku, koliko je jeftina. U tvojoj Rijeci, da ti 10 tisuća Britanaca samo dođe šopingirati, ne bi ostalo više ništa, police bi ostale poharane. Ti si takav standard ne možeš priuštiti jer zarađuješ plaću u valuti zemlje, koja je Britancima 10x jeftinija, a tebi skuplja, jer si siromašniji od njih.

Znaš li koja je tajna bogatstva Kalifornije?



Sve meni zdravorazumno je tebi čudno, jer tko je to vidio da cijene padaju a plaće rastu? Tvoj mozak još ne može prokljuviti da visina plaće nije toliko važna koliko potrošačka moć. Ako ti plaća raste a troškovi padaju imaš životni standard i blagostanje. Ako ti troškovi rastu koliko i plaća, nisi dobio ništa s time, moraš stezati remen, što mi u Hrvatskoj i radimo.




Znači nemoj razmišljati zdravorazumno i težiti boljemu, već budi pokvarenjak i koristoljubljivac, koji će težiti bijedi i siromaštvu?
A šta na ovo reči

najbolje ništa , autor je sve rekao, sama
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 20:13   #972
Quote:
prince lorang kaže: Pogledaj post
Istina, puno nula koje malo vrijede.
Naravno!
znači nije važan nominalan iznos novca, nego njegova kupovna moć , što pokazuje tečaj.
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 20:21   #973
Quote:
#kocar# kaže: Pogledaj post
A šta na ovo reči

najbolje ništa , autor je sve rekao, sama
Nemoj se ljutiti. Nije to tako strašno. Ok, malo je ponižavajuće...To ti je isto kao...dobro ne baš isto već slično kao da ti odeš u Bosnu recimo šopingirati i vratiš se s punim automobilom robe u prtljažniku i na stražnjem sjedalu iz BIH hvaleći se kako si prošao jeftinije nego ovdje. Bosanac tvoj standard može samo sanjati i udarati sevdah u gusle pjevajući o svojim mukama nepravednog života, dok trgovac zadovoljno trlja ruke i broji kune, koje će konvertirati u konvertibilne marke kad ode u obližnju mjenjačnicu.
__________________
Open your eyes
klokanovac is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 20:27   #974
Treba staviti prosječnog građanina u centar ovih monetarnih
promjena a nikako pogodovati trgovcima.
Bogati se ionako sami za sebe pobrinu.
prince lorang is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 22:19   #975
[[email protected];66457803]Svi su sve znali ali nitko ništa nije htio reći. To tako uvijek biva, dok je pipa otvorena svi su sretni i zadovoljni. Kada se pipa zatvori onda nastaju problemi. Svi pate od amnezije i nitko ne želi podmiriti nastali ceh. A kako to uvijek biva, na kraju ga plate oni koji nit su luk jeli nit mirisali.
[/PHP]

Kao što su svi znali a sad pate od djelomićne amnezije, tako je i njegova ekselencija znala.
No siguran sam da nije imao, u trenutku kad je to stanje iznio u javnost, napad grižnje savjesti i iznio to u javnost, jer nesmije on ni kihnuti ili se popiškiti ako mu to nije naređeno i dozvokjeno.
Zato smatram da je ono što je rekla Mrak Taritaš, da u politici se ništa ne događa slućajno, potpuno točno.

Quote:
Po sili Zakona da, iako se radi klasifikacija između državnog i privatnog sektora. Svjestan sam činjenice da je ogroman dio privatne štednje u hrvatskim banakama proizašla iz sumanute javne potrošnje, deficita, a naposljetku duga. Međutim, država koja teži biti u društvu najbogatijih država svijeta mora poštovati pravila igre.
Zakoni su dogovorena društvena pravila i malo koji nema sankcije zbog kršenja. Slabo bi mi funkcionirali kao država i društvo kad bi zakona držali zbog savjesti ili ubjeđenja.
Daleko od takvih pridržavanja zakona je za sada bilo koja nacija u svijetu, razlike su samo u nijansam.
Država koja teži biti u društvu najbogatijih država (iako kad gledamo globalno to jesmo) mora igrati a ne samo poštovati pravila igre.
Mi niti igramo a niti poštujemo ta pravila, nego moramo slušati jače, jer u protivnom bi slijedila kazna i "dovođenje pameti"

Quote:
To u ovom slučaju znači da se državni dug može smanjiti na održivu razinu isključivo restriktivnom fiskalnom politikom koja bi dovela do primarnog, a poslije i općeg suficita riznice ( opće države ). Ukoliko bi htjeli u narednih deset godina državni dug spustiti na predkriznu razinu ( 2008. ) 40% BDP-a, uz procijenjene stope rasta BDP-a 2.5%,inflacije 1%, a kamatnih stopa 3%, to onda znači kako bi suficit riznice bez kamatnih rashoda trebao iznositi 4% BDP-a. Kod nas je navedeni trenutno na razini cca 2%, što znači kako je potreban dodatni napor u visini 2% BDP-a.
Rješavati dug isključivo restruktivnom fiskalnom politikom nije se pokazao kao najbolje rješenje i malo koja država ako nije primijenila drakonske mjere (estonija) je uspjela poboljšati stanje u gospodarstvu, plaćajući za to visoku cijenu, padom standarda i gubitkom stanovništva.


Quote:
Ukoliko bi htjeli poništiti ( otplatiti ) javni dug, onda bi navedenu politiku trebali prakticirati do 2038., te bi te godine konstatirali kako smo država bez tada EUR državnog duga.
Na ovaj način kao što se to radi sada, ,teško da bi to uspjeli i do 2038, jer konjuktura nikad ne traje toliko dugo i krize se ciklićki javljaju a onda bi to usporilo ostvarenje cilja.

Napisano znači kako bi privatni sektor financijsku imovinu u netto iznosu trebao akumuirati iz eksternog suficita, pošto bi izvor državnog sektora zbog otplaćivanja vlastitog duga presušio.

Quote:
Jeli RH spremna na takvu fiskalnu politiku narednih 20 godina? Nije, pa slijedom toga nema nikakvo pravo tražiti rješenja u obliku razno raznih monetarnih akrobacija, pošto je to kao droga. Kada se navučeš teško se s nje skinuti.
Da kad su u pitanju teže droge ali koji joint blagotvorno bi djelovao .
A "akrobacijama" se bave mnogi , pa zašto nebi i mi , naročito onim akrobacijama koje su drugima polučile rezultat

Quote:
Primjer ti je masa zapadnih visoko zaduženih država u kojima radikalno ekspanzivna monetarna politika traje cijelo desetljeće i nema naznaka povlačenja pošto bi u tom slučaju s obzirom na razinu duga gospodarstvo odmah završilo u novoj krizi.
I ne vidim da je USA, Japanu, Kini neki problem da provode ekspanzivnu monetarnu politiku, niti im taj dug uvelike šteti ako im je siguran daljnji dotok novca, niska cijena zaduživanja a inflacija i rast BDP siguran.

Quote:
Država je entitet za sebe. U protivnom nema smisla da danas živimo u ovakvom društvenom poretku u kojem postoji pravo na privatno vlasništvo. Ako nećemo priznavati državni dug kao državni dug, nego kao dug privatnog sektora onda naprosto nema nikakvog smisla da privatno vlasništvo uopće postoji. Tada onda sve može biti državno vlasništvo, a mi samo korisnici automobila, stanova, vikendica, te bez ikakve financijske imovine.
Nikad nisam rekao da je državni dug samo dug privatnog sektora, nego svih građana, jer oni su država a ne samo vlasnici kapitala ili privatni sektor

Quote:
Državni sektor ukoliko ima neodrživu razinu duga ima načina kako da ga svede na održivu razinu. Hrvatska ne bi bila niti prva niti zadnja država koja je prošla kroz takvu konsolidacijsku politiku.
Naravno da ima ali to nije samo austerty politika restrikcija i smanjenja javne potrošnje

Quote:
Primjerice, Švedska je u svojoj krizi kroz koju je prošla početkom 90 ih državni dug napucala gotovo identično kao RH, sa 40% na 80% ( naš peak je bio na 86%, dokle je dug trenutno 80% BDP-a ). Kada je gospodarstvo izašlo iz recesije odlučili su navedeni vratiti na održivu razinu, te su oštro krenuli s politikom konsolidacije javnih financija.
Nebi imao ništa protiv da se krene sa konsolidacijom javnih i državnih troškova,
Ne mislim da nam je potrebno 500 i nešto jedinica lokalne samouprave, 20 i više ministarstva, bog te pitaj koliko "agencija" prekapacitirana policija , nekoliko tisuća građanskih udruga i niza drugih "sisača proračuna"

Quote:
Ta politika im je osigurala da u narednih 15 godina sruše državni dug za 40% BDP-a, točnije sa 77% na 37% BDP-a. Kako? Tako što je jedinična primarna javna potrošnja ( ukupna javna potrošnja minus kamatni rashodi minus stopa rasta realnog BDP-a ) punih 15 godina ostala na istoj razini, dokle su porezni prihodi zavaljujući gospodarskom rastu u prosjeku rasli 4% uz iskazani primarni suficit u visini 3%.
No slažemo se da za to nije dostatan rast BDP za 2-3 %

Quote:
Dakle, može se, samo je potrebna volja i konsenzus. A ako se u ovoj državi ne može postići konsenzus oko svođenja javnog duga na održivu razinu, ne znam na koji način bi se mogao postići dogovor oko aktivnije uloge HNB-a za što se određeni broj ljudi zalaže.
Kad dobro stisne, navike se mijenjaju i nađe se netko tko će ih promijeniti


Quote:
Za nas u odnosu na naš peak bi to značilo u slučaju Irske pad hrvatskog javnog duga na 18%, a u slučaju Danske na 33% BDP-a. Kada bi javni dug bio na jednoj od navedenih razina, pitam se bi li se u ovoj državi vodila ova rasprava ili bi ulazak u Eurozonu bio čisto puka formalnost, pošto realnog gledano, za malu i otvorenu državu sa politikom reda, rada i discipline nema boljih uvjeta za rast i razvoj od ulaska u monetarnu zonu u kojoj se nalaze puno veće i puno bogatije države od nas.
Lijepi snovi, teško ostvarivi, naročito sa našim sluganskim mentalitetom
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 22:50   #976
Quote:
A čija je ostala privatna imovina? Ako ćemo gledati na način na koji ti gledaš onda slobodno možemo i na svu ostalu privatnu imovinu gledati kao na državnu imovinu, pošto je masa te privatne imovine kupljena zahvaljujući rastu državnog duga.
Ostala bi kao i sada, jer i sada imamo javni dug, koji svi vraćamo a svaki od nas zadržava svoju privatnu imovinu i ne vidim da je ona postala državna.

Quote:
Pa je tako karikiram ( dajem samo jedan primjer, a mogu ih izmisliti 150 ), Marko za nerealnu osnovnicu, a potom i rast plaće kao zaposlenik u javnom sektoru ( a za koji se isti morao zaduživati te od tuda danas tako visok dug ) si rješio stambeno pitanje, dokle je njegova kolegica s posla Jadranka imala rješeno stambeno pitanje, pa je za dio ušteđenog novca kupila dionice na ZSE, a za drugi dio novi automobil.
Nema nerealne osnovice, nego suviše državne i javne potrošnje , koja se hranila posuđivanjam i koja se plaća/vraća poreznim novcem prikupljenim od svih nas.
Čini mi se da si malo zalutao

Quote:
Što hoću napisati? To, da ispravljanjem kakti jedne nepravde ti ne ispravljaš tu nepravdu nego samo stvaraš nove nepravde. Zato kako ne bi gubili energiju na ovakve beskorisne rasprave, najuputnije je max dedimenzionirati javni sektor i njegovu ulogu na realnu gospodarsku aktivnost. Jedino nas taj put vodi u prosperitet, a ne nikakvo printanje novaca i praštanje dugova.
Ne vidim nikave nepravde, nego dug koji su u ime nas napravili neodgovrni političari i koji svi vraćamo , bez obzira na te "nepravde" koje navodiš
A da se novac i pored svega multiplicira i štampa priznao je sam Vujčić u odgovoru Mireeli Holy

Quote:
Takvih znalaca nema u jednoj Švicarskoj, a gdje bi ih bilo u Hrvatskoj. Pardon, mi imamo jednog, ime mu je Ivan, a prezime Pernar. U životu jednu kunu nije zaradio u realnom sektoru, a kamoli da je bio obrtnik ili poslodavac, pa da razumije kako problemi vlasnika kapitala i vlasnika rada nisu printanje novca i likvidacija dugova, nego prenapuhana javna potrošnja kojom su je takvom učinile političke elite.
Imaju ih mnoge zemlje koje provode ekspanzivnu monetarnu politku, pa bi se našao i kod nas.
A na ovo po Pernaru neću kometirati, jer je na birtijskom nivou, iznenađuješ me , da ne gubiš malo živce


Quote:
Znalcima koji sjede u Saboru ne bi dao ovce na čuvanje, a masi profesora ( kakti intelektualaca ) koji uče mlade ljude određenim stvarima, ne bi dao da rade na blagajnama kvartovskih trgovina, pošto ne znaju elementarnu aritmetiku.
Sa ovim se slažem , naročito sa "znalcima" i Sabora iako nisu ništa bolji ni oni koji su nam i koji nam kreiraju ekonomsku i monetarnu politiku


Ako inflacije (hiper) nije bilo kad smo trošili posuđeni novaca(što nije naša akumulacija, nego tuđa) a nismo u toj količini proizveli roba a došlo bi kad bi država određene investicije finacirala iz primarnog novca, koji isto nije naša akumulaciija, kao ni posuđeni.
Saglasan sam da nismo provodili razboritu ekonomsku politiku i da bi danas šteta (nije rezultat takve ek. politike samo dug) i dug bili manji. No nitko nije uspio vratiti vrijeme ,pa nećemo ni mi.
A ljudi "bježe" i sada kad vodimo koliko toliko odgovorniju fiskalnu politiku.
Bijeg je posljedica takve loše ekonomske politike i ikebana i malo liftinga ga neće zaustaviti
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 23:11   #977
Quote:
[email protected]
Tako da se i to posuđivanje odrezilo na inflaciju a tečej "spašavao" HNB , više od aprecijacije, nego od deprecijacije, jer je u HR utjecao potok sa EUR.
HNB je spriječavao nominalni devizni tečaj HRK od aprecijacije, međutim, onaj realni je itekako aprecirao, što se odrazilo na broj zaposlenih u industriji, VT bilancu, konačnici rast inozemnog i tuzemnog duga.
Slažem se do u riječ.

Quote:
U slučaju Hrvatske zato kada govorimo o međunarodnim pričuvama svakome mora biti jasno kako je to u našem slučaju dužnički novac. On u netto iznosu nije naša aktiva nego naša pasiva, pošto je do formiranja tih pričuva došlo u uvjetima rasta inozemnog duga.
Točno !

Quote:
HNB nije kao kineska ili tajvanska centralna banka međunarodne pričuve formirao na način da je u želji da spriječi aprecijaciju domaće valute na deviznom tržištu otkupljivao višak deviza proizašlih iz VT suficita. Kod nas je izvor tih deviza bio priljev inozemnog dužničkog kapitala.
Problem je što je to vanjski duga,da se država zadužila kod HNB -a sve se mijenja.
Praktično država bi dugovala sama sebi i nebi bilo aprecijacijskih , nego deprecijacijskih pritisaka.

Quote:
Ti HNB-vi EUR u obliku depozita kod JP Morgana ili uloženi u njemačke državne obveznice već imaju svoju pasivu u Hrvatsku u obliku izdanih HRK. Za svaki taj EUR je svojevremeno izdana HRK po tečaju koji je tada vladao. Ne može HNB za svaki EUR izdati recimo 10 ili 15 HRK, pošto tada NDT EUR ne bi bio 7.50 nego 10 ili 15 HRK.
Točno!

No da je izdala 8,5 i tečaj bi bio 8.5 a domaća proizvodnja bila konkurentnija
__________________
A
[email protected] is offline Prijavi nepoćudan post


Quote:
Ja sam se referirao na činjenicu kako su po tebi Mate i banka sami krivi što su Zvonku posudili EUR. Vrlo precizno sam napisao, sve dok se država ne uplete sa izmjenom Zakona koji su važili u trenutku sklapanja dužničko vjerovničkog ugovora - ti si u pravu. Ako Zvonko ne može vratiti EUR kredit onda je to problem banke. Matin problem bi postao tek onda kada bi banka imala mnoštvo takvih nenaplativih kredita zbog kojih bi upala u krizu likvidnosti, a potom i solventnosti.
Pisao sam o relanom stanju a ne kad bi bilo, tako da problem sa Zvonkovim dugom mogu imati samo Zvonko , Mate i banka.
Problem je što država grantira Mati za 100 tisuća eura njegove štednje i to onda postaje državni problem.
Nenaplativi kredit je problem jer se u principu država miješa da se ne "ugrozi stabilnost bankarskog sustava",
Drugim riječima svi miodgovaramo za Matinu štednju, Zvonkov dug i krivo upravljanje banke sa Matinom štednjom.
U čemu je onda razlika od Agrokora ???

Quote:
I opet, pored tako kronične nesposobnosti da vodimo državu, sad bi neki htjeli da nam se još da moć printanja valute. Po mentalitetu su isti ljudi na ovom zemljopisnom području koji su bili pred 30 godina ( tada živjeli u SFRJ ), te je razvidno kako krajnji rezultat ne bi bio ništa drugačiji.
Malo šerijatskog prava i pokoja ruka manje ubrzo bi se našli oni koji bi odgovorno vodili državu.
Nema to veze sa mentalitetom, jer vidi čuda, kad odemo u njemčiju ili jameriku , ponašamo se vrlo odgovorno i največi broj njih su uspješni građani nove domovine a neki i među najuspješnijima.

Mentalitet ?? ili nešto drugo

Zadnje uređivanje #kocar# : 15.11.2017. at 00:34.
#kocar# is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 23:38   #978
Quote:
prince lorang kaže: Pogledaj post
U SFRJ je devizna štednja bila zabranjena kao i crno tržište devizama.
Koje lazi. Hrpa ljudi je u SFRJ imala savrseno legalne devizne racune u bankama i dobivala na to kamate, mogla podici lovu i sve je funkcioniralo puno bolje od ovog jada danas gdje banke daju nikakve kamate.
Adelholzener is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.11.2017., 00:54   #979
Quote:
Adelholzener kaže: Pogledaj post
Koje lazi. Hrpa ljudi je u SFRJ imala savrseno legalne devizne racune u bankama i dobivala na to kamate, mogla podici lovu i sve je funkcioniralo puno bolje od ovog jada danas gdje banke daju nikakve kamate.
i što se dogodilo na kraju s tim računima?
__________________
Open your eyes
klokanovac is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.11.2017., 19:48   #980
Quote:
Adelholzener kaže: Pogledaj post
Koje lazi. Hrpa ljudi je u SFRJ imala savrseno legalne devizne racune u bankama i dobivala na to kamate, mogla podici lovu i sve je funkcioniralo puno bolje od ovog jada danas gdje banke daju nikakve kamate.
Znam da sam ja dobio od roditelja prvi gramofon od Philipsa, te je cijena bila u guldenima, + porez , carina i ostatak u dinarima. To je bilo negdje 1977 ili 78-e, moj otac je imao devizni račun (a nije radio u inozemstvu), uzeli smo predračun ili uplatnice, ne sjećam se točno, otišli u banku, platili i sa tzv. kopijama podigli gramofon.
Devizni račun , koliko se sjećam , nije bio neki problem otvoriti, samo su te u banci pitali za porijeklo deviza, e onda si rekao da ti je dao stric iz Njemačke, deda poslao iz Francuske, a i mnogi su službeno putovali van, te su dobivali devize naravno....
buc2 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:12.