Neizabrano

[Čehinja]

[FeetF1]

Čehinja kaže:

Ali, to su jako ozbiljne stvari!
Kao i ovo što slijedi...

[FeetF1]

Malo bih se drznuo reformirati naš ustaljeni sustav školovanja što se lektire tiče.
Naime, više-manje znamo (pa i iz vlastitog iskustva ili ako imamo klince ili se bavimo njima) da je lektira (tj. čitanje) obično tlaka i muka.
I još k tome, ima puno gradiva a vremena je malo. A knjige su većinom opsežne.

Recimo, uzmimo pjesmu Slap D. Cesarića npr. Da biste je pročitali normalnom brzinom recitacije, treba vam oko tridesetak sekundi.
To nije puno, ali pjesma se može još skratiti, čime dobivamo na vremenu. (A i potrebno je krenuti od malih stvari i sitnica.)

Pjesma je općepoznata:
http://www.tekstovipjesamalyrics.com...a-cesaric-slap

...a kraćenje izgleda ovako:

Slap (skr.)

Gle! Slap!
Vidi! Kap!

Gle! Duga se stvara!
Vidi! Hiljadu šara!

Zar sjati?
Ne, tkati!

Time smo dobili novu inačicu pjesme koja u svojoj biti nije promijenjena, a može se izrecitirati za petnaestak sekundi.

Također, jedan od problema je što se više-manje isti tekstovi preštampavaju iz godine u godinu - tako da se lektira može lako i prepisati.
Stoga, dobro poznata djela treba iz korijena preokrenuti i izmijeniti:

Cesarićeva Voćka u izvornom obliku (prije rezdibe):
http://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/...lije-kise.html

Preobličena:

Voćka

Kao prvo -
Voćka je drvo.
I svo listje kad opane,
Gole su njine grane.

Kad dažd lije,
Drvo suvo nije.
A kad se sunce malko skrije
Nekako je - oblačnije...


Dobro poznati tekstovi mogu se i obrtati - a učenicima (pa i studentima) mogu poslužiti za vježbanje izražavanje sinonimije i antonimije.

Polazni tekst je ovaj:

Tiho, o tiho govori mi jesen:
šuštanjem lišća i šapatom kiše.
Al' zima srcu govori još tiše.
I kada sniježi, a spušta se tama,
u pahuljama tišina je sama.

Jesen

Upotrebom riječi suprotna značenja, dobivamo kontriranu inačicu - uz dozu nonsensa:

Glasno, o gromoglasno...

Glasno, o gromoglasno zašuti ljeto
Tišinom korijenja i bukom suše.
l to ljeto šuti mozgu još više, eto:
Kada prži sunce, a zora rudi
Arteški bunar termiti buše.


Isto se može načiniti i s već spomenutom Voćkom:

Ne gledaj veliku životinju poslije sunca.
Prazna je sunca, pa ona miruje sunca.
I ne blješti mjesecom zamračena
Obična jednostavnost njenih teorema.

Al' nek se mjesec uopće ne skrije,
Pojavljuju se sve te bezvezarije.
Ona nije opet, ne kao drugo,
Neobično, veliko, veselo prvo.

Također, zamijenimo li glasove u Slapu, dobivamo vrlo zanimljiv rezultat koji će sigurno biti didaktički interesantan i poučan.

ZLAB (Slap)

Dedže i dedže 1 zlab.
Ždo u njem smaći noja nala gab?

Kle! Jetna tuka u foti ze zdfara
I zja i tržče u giljatu žara.

Daj zam o zlabu ta pi nokao zjadi
I noja gablja bonaše ka dgadi.

[Čehinja]

Smješno mi je pametno kako sve te pjesme preoblikuješ ili režeš tako da ipak ne gube smisao
Ali da ti kažem, kad sam morala učit pjesmu od Goetheja Kralj vilenjaka:

Ko jaše po noći i vetru kroz do?
Otac sa svojim sinom je to;
Drži dečaka u naručju svom
I steže ga čvrsto i greje ga on.
Što lice, moj sine, prestrašen skri?
Oče, zar tamo ne vidiš ti
Vilinskog kralja? Gle krune, gle skut!
Moj sine, to magla se vije uz put.

morala sam uzeti jednu pomoć a to je bila pjesma od Rammstein - Rosenrot

Sah ein Mädchen ein Röslein stehen
Blühte dort in lichten Höhen
Sprach sie ihren Liebsten an
ob er es ihr steigen kann

Sie will es und so ist es fein
So war es und so wird es immer sein
Sie will es und so ist es Brauch
Was sie will bekommt sie auch

pa sam onda to tako i izrecitirala. Imaju sličan, gotovo isti ritam Samo mi nije dozvolila učiteljica češkog zapjevati
Pa tako i tvoje pjesme bi se mogle staviti u neke pjesme da je lakše zapamtiti.

[FeetF1]

Čehinja kaže:

Smješno mi je pametno kako sve te pjesme preoblikuješ ili režeš tako da ipak ne gube smisao
Ali da ti kažem, kad sam morala učit pjesmu od Goetheja Kralj vilenjaka:

morala sam uzeti jednu pomoć a to je bila pjesma od Rammstein - Rosenrot

pa sam onda to tako i izrecitirala. Imaju sličan, gotovo isti ritam Samo mi nije dozvolila učiteljica češkog zapjevati
Pa tako i tvoje pjesme bi se mogle staviti u neke pjesme da je lakše zapamtiti.

Hvala na tvojoj pozitivnoj kritici.
Recimo, Cesarićeva 'Voćka poslije kiše' je, naravno, predivna i nenadmašna i ona je samo naizgled pjesma o voćki, kiši i suncu - a zapravo govori (to je i sam Cesarić rekao) o
čovjeku kad je sretan (prva kitica - sunce) i kad je žalostan (druga kitica - al' nek se sunce malo skrije... nema više čarolije...)
Ukratko: govori o životu - a život je zbir tužnih i radosnih događaja, međusobno isprepletenih u nejednakom omjeru.

Kad sam radio parodiju, prvo, okrenuo sam je naopačke - ono s čim Cesarić završava - s tim ja započinjem pjesmu - i drugo, pisao sam parodiju zamišljajući nekoga tko
čita tu predivnu Cesarićevu liriku, a ne razumije ju, tj. ne otvara srce za nju i vidi samo obične stvari - drvo, kišu i sunce, a to su sve meteorološko-agronomski pojmovi.
Znači, parodija nije sama sebi svrha - i ona ima neku poruku. Zato i u mojoj inačici pjesma završava običnim meteorološkim pojmom (kad se sunce skrije, onda je oblačnije )
dok Cesarić magično poentira da sa nestankom svjetlosti nestaje i čarolija.

Također, ako netko misli da se izrugujem našem velikom pjesniku iz nekih niskih pobuda - taj se grdno vara. Cesarića neobično volim i poštujem.
Zapravo, svojim preradbama prikazujem odnos 'modernog' čovjeka prema poeziji.

Zanimljiva je tvoja usporedba ovih dviju pjesama (Goethe/Rammstein). Ne znam njemački, ali potražio sam prijevod teksta ne engleski i sviđa mi se.
Was sie will bekommt sie auch... - Ona će uvijek dobiti što zaželi...

Mene je ta Rammsteinova pjesma o ruži podsjetila na tvoje dvije pjesme o vrtlaru - i o ruži koja mašta da joj se ostvari jedna želja...

[FeetF1]

INSEKAT
by Cobriša Desarić

30. veljače, kad sam čitao Homera Heksametarskog, insekat taj se drznu pojaviti i poče me ometati.
'Gadni stvore', pomislih, 'kog vraga radiš tu i remetiš mi ritmičko štivo epa? Ti si dio entomologije, a ne poezije - prirode a nikako književnosti!'
Da, insekt je bio živ, a Homer je odavno passe. Ali, motiv taj za pjesmu sasvim je neupotrebljiv - te bubicu tu kvrcnuh prstom i ona nestane nenadano ko što se i ni iz čega pojavila.
'Sretan put!' uzviknuh pobjedonosno, al ko za inat, kad pođoh spavati, komarac mi je jedan cijele noći zujio nesnosno i perfidno.

Izvorno je to ovako:

Bubica

Moja preradba govori o tome kako ljudi ne primijećuju male motive te čak i odbacuju ono što im se nudi kao tema jer su zauzeti nekim svojim, 'bitnijim' i 'većim' poslovima, a noću svejedno nemirno spavaju...

[FeetF1]

Mislim da svi znamo ustaljenu podjelu tema lirskih pjesama. Ja bih to nazvao - ustajalom podjelom - te predložio novu:
- krajolična ili prirodna (stari naziv: pejzažna)
- umna ili mislitivna (refleksivna)
- zdravstveno-socijalna
- narodnjačka (narodni običaji i teme)
- duševna (patnje, boli, radosti...)
- preljubnička
- sladostrasno-pohotnička
- intimno-seksualna
- rečenična (pjesme u prozi)
- neshvatljiva.

Vrlo je bitno da imamo odrednicu 'neshvatljiva'. Ako školarac ne može shvatiti temu pjesme, ako mu je preteška, označit će je kao takvu.

[FeetF1]

Ako ste mislili da znate bosanski jezik ili da je to jezik sličan hrvatskom - ili čak smatrate da je to ijekavski (hrvatski) s nešto više turcizama, grdno ste se prevarili...
To su dva različita jezika.

Dino Merlin, jedan od najpopularnijih bosanskohercegovačkih izvođača ima kocert kod nas.
Tom prilikom smo načinili ovaj kratki intervju, no budući da govorimo različitim jezicima, pomogao nam je prevoditelj - ali, odgovore smo ostavili u izvorniku, na bosanskohercegovačkom.

- Kako se osjećate i što očekujete od velikog zagrebačkog koncerta?
Dino: Akšam čakmak! Def dihvanana, frž fučija hairus mangal. Mestve, nargila nurija, rospija tuhaf.

- Vaš posljednji CD, 'Hotel Nacional' iz 2014. postigao je vrlo velik uspjeh i toplo je primljen širom Balkana. Jeste li iznenađeni - ili ste naviknuti na to već?
Dino: Čardak avlija! Dilberi harema, kadija mahala.

- Što mislite o besplatnom 'skidanju' pjesama s interneta i, vezano s tim, pad cijene CD-ova?
Dino: - Aščinica doksat. Jarana kasaba, nanule sevdalija. Teman!

- Uvijek ste imali vjerne obožavatelje u Hrvatskoj. S obzirom na jezične razlike, smatrate li da će biti problem s razumijevanjem vaših tekstova i poruka?
Dino: Jok. Aljamiado književnost ćitab. Eglen muktaševina!

- Dugo ste godina na sceni. Koja je tajna vašega uspjeha?
Dino: - Sokaku srčali pendžer, turbana vakat. Vilajetom zejtina.

Kako vam se sviđaju ostali glazbenici s područja Balkana?
Dino: - Peksinluk! Rsuz ruban, rufijan. Sahačija sahan, saranbak. Sihri! Hari Mata Hari & Crvena jabuka bundeva.

- Može li se od glazbe živjeti?
Dino: - Vakuf. Ular, šejtane sabaha. Bujrum? Amidža harača belaja, butur. Čeknedže čitluk ćevapa divan. Gajtane halaliti... Iftar. Kajmaku kantar, kasablija konaku mahala. Sarajevo nadžaka odžak.

- Pripremate li možda neki novi album - ili je još prerano o tome govoriti?
Dino: - Džumbus basamci čador. Ćilime česma, džaba han marifetlci minđuša. Sevdah tarih tozluci volšeban žbun.

- Što biste proučili za kraj našim čitateljima?
Dino: - Baklava ćitab, esnafe efendija han hanuma lokum. Karavan mandal jok haznadar, raja Stambola Zagrebe.

[Čehinja]

FeetF1 kaže:

Ako ste mislili da znate bosanski jezik ili da je to jezik sličan hrvatskom - ili čak smatrate da je to ijekavski (hrvatski) s nešto više turcizama, grdno ste se prevarili...
To su dva različita jezika.

Dino Merlin, jedan od najpopularnijih bosanskohercegovačkih izvođača ima kocert kod nas.
Tom prilikom smo načinili ovaj kratki intervju, no budući da govorimo različitim jezicima, pomogao nam je prevoditelj - ali, odgovore smo ostavili u izvorniku, na bosanskohercegovačkom.

- Kako se osjećate i što očekujete od velikog zagrebačkog koncerta?
Dino: Akšam čakmak! Def dihvanana, frž fučija hairus mangal. Mestve, nargila nurija, rospija tuhaf.

- Vaš posljednji CD, 'Hotel Nacional' iz 2014. postigao je vrlo velik uspjeh i toplo je primljen širom Balkana. Jeste li iznenađeni - ili ste naviknuti na to već?
Dino: Čardak avlija! Dilberi harema, kadija mahala.

- Što mislite o besplatnom 'skidanju' pjesama s interneta i, vezano s tim, pad cijene CD-ova?
Dino: - Aščinica doksat. Jarana kasaba, nanule sevdalija. Teman!

- Uvijek ste imali vjerne obožavatelje u Hrvatskoj. S obzirom na jezične razlike, smatrate li da će biti problem s razumijevanjem vaših tekstova i poruka?
Dino: Jok. Aljamiado književnost ćitab. Eglen muktaševina!

- Dugo ste godina na sceni. Koja je tajna vašega uspjeha?
Dino: - Sokaku srčali pendžer, turbana vakat. Vilajetom zejtina.

Kako vam se sviđaju ostali glazbenici s područja Balkana?
Dino: - Peksinluk! Rsuz ruban, rufijan. Sahačija sahan, saranbak. Sihri! Hari Mata Hari & Crvena jabuka bundeva.

- Može li se od glazbe živjeti?
Dino: - Vakuf. Ular, šejtane sabaha. Bujrum? Amidža harača belaja, butur. Čeknedže čitluk ćevapa divan. Gajtane halaliti... Iftar. Kajmaku kantar, kasablija konaku mahala. Sarajevo nadžaka odžak.

- Pripremate li možda neki novi album - ili je još prerano o tome govoriti?
Dino: - Džumbus basamci čador. Ćilime česma, džaba han marifetlci minđuša. Sevdah tarih tozluci volšeban žbun.

- Što biste proučili za kraj našim čitateljima?
Dino: - Baklava ćitab, esnafe efendija han hanuma lokum. Karavan mandal jok haznadar, raja Stambola Zagrebe.

Tvoj Dino se služi još ciganskim jezikom Kako je lingvističan ovaj čovjek

[FeetF1]

Čehinja kaže:

Tvoj Dino se služi još ciganskim jezikom Kako je lingvističan ovaj čovjek

On govori svojim jezikom - samo je malecni problemčić što mi ne znamo njegov jezik pa nam čudno zvuči u uhu.

[FeetF1]

Vrijeme je blagdana & darivanja.
Jedan prepjev klasika iz 50-ih godina za frendovu malu.

Snješko Bijelić
/Frosty The Snowman/

Snješko Bijelić, sa razdraganom dušom,
Očiju od ugljena, mrkvom - nosom i lulom.

Snješko Bijelić, to bajka je, odrasli kažu
Snijegom oživljen, djeca to znaju i ne lažu.

Mora da magije bje u šeširu starom kojeg nađoše
Na glavu mu staviše, on krene da pleše kad pahulje padoše!

Snješko Bijelić - ko ja i ti, života pun i veselja
Smijao se, plesao i igrao, poput najboljeg prijatelja!

Vodio je djecu ulicama grada, sve do raskršća, na hop.
Zastavši samo čas kad prometnik naredi: Stop!

Snješko je Bijelić pohitao,
Razdragano je djeci mahao:

Nemojte plakati,
Ja ću vam se vratiti!

Ronettes - Frosty The Snowman

[FeetF1]

Mi živimo u pravednoj državi, sazdanoj na temeljima pravičnosti i jednakosti - pa jedna o toj problematici... hoću reći - tematici.


Odgovor na upit

Poštovani, obraća Vam se glasnogovornik Vlade.
Sve institucije svoj posao marljivo rade.
A najsrčanije borimo se protiv oporbene stranke
- Za njihove ispade imamo samo živce svoje tanke.

Ako se zastupnici i ministri za odmor odluče,
To je zato da boj za boljitak naroda vode još ljuće.
Podigosmo poreze drage volje
Još samo četiri godine vlasti - i svima će nam biti bolje!

Sumnjate, gospodine, glede naše inteligencije –
Ali, razmislite o podrijetlu njene provenijencije.
Mi ponosni smo al ne dižemo nos. I još:
Skromni smo. U kantini saborskoj obrok plaćamo tek groš.

[FeetF1]

ZDAVNJA, ZDALKA...

Idem odovod
Na dalki pot!
Podravina, Virje,
Štrigova, Međimurje...
Bezek diši, gorice bogate...
Čakaš koga? Ja se zmisljim na te!

Sever zdeni, ljudi hode...
Dal kaj zlata splivalo bode?
Sejeno je Dravi –
Cajt prejde, i se splavi.

[FeetF1]

KRTSCHMA

Znam: ima jedna krčma
I ko u nju nogom zađe
Čuti će glas pevaljke
I riječi gadne žustre svađe.

U krčmi oni vječito snivaju
Dane boljeg života
I hrabri bez žena bivaju
Uz flašu pive, na eks. Divota!

I tako sanjaju o sreći -
A ostvarivat maštarije se boje.
Zaboravljaju konobaričine riječi -
I nad WC-školjkom pognute glave stoje.


Mislim da je aluzija dovoljno jasna, ali ako kome (književnom historičaru ili kritičaru) treba, ovo je izvorni tekst.

Pjesma

[FeetF1]

OBLAČNO S KIŠOM

Iznenada,
Iznad grada -
Oblak.
Vidje ga svak.
I vjetar puhat poče
I kiša padat hoće.

A prognoza bješe: zaboravite kabanice i kišobrane -
Očekujemo samo sunčane dane.
Samo... sad se pitamo i pravimo teoreme:
Je li to prognoza loša - ili je loše vrijeme?

Po motivima:...

Oblak

[FeetF1]

Pisati haiku je poprilično zahtjevna zadaća jer je taj pjesnički oblik strogo zadan - tradicionalni haiku sastoji se od sveukupno 17 slogova (u formaciji 5 - 7 - 5).

17

Je'n, dva, tri...pa pet
I onda broj je sedam
I za kraj opet...

[FeetF1]

The End
(The Beatles / Paul McCartney)

And in the end the love you take
Is equal to the love you make.

The Equation
(FeetF1)

And in the end,
The money you earn
Is the money you spend.

[FeetF1]

TAK, KAK TI OČEŠ

Se kaj ti se dopada, misljiš da i smeš.
Ono kaj osečaš, nigdar ne skrivlješ.
V življenju nikaj ne prepuščaš sreči -
Žena si za akcijo, i znaš to i reči.

Deni pravo stvar
Na pravo mesto,
Napraji tak sikak!
Nabo kvar...

Tradicijo ne voljiš,
Okolji kavaljiri ne hodiš.
Se kaj si boš spila -
Sama si boš i platila.

V življenju nikaj ne prepuščaš sreči -
Žena si za akcijo, i znaš to i reči.

Deni pravo stvar
Na pravo mesto,
Napraji tak sikak!
Nabo kvar...


Lyrics:
http://tekstovi.net/2,1073,29218.html

Song:
Prava stvar na pravo mjesto

[FeetF1]

NEDOČEK

Moje su usne prazne.
Osmijeh bol je skriven.
Duša ne raspoznaje doba godišnja.
Ispred očiju tuga,
A sred duše bol.
Mjesec mračni stoluje
U srcu mrklom.
Ruke bez dodira bliskog venu.
Dom moje duše prazan.
Ljubav iseljena.
(Stanarina nepodmirena.)
Ništavilo sreće.
Srce njoj krvareći korača
Uz prebolni nesretan povratak.
Uzavrele suze
Ne tješe neljubavlju raskrvavljenu dušu...
Kroz suze,
Slika ljubavi nikad ne biva lijepa
U komadićima razlomljena stakla
Nije cjelovita.
Stopalima gnječiš moje srce
Poput odbačene cigarete.
Samo će tuga susresti proljeće!

[FeetF1]

Breza

Šetao sam ulicom, i gle, vidim brezu -
Marljivo vršila je fotosintezu.
(A uvijek je bilo tajnih veza
Između drvosječa i breza...)

Bijahu posađene u drvoredu
U strogo organiziranom redu.
Vjetar stade puhati,
One počeše mi mahati.

Pišem sad pjesmu.
Čitali nekad novelu o brezi jesmo.
Dobar je to pjesnički motiv.
Nadam se da nemate ništa protiv.


Parodija na...
http://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/...-na-ulici.html