Uvođenje eura u Hrvatskoj

[hilderik]

klokanovac kaže:

Normalno da nisu. Britanska Funta je jača od Eura. Nisu Britanci ludi da prijeđu na slabiju valutu i unište si standard. Hrvatska nije ni mali prst ekonomiji UK-a, a o tečaju da i ne govorim. Svaka usporedba nas s VB-om je promašena. Za njih smo još jedna zemlja Alija Borata, koji ide u Brisel učiti kako je to živjeti u Jamerika.

Zato su šveđani dovoljno ludi da zadrže krunu koja je slabija od eura i nastave živjeti u bijedi???' Je li to ta ekonomija ??? Sad mi je jasno!!!

[zalazak pameti]

klokanovac kaže:

Ne spadamo mi baš u nekakvu kategoriju zemalja u sužanjstvu. Uostalom, što je to sužanjstvo uopće? 1102. godine smo pristali na savez s Mađarima, nakon smrti kralja Zvonimira, koji nije imao nasljednika. 1527. godine smo mi i Mađari pristali na savez s Habsburgovcima radi zaštite od Turaka. To su bile posebne krunidbe, jedna kod nas, jedna kod njih. 1918. smo svojevoljno pristali na savez sa Srbima, nakon države SHS od mjesec dana. 1941. godine smo svojevoljno pristali na savez sa Njemačkom i Italijom. 1945. naš vođa, rodom iz Kumrovca, uvodi nas u 2. Jugoslaviju.

Da ga jebeš, ja nas ne mogu nikako usporediti s Bosnom, Kurdistanom, Tibetom, Čečenijom, Palestinom, Katalonijom, Baskijom ili Indijom, zemlje koje su kolonizatori vojno okupirali? Nas nitko nikada nije vojno okupirao. Jedine najteže okršaje smo imali s Turcima.

da ga jebes,ja sam ocekivao da smo po svim pitanjima izabrali put usporedivanja sa italijom,spanjolskom,danskom...
imali smo priliku...nismo je iskoristili...

[Sh@dow]

Kaidos kaže:

HNB u principu i danas može financirati Hrvatsku u visini od min. 5 milijardi eura po 1% kamata.. ili koliko god.. umjesto toga mi financiramo Njemačku po pola posto, tako da mi to nije jasno.

A kako to HNB može financirati riznicu sa 5 mlrd EUR? Navedeni iznos je aktiva centralne banke, a na nju već postoji pasiva u obliku izdanih HRK. Kada je javni ili privatni sektor tih 5 mlrd EUR na deviznom tržištu ( kreditnih institucija ) do kojeg je došao zaduživanjem u inozemstvu ili deviznim prihodima od izvoznih aktivnosti htio pretvoriti u HRK, onda su kreditne institucije to napravile na način da su HNB prodale EUR, a HNB njima HRK. Tim činom je HNB u svoju aktivu upisao EUR, a u pasivu HRK. Dakle, iz napisanog je razvidno kako je za navedene EUR centralna banka već izdala HRK, odnosno izdane HRK imaju pokriće u EUR. Ne možeš opet na temelju tih istih EUR izdavati nove HRK, pošto one ne bi imale pokriće.

A što se tiče stana od 100m2, mislim da je togotovo uvijek bolje od garsonjere od 20 kvadrata. inače, koliko mi je poznato, HNB "otkupljuje" i kunske obveznice, tj. uzima ih kao kolateral, samo ne u nekom većem obujmu

Na koji način ako znamo da najam tako velikog stana sa režijama iznosi gotovo 4.000 HRK, dokle jednosobnog stana upola manje. Na godišnjoj razini je to razlika od 24.000 HRK, a na 20 godišnjoj razini je to razlika samo u glavnici od 480.000 HRK.

Kaidos kaže:

a kako bi HNB mogao "ne biti" na graničniku?

Nikako! Jedini način da se monetarna baza uvećava bez neželjenih posljedica po sustav je dodatni - novi devizni prihod.

ruka-slave kaže:

FED i ECB uredno tiskaju novce u bilijunima.

A tko je napisao da ne tiskaju novac? Tiskaju ga sve centralne banke. Vjerovao ili ne čak i HNB.

#kocar# kaže:

Država bi se zaduživala kod HNB, visina zaduživanja i namjena određena zakonom ili proračunom koje donosi Sabor.

Divno! I onda kažeš kako ne zastupaš ideje iz bivše države gdje se država isto tako direktno zaduživala kod centralne banke. I mislio sam da ćeš tu korijenitu promjenu monetarne politike malo detaljnije opisati, a ti napišeš samo jednu rečenicu. I to je kao ozbiljno razmišljanje i veliki doprinos ovoj raspravi?

RH bi se kao i SFRJ zaduživala kod centralne banke, a političke elite bi određivale namjensko trošenje friško otprintanih HRK. Alica u zemlji čudesa!

ruka-slave kaže:

U prijevodu - MF je kupovao državne obevznice i davao državi stvarni uloženi novac budućih umirovljenka. Država da bi platila prinose MFima ili otkupila obveznice mora uzimati daljnje kredite, pa ih vraćati s kamatama.

Nije istina! Država ne mora refinancirati svoje obveze. Gdje to piše da država to treba raditi? Zašto riznica ne generira suficit i kada glavnica dođe na naplatu jednostavno ne isplati vjerovnika? Tko kaže da država mora svoje financije voditi na način da stari kredit zatvara novim kreditom?

I opet u napisanom argumentu pokazuješ osnovno neznanje. Kamatni rashod je vremenski rashod. Dakle, nema nikakvog duplog kamatnog rashoda kako pokušavaš imputirati, nego država plaća kamatni rashod na glavnicu duga. A s obzirom kako glavnica duga UVIJEK postoji, odnosno dug poništen, normalno da tako postoji i kamatni rashod.

Jung-fu kaže:

a ljudi moji, ako je centralna banka isplatila vjerovnicima njihova potraživanja (otkupila javni dug) i potom ga otpisala, pa nitko ne gubi ništa unutar financijskog sustava, a dobijaju svi učesnici unutar realne ekonomije, jer država može smanjiti i poreznu presiju i deficit proračuna

Ti na žalost ne znaš osnovne stvari kada je ekonomija u pitanju. Bilanca stanja se ući na prvoj godini fakulteta. U stvari, učiš je još u srednjoj školi. HNB je stvaranjem HRK iz ničega i otkupom državnog duga stvorila imovinu i obveze u isto vrijeme. Imovina CB-a su kupljenje državne obveznice, dokle obveza CB-a iz ničega stvorene HRK kojom su plaćene državne obveznice. Poništavanjem duga si poništio imovinu, ali nisi i obveze. Obveze ne možeš poništiti kreiranjem novih HRK, pošto si tim činom uz stvaranje nove imovine opet stvorio nove obveze.

Obveza se možeš rješiti na način da doneseš Zakon kojima se one poništavaju. Međutim, tim činom si opljačkao buduće umirovljenike, pošto si izbrisao njihovu imovinu koju su imali u valuti.

Čak i u SFRJ se nikakav državni dug nikada nije poništavao, nego se obezvrijeđivao kroz galopirajuću inflaciju i hiperinflaciju.

Jung-fu kaže:

Boj, kao i Fed ili BOE, obveznice države kupuju i na primarnom i na sekundarnom tržištu, to (po potrebi) rade sve doista neovisne i kompetentne CB.

Ne kupuje, jer da kupuje onda bi se to vidjelo u bilancama navedenih centralnih banaka. A to što ti ne razumiješ osnovnu razliku između operacija na primarnom i sekundardnom tržištu ne mijenja na činjenici da centralne banke u provođenju QE-a djeluju na način da na sekundardnom tržištu duga otkupljuju državne obveznice, a zauzvrat daju valutu na koju imaju monopol. To je ništa drugo nego operacija zamjene financijske imovine između defacto državnog koji ima monopol na stvaranje valute i privatnog sektora koji nema taj monopol, nego valutu zarađuje obavljajući produktivne aktivnosti.

Evo ti zadnji primjer u SAD-u kako to FED po tebi kupuje državne obveznice na primarnom tržištu. Poziv na aukciju 06.11.2017., državna riznica prodaje obveznice s valutom dospijeća 30.05.2018. Tražena vrijednost izdanih obveznica iznosi 36 mlrd USD. Dospijele ponude u iznosu 116 mlrd USD, od čega su primarni dileri ponudili 95, direktni kupci 1, a indirektni kupci 20 mlrd USD.

Popis primarnih dilera FED-a;

Bank of Nova Scotia, New York Agency
BMO Capital Markets Corp.
BNP Paribas Securities Corp.
Barclays Capital Inc.
Cantor Fitzgerald & Co.
Citigroup Global Markets Inc.
Credit Suisse Securities (USA) LLC
Daiwa Capital Markets America Inc.
Deutsche Bank Securities Inc.
Goldman, Sachs & Co.
HSBC Securities (USA) Inc.
Jefferies LLC
J.P. Morgan Securities LLC
Merrill Lynch, Pierce, Fenner & Smith Incorporated
Mizuho Securities USA LLC
Morgan Stanley & Co. LLC
Nomura Securities International, Inc.
RBC Capital Markets, LLC
RBS Securities Inc.
Societe Generale, New York Branch
TD Securities (USA) LLC
UBS Securities LLC.
Wells Fargo Securities LLC.

Tko su primarni diler FED-a?

Primarni dileri su odabrane financijske institucije koje time što su postali primarni dileri dobile obvezu da sudjeluju u aukcijama, te su dužni davati ponude na svaku aukciju ministarstva financija SAD-a. Sustav je napravljen da aukcije ne propadnu. Kada bi se kojim slučajem dogodilo da primarni dileri čorporativno odluče ne izaći na aukciju, onda bi izgubili status koji imaju kod FED-a, te bi FED s ciljem da aukcija ne propadne sam izašao na primarno tržište te kupio obveznice ministarstva financija.

Niti jedna globalna centralna banka ne kupuje državne obveznice direktno od ministarstva financija.

BOE npr po statutu ne mora kupovati državne obveznice, ali nije joj ni zabranjeno, kao što je zabranjeno ECB, pa BOE, svaki puta kada to nalaže zdrav razum, itekako radi, FED mora kupvati ako kongres odluči dizati prag zaduženja,

Točno je da BOE i FED za razliku od ECB imaju mandat, dozvolu da djeluju i na primarnom tržištu duga. Međutim, oni to ne rade pošto nema apsolutno nikakve potrebe za time. Monetarni sustav je postavljen na način da financijske institucije su primarni trgovci državnim obveznicama, te su kao primarni trgovci prisiljeni kupovati državne obveznice na primarnom tržištu. Zato se stalno i govori kako SAD, Japan i Velika Britanija ne mogu postati nelikvidni ili insolventni. Čak kada bi se kojim slučajem dogodilo da primarni trgovci ne bi više htjeli kupovati državne obveznice, onda bi uskočila centralna banka koja bi državne obveznice počela kupovati na primarnom tržištu sa novcem koji je stvorila iz ničega.

[Sh@dow]

U 2013. godini 70% od emitiranih državnih obveznica kupila je japanska CB, danas BoJ drži preko 40% državnih obveznica Japana, to svi znaju, samo ti si taj koji zamišlja kako su te centralne banke iste kao i ECB.

Ovdje se govori o obavljenim transakcija na sekundardnom tržištu duga, a da bi to shvatio dovoljno je pogledati bilancu BOJ-a iz koje je to razvidno pošto je 85% ukupno kupljenog javnog duga pokriveno depozitima na rezervnim računima financijskih institucija koje imaju otvorene kod centralne banke.

Trenutno u Japanu postoji političko razmišljanje ili da se otpiše dio javnoga duga, ili da se pristupi najradikalnijim monetarnim mjerama tkz. 'helicopter money' gdje bi se novac sustavu naprosto poklanjao. Što im je, u svrhu dostizanja ciljne inflacije, preporučio i Ben Bernarke, izvjesni otpori još uvijek postoje u centralnoj banci.

Poništavanje javnog duga bi zahtjevalo brisanje financijske imovine privatnog sektora. A to će se dogoditi nikada, pa ni tada. Moguće jedino u slučaju nekakvog svjetskog rata u koji bi Japan bio involviran.

Vezano za bacanje novca iz helikoptera mogu ti napisati kako se niti to neće dogoditi u normalnim okolnostima. A Japanu za izaći iz deflacije potrebno je jedino prestati provoditi merkantilističku ekonomsku politiku.

A to će kad tad morati napraviti pošto je javni dug previsok, te će ga se realno trebati reducirati kroz višu stopu inflacije.

Pa i mađarska CB je stvorila primarnu emisiju forinti koju je u suradnji s vladom i javnim bankama plasirala u vidu povoljnih kredita malom i srednjem poduzetništvu (kamata do max 2%), tu je emisiju garantirala s deviznim pričuvama.

U drugom dijelu rečenice si napisao ključnu stvar. Dakle, novac koji bi stvorila Mađarska bi imao pokriće u stranim valutama plaćanja. I tu nema ništa sporno niti netko govori da HNB to ne može raditi. Ali mi nije jasno kako odjednom kada trebaš argumentirati vlastiti stav ga argumentiraš s valutom koja ima pokriće, a na drugoj strani se u slučaju RH zalažeš za sustav u kojem valuta ne bi imala pokriće.

Poljska Vlada ima u programu da iz deviznih rezervi svoje CB, kroz 6 godina, uoptrijebi garancije za novostvorenu domaću valutu u visini od 100 milijardi dolara, dakle i oni rade to isto.

Znači isto ono što radi i HNB u slučaju Mađarske i Poljske uzdižeš kao argument, a u slučaju HNB pljuješ. Ti si mjerna jedinica za konzistentnost.

#kocar# kaže:

Nije ambasador godinama šutio a onda odjednom odlučio da "razotkrije istinu" o Agrokoru

Ne razumijem? Mislim da sam ovdje bio dovoljno precizan. S kojim dijelom se ne slažeš?

Valutna klauzula ??? zar je to nešto što se nemože ukinuti i dugovi Japana, Njemačke , USA imaju vlautnu klauzulu

Dugovi s valutnom klauzulom su većinom dugovi prema inozemnim vjerovnicima. Pa vi bi dugove samo poništavali, misleći kako bi vas ostatak svijeta koji nam je posudio novce gledao. Pa ja sam mislio da je ovo ozbiljniji topic, a izgleda da je ovo dječiji vrtić.

Drugo, kada govorimo o dugovima države s valutnom klauzulom koji postoje prema domaćim subjektima, moraš znati kako bi ukidanjem valutne klauzule ( u ovom slučaju moguće pošto su dugovi izdani u RH ) otvorio devizne pozicije vjerovnika, pošto su kreditne institucije primajući EUR depozite od građana, tvrtki i nerezidenata te iste EUR uložili u državne obveznice. Naravno da su ih prvo konvertirali u HRK, ali kreditne institucije svoje obveze imaju u EUR.

Naravno da njezina obveza po depozitima ostaje ali zar CB nema pravo da kreira novac i zašto nebi to pravo iskoristila za otkup obveznica nominiranim u kunama

Pa depozitni novac na rezervnim računima je i stvorila kako bi kupila državne obveznice ( depozitni novac zamjenila sa državnim obveznicama ). Nitko ne tvrdi kako HNB ne može raditi isto ono što radi FED, BOJ ili ECB. Samo je posljedica po nas takva da, pošto mi nismo vlasnici globalne valute, nam prijeti opasnost da kada navedeni iznos premaši odnos pokrivenosti međunarodnim pričuvama da više ne upravljamo deviznim tečajem koji je nominalno sidro.

Samo ako bi otkupljivala obveznice nominirane u stranim valutama i

Ne, ja ovdje govorim o sanaciji centralne banke i na koji način bi se mogla izvršiti dokapitalizacija u slučaju kada bi poništila određeni dio javnog duga. Očito je da ne razumiješ ono što ti pišem, pa brkaš pojmove i pojave u monetarnoj politici.

Kako im je oduzeta vrijednost ako ih je HNB otkupio kreiranim kunama?

Kako?

Pa tako što si izbrisao aktivu centralne banke poništavanjem državnih obveznica i kako bi izbjegao da centralna banka uđe u poziciju negativne kapitalne baze si donošenjem Zakona poništio i depozite na rezervnim računima. Pa lijepo sam ti gore napisao na koje načine se centralna banka može boriti sa problem negativne baze.

Mislim, vi očito nemate adekvatnu razinu znanja, pa da shvatite što vam se piše. Umjesto što seciraš postove i izvlačiš rečenice iz konteksta, daj s razumijevanjem pročitaj što sam napisao. Napisano je jedna cijelina koja se ne može secirati kao što ti to radiš.

Referirao sam se na obveznice koje je izdala država i njihovom otkupu. Ili se ne razumijemo ili malo izvrćeš

Pojasni pošto sam se očito izgubio u tvojem toku misli. Daj napiši od početka do kraja što misliš. Par suvislih rečenica, pa da shvatim i onda ćeš dobiti odgovor na napisano.

I u čemu je problem da kod isplate mirovine se te nastale obveze prema budućim umirovljenicima isplate iz primarne emisije HNB-a

U apsolutno ničemu. Samo što se u prvom slučaju ( kako to danas radimo ) radi o kunama koje su proizašle iz novostvorene vrijednosti ( profit privatnog sektora ), dokle bi se u drugom slučaju radilo o printanju HRK od strane HNB-a koje ne bi imale pokriće. Kako? Za domaću zadaću napravi bilancu HNB-a u slučaju kada HRK stvara iz ničega i daje iste državnoj riznici kako bi podmirila svoje obveze prema umirovljenicima.

Točno ono što se radilo u SFRJ. A kad vas čovjek pita, onda se zaklinjete kako ste protiv takve politike. Kako vi vidite novu monetarnu politiku. Kad vas čovjek pita da elaboritate tu novu politiku onda opisujete istu onu politiku koja se provodila u SFRJ.

Zašto bi stvorio inflaciju. zašto je nije bilo kad se trošio posuđeni novac, koji nijerealan niti prikupljen iz izvora prihoda proračuna.

Zašto? Zato što nepromjenjenu količinu roba i usluga sada ganja više novaca.

I drugo, a tko kaže da se inflacija nije stvorila u slučaju kada smo provodili ekspanzivnu kreditnu politiku? Pogledaj koliko je kumulativno porasla opća razina cijena u RH, a koliko u Švicarskoj, pa ćeš vidjeti kako smo itekako stvorili inflaciju zbog koje smo uostalom i postali industrijski nekonkurentna zemlja.

Razlika je samo u toj mjeri što je HNB u ovom slučaju za HRK koje je stvorio imao pokriće u EUR, te je time mogao kontrolirati devizni tečaj, dokle u drugom slučaju ( vašem ) to ne bi bilo moguće, pošto bi se HRK stvarale bez EUR pokrića.

I onda ih otkupio HNB od vlasnika državnih obveznica , naravno nominiranim u kunama , jer bi se kao takve nudile kupcima obveznica.
Zašto bi ja držao novac na štednoj knjižicii za to dobivao mizerne kamate ako na državne obveznice mogu dobiti daleko više kamate.

A što bi onda HNB radio sa tim obveznicama HAC-a, pošto se HAC zaduživao za investicijske projekte, a ne riznica. Zašto bi HNB kupovao te obveznice? Iz kojeg razloga?

Aha, znači problem je što se HAC zaduživao između ostalih kod hrvatskih banaka i na to plaćao bubam, kamatnu stopu 5% koja je na kraju cijele priče jednim dijelom bila prihod štediša u tim istim bankama, a ne bi bio problem da je HAC svoj dug prodavao građanima koji bi isto tako brali kamatu od 5%.

Mislim ja osobno ne bi imao ništa protiv ideje da se HAC za investicije zaduživao direktno kod hrvatskih građana, ali ne vjerujem kako bi sam kamatni rashod za HAC bio nešto niži nego li je današnjem slučaju.

Ništa nisam poništio, samo je obveza sa države prebačena na HNB i , koji će kreirati sredstva za mirovine kad nastane obveza isplate mirovinaiz tih depozita

Kako nisi kada si napisao ovo;

Otkupom tih kunskih dugova od strane HNB , moglo bi ih nakon nekog vremena (kao što si rekao "kad postane besmisleno to prikazivati u javnom dugu) "obrisati" taj dug države prema HNB bez bilo kakvog ugrožavanja od nekog špekulantskog napada.

Osnovno pravilo svake bilance je da je aktiva = pasivi. Jel razumiješ kako tim činom brišeš imovinu HNB-a, dokle obveze HNB-a po izdanim depozitima i dalje ostaju? I to ti nije dosta nego ideš korak dalje, pa bi kako pišeš za isplatu mirovina printao novi novac, pretpostavljam opet kupnjom državnih obveznica koje bi vrlo vjerovatno isto tako izbrisao nakon nekog vremena. I tako, ti bi printao, kupovao državne obveznice koje bi potom poništavao bez ikakvih posljedica po stabilnost.

Pa vi ste još gori od onih orangutana koji vode Venezuelu u propast. Vi bi Hrvatsku dokusurili u roku mjesec dana.

Najgore od svega je da ljudi koji ne znaju sastaviti jednostavnu bilancu pametuju oko puno kompleksnijih tema. Only in Croatia.

Pri kraju emisije, kad je osporio Šonjinu tvrdnju da će kamate pasti ulaskom u eurozonu i naveo primjere nekoliko zemalja koje su uvele euro ali kamate i dalje ostale više nego u Njemačkoj

Očekivati da jedna Slovačka ili Slovenija imaju istu razinu pasivnih kamatnih stopa kao jedan od najvećih globalnih kreditora i osnivača Eurozone je iluzija.

A opet, jel je možda spomenuo te članice, pa da mi sami provjerimo govori li istinu ili ne, ili je općenito argumentirao kako se to inače radi u hrvatskoj politici?

[Sh@dow]

Jedina globalna valuta je dolar u kome se fakturira najveći dio svjetske trgovine.

...

Sve ostale valute , funta, jen, euro, juan , rubalj su valute drugog reda a naša kuna negdje u zadnjem redu

Globalne valute su sve one u kojima su denominirane međunarodne pričuve centralnih banaka. Samim time sve te zemlje imaju i koriste tu mogućnost da najveći dio njihovih dugova je u njihovim nacionalnim valutama.

U tom smislu, GBP, JPY, USD, EUR, AUD, CAD, CHF i pod zadnje CNY su globalne valute.

Ti ćeš sigurno znati u kojim valutama koja država drži devizne rezerve i u kojim odnosima.

U q1 2017. alocirane međunarodne pričuve su iznosile 9.3 bilijuna USD, od čega je cca 60% bilo alocirano u dolarsku imovinu ( USD ), EUR 20%, JPY 5% itd. Itd.

Kako se posudbom tuđeg novca nije promijenio odnos novca i roba na tržištu.

Tako što se konverzija iz EUR u HRK radila kako bi se zadovoljila određena gospodarska aktivnost, kupovina automobila, stana, litre mlijeka ili plaćanje računa za vodu.

I opet, da se odnos ponude novca i roba na tržištu nije promjenio isto tako nije istina. Da je to istina onda ne bi imali inflaciju koju smo imali. Dapače, imali bi deflaciju opće razine cijena. Dakle, očito se promjenio, odnosno količina novca u sustavu je rasla brže nego ponuda roba i usluga.

Ako smo posudili novac , mi za njega nismo stvorili nikakvu novu robu, nego netko drugi.

Na tvrdnju kako ECB štampa novac si napisao kako nije došlo do inflacije i kolapsa gospodarstva, na što sam ti napisao kako do inflacije nije niti moglo doći pošto tim činom nije došlo do stvaranja nove financijske imovine ( potencijalnog dohotka ), a potom ti meni pišeš o nama i našoj posudbi novca.

Kocar, daj se skoncentriraj kada polemiziraš. Nemoj skakati s teme na temu samo zato što ne možeš pratiti tok rasprave.

Dakle, na tvrdnju kako nije došlo do inflacije unatoč tome što ECB printa novac ti lijepo pišem kako do inflacije nije niti moglo doći pošto je novac ostao u monetarnom sustavu, na rezervnim računima financijskih institucija. Nije ušao u krvotok gospodarstva. Tim činom nije nikakva nova financijska imovina ( potencijalni dohotak ) stvoren privatnom sektoru. Ne razumijem što ovdje nije jasno?

I od kuda ECB euri da otkupi 1080 milijardi obveznica ???

To sam već napisao. Ima monopol na printanje EUR. Uz pomoć tastature na rezervne račune financijskih institucija su doznačili bubam 1.000 mlrd EUR, a zauzvrat su dobili državne obveznice. Usporedba Eurozone sa Hrvatskom je u najmanju ruku neprimjerena.

klokanovac kaže:

Normalno da nisu. Britanska Funta je jača od Eura. Nisu Britanci ludi da prijeđu na slabiju valutu i unište si standard.

Na temelju čega tvrdiš da je GBP snažnija od EUR? Od čijeg EUR? Belgijskog, irskog ili od grčkog eura? Ili ti misliš kako jačinu određene valute određuje koliko HRK za koju dobiješ? Pa tako s obzirom da za EUR dobiješ 7.50 HRK, a za GBP blizu 9 HRK tvrdiš kako je GBP jača od EUR. A ne interesira te unutarnja, odnosno realna vrijednost valute?

Ne interesira te činjenica kako Nijemci, Finci, Nizozemci i Irci imaju viši životni standard od Britanaca? Kako to? Pa tako što imaju produktivnije gospodarstvo. U čemu se oslikava taj viši životni standard? Pa recimo u prosječnoj plaći, koja u Velikoj Britaniji iznosi 2.100, Njemačkoj i Nizozemskoj 2.300, a u Finskoj i Irskoj 2.500 EUR. Ako gledamo kupovnu moć onda navedenim članicama Eurozone treba dodati još Belgiju i Austriju. Sve one dakle imaju viši životni standard od prsječnog stanovnika otoka.

Na koji način ti gledaš snagu valute? Na način koliko HRK dobiješ za nju? Po tome ispada da su Hrvati 17 puta bogatiji od Japanaca.

hilderik kaže:

Zato su šveđani dovoljno ludi da zadrže krunu koja je slabija od eura i nastave živjeti u bijedi???' Je li to ta ekonomija ??? Sad mi je jasno!!!

Opet, SEK slabija od EUR, a jedino Luksemburžani imaju viši životni standard od njih od svih članica Eurozone. Ne možete na temelju običnog pariteta određivati snagu određene valute. Trenutno EUR vrijedi 10 SEK-a, što po vama znači kako je HRK snažnija valuta od SEK-a.

Međutim, kada gledamo unutarnju vrijednost onda vidimo kako prosječna plaća u RH iznosi 800 EUR, dokle u Švedskoj 2.500 EUR. EUR vrijedi 25 CZK ( češka kruna ). Što to znači kako su Hrvati 3 puta bogatiji od Čeha?

E sad dobro je pitanje zašto Šveđani ne žele ući u Eurozonu. Kao prvo zato što su vjerovnik zemlja za razliku od Hrvatske. Kao drugo zato što aktivno koriste monetarnu politiku u razvoju. I kao treće, zato što ne žele financirati siromašnu periferiju Eurozone. RH na drugoj strani niti je u netto iznosu vjerovnik, niti aktivno koristi monetarnu politiku, niti je u poziciji da nekoga financira već se nju financira.

I opet, Švedska za razliku od Hrvatske provodi konzistentnu makroekonomsku politiku. Švedska provodi krajnje restriktivnu fiskalnu politiku. Fiskalni deficit u Švedskoj je od izbijanja Velike recesije pa do danas u prosjeku iznosio samo 0.3% BDP-a, što znači kako je fiskus bio u ravnoteži. Na drugoj strani hrvatski deficit u prosjeku je iznosio 4.6% BDP-a. Sad već daleke 2008. švedski javni dug je iznosio 38%, dokle danas iznosi 39% BDP-a. Na drugoj strani hrvatski javni dug je porastao sa 40% na 80% BDP-a. Od izbijanja Velike recesije pa do danas švedski BDP je uvećan za 20%, dokle je hrvatski smanjen za 5%. Dakle, unatoč tome što je Švedska bila razvijenija od Hrvatske, u posljednjih devet godina nismo konvergirali prema Švedskoj nego su oni postali još bogatiji u odnosu na nas. I sad neka mi netko kaže na koji način se Hrvatska može mjeriti sa jednom Švedskom?

U Švedskoj je industrijski sektor mjerna jednica za rast plaća u javnom sektoru i državi općenito.

Za Vilima Ribića i njemu slične Švedska je neoliberalna jazbina!

[klokanovac]

#kocar# kaže:

https://narod.hr/kultura/26-svibnja-...no-kraljevstvo

Tako je , nikad nas nitko nije vojno okupirao, uvijek smo se sami predali.

Poslije velikih rupau ekonomiji , ukazuju se i velike rupe u povijesti

Petar Svačić nije bio zakoniti nasljednik kralja Zvonimira. Uostalom, Zvonimir je imao za suprugu kraljicu Jelenu, koja je bila sestra Ugarskog kralja Kolomana Arpadovića. Kraljevstvo je išlo prema krvnoj lozi, a kako Zvonimir nije imao sinova i kćeri, nasljedstvo je jedino mogao dobiti njezin brat i kralj je došao po ono što mu pripada ovdje, kao jedini zakoniti nasljednik.

Ali ako misliš da je ovo samo naš slučaj, pogledaj si Veliku Britaniju i porijeklo njihove kraljevske loze, od Škota do Nijemaca. Habsburzi su recimo čak vladali i kolonijalnim velesilama poput Španjolske. Na sjeveru Europe si isto imao teški rusvaj s kraljevima, zbog čega su svako malo izbijali ratovi. Rusija je čak u 18. stolječu imala caricu njemačkog porijekla, samo kako bi se zaštitila od prijestolonasljednika iz drugih zemalja, iako je ova već bila kći Pruskog kralja. Eto, toliko o kraljevima vlastite krvi.

Ako netko misli da smo mi ovdje prošli najgore, priča gluposti. Isto kao i priča o sužanjstvu od 1000 godina, izostavlja se stalno da smo mi u tih 1000 godina nešto stvarali, nešto imali. Tako se recimo izostavlja da smo u razvijenijem i kasnom srednjem vijeku bili jedna od najrazvijenih zemalja Europe. Zaboravlja se da smo imali Dubrovačku Republiku. Zaboravlja se da je u Dalmaciji i Istri Mletačka republika nešto i ostavila. Zaboravlja se da smo u Austro-Ugarskoj imali privatni kapital, da smo spašavali Habsburge od nasilnih Mađara i za njih dobivali ratove. Zaboravlja se da smo u Kraljevini Jugoslaviji bili najrazvijenija država u kojoj se ulagalo u proizvodnju. Čak smo i 2. Jugi bili motor gospodarstva upravo mi. Budimo realni, neke zemlje nisu imale tu čast kulturno se i ekonomski razvijati ko mi, a mi smo to mogli.

[klokanovac]

zalazak pameti kaže:

da ga jebes,ja sam ocekivao da smo po svim pitanjima izabrali put usporedivanja sa italijom,spanjolskom,danskom...
imali smo priliku...nismo je iskoristili...

Jel znaš njihovu povijest možda? Nisu daleko od nas baš bili zar ne?

[Smotani2]

zalazak pameti kaže:

zabrinut sam za njihovu buducnost...
bez eura i e unije ...

taman smo dobili priliku da pokazemo svima kako je nas , od stoljeca sedmog san, postao java,nakon krvavog rata...

Bili bi oni blago u kurcu da nisu stoljećima otimali i pljačkali tuđe.

[glosa]

klokanovac kaže:

Petar Svačić nije bio zakoniti nasljednik kralja Zvonimira. Uostalom, Zvonimir je imao za suprugu kraljicu Jelenu, koja je bila sestra Ugarskog kralja Kolomana Arpadovića. Kraljevstvo je išlo prema krvnoj lozi, a kako Zvonimir nije imao sinova i kćeri, nasljedstvo je jedino mogao dobiti njezin brat i kralj je došao po ono što mu pripada ovdje, kao jedini zakoniti nasljednik.

Ali ako misliš da je ovo samo naš slučaj, pogledaj si Veliku Britaniju i porijeklo njihove kraljevske loze, od Škota do Nijemaca. Habsburzi su recimo čak vladali i kolonijalnim velesilama poput Španjolske. Na sjeveru Europe si isto imao teški rusvaj s kraljevima, zbog čega su svako malo izbijali ratovi. Rusija je čak u 18. stolječu imala caricu njemačkog porijekla, samo kako bi se zaštitila od prijestolonasljednika iz drugih zemalja, iako je ova već bila kći Pruskog kralja. Eto, toliko o kraljevima vlastite krvi.

Ako netko misli da smo mi ovdje prošli najgore, priča gluposti. Isto kao i priča o sužanjstvu od 1000 godina, izostavlja se stalno da smo mi u tih 1000 godina nešto stvarali, nešto imali. Tako se recimo izostavlja da smo u razvijenijem i kasnom srednjem vijeku bili jedna od najrazvijenih zemalja Europe. Zaboravlja se da smo imali Dubrovačku Republiku. Zaboravlja se da je u Dalmaciji i Istri Mletačka republika nešto i ostavila. Zaboravlja se da smo u Austro-Ugarskoj imali privatni kapital, da smo spašavali Habsburge od nasilnih Mađara i za njih dobivali ratove. Zaboravlja se da smo u Kraljevini Jugoslaviji bili najrazvijenija država u kojoj se ulagalo u proizvodnju. Čak smo i 2. Jugi bili motor gospodarstva upravo mi. Budimo realni, neke zemlje nisu imale tu čast kulturno se i ekonomski razvijati ko mi, a mi smo to mogli.

Tako je. Uopće nisam nezadovoljan sa hrvatskom sudbinom. Pa i u ovom zadnjem, domovinskom ratu smo jeftino prošli. Nekoliko godina neizvjesnosti i manje-više sitnih provokacija i onda Oluja koja je u tjedan dana riješila stvar. Usporedite to sa problemima koje danas mnogobrojniji narodi od nas imaju u svojoj borbi za neovisnost i uspostavu svoje suverene države.

[#kocar#]

[QUOTE=Sh@dow;66437711
Ne razumijem? Mislim da sam ovdje bio dovoljno precizan. S kojim dijelom se ne slažeš?
[/QUOTE]

Nema neslaganja, nego cjelovita informacija o slučaju Agrokor.

Točno je da su se problemi u Agrokoru i klupko počelo odmotavati kad je to iznio ruski ambasadora.
No problemi u Agrokoru nisu nastali u tom trenu i prikrivani su od strane politike i medija, sve dok se nisu sukobili interesi Rusije i zapadnih zemalja.
Nije ruski ambasador otkrio niti zagrijao vodu, nego samo ukazao da je voda vruća

Dugovi s valutnom klauzulom su većinom dugovi prema inozemnim vjerovnicima. Pa vi bi dugove samo poništavali, misleći kako bi vas ostatak svijeta koji nam je posudio novce gledao. Pa ja sam mislio da je ovo ozbiljniji topic, a izgleda da je ovo dječiji vrtić.

Dugovi sa valutnom klauzulom su dugovi naših građana i firmi prema bankama.
Dugovi prema ino vjerovnicima su u valutama a ne sa valutnom klauzulom.

Kad od nekog posudim eure, dugujem mu eure jer mi ih je i dao a ne konvertirao u kune a zaštitio se od nekog potencijalnog rizika valutnom klauzulom.
I ja sam mislio da je ovo ozbiljan topic ali vidim da se sve više spušta na nivo birtijskog nadmudrivanja.

Drugo, kada govorimo o dugovima države s valutnom klauzulom koji postoje prema domaćim subjektima, moraš znati kako bi ukidanjem valutne klauzule ( u ovom slučaju moguće pošto su dugovi izdani u RH ) otvorio devizne pozicije vjerovnika

,

Zašto bi ih otvorio, posudio sam kune i vraćam im kune, njihov problem koje su izvore koristili da bi mi posudili kune. Što nisu koristili kunske izvore.

pošto su kreditne institucije primajući EUR depozite od građana, tvrtki i nerezidenata te iste EUR uložili u državne obveznice. Naravno da su ih prvo konvertirali u HRK, ali kreditne institucije svoje obveze imaju u EUR.

Konverzija znači da su devize koje su posjedovali prodali na tržištu da bi dobili kune koje su meni posudili.

Tečajni rizik, neka se bore da tečaj ostane stabiilan, kao što je i bio od uvođenja kune.

Pa depozitni novac na rezervnim računima je i stvorila kako bi kupila državne obveznice ( depozitni novac zamjenila sa državnim obveznicama ).Nitko ne tvrdi kako HNB ne može raditi isto ono što radi FED, BOJ ili ECB. Samo je posljedica po nas takva da, pošto mi nismo vlasnici globalne valute, nam prijeti opasnost da kada navedeni iznos premaši odnos pokrivenosti međunarodnim pričuvama da više ne upravljamo deviznim tečajem koji je nominalno sidro.

.

Stvorila je depozitni novac koji vlasnik depozita može aktivirati u svakom trenutku , kad mu to zatreba.
Ne govoriš valjda da su prodavatelji prodali HNB državne obveznice i sad su sretni kao vol u kupusu što im više ne duguje država , nego HNB. Tako su sretni da na te depozite neće ni tražiti kamate, jer HNB nema prihoda da plaća kamate na depozite kao država,

Imam osjećaj da si prije tvrdio da HNB nemože raditi isto što rade i nabrojene CB a sad može ali je moguće (sigurno) da slijede "posljedice"
To sam lijepo objasnio i rekao da bi zbog diranja u dogme sasvim izvjesno sljedilo drvlje i kamenje, ne ponavlja mi se opet rečeno

Ne, ja ovdje govorim o sanaciji centralne banke i na koji način bi se mogla izvršiti dokapitalizacija u slučaju kada bi poništila određeni dio javnog duga. Očito je da ne razumiješ ono što ti pišem, pa brkaš pojmove i pojave u monetarnoj politici.

Možda ne razumijem ili netko od stabla ne vidi šumu.

Kako?

Pa tako što si izbrisao aktivu centralne banke poništavanjem državnih obveznica i kako bi izbjegao da centralna banka uđe u poziciju negativne kapitalne baze si donošenjem Zakona poništio i depozite na rezervnim računima. Pa lijepo sam ti gore napisao na koje načine se centralna banka može boriti sa problem negativne baze.

Jedini zaključak, to mogu druge CB koje imaju "svjetske valute" ali mi nesmijemo

Bitan je cilj a ne načini kako ga ostvariti. Naravno da treba koristiti da se snose što manje posljedice da bi vol radio ono što smije Jupiter a on nesmije.

I tu je cijeli početak i kraj priče.

Mislim, vi očito nemate adekvatnu razinu znanja, pa da shvatite što vam se piše. Umjesto što seciraš postove i izvlačiš rečenice iz konteksta, daj s razumijevanjem pročitaj što sam napisao. Napisano je jedna cijelina koja se ne može secirati kao što ti to radiš.

Ne izvlačim ništa iz kontesta, to je postala tvoja navika
Trenutno nemam više vremena ima ozbiljnijih obveza od nadmudrivanja na forumu, nadam se nastavku ali ne na birtijaškom nivou.
A ako nema adekvatne razine znanja nauči nas ali ne akrobacijam ada bi dokazao da si u pravu i kad nisi.

[#kocar#]

Sh@dow
Divno! I onda kažeš kako ne zastupaš ideje iz bivše države gdje se država isto tako direktno zaduživala kod centralne banke. I mislio sam da ćeš tu korijenitu promjenu monetarne politike malo detaljnije opisati, a ti napišeš samo jednu rečenicu. I to je kao ozbiljno razmišljanje i veliki doprinos ovoj raspravi?

RH bi se kao i SFRJ zaduživala kod centralne banke, a političke elite bi određivale namjensko trošenje friško otprintanih HRK. Alica u zemlji čudesa!

Ne zastupam ja nikakve ideja iz bivše države ,

Nego govorim da je korisno popiti dnevno čašu dvije vina i da neću postati alkoholičar a ti mi kao primjer da to nije dobro navodiš bivšu Jugu , koja je dnevno pila nekoliko litara vina i to joj je štetilo.
FED, ECB i druge CB popiju tih dvije čaše vina dnevno i to im koristi (željena visina inflacije 1-2 %, spriječavanje deflacije) a nama bi štetilo.
Ne čimi se baš logično a još manje mudro, izbjegavali (zabranjeno nam je ) smo to godinama, posuđivali "realan" novac i deindustrijazirali gospodarstvo, natukli pozamašan vanjski i javni dug, pali na pretposljednje mjesto među tranzicijskim zemljama a kao lijek nudimo reindustralizaciju gospodarstva, odgovornu fiskalnu politiku i izvozom postići bolju vanjskotrgovinsku bilancu
Iako nam je i sada pozitivna, zbog izvoza usluga/turizam ali slažem se turizam nije baš najbolji izbor
sad stvarno više nemam ni minute,.

[Jung-fu]

Sh@dow kaže:

Točno je da BOE i FED za razliku od ECB imaju mandat, dozvolu da djeluju i na primarnom tržištu duga. Međutim, oni to ne rade pošto nema apsolutno nikakve potrebe za time. Monetarni sustav je postavljen na način da financijske institucije su primarni trgovci državnim obveznicama, te su kao primarni trgovci prisiljeni kupovati državne obveznice na primarnom tržištu. Zato se stalno i govori kako SAD, Japan i Velika Britanija ne mogu postati nelikvidni ili insolventni. Čak kada bi se kojim slučajem dogodilo da primarni trgovci ne bi više htjeli kupovati državne obveznice, onda bi uskočila centralna banka koja bi državne obveznice počela kupovati na primarnom tržištu sa novcem koji je stvorila iz ničega.

Pišeš plahte da bi na koncu napravio krasnu tehničku akrobaciju i sam sebi skočio u usta, te potvrdio ono što sam ukratko napisao, nije dakle šija nego je vrat

Javni dug u bilancama kompetentnih centralnih banaka može stajati sve do kraja vremena, i uvijek ga se nanovo monetizirati, bez ikakvik kolateralih učinaka, a može se i brisati, također bez kolaterale. To je u osnovi dug jedna strane države prema drugoj strani države. javni dug je zapravo istovremeno i imovina i opterečenje privatnog sektora. Jesse Edgerton iz JP Morgan je početkom godine, vezano za predviđanja rasta američkog duga, koji bi do 2047 trebao dostići 150% GDP-a, izjavio kako bi se trebalo početi razmišljati o "neotkupivosti toga duga', jer u perspektivi ne postoji nikakva mogućnost da se on vrati, na njega bi se plaćali samo interesi, naročito ako bi rezultat oslobađanja od tog duga bilo veće bogatstvo budućih generacija i snažan ekonomski razvoj. U tom smislu taj neotkupiv dug se može po potrebi i povećavati.
U svakom slučaju ima raznih metoda da se izađe iz indukcije koja stvara bolesnu imaginaciju kako je novac = dug.

[Jung-fu]

Evo nešto, prije nego što nestanem odavde, za monetarne sladokušce:

Bivši guverner Španjolske Centralne Banke, Miguel Ángel Fernández Ordóñez (od 2006. do 2012. godine) tijekom 14. sjednice španjolske komisije za financijske krize, govorio je o mogućnosti promjene zakonskih ovlasti kod stvaranja novca, koje imaju privatne banke, zamjenjujući metodu na način da se dopusti građanima da deponiraju svoj novac izravno u središnju banku. Ángel Migel tvrdi kako su mnogi znanstvenici i analitičari ukazali da dostignuti stupanj razvoja omogućuje da se novac stvara direktno iz države, a ne samo posredno iz privatnih banaka. Stvaranje novca bez posrednika, bi bilo blagotvorno ne samo za stabilnost ukupne ekonomije, već bi i zaštitilo učesnike ekonomskog procesa od šokova koje proizvode inovacije financijske industrije.

https://www.youtube.com/watch?v=PGgY...em-uploademail

[zalazak pameti]

klokanovac kaže:

Jel znaš njihovu povijest možda? Nisu daleko od nas baš bili zar ne?

znam njihovu pricu...
nisu bili daleko,ali su znali napraviti pomake unaprijed...
mi jos uvijek zivimo u naslijedjenom prividu...
do kada...
blizu smo kaoticnom rijesenju...

[zalazak pameti]

Jung-fu kaže:

Evo nešto, prije nego što nestanem odavde, za monetarne sladokušce:

Bivši guverner Španjolske Centralne Banke, Miguel Ángel Fernández Ordóñez (od 2006. do 2012. godine) tijekom 14. sjednice španjolske komisije za financijske krize, govorio je o mogućnosti promjene zakonskih ovlasti kod stvaranja novca, koje imaju privatne banke, zamjenjujući metodu na način da se dopusti građanima da deponiraju svoj novac izravno u središnju banku. Ángel Migel tvrdi kako su mnogi znanstvenici i analitičari ukazali da dostignuti stupanj razvoja omogućuje da se novac stvara direktno iz države, a ne samo posredno iz privatnih banaka. Stvaranje novca bez posrednika, bi bilo blagotvorno ne samo za stabilnost ukupne ekonomije, već bi i zaštitilo učesnike ekonomskog procesa od šokova koje proizvode inovacije financijske industrije.

https://www.youtube.com/watch?v=PGgY...em-uploademail

[Sh@dow]

#kocar# kaže:

Ne zastupam ja nikakve ideja iz bivše države.
Nego govorim da je korisno popiti dnevno čašu dvije vina i da neću postati alkoholičar a ti mi kao primjer da to nije dobro navodiš bivšu Jugu , koja je dnevno pila nekoliko litara vina i to joj je štetilo.

Ne znam iz kojeg razloga? Ne znam jeste svjesni činjenice da takvo monetarno ponašanje prakticiraju ekonomski bolesne zemlje i na taj način karcinom pokušavaju izliječiti antibiotikom.

Zdrave ekonomije uopće nemaju potrebu za takvim monetarnim akrobacijama, ali je masa njih ( Švedska, Švicarska, Koreja ) prisiljena na takvo ponašanje kako bi sačuvala i održala konkurentnost izvoznog sektora, a isključivo zato što bolesne ekonomije poput Japana, SAD-a, VB-a i dijela Eurozone se pokušavaju na taj način izliječiti. A izliječenje nije niti može biti u nastavku postojeće fiskalne politike. S obzirom da monetarna politika rušenjem kamatnih stopa na tržištu smanjuje kamatne rashode za te države onda one nisu primorane i prisiljene na konsolidaciju javne potrošnje, nego i dalje nastavljaju sa suludom politikom javne potrošnje.

Problem postaje još veći ako su to mahom zemlje koje su i vlasnice globalnih valuta. Na taj način direktno zato što imaju monopol na takvo panašanje rade redistribuciju dohotka sa vjerovnika prema dužniku.

RH u cijelom tom procesu se ne može ponašati poput SAD-a ili Japana iz prostog razloga što nije vlasnik globalne valute. Slijedom toga izvoditi bilo kakve monetarne akrobacije neće imati iste posljedice kakve ima na Japan ili SAD.

U Hrvatskoj rješenje problema nije i ne može biti ekspanzivna monetarna politika nego restriktivna fiskalna politika. U tom slučaju će monetarna politika biti prisiljena voditi ekspanzivniju monetarnu politiku kako bi djelomično anulirala deflacijske pritiske koji bi dolazili kroz provođenje restriktivne fiskalne politike.

U tom slučaju govorimo o kamatnim stopama koje su na minimalnim razinama, što u principu uopće nije bitno pošto u takvom slučaju u državi ne vlada kreditna nego štedna ( akumulacijska ) ekspanzija, pa državni i privatni sektori se ne financiraju u netto iznosu iz inozemnih ili tuzemnih izvora nego iz vlastite akumulacije.

FED, ECB i druge CB popiju tih dvije čaše vina dnevno i to im koristi (željena visina inflacije 1-2 %, spriječavanje deflacije) a nama bi štetilo.

Cilj politike kvantitativnog popuštanja je najvećim dijelom ciljanje određene razine nominalnog deviznog tečaja. Na drugoj strani smo već konstatirali kako takva politika nije provediva u RH sve dok fiskalna politika ima ekspanzivan karakter. Tamo je to moguće pošto nema bojazni iz inflacijskog kaosa prouzrokovanog takvom fiskalnom i monetarnom politikom. Na drugoj strani u Hrvatskoj to nije tako. Jednostavno se po mentalitetu ne možemo mjeriti sa najbogatijima, pošto da imamo njihov mentalitet onda bi i mi bili bogati.

I kao drugo, ne manje bitno je da u Eurozoni, SAD-u ili Japanu ne postoji povratni negativni efekt provođenja takve politike pošto su većina dugova bez valutne klauzule.

Ne čimi se baš logično a još manje mudro, izbjegavali (zabranjeno nam je ) smo to godinama, posuđivali "realan" novac i deindustrijazirali gospodarstvo, natukli pozamašan vanjski i javni dug, pali na pretposljednje mjesto među tranzicijskim zemljama a kao lijek nudimo reindustralizaciju gospodarstva, odgovornu fiskalnu politiku i izvozom postići bolju vanjskotrgovinsku bilancu

Mit i to jedan običan veliki mit je kako kreditna ekspanzija dovodi do industrijalizacije gospodarstva. U principu, sve one države koje su danas industrijski konkurentne su provodile politiku u najvećoj mjeri financiranja investicija putem samofinanciranja, a ne na polugu.

Primjer; njemačka industrijska politika ovakva kakvu danas vidimo je počela nakon raspada DDR-a spoznajom da su kroz višu stopu inflacije i aprecijaciju DEM vis-a-vis ostalih europskih valuta ( tečajna kriza Europskog tečajnog mehanizma početkom 90 ih ) izgubili značajno na troškovno cjenovnoj konkurentnosti gospodarstva. Tada su odlučili da će konkurentnost povratiti kroz politiku interne deprecijacije koja će se prije svega bazirati na restriktivnoj politici jedinične cijene rada.

Rezultati? Od 1993. pa narednih 14 godina provodili su politiku interne deprecijacije koja je rezultirala da je jedinična cijena rada ostala na istoj razini, odnosno nije se dogodila njezina inflacija. Za usporedbu u istom periodu navedena je u Francuskoj imala kumulativan rast od 20%, Italiji 30%, Španjolskoj i Portugalu 50%, Grčkoj 90%, a u RH čak 110%.

Tako visoke kumulativne stope rasta su bile financirane putem kreditne ekspanzije. A kriza Eurozone je u suštini ništa drugo nego kriza konkurentnosti periferije Eurozone vis-a-vis jezgre Eurozone koju čine Njemačka, Austrija i Nizozemska.

S obzirom kako prilagodba putem deviznog ztečaja više nije bila moguća, to onda znači kako su periferne članice Eurozne bile prisiljene na politiku interne deprecijacije, samo s tom razlikom što je Njemačka svoju politiku provodila u razdoblju globalnog rasta, te je bila samo dovoljna stagnacije indeksa jedinične cijene rada, dokle je periferija Eurozone bila prisiljena na deflaciju jedinične cijene rada pošto je došlo do kreditnog sloma i prestanka financiranja njihovih eksternih deficita.

Politika deflacije u visokozaduženim gospodarstvo je recept za gospodarsko društvenu depresiju. A upravo tome smo bili svjedoci nakon izbijanja Velike recesije.

Da se vratim na sam početak i za kraj argumentiram; dakle u navedenom razdoblju vraćanja konkurentnosti jel znaš što se dogodilo sa kreditnom ekspanzijom prema prerađivačkoj industriji u Njemačkoj? Ukupna masa kredite je prepolovljena, smanjenja sa 300 na 150 mlrd EUR.

To znači kako se u toku vraćanja konkurentnosti dogodio oporavak profitnih marži, te je navedeni sektor krenuo u ciklus razduživanja i kumuliranja profita. U navedenom periodu se dogodilo značajan rast izvoznih prihoda koji su porasli sa 320 na 970 mlrd EUR. Iz napisanog možemo primjetiti kako je 1993. pokrivenost kredita izvoznim prihodima bila 94%, dokle 2007. 650%.

RH? Nama ne treba kreditna ekspanzija u prerađivačkoj industriji, a ponajmanje u ostalim sektorima gospodarstva. Nama trebaju direktna inozemna ulaganja koja po definiciji nisu dužnički kapital. Nama trebaju greenfiled investicije koje će povećati zaposlenost i devizne prihode države, odnosno raspoloživi dohodak građana.

Ujedno, nama ne treba HNB koji bi kupovinom duga javnog sektora ili javnih poduzeća financirao nerentabilne investicije. Nama trebaju investicije u realni sektor, prije svega izvozni sektor pošto je on taj koji podiže ekonomsku efikasnost sustava, a time i životni standard.

#kocar# kaže:

Nema neslaganja, nego cjelovita informacija o slučaju Agrokor.

Ok!

Točno je da su se problemi u Agrokoru i klupko počelo odmotavati kad je to iznio ruski ambasadora. No problemi u Agrokoru nisu nastali u tom trenu i prikrivani su od strane politike i medija, sve dok se nisu sukobili interesi Rusije i zapadnih zemalja.
Nije ruski ambasador otkrio niti zagrijao vodu, nego samo ukazao da je voda vruća

Pa u principu je on mnogima čak i otkrio vodu. Mnogi uopće nisu bili svjesni teške financijske pozicije Agrokora. Dapače, u očima mnogih je on bio neprikosnoveni vladar u RH. A kasnije se ispostavilo da je sve to bilo na staklenim nogama. Ruski ambasador je pokrenuo lavinu nepovjerenja vjerovnika prema dužniku, što je dovelo do krize likvidnosti ( blokada računa ), da bi se to potom prelilo u krizu solventnosti kompanije.

Dugovi sa valutnom klauzulom su dugovi naših građana i firmi prema bankama.
Dugovi prema ino vjerovnicima su u valutama a ne sa valutnom klauzulom.

Točno! U pravu si, ako ćemo do kraja biti precizni. Moja pogreška! Međutim, suštinske razlike nema. I jedno i drugo znači kako je vjerovnik osoba ili subjekt koji potražuje EUR. U slučaju inozemnog duga, karikiram, JP Morganu moramo vratiti 100.000 EUR, dokle u slučaju tuzemnog duga Mati iz Vodica banka s osnova štednje duguje 100.000 EUR ( banka taj novac posudila Zvonku u Zagrebu za kupnju stana ).

Zašto bi ih otvorio, posudio sam kune i vraćam im kune, njihov problem koje su izvore koristili da bi mi posudili kune. Što nisu koristili kunske izvore.

Početna situacija je bila sljedeća; država je dopustila štednju građana u devizama. Mate je u banku deponirao 100.000 EUR, koje je potom banka po srednjem tečaju posudila Zvonku u Zagrebu.

Bilanca kaže kako je banka duguje Mati, a Zvonko banci identičan iznos. To znači kako je banka što se bilance tiče na nuli. Konvertirati sve EUR kredite u HRK kredite bi značilo kako bi banka i dalje dugovala EUR, dokle bi potraživala HRK. Napisano znači da bi banka otvorila svoju deviznu poziciju što je krajnje rizično ponašanje kreditne institucije i to Zakon izričito zabranjuje. Zašto? Kako bi se izbjeglo rizično ( špekulativno ) ponašanje banaka, a time i potencijalne financijske krize koje bi bile trošak za riznicu odnosno porezne obveznike.

[Sh@dow]

U slučaju rasta NDT EUR za 10% napisano znači kako bi imovina banke postala manja od obveza banke. Na 100.000 EUR to nije velik novac, ali na masu od 40 mlrd EUR radi se o ogromnom novcu. Kako bi izbjegla potencijalne gubitke i sanaciju banaka država bi morala donijeti Zakon koji se sva devizna štednja pretvara u kunu štednju. U suštini to znači pljačku štediša, pošto štediše u banku nisu donijele kune nego eure, prije njemačke marke.

E sad, iz kojeg razloga se u ovoj državi toliko energije i vremena troši na razmišljanja kako zajebati nekoga ( ovom slučaju štediše ), umjesto da se konačno počne prakticirati odgovorno financijsko ponašanje kako građana tako i same države kada su dugovi u pitanju.

Nitko tebe nije prisilio da u banci podigneš kredit u EUR. Nije Mate iz Vodica te EUR izmislio ili isprintao, nego ih je svojim radom i odricanjem uštedio. Ljudi koji prozivaju političke elite za nepoštenje i krađu se ne bi smjeli baviti identičnim stvarima, kako od štediše novce ukrasti kako bi dužniku poklonio. Dužnik se svjesno zadužio u EUR, prema tome EUR treba vratiti. Sve ostalo je pljačka koja nas neće učiniti bogatom državom.

Tečajni rizik, neka se bore da tečaj ostane stabiilan, kao što je i bio od uvođenja kune.

Nije na kreditnim institucijama briga o tečajnoj politici. Zna se tko je odgovoran za provođenje tečajne politike. Kreditne institucije samo posluju u zakonskim okvirima države u kojoj posluju. Ukoliko je država htjela izbijeći kreditiranje s valutnom klauzulom, onda je vrlo jednostavno takve kredite trebala zabraniti. Država danas može to napraviti za sve buduće kredite. Ali država to nije učinila niti neće pošto jako dobro zna kako povjerenje građana u HRK ne postoji. U prijevodu, hrvatski građani ne da ne vjeruju u HRK, nego ne vjeruju u političke elite. Valjda ćemo se složiti kako su im političke elite dale da imaju svako pravo na to.

Stvorila je depozitni novac koji vlasnik depozita može aktivirati u svakom trenutku , kad mu to zatreba.

Naravno da može aktivirati u svakom trenutku, kao što to isto može napraviti sa državnom obveznicom. I jedno i drugo se može pretvoriti u realni novac s kojim se mogu kupovati dobra i usluge. Tako je svejedno što financijska institucija ima u svojoj bilanci. Dali depozit ili državnu obveznicu. Bitno je kako nije bilo povećanja financijske imovine, odnosno potencijalno novog dohotka.

Imam osjećaj da si prije tvrdio da HNB nemože raditi isto što rade i nabrojene CB a sad može ali je moguće (sigurno) da slijede "posljedice"

Nikada to nisam napisao. Niti vjerujem netko drugi tko se imalo razumije u problematiku. Ali sam gore elaborirao zašto je usporedba RH sa SAD-om, Velikom Britanijom, Japanom i Eurozonom nemoguća - djetinjasta.

Možda ne razumijem ili netko od stabla ne vidi šumu.

Preciziraj!

Jedini zaključak, to mogu druge CB koje imaju "svjetske valute" ali mi nesmijemo

One mogu, ali niti one ne bi mogle takvo ponašanje prakticirati kako im se čehne, pošto bi u određenom trenutku se srušio i njihov monetarni sustav, te bi preko noći postali korisnici globalne valute. Dužničko vjerovnički odnosi se ne mogu mijenjati jednostrano.

Ne izvlačim ništa iz kontesta, to je postala tvoja navika
Trenutno nemam više vremena ima ozbiljnijih obveza od nadmudrivanja na forumu, nadam se nastavku ali ne na birtijaškom nivou.
A ako nema adekvatne razine znanja nauči nas ali ne akrobacijam ada bi dokazao da si u pravu i kad nisi.

Ovo nema smisla komentirati. Neka drugi prosude tko je konstuktivan, a tko destruktivan na ovom topicu.

Jung-fu kaže:

Pišeš plahte da bi na koncu napravio krasnu tehničku akrobaciju i sam sebi skočio u usta, te potvrdio ono što sam ukratko napisao, nije dakle šija nego je vrat

Problem je što vi tvrdite da centralne banke to rade. To naprosto nije točno, ali to ne znači kako sustav nije postavljen na način da zaštiti izdavatelja globalne valute.

Vaša teza nije da je monetarni sustav tako postavljen, nego da se takvo ponašanje u monetarnom sustavu prakticira. Što naprosto nije točno. Takvo ponašanje bi se počelo vjerovatno prakticirati u trenutku izbijanja svjetskog rata. Tada više nisu bitni globalni financijski odnosi, nego obrana zemlje, odnosno poretka.

Javni dug u bilancama kompetentnih centralnih banaka može stajati sve do kraja vremena, i uvijek ga se nanovo monetizirati, bez ikakvik kolateralih učinaka, a može se i brisati, također bez kolaterale. To je u osnovi dug jedna strane države prema drugoj strani države. javni dug je zapravo istovremeno i imovina i opterečenje privatnog sektora.

Javni dug u bilancama centralne banke može stajati sve datuma ročnosti obveznice. Ako se ništa ne učini to onda opet znači kako centralna banka ulazi u negativnu kapitalnu bazu.

Nadalje, netočna je tvrdnja kako je javni dug opterećenje privatnog sektora. Javni dug u visini do 30% BDP-a je idealna razina duga pošto je dio privatne štednje alociran u risk free dužničke papire. Ima ljudi koji su jednostavno konzervativni po pitanju štednje.

Javni dug postaje opterećenje za privatni sektor onog trenutka kada pređe određenu razinu. Visoka razina javnog duga bitno usporava aktivnosti realnog sektora, pošto je ta razina znak kako je javna potrošnja predimenzionirana. Suludo je imati visoku razinu javne potrošnje kada se zna da je ona u svojoj suštini neproduktivna.

Jesse Edgerton iz JP Morgan je početkom godine, vezano za predviđanja rasta američkog duga, koji bi do 2047 trebao dostići 150% GDP-a, izjavio kako bi se trebalo početi razmišljati o "neotkupivosti toga duga', jer u perspektivi ne postoji nikakva mogućnost da se on vrati, na njega bi se plaćali samo interesi, naročito ako bi rezultat oslobađanja od tog duga bilo veće bogatstvo budućih generacija i snažan ekonomski razvoj. U tom smislu taj neotkupiv dug se može po potrebi i povećavati

U prijevodu dotični traži pljačkanje privatne štednje ili kroz bitno višu stopu inflacije nego li imamo danas ili kroz poništavanje njihove privatne imovine. Ne postoji, naprosto ne postoji drugi način poništavanja javnog duga.

A SAD-u je bolje da se uhvati u koštac sa pravim problemom koji nije štednja privatnog sektora, nego sumanuta potrošnja javnog sektora. Pred 20 godina je SAD imao uravnotežen federalni proračun, a time i cijelokupan sustav javnih financija. Federalni suficit je iznosio 50 mlrd USD, dokle danas deficit 700 mlrd USD. Kako su tada mogli imati federalni suficit s prihodima na razini 1.700 mlrd USD, dokle danas ne mogu, nego imaju ogroman deficit unatoč tome što su prihodi 3.300 mlrd USD, odnosno udvostručeni? Posljedica takve politike u posljednjih 20 godina je rast federalnog duga sa 5.000 na 18.000 mlrd USD. Samo u posljednjih deset godina kumulativno su uknjižili federalni deficit u visini 10.000 mlrd USD.

Razumiješ li ti u kojoj mjeri se tu radi o kriminalno vođenoj fiskalnoj politici, politici javne potrošnje i kako rješenje problema ne može biti u poništavanju duga, nego u vođenju odgovorne politike?

Zašto jedna Švicarska, Estonija, Češka ili Švedska nemaju takve probleme kakve imaju fiskalno neodgovorne zemlje poput Hrvatske, SAD-a, Grčke, Francuske, Italije, Portugala ili Španjolske?

[zalazak pameti]

Smotani2 kaže:

Bili bi oni blago u kurcu da nisu stoljećima otimali i pljačkali tuđe.

je...zato mi pljackamo sami sebe...

[Smotani2]

zalazak pameti kaže:

je...zato mi pljackamo sami sebe...

I to.

[klokanovac]

glosa kaže:

Tako je. Uopće nisam nezadovoljan sa hrvatskom sudbinom. Pa i u ovom zadnjem, domovinskom ratu smo jeftino prošli. Nekoliko godina neizvjesnosti i manje-više sitnih provokacija i onda Oluja koja je u tjedan dana riješila stvar. Usporedite to sa problemima koje danas mnogobrojniji narodi od nas imaju u svojoj borbi za neovisnost i uspostavu svoje suverene države.

Čak i za vrijeme rata u mnogočemu smo dobro funkcionirali. Na Eurosong smo slali vrhunske izvođače, na olimpijadi smo osvajali medalje, u košarci se u finalu tukli s SAD-om, u nogometu, usred Španjolske i Italije pobjeđivali nogometne velesile, zabijali golčine, zgazili Njemačku i Nizozemsku (još imaju traume od nas ), klubovi u natjecanjima bolje stajali nego danas...Sve usred rata i političkih nemira. I onda netko tu nama govori o našem sužanjstvu, teškoj sudbini i nama jadnima, nevinima, ma daj...