Bošnjački jezik; i odnos prema hrvatskom i srpskom jeziku

[WONG FEI HONG]

Shain kaže:

Sufiks -isati grčkog je porijekla, a čest je u turcizmima:

- sevdisati, begenisati, kaldrmisati, dembelisati, kidisati, eglenisati, naćefleisati, kalajisati, bojadisati...

Bliži je bošnjačkoj kulturi od germanizma -irati.

Sad kad je jezik izdijeljen na hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski, svatko standardizira na temelju lokalnih okolnosti i svojih razloga.

Rekoh "narodni", zato što je taj sufiks ranije stigao u mnoge štokavske govore i ranije se je odomaćio. Evo što kaže Petar Skok:

Glagolski sufiks -irati na zapadu je književan sufiks, koji je u panonskoj
Hrvatskoj prodr'o i u narodni govor.

Ovdje vidimo da se je u Hrvatskoj više težilo narodnim sufiksima čak i kod stranih glagolskih osnova, te da je sufiks -irati po pravilu dolazio učenim putem.

Ipak, ni na hrvatskom
jezičnom teritoriju -irati nije postao općenit sufiks. Koliko se danas
govori u Dalmaciji i Istri, to je nastalo samo utjecajem današnjeg književnog
jezika, kako se upotrebljava u zagrebačkim novinama.Tamo danas
još mnogi govore telegrafati mjesto telegrafirati u Zagrebu. U Dubrovniku
se kaže saZidati prema talijanskom salutare mjesto zagrebačkog salutirati .

Inače, od pomenuta tri, samo je sufiks -ovati slavenskog podrijetla i interesantno je da su mnogi hrvatski puristi, kako kaže Skok, nekada inzistirali upravo na poopćavanju ovog sufiksa na štetu pomenuta dva. Kasnije je nekim čudom ipak izabran sufiks -irati kao standard za građenje glagola od stranih leksičkih osnova.

[MystSky]

Bošnjaci bez obzira što je u bosanskom standardu općina i uopće, i dalje većinom govore opština i uopšte. Općina jedino u člancima, službenim dokumentima, zgradama i tako..

[Volim jezike]

MystSky kaže:

Zanimljivo da je u bugarskom i makedonskom 'irati' a ne 'isati', znači Bugari i Makedonci komentiraju. A bliža im je grčka kultura i Grčka i Turske nego germanizmi.

Bilo je i vrijeme značajnog njemačkog kulturnog utjecaja - za vrijeme vladanja dinastije Sachsen-Coburg und Gotha i posebno tijekom 2. svjetskog rata.

[Šabović Adis]

MystSky kaže:

Bošnjaci bez obzira što je u bosanskom standardu općina i uopće, i dalje većinom govore opština i uopšte. Općina jedino u člancima, službenim dokumentima, zgradama i tako..

Koje su zapravo Bošnjaci - ovi što pogrešno pišu ili ovi što pogrešno govore?
Odnosno ispravno...

[Volim jezike]

Može li netko postaviti link na tekst koji je na standardnom bosanskom jeziku kako bismo mogli vidjeti kakve su osobine tog jezika?

[MystSky]

Otiđi na najpopularnije sajtove kao: klix i dnevni avaz i to je aktualni jezik

[Volim jezike]

MystSky kaže:

Otiđi na najpopularnije sajtove kao: klix i dnevni avaz i to je aktualni jezik

A je li jezik tamo zapravo standardan?

[MystSky]

To je kao standardni iako ljudi većinom govore fudbal i opšte bez obzira što je na tim portalima i televizijama i u službenom govoru nogomet i opće.

[Shain]

Bosanska riječ: "miruhiti".

"Eto što je ta razlika u perspektivama: moja madlenica iz Proustovih i europskih antropologema čuje se i miruhi na pečenu ovčetinu." (Miljenko Jergović)

Miruhati, miruhiti = mirisati.

[deonisa]

Kako smjesno! Jezik koji ima 3/4 razlicita imena.
Nisam nikad cula da meksikanci/argentinci/peruanci/venezolanci kazu da se njihov jezik zove meksikanski/argentinski/venezolanski, iako svaki narod ima svoje izraze/posebne rijeci.

[Romuald]

deonisa kaže:

Kako smjesno! Jezik koji ima 3/4 razlicita imena.
Nisam nikad cula da meksikanci/argentinci/peruanci/venezolanci kazu da se njihov jezik zove meksikanski/argentinski/venezolanski, iako svaki narod ima svoje izraze/posebne rijeci.

To nije jedan jezik.

[Wikiceha]

Romuald kaže:

To nije jedan jezik.

Kad ne priča hrvatskim, već samo srpskim.

Inače, zemlje latinske amerike obično jezik koji koriste zovu kastilijskim (castellano [kastejano], nešto kao kaštelski ), posjeduju neke razlike u izgovoru (npr z izgovaraju kao s, a ne kao th kao u španjolskom ili ll kao ž ili nešto slično, no to opet ovisi o državi).
U samoj Španjolskoj se jezik isto zove castellano (jer i ostali jezici tamo su španjolski).
Ali riječ je o jeziku s istim podrijetlom, iz španjolske Kastilje.
Hrvatski, srpski, bošnjački i crnogorski nemaju neki pra-jugoslavenski kao uzor.

[deonisa]

Dobro, ako nije jedan jezik, kako to da Hrvati razumiju srpski, Srbi bosanski a Bosanci hrvatski?

[Romuald]

deonisa kaže:

Dobro, ako nije jedan jezik, kako to da Hrvati razumiju srpski, Srbi bosanski a Bosanci hrvatski?

Kao i skandinavski germanski narodi međusobno.

[deonisa]

Romuald kaže:

Kao i skandinavski germanski narodi međusobno.

Svtarno?
Nisam znala da Sveđani ne trebaju prevoditelje za danski, ni Finci za norveski.

[Wikiceha]

deonisa kaže:

Svtarno?
Nisam znala da Sveđani ne trebaju prevoditelje za danski, ni Finci za norveski.

Finska nije u skandinaviji.
Norvežani ne trebaju prevoditelja za danski (i obratno), a ni za švedski.
Šveđani razumiju noveški, a i danski.
Novonorveški Nynorsk ostala dva naroda baš ne razumiju, ali ga zato razumiju Islanđani.
Pa i Nizozemci ti obično razumiju njemački, ali je to dobrim djelom kaj ga i uče u školi.
Luxemburžani razumiju njemački.
Imaš gro takvih primjera, kaj ti nije jasno?

[dominik01]

Bošnjačko uzimanje naziva bosanski za svoj jezik direktno i namjerno je usmjereno protiv Hrvata jer se mi i Bosancima osjećamo dok Srbi i ne podnose samu Bosnu u nikakvom značenju. Isto imamo i naciju Bosanac koju pak Bošnjaci preziru....sranje do sranja, najpametnije maknuti se u stranu i pustiti .......

[Loui]

Ljeti po žegama kad se voziš autom i u daljini 20ak metara iznad asfalta vidiš onu vrelu maglicu koja titra iznad asfalta mi smo govorili đemra(ja sam Hrvatić iz srednje Bosne)

[Vizon]

Shain kaže:

Bosanska riječ: "miruhiti".

"Eto što je ta razlika u perspektivama: moja madlenica iz Proustovih i europskih antropologema čuje se i miruhi na pečenu ovčetinu." (Miljenko Jergović)

Miruhati, miruhiti = mirisati.

Miruhnuti.-mirisati, omirisati.

[Shain]

Nikada nisam čuo "tem" u donjem kontekstu. To je vjerojatno bosanska riječ.

"Tem je tekst opterećen velikim filmom, o kojemu svi znaju sve, (...), tem se golootočko djetinjstvo u međuvremenu od žive i vruće priče pretvorilo u historijsku reminiscenciju (...), tem Sidranov tekst ima istu onu falingu koju je imao i 1985: nemoguće je naći glumca koji bi mogao odigrati glavni lik…" (Miljenko Jergović)

Kod nas se kaže em, bilo da...: "Em je tekst opterećen, (...) em se golootočko djetinjstvo..."