Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.06.2006., 17:09   #41
Prenosim zanimljive podatke s: http://www.geocities.com/budizam/index.html

Postoje cetri skole tibetanskog budizma
-njigmape
-kagju
-sakjape
-gelugpe

Prve tri skole, posebno prva i druga koje su i najstarije , predstavljaju srz onoga sto se zove vajrayana. Gelugpe predstavljaju klasicnu sutricku skolu koja je nastala od kadampa skole. Danas postoji i tzv. new kadampa koja ne predstavlja nista drugo do ogranak gelugpa. Oni Dalaj Lamu priznaju za svog poglavara. Sam Dalaj Lama je verski poglavar jedino gelugpa skole. Druga funkcija mu je politicki lider Tibeta. Kagju imaju svog poglavara, Karmapu, koji predstavlja prvo svesno inkarnirano lice ikada (ma sta god to znacilo, opsaka Fazlije?!). Primera radi prvi Dalaj Lama je bio ucenik, cini mi se petog Karmape.Sakjapama predsedava Sakjapa i u tom slucaju funkcija se prenosi s koleno na koleno. Njigmape nemaju bas predsedavajuceg u ovom smislu reci, iako i oni imaju prvog medju jednakima da se tako izrazim.

Dodajmo da je nedavno i Bon skola priznata za verodostojnu i ona predstavlja predbudisticku religiju Tibeta koja je u medjuvremenu poprilicno "buddhistovana". Razlike medju skolama su u pristupima i metodama. Cilj i sustina su im isti.
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.07.2006., 00:21   #42
Zanima me zasto je zapadna filozofija uvijek ostala na razini spekulativne teorije, dok je istocna filozofija razvila i teorijski okvir, ali i prakticnu zivotnu primjenu?

Na istoku su filozofija, psihologija i religija (matafizika) mnogo vise srasli u jedinstven sustav, ali jednako tako i mnoge filozofske discipline se skladnije nadopunjuju (logika, epistemologija, ontologija, metafizika...) u istocnim sustavima. Mozda se necete sloziti s mojom tvrdnjom?

Osobno, meni je jedan od najcrnjih "bisera" koji to moze podkrijepiti onaj iz Nietzscheovog (jel' se tako pise?) Antikrista (mislim?) gdje drug N. kaze otprilike ovako: Buddha je dobar, ali moj Zaratustra je bolji?!

Koja je to fatamorgana i pomracaj umisljenosti morala biti u glavi tog covjeka da tako nesto izjavi?! Usporedjivati izmisljeni lik iz svoje maste sa stvarnim i zivim covjekom (ma sto god mislili o Buddhinoj filozofiji). Kao kada bi netko rekao, dobar je taj Nietzsche, ali Crvenkapica je jos bolja?! Ovo je samo jedan primjer potpune neuravnotezenosti zapadne filozofije?! No ipak, covjeka koji je to izvalio slave na zapadu kao velikog filozofa?!

Mozda je Nietzsche htio ustvari reci da je dobar Buddha, ali da je on sam (predstavljen svojim izmastanim likom) bolji od Buddhe? Cak i kada bi smo to uzeli za polaziste, mislim da Nietzsche ne bi prosao taj test. Jadan, neuravnotezen, lud i bolestan... u usporedbi s istocnim mudracem cija je filozofija i duboki uvid potpuno skladna zivotna mudrost koja plijeni svojim dubinom, ali i primjenjivoscu u zivotu.

Zasto je zapadna filozofija uglavnom takva? Neuravnotezana i teorijska mastarija frustriranih i polu-ludih egomana? Volio bih se razuvjeriti, stoga pomozite.
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.07.2006., 01:38   #43
Quote:
Fazlija kaže:
Zanima me zasto je zapadna filozofija uvijek ostala na razini spekulativne teorije, dok je istocna filozofija razvila i teorijski okvir, ali i prakticnu zivotnu primjenu?

Na istoku su filozofija, psihologija i religija (matafizika) mnogo vise srasli u jedinstven sustav
Odgovor na ovo prvo je ovo drugo - istočnjačka filosofija je više u dodiru sa ostalim aspektima ljudskog djelovanja, naročito samom duhovnošću.
Na zapadu, a posebice u analitičkoj tradiciji filosofija je postala samo-još-jedna-akademska-disciplina gdje je najvažnije doktorirati, objavljivati članke i dobiti katedru, a pokušavanje oznanstvenja svega objektiviziranjem i seciranjem je zamijenilo ono istinsko mudroljublje kao sustavnost, životnost.

Quote:
Fazlija kaže:
Osobno, meni je jedan od najcrnjih "bisera" koji to moze podkrijepiti onaj iz Nietzscheovog (jel' se tako pise?) Antikrista (mislim?) gdje drug N. kaze otprilike ovako: Buddha je dobar, ali moj Zaratustra je bolji?!
Ha?!? Evo citata iz Antikrista koji se tiču budizma:

Quote:
F.W.N. kaže:
Budizam je stotinu puta realističniji od kršćanstva — on je u krvi nasljedio objektivno i hladno postavljanje problema, on dolazi nakon niza stoljeća istrajnog filozofskog traganja. Kada on nastaje pojam "bog" je već ukinut. Budizam je doista i po svojoj spoznajnoj teoriji jedina pozitivna religija koju poznaje povijest. On više ne kaže: ‚bori se protiv grijeha’, nego, dajući pravo realnosti, kaže: ‚bori se protiv bola!’. Duboko se razlikuje od kršćanstva po tome što je već nadmašio zavaravanje samog sebe moralnim pojmovima, pa se, izraženo mojim jezikom, nalazi s onu stranu dobra i zla.

Pretpostavka za budizam je veoma blaga klima, velika i krotka popustljivost i
liberalnost u moralnim običajima, nikakav militarizam; i da pokret ima svoje ognjište u višim i čak obrazovanijim slojevima. Njegov cilj je postignut ako se kao najvišem cilju teži vedrini, spokoju; odsustvu svake želje. Budizam nije religija u kojoj se naprosto stremi savršenstvu: nešto savršeno je normalan slučaj.

Budizam je religija za naprednije ljude, za blage, ljubazne, izuzetno produhovljene rase koje su odviše lako sklone boli (— Europa još dugo neće biti zrela za njega —): on je vraćanje tih rasa spokoju i vedrini, dijeti u prostoru duha, izvjesnom prekaljivanju u prostoru tijela.

Recimo još jednom, budizam je sto puta hladniji, istinitiji, objektivniji. Njemu više nije potrebno da prilično sebi tumačenjem grijeha stvara svoju patnju, svoju sposobnost za bol — on jednostavno veli ono što misli, "ja patim".

(...)budizam ne obećava, već ispunjava, kršćanstvo sve obećava, ali ništa ne ispunjava.
Nietzsche je tu rečenicu moguće možda napisao u svojoj famoznoj autobiografiji Ecce Homo (kako je nisam čitao ne mogu biti siguran) koja je pisana pod odlično naslovljenim odlomcima:
Zašto sam tako mudar?,
Zašto sam tako pametan?,
Zašto pišem tako dobre knjige?,
Zašto sam sudbina?
i kao takva puna samohvale, ali koja opet nije luđačka i egomanijačka kao što se na prvi pogled čini već se zapravo ismijava svakom predstavljanju ličnosti, naročito autobiografijama.

Quote:
Fazlija kaže:
Neuravnotezana i teorijska mastarija frustriranih i polu-ludih egomana?
Ma nije Nietzsche takav - on se samo malčice pogubio u svom izričaju. Ipak, kao navjestitelj krize zapada nezamjenjiv je.
λόγος is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.07.2006., 21:48   #44
Logos:
Ako je N. navjestitelj (glasnik) krize zapada... onda je njegova filozofija izraz te krize, besmisla i spoznajnog ocaja zapada. To jos jednom potvrdjuje inferiornost te filozofije u usporedbi s istocnim pravcima. Mislim, uhvatili smo se sada Nietzschea, ali slucaj je gotovo opci...

Zagor:
Lud covjek nacisto, taj Nietzsche... dokazano i na tjelesnoj razini, lues mozga, umro ukocen u katatoniji u ludari... sta ti treba veci dokaz? To usporediti s bilo kojim istocnim ili zapadnim svecem (Buddhom, Hallajom, Lao Ceom, Ivanom od Kriza i sl.) je posve neumjesno i neutemeljeno...
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.07.2006., 01:30   #45
Quote:
Fazlija kaže:
Ako je N. navjestitelj (glasnik) krize zapada... onda je njegova filozofija izraz te krize, besmisla i spoznajnog ocaja zapada.
Nije, ili on to bar ne želi da ona bude odbacujući sve od Sokrata nadalje – samu metafizičku tradiciju filosofije, logiku, kršćanski moral, prosvjetiteljstvo, znanost, tehnologiju i samu vjeru u bilo kakav napredak na tim temeljima.
Kao preteča egistencijalizma on se među prvima pokušao zbrinuti za čovjeka u tom propadanju u ništavilo pokrenutim kao potragom za smislom. Taj nihilizam nije besmisao i očaj, on je duhovno zatajenje, omrtvljanje tog (našeg?) vremena – Nietzsche smatra da su to npr. nesposobnost stvaralaštva, nesmisao za estetiku, dopuštanje vladavine navika, instinkt stada (primjetan u demokraciji, socijalizmu, društvenim institucijama) itd. I tako on zamišlja svog nadčovjeka kao nekog tko prevladava sve to – voljom dolazi do slobode za takvu odgovornu odluku, uništava staro i stvara i usmjerava prema novom, prevladava zatim i samoga sebe, koliko može spoznaje i prihvaća kao takav život i što je najvažnije ljubi ga, ne sažalijeva se zbog neuspjeha, patnje.
Nietzsche ne govori o metafizičkoj podlozi toga, skeptičan je prema spoznaji i istini uopće i što je važno – ističe važnost jezika u tome, tj. upravo njegove nesposobnosti za to.
I sada probaj povući neke paralele prema istoku koje se tiču potrebe za djelovanjem, obratom, oslobođenjem (kao djelovanjem nadčovjeka), odbacivanjem metafizike i šutnjom prema konačnoj spoznaji.

Quote:
Fazlija kaže:
To jos jednom potvrdjuje inferiornost te filozofije u usporedbi s istocnim pravcima.
U komparativnu filosofiju se ne ulijeće tako lako.

Quote:
Fazlija kaže:
Mislim, uhvatili smo se sada Nietzschea, ali slucaj je gotovo opci...
Slučaj ne može biti opći – problem je što zapadna tradicija ide od metafizičkih sustava do potpunog odbacivanja metafizike zbog znanosti, jezika ili skepticizma; od potupune predanosti razumu do iracionalizma; od apsolutnog ćudoređa preko moralnog relativizma do moranog nihilizma etc. i nikako se 2600 godina misli ne može u cjelini kritizirati već se kritiziraju pojedine škole i/ili njezini mislioci. Kao što kada se kaže istočna filosofija to mi ne znači puno jer ne znam misli li na Upanišadi ili na kastinski sustav ili na zen ili na marksizam u Kini.

Quote:
Fazlija kaže:
Lud covjek nacisto, taj Nietzsche... dokazano i na tjelesnoj razini, lues mozga, umro ukocen u katatoniji u ludari... sta ti treba veci dokaz?
Što će reći da je čovjek imao ozbiljnih problema sa zdravljem i ništa više - čitav život mu je obilježen čestim glavoboljama - bio je izrazito slabog vida, prema kraju života gotovo pa slijep, a slom se pripisuje sifilisu, iako je možda bio i vulgaris moždani udar od kojeg mu je otac umro. I nije umro u ludari.

Ali ne znam od kakvog bi to značaja trebalo biti? I općenito mi tračevi tipa da li je Descartes bio pijan kada je prvi put spomenuo "Cogito, ergo sum" ili sa koliko svojih studentica je Heidegger imao izvanbračne veze spadaju na stupce Glorije, Storya ili kakvog drugog magazina tog dometa, a ne u diskusijama kao obezvrijeđivanje nekoga.

λόγος is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.07.2006., 01:43   #46
Quote:
λόγος kaže:
...u tom propadanju u ništavilo pokrenutim kao potragom za smislom. Taj nihilizam nije besmisao i očaj, on je duhovno zatajenje, omrtvljanje tog (našeg?) vremena – Nietzsche smatra da su to npr. nesposobnost stvaralaštva, nesmisao za estetiku, dopuštanje vladavine navika, instinkt stada...
Zahvaljujem se, prije svega, na odogovoru, vrlo je odmjeren i ostrouman. Dopustit cu si slobodu da ga malo promislim. Nije li u svemu tome bas toliko toga negativnog? Uzmimo i dalje Nietzschea kao (samo jedan) primjer zapadne filozofije...

Meni se zapadna filozofija (uglavnom) cini kao primjer covjeka koji je silovito zgrabio trnoviti grm, i koji se valja po zemlji od bolova i jauka, ali jos uvijek ne pusta iz zagrljaja taj trnoviti grm koji sve jace stisce...

Na slican nacin je zapadni filozof naumio konacnu stvarnost spoznati umom... i sada se grci i jauce u agoniji nemoci uma da spozna konacne istine. Od oholosti i umisljenost tada odbacuje sve ograniceno sto svjedoci, i drustvo, i znanost, i napredak, i moral, i spoznaju... Nemocan da otkrije put iznad domasaja uma. Razmislja, ako ja (a sebe poistovjecuje s umom) u tome ne nalazim nikakvu konacnu stvarnost, onda je sve to za odbaciti.

Quote:
λόγος kaže:
I tako on zamišlja svog nadčovjeka kao nekog tko prevladava sve to – voljom dolazi do slobode za takvu odgovornu odluku, uništava staro i stvara i usmjerava prema novom, prevladava zatim i samoga sebe, koliko može spoznaje i prihvaća kao takav život i što je najvažnije ljubi ga, ne sažalijeva se zbog neuspjeha, patnje.
Ako mene pitas, osobno mislim da taj nas razocarani i nemocni zapadni filozof (tocnije receno, bilo koji filozof u usporedbi s nekim mistikom) sve vise tone u svoju mastu i samozavaravanje nastalo iz ocaja. Masta i zamislja svoje fatamorgane, nadcovjeke, Zaratustre i slicne izmisljotine. Nazalost, to moze sluziti tek za privremeno umirenje savjesti, ali ne vodi izlasku iz kruga ogranicenosti, niti daje lijeka ljudskoj zudnji za beskonacnim i neogranicenim... sto je i glavni razlog njegove totalne razocaranosti.

Quote:
λόγος kaže:
...problem je što zapadna tradicija ide od metafizičkih sustava do potpunog odbacivanja metafizike zbog znanosti, jezika ili skepticizma; od potupune predanosti razumu do iracionalizma; od apsolutnog ćudoređa preko moralnog relativizma do moranog nihilizma etc.
Zapadna tradicija zapada u totalnu frustraciju nemogucnoscu pronalsaka konacnih odgovora i metode koja vodi do njih. To je glavni problem. Tu ona odbacije svoju osnovnu svrhu, porice samu svoju bit i zbog toga dozivljava (svjesno ili nesvjesno) posvemasnje i sve vece razocaranje. Zato se krece ka partikularnostima. No, slaba je utjeha filozofu, tragaocu za istinom i smislom, to sto se prekvalificirao u pisca, fizicara, tehnicara, revolucionara, umjetnika... kada niti umjetnik ne moze stvarati bez nadahnuca konacnog smisla. Zato nam i umjetnost tako izgleda... covjek sere u konzerve i izlaze ih kao (nazovi) umjetnicko djelo?! Izraz posvemasnjeg ocajanja i besmisla. Vrtnja u krug razocararanja vlastitom nemogucnoscu spoznaje.

Quote:
λόγος kaže:
...i nikako se 2600 godina misli ne može u cjelini kritizirati već se kritiziraju pojedine škole i/ili njezini mislioci.
Slazem se, ali govorim o opcem dojmu. Hvala jos jednom na sudjelovanju u ovoj raspravi!
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.07.2006., 15:17   #47
Quote:
Fazlija kaže:
Na slican nacin je zapadni filozof naumio konacnu stvarnost spoznati umom... i sada se grci i jauce u agoniji nemoci uma da spozna konacne istine. Od oholosti i umisljenost tada odbacuje sve ograniceno sto svjedoci, i drustvo, i znanost, i napredak, i moral, i spoznaju... Nemocan da otkrije put iznad domasaja uma. Razmislja, ako ja (a sebe poistovjecuje s umom) u tome ne nalazim nikakvu konacnu stvarnost, onda je sve to za odbaciti.
Filosof je naumio spoznati istinu umom. Slažem se. Ali sada – što je za tebe taj um? – za mene je um skup svih spoznajnih moći čovjekovih i ne vidim nikakovo moguće odlaženje iza uma, već samo uključivanje novih spoznajnih mogućnosti u njega – iskustva, razuma, intuicije, emocija, nagona itd. Um nije razum – nekakva promatralačko-analitička tvorevina, već aktivna, stvaralačka, holistička dimenzija spoznaje. Mišljenje (ne raz-mišljanje) je tako djelovanje čovjeka umom kao posezanje za spoznajom na svaki omogućeni način.
Filosof isto tako zna da nikada neće doći do konačne spoznaje – on je vječni žuditelj i težitelj k mudrosti, za koju se drži da je samo bog ima pa se, držeći toga, može pomiriti sa time da ni nakon N godina nije došao do Istine. Ako je pak svoj poziv drugačije shvatio onda može postati ohol, umišljen, ogorčen, očajan.

Quote:
Fazlija kaže:
Ako mene pitas, osobno mislim da taj nas razocarani i nemocni zapadni filozof (tocnije receno, bilo koji filozof u usporedbi s nekim mistikom) sve vise tone u svoju mastu i samozavaravanje nastalo iz ocaja.
Zašto misticizam, ako već sve drugo je, nije mašta i samozavaravanje? Tko su ti mistici ionako?

Quote:
Fazlija kaže:
Nazalost, to moze sluziti tek za privremeno umirenje savjesti, ali ne vodi izlasku iz kruga ogranicenosti, niti daje lijeka ljudskoj zudnji za beskonacnim i neogranicenim...
Postoji li nešto drugo osim tog “privremenog umirenja savjesti”, makar to privremeno značilo cijeli život; i postoji li univerzalni lijek za svakog čovjeka koji ima tu žudnju za apsolutom? Može li čovjek, takav kakav je - razapet između krajnosti, naći to objektivno ili ići lakšim putem - subjektivnošću?
Ta žudnja za beskonačnim i neograničenim je, zaista, svojstvena čovjeku i naročito je izražena kod filosofa, ali taj treba biti i svjestan svoje konačnosti, ograničenosti, smrtnosti. Pomiriti se sa svojom konačnošću ne znači odustajati od svega – čak i bez potpunog znanja o bogu, kosmosu, drugim ljudima, a što je najvažnije o samome sebi čovjek se može pronaći u tim svojim granicama i živjeti sretno. Barem meni je cilj samo da ne gledam na svoj život kao promašen, odnosno da pomislim kao što je i Wittgenstein pomislio i rekao pred smrt: „Recite im da sam imao divan život.“

Quote:
Fazlija kaže:
Zapadna tradicija zapada u totalnu frustraciju nemogucnoscu pronalsaka konacnih odgovora i metode koja vodi do njih. To je glavni problem. Tu ona odbacije svoju osnovnu svrhu, porice samu svoju bit i zbog toga dozivljava (svjesno ili nesvjesno) posvemasnje i sve vece razocaranje.
Pa potraga filosofije za samom sobom je nešto nužno za njezino djelovanje. Odbacivanje svake postojeće metode, biti, svrhe, tradicionalne podjele: grana i djelatnosti, a ipak ostajanje u filosofiranju znak je slobode filosofskog mišljenja i volje filosofa za is-traživanjem.
A to razočaranje mogu osjećati samo oni koji su uletjeli u mišljenje sa već postavljenim stavovima i ciljevima.

Quote:
Fazlija kaže:
Hvala jos jednom na sudjelovanju u ovoj raspravi!
Ma hvala tebi – nema rasprave sa samo jednom stranom!
λόγος is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.07.2006., 17:04   #48
Kao skeptik, pitam zasto sebe zaustaviti na jednom mjestu?
Zasto biti budist?
Zasto ne preistpitivati sve?
Sve su to samo hipoteze, koje treba preispitivati, gurati do kraja - dok se ne slome....and they will....cak i budizam...

Quote:
Let me see the big ball of light that the Buddha is blocking with his big fat ass…


Trebam li ja nirvanu.(koja je nesto poput smrti)...zasad jos ne....
ona je svakako neizbjezna...

Reinkarnacija...ne znam bas...mozda prakticno
poput pakla i raja...ali nisam bas najuvjerenija..

Budizam i kvantna fizika...ne znam:
Quote:
The Dalai Lama himself once pointed out that he learned that the moon emitted its own light, until he looked through a telescope and saw shadows.


Religija?
ne znam ...nema boga...ali sto ce 'krunice'...zvoncici..
kipovi i kipici...slike...cvijece..svijece...zvona...hm...
__________________
If you think this Universe is bad, you should see some of the others./Philip K. Dick
blue bird is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.07.2006., 20:16   #49
Neuk sam covjek da bih znao knjisku razliku izmedju uma i raz-uma, ali iskoristimo priliku da odamo postovanje temi na kojoj pisemo i spomenemo se ovaj put Buddhe... Mozda nam njegov primjer dade bolji uvid u dosege umnost ili razumnost?

Buddha (navodno) nije znao nikakvu tehniku meditacije, pa je sjeo pod drvo i promatrao sto se dogadja unutar njega samoga. Promatrao je osjecaje u tijelu koji se javljaju, osjecaje u umu (ili razumu?), misli i volju (zelju) koja se vezano s tim stalno javlja, traje i nestaje.

Nakon nekog vremena je postao sposoban primjetiti ne samo grublje tjelesne i umne osjecaje, misli i stavove, nego i vrlo sitna, profinjena dogadjanja na dubinskoj razini energije, atomskih cestica i sila koje ih stvaraju, odrzavaju i razaraju. Naravno, Buddha je pri tome bio extreman primjer covjeka koji je bez prestanka provodio svoj uvid tijekom 49 dana i noci, dok konacno nije dostigao stanje koje nadilazi doseg uma.

Shvatio je da se sve mijenja, da nista ne traje, da nista nema trajnu sustinu i da sve pliva u beskonacnom polju... onoga sto se nicim ne moze usporediti i opisati.

Svi istocni sustavi filozofsko-duhovne misli se slazu u jednom: postoji polje beskonacnosti, neogranicenosti, neuvjetovanosti i posvemasnje slobode koje lezi iza pojavnosti svijeta. Pojavni svijet ogranicenih predmeta i stvari je samo privremeno ispoljenje te konacne stvarnosti... poput pjene oceana, ili poput slicica filma koje plivaju na beskraju ciste i neuvjetovane sustine.

Buddhina tehnika uvida slici na usporavanje brzine filma svjetovne pojavnosti. Kako se brzina usporava, tako "promatrac" postaje svjestan da se ne radi o neprekinutom toku dogadjanja, nego o skupovima i nakupinama jednostavniji sastojaka... sve dok se film potpuno ne zaustavi i dok se ne uvidi da su to samo mrvice na oceanu beskonacnosti. Tak konacna izvjesnost (znanje, nagovjestaj) o postojanju beskonacne sustine koja nadilazi sva pojavna ogranicenja je (svjesno ili nesvjesno) nadahnuce koje sva bica (iz oblasti ogranicenosti) vuce i privlaci k sebi.

Racionalni filozofi takodjer teze tome, ali nisu pronasli metodu. Mistici su oni koji poznaju metodu (vise, manje, postoje razliciti smjerovi). Metoda koristi um, ali vodi njegovom rastvaranju i nadilazenju. Mislim da se tome filozofija nikada nije primakla, i da otuda proizlazi razocaranje filozofa. Mozda grijesim.

Buddhizam je dobar primjer (iako ne jedini). On je mistika po metodi i postignucu, a filozofija po objasnjenju. Na istoku filozofija nije glavna znanost, nego pomocna disciplina religije. Ona je racionalno objasnjenje misticnog i intuitivnog uvida. Poput tanjurica na kojem dobivamo kolac, kada je kolac pojeden, tanjuric ostavljamo. Ili poput plana grada koji nam govori gdje se nalazimo i kuda trebamo ici. No, od citanja plana nekog grada ne mozemo dobiti vlastiti dojam i iskustvo kao prilikom posjete.
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 00:58   #50
Quote:
Fazlija kaže:
iskoristimo priliku da odamo postovanje temi na kojoj pisemo i spomenemo se ovaj put Buddhe...
Ae, bilo bi dobro vratiti se na ono što je u naslovu budući da sam otišao dosta daleko izvan toga.

Quote:
Fazlija kaže:
Shvatio je da se sve mijenja, da nista ne traje, da nista nema trajnu sustinu i da sve pliva u beskonacnom polju... onoga sto se nicim ne moze usporediti i opisati.
Svi istocni sustavi filozofsko-duhovne misli se slazu u jednom: postoji polje beskonacnosti, neogranicenosti, neuvjetovanosti i posvemasnje slobode koje lezi iza pojavnosti svijeta. Pojavni svijet ogranicenih predmeta i stvari je samo privremeno ispoljenje te konacne stvarnosti...
Ovdje postoje mnoge srodnosti sa drevnom grčkom filosofijom, pa malo o tome:
Prvo pomislim - Heraklit: on je živio baš negdje u Buddhino vrijeme, kojih par desetaka godina kasnije – (540.-480. pr.n.e.) isto potječe iz aristokratske obitelji, ali je isto tako ostavio svoje nasljedstvo, i proveo većinu života lutajući planinama. I glavnina njegova nauka je bilo: sve se mijenja (sve teče, kako je Platon to sročio), ali prema ispod toga ležećim, vječnim i sveobuhvatnim redom (zvanim logos, k’o za napast ).
Ovo posljednje red je razlikovno od te tvoje neuvjetovanosti, ali je Heraklit tu blizak pojmu Tao. Ali i Lao zi je tu, iz tog nekog vremena.
Ta neuvjetovana suština bi bila bliska drugom grčkom filosofu – Anaksimandaru (610.-546. pr.n.e.) – on to naziva apeiron – nešto beskonačno, neodređeno, neiscrpno, a iz čega izdvajanjem suprotnosti (za koje on uzima da su toplo-hladno) nastaju pojavne stvari. I dok se te pojave mijenjaju, ono iskonsko ostaje nepromijenjeno.

Kako su se onda ti mislioci dovikivali preko za to doba gotovo pa nepremostivih razdaljina? Da li je bila moguća, s obzirom na velike razlike u jeziku, razmjena tako velebnih ideja između Grka i Indijaca i Kineza? Sumnjam.

Iako se počeci grčke filosofije vežu uz monističke poglede na zbilju što bi bilo blizu pojmu brahmana, koji kao nešto starija ideja bi mogao doći iz Indije, oni prvo traže nekakav praelement, pa tako tvrde da je sve voda (Tales) ili zrak (Anaksimen) što se čini posve autentičnim. Terminologija je isto tako autentična. I mitologija se čini kao da je bez previše tuđih utjecaja.
Pa jesu li onda grčki filosofi, kada su već tako bili blizu istočnjačkih ideja, ali bez direktnih dodira, bili i mistici?

Quote:
Fazlija kaže:
Na istoku filozofija nije glavna znanost, nego pomocna disciplina religije.
Imadosmo ovo na zapadu jedno cijelo tisućljeće pa baš ne pamtimo po puno dobra to razdoblje.

Inače, sviđa mi se tvoj metaforički izraz.
λόγος is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 13:38   #51
Quote:
=Fazlija Buddha (navodno) nije znao nikakvu tehniku meditacije, pa je sjeo pod drvo i promatrao sto se dogadja unutar njega samoga. Promatrao je osjecaje u tijelu koji se javljaju, osjecaje u umu (ili razumu?), misli i volju (zelju) koja se vezano s tim stalno javlja, traje i nestaje.

Da...i rekao da je vidio sve svoje prosle ljudske i zivotinjske zivote...prije 'prosvijetljenja'...

Kako mozemo znati da je to istina....jer prije slici na mit...i to mit kojeg se cvrsto drze...primjerice Tibetanski budisti ce na taj nacin izabrati Dalaj Lamu
( iako ce tu sad ubaciti i nesto potpuno izvan budizma - prastari shamanski Oracle)....vise religija nego bilo sto drugo (zen je u puno boljoj situaciji )...

Religija je upravo zato sto transcedentalno iskustvo stavlja iznad razuma.

I sto je to 'prosvijetljenje' uopce?

Kako mozemo necije subjektivno, trans. iskustvo uzeti kao izvor autoritea?
Kako je moguce suditi o takvom tudem iskustvu?


Da li je rjesenje u biti 'non-attached'?...Da li je patnja samo u umu...da li na taj nacin odbijamo poduzeti ista ozbiljno za svijet patnje u stvarnom zivotu?


Znam da ces me sad optuziti za zapadnjacki nacin misljenja - ali misliti da je transcedentalizam vazniji od fizickog svijeta - to ti je meni isto kao da kazes da je Raj vazniji od zemaljskog zivota.

Religijsko misljenje preferira odgovore koje ne dovodimo u pitanje,i odgovori su im konacni....free thinkers vise vole pitanja na koja ne mogu odgovoriti.
__________________
If you think this Universe is bad, you should see some of the others./Philip K. Dick
blue bird is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 14:43   #52
Logosu:
grcki filozofi su doista trazili to pocelo, pa bilo ono voda, zrak, apeiron ili nesto peto... ali pri tome uvidjam dva problema. Prvo, sve je ostalo na umnoj razini promisljanja i razmisljanja, sudjenja i mnijenja, bez osobnog svjedocenja i dozivljaja. Drugo, bez obzira sto za nekog filozofa bilo to pocelo, nitko nikada nije dao neku prakticnu uputu sta dalje s tim?! Kako to osvjedociti, kako to postici, da li uopce postici i sl. Najvise sto se postiglo jeste izvuci neko eticko nacelo kako se ponasati u zivotu sukladno s tim.

Za razliku od njih, istocni filozofi (Lao, Buddha itd.) su filozofiju koristili kao uvod (objasnjenje, uputstvo za upotrebu) u osobnu duhovnu praksu koja vodi sjedinjenju i usaglasavanju (mnogo dubljem nego samo na umnoj razini) s tim osnovnim pocelom... pa bilo ono nazvano tao, nirvana ili brahman. To upadljivo nedostaje na zapadu, pa ne cudi da niti skolasticko razdoblje nije po tom pitanju nista promijenilo. Samo je logos zamjenjen Kristom i nastavilo se dalje razglabati na razini rijeci, uma i logike...

Uzgred budi receno, bas na tom polju misaone spekulacije, zapadna je filozofija polucila mnogo razvijeniju logiku, kao vjestinu ispravnog misljenja, nego bilo koji istocni sustav. No, kao da je sve ostalo na toj razini, kao da je zakazala krajnja spoznaja...?!

Plava Tico:
Pitas se kako mozemo znati, kako mozemo vjerovati, kako mozemo suditi, kako mozemo... Odgovor je jednostavan - ne mozemo nikako dok ne probamo.

Bilo koja istocnjacka filozofija daje neki osnovni misaoni okvir, objasnjenje pogleda na svijet (jednako kako i zapadna... ili barem veliki sustavi iz vremena prije 19. i 20. st. kada zapadna spekulativna filozofija jos nije potpisala svoju bezuvjetnu kapitulaciju). U tome nije razlicita od bilo koje zapadne filozofije. U cemu je razlika izmedju tvrdnje da je sustina tao, ili stvar po sebi, ili vatra koja se stalno mijenja i s mjerom pali i gasi?! No, istocni sustavi idu i korak dalje. Oni nakon toga daju metodu misticne spoznaje onoga sto tako olako tvrde. Dodji i probaj, jedna je od osnovnih Buddhinih izreka.

Mislim da ce nas Logos sve poduciti koji je to zapadni logicar naglasavao pojam osporivosti ili tako nesto...?! Zaboravih mu ime. Svaki sustav je onoliko dobar koliko moze izdrzati osporavanje, sumnju i poricanje. Zato istocni filozofi kazu, dodji i probaj!

Tu ima jos jedna stvar. Naime, zasto je ta i takva spoznaja intuitivna, misticna, duhovna itd. Sto ustvari znace ti pojmovi? Ukratko znace samo to da je ta krajnja spoznaja izvan i iznad dosega uma...

Ta se sustina (ma kako je nazivali) ne moze opaziti culima. Koliko god becili oci i culili usi, nikada necemo vidjeti i cuti logos, nirvanu, tao... Um moze dobiti neki osnovni pojam o tome, ali ne moze doista spoznati, osobno iskustiti tu beskonacnost, jer je njegova osnovna priroda da barata s ogranicenim pojmovima, a um koji bi mogao (po)misliti beskonacan pojam bi se istog trena (trajno ili privremeno) dokinuo. Zato i mistici koji su u tom stanju vrhunske spoznaje trenutno ne svjedoce pojavni svijet, njihova cula i um su tada nedjelatna i iskljucena. Tek kada se (i ako se) povrate iz tog stanja... tj. kada njihov um ponovno proradi i pocne razmisljati na osnovu ogranicenih sadrzaja, tek tada mogu nesto suvislo reci. Stoga svaka metoda mora ici iznad uma i tu je glavni problem. Kako ici iznad uma, kada je on osonovno sredstvo spoznaje? Istocni sustavi daju metodu, potpuno nepoznatu jednako zapadnoj filozofiji, kao i religiji, kojom um moze dokinuti samog sebe, kako bi spoznaja (iskustvo) moglo dosegnuti sustinu koja je iznad domasaja uma.
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 15:51   #53
Vjeruj Fazlija....poznavajuci danas prazninu atoma...ili jos dalje u kvantnoj fizici....polako seciramo stvarnost...

Alo pogledajmo - Buddha je netko tko tvrdi za sebe da je jedinstveni autoritet...'onaj koji zna sve'....'all- knowing one' ...sto cemo stalno naci i u hinajana i mahajana tekstovima.

Kako testirati taj autoritet? kako znati da ono sto govori da je iskusio - da stvarno jest?

Dodi i probaj kazes?
Zasto mislis da bi i takvo iskustvo . opustanja tijela i meditacije - bilo nesto sto govori o istini? Osim relaksacije tijela i uma?

Budizam je prepun mitologije....iako nema Kreatora...Buddha uci o devama, polubogovima...

Buddha tvrdi da ovaj zivot nije jedini - da postoji neka svijesna egzistencija izvan ovog zivota...on tvrdi, dakle, da postoji jedna fundamentalna Realnost
koja moze biti obuhvacena 'prajanom'...a koja se moze razviti samo ako se slijedi Buddhin put.

On kreira problem koji ne postoji i onda tvrdi da je za isti nasao lijek?!?!
Kao sto krscanstvo kreira problem 'grijeha' i tako imamo Spasitelja od grijeha. Buddha tvrdi da je zivot patnja uzrokovana nekontroliranim umom - a lijek za nju je njegovo ucenje!

Patnja uzrokovana karcinomom, potresom, polavama, saobracajnim nesrecama - NIJE uzrokovana zeljom....bez obzira kako definirali ptanju - ona je tu....i Dharma ne nece premostiti...

Buddha tvrdi da Svijest prva egzistira - ali brain je taj uzrok Svijesti, a ne obrnuto...

Budizam tvrdi da je jako liberalan kad je u pitanju sex - zasto onda naucava da je analni i oralni sex ..pazi...'nemoralan'?

Socijalna nepravda .....znaci bogat je netko tko je to zasluzio u prethodnom zivotu...isto tako i onaj siromasa..bolestan...
Quote:
"The rich man in his castle, the poor man at his gate, the lord god almighty, appointed each man to their estate".
Bog i grijeh je samo ovdje zamijenjen rijecju 'karma'...same old same....

Quote:
No Gods, No Buddha's. They both claim authority, even if they claim it for different reasons.
__________________
If you think this Universe is bad, you should see some of the others./Philip K. Dick
blue bird is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 16:40   #54
Quote:
Fazlija kaže:
Zanima me zasto je zapadna filozofija uvijek ostala na razini spekulativne teorije, dok je istocna filozofija razvila i teorijski okvir, ali i prakticnu zivotnu primjenu?

Na istoku su filozofija, psihologija i religija (matafizika) mnogo vise srasli u jedinstven sustav, ali jednako tako i mnoge filozofske discipline se skladnije nadopunjuju (logika, epistemologija, ontologija, metafizika...) u istocnim sustavima. Mozda se necete sloziti s mojom tvrdnjom?
Ne ću se složiti. Evo nešto na tu temu što kažu dva i po zapadna filosofa. Svaki ozbiljan filosof je znao da su filosofske discipline nesamostalne, i neodvojive ne samo jedna od druge nego i od načina na koji filosof živi. Platon svoj temeljni nauk nije htio uopće zapisati, a niti ga izricati onima za koje je smatrao da ne žive filosofski. A taj temeljni nauk koji je svakako bio jedna ontologija je sam Platon nazvao ''O Dobru'' - dakle ujedno je bio i etika. Također u suvremeno doba Heidegger na pitanje ''kad ćete napisati jednu etiku'' odgovara na način iz kojeg je jasno da etika nije odvojena od ontologije (i epistemologije pa i ''logike'').
Quote:
Fazlija kaže:
Osobno, meni je jedan od najcrnjih "bisera" koji to moze podkrijepiti onaj iz Nietzscheovog (jel' se tako pise?) Antikrista (mislim?) gdje drug N. kaze otprilike ovako: Buddha je dobar, ali moj Zaratustra je bolji?!

Koja je to fatamorgana i pomracaj umisljenosti morala biti u glavi tog covjeka da tako nesto izjavi?! Usporedjivati izmisljeni lik iz svoje maste sa stvarnim i zivim covjekom (ma sto god mislili o Buddhinoj filozofiji). Kao kada bi netko rekao, dobar je taj Nietzsche, ali Crvenkapica je jos bolja?! Ovo je samo jedan primjer potpune neuravnotezenosti zapadne filozofije?! No ipak, covjeka koji je to izvalio slave na zapadu kao velikog filozofa?!

Mozda je Nietzsche htio ustvari reci da je dobar Buddha, ali da je on sam (predstavljen svojim izmastanim likom) bolji od Buddhe? Cak i kada bi smo to uzeli za polaziste, mislim da Nietzsche ne bi prosao taj test. Jadan, neuravnotezen, lud i bolestan... u usporedbi s istocnim mudracem cija je filozofija i duboki uvid potpuno skladna zivotna mudrost koja plijeni svojim dubinom, ali i primjenjivoscu u zivotu.
Ne kužim uopće na što smijeraš.
Najprije, ne vidim zašto Nietzsche ne bi svoju filosofiju smio smatrati nadmoćnom Buddhinoj. Uostalom, da je ne smatra nadmoćnom, tad bi jedino smisleno bilo prihvatiti buddhizam - čemu bi onda služila neka njegova filosofija kad već postoji bolja?
Drugo, Buddha je umro od trovanja - što to kazuje o njegovoj filosofiji? Što Nietzscheova bolest kazuje o Nietzscheovoj filosofiji?
Quote:
Fazlija kaže:
Zasto je zapadna filozofija uglavnom takva? Neuravnotezana i teorijska mastarija frustriranih i polu-ludih egomana? Volio bih se razuvjeriti, stoga pomozite.
I što sad?
Zar bi bilo fair pitati ''zašto je Ananda Marga (jesam li dobro zapamtio naziv?) uglavnom takva - gomila ljudi koji iz poluistina izvode općenite zaključke kojima pokušavaju ocrniti duhovno pregnuće čitavog jednog kontinenta kroz dvije i po tisuće godina?''
Zacijelo, takvo pitanje ne bi bilo nimalo primjereno.
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 17:11   #55
Quote:
Fazlija kaže:
Logosu:
grcki filozofi su doista trazili to pocelo, pa bilo ono voda, zrak, apeiron ili nesto peto... ali pri tome uvidjam dva problema. Prvo, sve je ostalo na umnoj razini promisljanja i razmisljanja, sudjenja i mnijenja, bez osobnog svjedocenja i dozivljaja. Drugo, bez obzira sto za nekog filozofa bilo to pocelo, nitko nikada nije dao neku prakticnu uputu sta dalje s tim?! Kako to osvjedociti, kako to postici, da li uopce postici i sl. Najvise sto se postiglo jeste izvuci neko eticko nacelo kako se ponasati u zivotu sukladno s tim.
Ako isključimo mnoštvo magijskih tehnika koje su kasnije pridodane, što imamo kao praktičnu osnovu buddhizma? Samopromatranje, moralno vođenje života, suočenje sa vlastitom smrću. Zar nemamo sve to kod Sokrata?
Ono čega doista nema na Zapadu a na Istoku postoji kao živa tradicija, jesu filosofske škole starog tipa, dakle gdje se živi na stanoviti način i uz noge učitelja usvaja ne smo znanje nego i životni stil. Takve su škole na Zapadu dakako zatrte u skoro dvije tisuće godina ne-filosofskog dogmatizma, ali one su svakako postojale na prije kršćanstva.
Quote:
Fazlija kaže:
Za razliku od njih, istocni filozofi (Lao, Buddha itd.) su filozofiju koristili kao uvod (objasnjenje, uputstvo za upotrebu) u osobnu duhovnu praksu koja vodi sjedinjenju i usaglasavanju (mnogo dubljem nego samo na umnoj razini) s tim osnovnim pocelom... pa bilo ono nazvano tao, nirvana ili brahman. To upadljivo nedostaje na zapadu, pa ne cudi da niti skolasticko razdoblje nije po tom pitanju nista promijenilo. Samo je logos zamjenjen Kristom i nastavilo se dalje razglabati na razini rijeci, uma i logike...
Nešto o ''filosofskoj metodi'' iz Platonovog Sedmog pisma:
Quote:
''Nakon dugog bavljenja samom stvari, i nakon uživljavanja u nju iznenada se u duši pojavi svjetlo kao zapaljeno od iskre koja odskoči, te onda već samo sebe hrani.''
Quote:
Fazlija kaže:
Ta se sustina (ma kako je nazivali) ne moze opaziti culima. Koliko god becili oci i culili usi, nikada necemo vidjeti i cuti logos, nirvanu, tao... Um moze dobiti neki osnovni pojam o tome, ali ne moze doista spoznati, osobno iskustiti tu beskonacnost, jer je njegova osnovna priroda da barata s ogranicenim pojmovima, a um koji bi mogao (po)misliti beskonacan pojam bi se istog trena (trajno ili privremeno) dokinuo. Zato i mistici koji su u tom stanju vrhunske spoznaje trenutno ne svjedoce pojavni svijet, njihova cula i um su tada nedjelatna i iskljucena. Tek kada se (i ako se) povrate iz tog stanja... tj. kada njihov um ponovno proradi i pocne razmisljati na osnovu ogranicenih sadrzaja, tek tada mogu nesto suvislo reci. Stoga svaka metoda mora ici iznad uma i tu je glavni problem. Kako ici iznad uma, kada je on osonovno sredstvo spoznaje? Istocni sustavi daju metodu, potpuno nepoznatu jednako zapadnoj filozofiji, kao i religiji, kojom um moze dokinuti samog sebe, kako bi spoznaja (iskustvo) moglo dosegnuti sustinu koja je iznad domasaja uma.
I što sad, navoditi Platona, Plotina, Schellinga (''samo onom tko je čist objavljuje se ono čisto''... čist u oba smisla, etičkom i spoznajnom...) i koga sve ne... S druge strane koliko istočnjaka pada u pod-razumsko svakojakih praznovjerja? Koliko ''prosvijetljenih'' odbacivača uma na Zapadu ne dospijeva nigdje drugo nego do sebenapuhivanja?

I jedno načelno pitanje (koje zacijelo ostaje ''tek u umskom'', ali dok smo na forumu ne preostaje nam drugo): zar nije proturječno govoriti o metodi za dosezanje apsoluta? ''Apsolut'' bi trebao biti ''ono ne-uvjetovano'', ''metoda'' s druge strane ''skup uvjeta kojima se nešto dosiže''. ''Metoda za dosizanje apsoluta'' bi onda značila ''uvjeti ne-uvjetovanoga''. Ili?

Logos
__________________
nitko i ništa is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 17:53   #56
Quote:
blue bird kaže:
Buddha tvrdi da ovaj zivot nije jedini - da postoji neka svijesna egzistencija izvan ovog zivota...on tvrdi, dakle, da postoji jedna fundamentalna Realnost koja moze biti obuhvacena 'prajanom'...a koja se moze razviti samo ako se slijedi Buddhin put.....
Kao sto bi rekao Nagardjuna... Buddha nikada nije naucavao postojanje neke druge, usporedne, stvarnosti izvan ove postojece. Nirvana (neogranicenost, uslovno receno) i samsara (ogranicensot) su jedno te isto. Nema oslobodjenosti izvan vezanosti, i obrnuto... ali to je izvorno tantricka postavka, kasnije prihvacena u mahayani... Sto se tice Buddhe, on je sam naucavao: nikada ne reci samo je ovo istina; kao i to da ce i u buducnosti postojati prosvjetljeni ljudi koji ce iznositi svoja ucenja... ali ce svima biti jedno zajednicko s buddhizmom, a to su 4 temelja sabranosti.

Quote:
blue bird kaže:
Buddha tvrdi da Svijest prva egzistira - ali brain je taj uzrok Svijesti, a ne obrnuto... Budizam tvrdi da je jako liberalan kad je u pitanju sex - zasto onda naucava da je analni i oralni sex ..pazi...'nemoralan'? Socijalna nepravda .....znaci bogat je netko tko je to zasluzio u prethodnom zivotu...isto tako i onaj siromasa..bolestan... Bog i grijeh je samo ovdje zamijenjen rijecju 'karma'...same old same....
Naravno, uvijek postoji mogucnost da onaj kome se osnovne postavke buddhistickog ucenja ne svidjaju jednostavno ne prihvati buddhizam i problem je vrlo lako rijesen. Osobno i sam pripadam donekle u tu skupinu ljudi jer ne prihvacam prvu plemenitu istinu buddhisticke nauke, a to je da je sve patnja, iako cijenim mnoge druge vidove tog plemenitog ucenja. Mogao bih se pribrojati u vanjske potporne clanove. Sto se tice sexualnih savjeta, moram priznati da sam procitao dosta Buddhinih, Nagardjuninih, Vasubandhuovih, Dignaginih, Candrakirtijevih i ostalih izreka i textvova... ali nigdje nisam nasao da se neki od njih bavio problemom oralnog i analnog sexa?! Jednostavno nisam upucen u tu problematiku, iako mozda ima takvih dijelova buddhisticke literature... ja nisam nasao?!
Fazlija is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 20:06   #57
Quote:
Fazlija kaže:
Sto se tice sexualnih savjeta, moram priznati da sam procitao dosta Buddhinih, Nagardjuninih, Vasubandhuovih, Dignaginih, Candrakirtijevih i ostalih izreka i textvova... ali nigdje nisam nasao da se neki od njih bavio problemom oralnog i analnog sexa?! Jednostavno nisam upucen u tu problematiku, iako mozda ima takvih dijelova buddhisticke literature... ja nisam nasao?!

Quote:
The third of the Five Precepts of Buddhism states that one is to refrain from sexual misconduct; this precept has sometimes been interpreted to include homosexuality. The Dalai Lama of Tibetan Buddhism interprets sexual misconduct to include lesbian and gay sex, and indeed any sex other than penis-vagina intercourse, including oral sex, anal sex, and masturbation or other sexual activity with the hand.[2] However, the Dalai Lama acknowledges that homosexual sexual relations can be "of mutual benefit, enjoyable, and harmless" for non-Buddhists, and supports human rights for all, "regardless of sexual orientation."
ovo mi je prvo doslo pod ruku al imas dosta o tome i na netu

Quote:
In Buddhism, the 3rd Precept, stated as Sexual Misconduct, is defined as:

(a) Sex outside marriage.
(b) Lewdness (approximate meaning).
(c) Wrong channels of sexual intercourse (oral sex, anal sex etc.)
ovdje


Nisi mi odgovorio na puno prigovora koja sam postavila...

Isto se odnosi na alhohol i opijate....
__________________
If you think this Universe is bad, you should see some of the others./Philip K. Dick
blue bird is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 21:15   #58
Quote:
blue bird kaže:
Vjeruj Fazlija....poznavajuci danas prazninu atoma...ili jos dalje u kvantnoj fizici....polako seciramo stvarnost...
Khm ... smijem se ja ubacit u diskusiju

Kako ti znaš da je ono što fizika proučava stvarnost? Kada smo već kod toga, ono što je za tebe stvarnost za neke je iluzija, kao npr: za budiste. Još k tomu, zar ti se ne čini da je pretpostavka o našemu svemiru kao jedinoj aktualnoj stvarnosti malo "uska"?

Imaj na umu da se teorijska fizika "dešava" u matematičkim modelima, a ne u "stvarnosti".

Quote:
blue bird kaže:
On kreira problem koji ne postoji i onda tvrdi da je za isti nasao lijek?!?!
Kao sto krscanstvo kreira problem 'grijeha' i tako imamo Spasitelja od grijeha. Buddha tvrdi da je zivot patnja uzrokovana nekontroliranim umom - a lijek za nju je njegovo ucenje!
Nije Buddha napravio taj problem, već je shvatio da taj problem postoji, a onda je to podjelio sa drugim ljudima. Ako i ti kreneš njegovim putem, doći češ i ti tamo. "Kako znam da ću doći tamo?" Ne znaš, ali baš zato ne može svatko ići tim putem.

Quote:
blue bird kaže:
Buddha tvrdi da Svijest prva egzistira - ali brain je taj uzrok Svijesti, a ne obrnuto...
Kako ti znaš da je brain uzrok svijesti? Buddha je barem imao neki autoritet kada je govorio o toj temi, a što ti imaš?
__________________
You are unattached and formless, the witness of everything -- so be happy.
mramesa is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 21:34   #59
Quote:
mramesa kaže:
Kako ti znaš da je brain uzrok svijesti? Buddha je barem imao neki autoritet kada je govorio o toj temi, a što ti imaš?
Aha ....Buddha je autoritet LOL. i zato je u pravu ( to se zove Argumentum ad verecundiam./falicni argument)...i Isusek je autoritet...kako se odlucujes odabrati...mozda da sama malo promislis?

Nije tebi budiazam bas nesto o cem malo vise znasi, koliko vidim....mat i fiz i odvojenost od stvarnosti ne bi ni komentirala....
__________________
If you think this Universe is bad, you should see some of the others./Philip K. Dick
blue bird is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.07.2006., 21:40   #60
Quote:
Fazlija kaže:
Osobno i sam pripadam donekle u tu skupinu ljudi jer ne prihvacam prvu plemenitu istinu buddhisticke nauke, a to je da je sve patnja, iako cijenim mnoge druge vidove tog plemenitog ucenja. Mogao bih se pribrojati u vanjske potporne clanove.

Drago mi je da se slazemo u ovome - ali pazi to je dosta bitna i temeljna postavka budizma....
__________________
If you think this Universe is bad, you should see some of the others./Philip K. Dick
blue bird is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 20:30.