Preveli nas žedne preko vode...

[aerozg]

Pozdrav svima,

prilikom izrade jednog seminarskog rada na fakultetu služio sam se stranom literaturom obzirom da domaća literatura nije bila dostatna. Zagrizao sam jer me tema užasno zanima i odlučio sam si dati truda i zagrijati stolicu. Seminarski je na kraju ispao mala knjiga a u procesu izrade preveo sam veći dio jedne knjige, te sam ju nakon obrane seminarskog odlučio prevesti do kraja, jer sam ionako veći dio posla obavio a i knjigu sam već skoro znao napamet, svako slovo, neprestano jer prelistavajući i pokušavajući što ispravnije prevesti tekst. Krvav je to bio posao obzirom da se radi o tehničkim znanostima no imao sam vremena pa sam se upustio u avanturu. Nevjerojatno je koliko sam puno naučio prevodeći knjigu te manje dijelove nekih drugih knjiga kojima sam nadopunio svoj rad i bio sam zadovoljan kad sam na obrani seminarskog rada zaklopio usta komisiji koji su me izbombardirali pitanjima i podpitanjima na koja sam ja kao iz topa odgovarao sa sigurnošću i samouvjereno, kao da sam neki stari stručnjak sa iskustvom u branši (zrakoplovstvo). Nakon kraćeg vremena preveo sam i ostale dvije knjige koje sam koristio jer sam procijenio da bi mogle biti od koristi kolegama na fakultetu a i kolegama iz branše te zrakoplovnim entuzijastima.

Obzirom da ti prijevodi skupljaju prašinu zanima me što bih mogao s njima napraviti? Ponuditi ih nekom domaćem izdavaču? Otvoriti obrt i nastaviti raditi prijevode - koji su uvijeti za to? Uvezati i ponuditi knjižnici fakulteta? Prije svega bih naravno tražio odobrenje izdavača/+autora (Wiley).

Molim da uzmete ova pitanja s rezervom obzirom da nisam upućen u prevoditeljske poslove i regulativu te date konkretan savjet, informaciju ili komentar.

Hvala

[ahnu]

Vidim da svi ignoriraju pitanje.

Koliko sam čula, ima prevoditelja koji sami odaberu knjigu koja im se čini ok (pretpostavljam da prvo dogovore sa autorom ili nekim tko ima prava na nju da će prevoditi) i nakon što obave posao, krenu tražiti izdavača.
Mislim da je postotak zarade koju dobivaju ako izdavač pristane vrlo nizak.
Negdje sam vidjela članak sa opisom procesa izdavanja i cijenama+zaradom, ali se ne sjećam gdje. Mislim da se spominjalo da prevoditelj dobije 10-atk posto, sigurna sam da je bilo manje od 30.

S druge strane, ako se sam prihvatiš izdavanja (prijevod, prijelom, priprema za tiskanje, deal sa tiskarom) za neku nakladu od parsto komada će ti trošak biti ispod 10 000kn. Onda slijede pregovori sa knjižarama oko plasmana i prodaje - oni opet uzimaju svoj postotak.

Ima ljudi koji na taj način sami izdaju knjige do kojih im je jako stalo, makar u konačnici bili debelo u minusu. Jednostavno jer im je stalo da neka knjiga bude i na hrvatskom jeziku.

Evo nađoh url koji piše o temi, ali spominju višu cijenu naklade (ako nije u vlastitoj režiji, I guess):
http://www.nacional.hr/clanak/14049/...ika-i-knjizara

Sretno.

[fiat doblo]

Molim vas vaše dojmove o tome ako ste pohađali to...

[elwuss]

bavim se prevođenjem već dosta godina ali nedavno mi se na jednom razgovoru za posao dogodilo nešto što me malo iznenadilo.

naime, tamo su me uvjeravali da postoji "zakonska" razlika između autorskog prijevoda (roman npr.) i recimo prijevoda nekog manuala ili tako nečeg, dakle tehničkog teksta.

a sve zbog toga jer, navodno, prijevodi koji nisu "autorski" ne mogu biti plaćeni na autorski ugovor (iako meni tako svi plaćaju već godinama i nitko nikad nije posmenuo nešto slično)

ima u tome istine ili je to obični BS?

[okruglica]

Bojim se. Eto. Kukam cijelo vrijeme da sam završila fakultet i da nemam pravi posao, a kada dobijem priliku- zubići cvokoću.
O čemu se, dakle, radi?

Imam priliku simultano prevoditi jedan seminar.
Čovjek će doći s instituta u Njemačkoj i voditi radionicu profesorima u jednoj srednjoj školi.
Taj seminar- radionica traje četiri dana, a ja bih trebala simultano prevoditi njegove upute.
Radi se o malo težem vokabularu, vezanom za automobile(ni na hrvatskom jeziku ne znam kako se neki dijelovi zovu), ali nekakve materijale za pripremu ću dobiti.

Eh sad... moja malenkost nikada ništa simultano nije prevodila.
Nemam pojma koliko je to zahtjevno, jesam li ja za takvo što uopće sposobna, a njemački nisam koristila već preko dvije godine(od završetka faksa više koristim talijanski).
Što ako prihvatim posao i neću znati ni zucnuti?
Vidim se kako pred svim tim ljudima stojim sasvim ukočeno, dok čovjek blebeće na njemačkom, zašuti da prevedem... a ja i dalje ne govorim niti riječ, jer nemam pojma što je rekao.

Uglavnom, najradije bih odbila posao i skratila si muke.
Bez obzira što se to plaća 200 eura po danu.
No s druge strane, zar ću se stalno bojati?
Kako ću uopće moći procijeniti svoje sposobnosti, ako nikada ništa ne pokušavam i ne riskiram?
Zapravo, ja niti ne znam koliko dobro ili loše poznajem taj jezik.
Mah... hebeš takav faks kad sam ja nakon njega toliko nesigurna.

Kako vi procjenjujete svoje mogućnosti?
Jeste li se ikada precijenili i kako je to završilo?
Jeste li se ikada podcijenili i kako je to završilo?
Trebam li prihvatiti posao ili ne?

[Rip Hymen]

1. Zajaši na te materijale za pripremu i temeljito ih obradi tako da ti svi termini budu poznati - i njemački ali i hrvatski.

2. Organiziraj da se sastaneš s tim Nijemcem bar malo pred sastanak kako biste, ako je ikako moguće, ugovorili ritam: recimo, on kaže 2-3 rečenice i na tvoj znak stane, ti prevedeš i daš mu znak (mahneš mu) da može opet početi, itd. (Tj. da bude brzo, ali sasvim strogo govoreći, ne baš potpuno simultano. Mislim da će i slušateljstvo tako lakše pratiti.)

3. Pronađi neku njemačku emisiju na TV-u, okreni leđa ekranu i pokušaj to simultano prevoditi. Za realističnost vježbe, najbolje da skupiš i malo slušateljstvo - od roditelja, 1-2-3 prijatelja(ica) ili rođaka.

[okruglica]

Rip Hymen kaže:

1. Zajaši na te materijale za pripremu i temeljito ih obradi tako da ti svi termini budu poznati - i njemački ali i hrvatski.

2. Organiziraj da se sastaneš s tim Nijemcem bar malo pred sastanak kako biste, ako je ikako moguće, ugovorili ritam: recimo, on kaže 2-3 rečenice i na tvoj znak stane, ti prevedeš i daš mu znak (mahneš mu) da može opet početi, itd. (Tj. da bude brzo, ali sasvim strogo govoreći, ne baš potpuno simultano. Mislim da će i slušateljstvo tako lakše pratiti.)

3. Pronađi neku njemačku emisiju na TV-u, okreni leđa ekranu i pokušaj to simultano prevoditi. Za realističnost vježbe, najbolje da skupiš i malo slušateljstvo - od roditelja, 1-2-3 prijatelja(ica) ili rođaka.

Prijedlozi uvaženi.
Upravo sam pričala na telefon s jednom ženom iz Njemačke.
Sad ne znam je li to zbog treme, pa mi se samo tako čini, ali kao da znam i manje nego što sam mislila da znam.

Najžalosnije od svega je to što smatram da bih se bolje snašla da je seminar na engleskom jeziku(taj jezik nisam studirala), nego na njemačkom.
Kad govorim, engleski govorim skroz tečno, bez zastajkivanja.
Njemački... moram razmišljati.
Od sutra, majčice mi, samo satelitsku gledam.

[MillionMan]

moze on naci i prevoditeljsku agenciju. znaci da mu nije toliko stalo do profesioalnosti nego do tebe. uzmi to i nadi preko oglasa nekog za 100e. tebi 100e.

koliko cjenimo sebe. mi ne igramu lutriju. ovaj posao je tebi kao lutrija sto si cekala do sada. sto nisi vec se uhodala..nego cekas nekog Njemca i 200e po danu.. i odjednom se nalazis u dilemi i bajki

[magic potion]

okruglica kaže:

Prijedlozi uvaženi.
Upravo sam pričala na telefon s jednom ženom iz Njemačke.
Sad ne znam je li to zbog treme, pa mi se samo tako čini, ali kao da znam i manje nego što sam mislila da znam.

Najžalosnije od svega je to što smatram da bih se bolje snašla da je seminar na engleskom jeziku(taj jezik nisam studirala), nego na njemačkom.
Kad govorim, engleski govorim skroz tečno, bez zastajkivanja.
Njemački... moram razmišljati.
Od sutra, majčice mi, samo satelitsku gledam.

Naravno da je lakše. Ali meni su i engleski i talijanski i španjolski lakši od njemačkog za takvu vrstu prevođenja, iz manje-više dva razloga:

- specifičan položaj glagola u njem. jeziku, gdje rečenicu često moraš odslušati do kraja da bi je počeo prevoditi, dok u gore navedenim jezicima možeš najčešće lijepo riječ po riješ pratiti govornika...
- složenice. kad se jednostavno nađeš u situaciji da ne možeš u tom trenutku smisliti neki hrv.ekvivalent

[okruglica]

magic potion kaže:

Naravno da je lakše. Ali meni su i engleski i talijanski i španjolski lakši od njemačkog za takvu vrstu prevođenja, iz manje-više dva razloga:

- specifičan položaj glagola u njem. jeziku, gdje rečenicu često moraš odslušati do kraja da bi je počeo prevoditi, dok u gore navedenim jezicima možeš najčešće lijepo riječ po riješ pratiti govornika...
- složenice. kad se jednostavno nađeš u situaciji da ne možeš u tom trenutku smisliti neki hrv.ekvivalent

Gle, totalno me nije bilo briga.
Kad je on počeo govoriti, ja sam počela govoriti za njim:
"Strujna mreža upravljački uređaj... aha , aha... upravljački uređaj strujne mreže vozila tamo iza lijevo ima nekakav... nekakav... povez... aha, aha... to i to povezuje"
Istina, pokušala sam katkada i saslušati cijelu rečenicu, no dok ju je izgovorio do kraja, ja nisam imala pojma što je rekao na početku.

Uglavnom- katastrofa i svi koji ste me hrabrili idite u krasan ku... pine

Bilo je teško za poludit'.
Kada je otvorio prvi slide pitala sam se je li to njemački ili kineski.
Od "jednožilnih kablova", sve do ludih kratica za koje ni sada ne znam što znače... pa "elektronika upravljačke osovine", pa sve neki lijevi glagoli...
Materijali koje sam dobila za pripremu činili su samo 10 posto novog vokabulara, ako i toliko.

Ne znam tko je bio više u šoku- ja koja sam blijedo i posve bez razumijevanja gledala u predavača, ili profesori koji su blijedo i posve bez razumijevanja gledali u mene.
Da stvar bude bolja, profesore nitko nije obavijestio o tome da ja s projektom nemam nikakve veze, da sam upala kao iznenadna zamijena i da prvi put i na hrvatskom jeziku čujem za to... oni su očekivali prevoditelja koji rastura, kao i do sada.

No dobro, prošlo je.
Zamolila sam čovjeka da mi prebaci prezentacije na stick i dan po dan pripremala nove riječi(koliko sam stigla do tri ujutro), smršavila dvije kile i dobila tri prve sijede, a ako ništa drugo... na kraju smo se na seminaru dobro nasmijali.
Hajde, bilo je i malo prakse, pa su ljudi ipak nešto uspjeli naučiti.

No da sam na početku i da sad opet biram- ne bih pristala.
Kvrapcu i novac. Taj stres mi nitko ne može platiti.

Jedino mi je drago što je lik(predavač) usprkos visokom položaju i sasvim opravdanoj mogućnosti da hoda s nosom u nebesima ipak bio skroz normalan.
Stvar je pojednostavio koliko je mogao.

Ipak, za sljedeći put: hvala, ali ne hvala

[colbert]

Ajme, grozno. Svaka cast na hrabrosti i sposobnosti relativiziranja.
Poznajuci sebe, em sto ne bih ni prihvatila posao, a ako nekim cudom bih te potom dobila ovakav rezultat, poslije jedno tjedan dana ne bih izlazila iz kuce.

Idem spojiti ovo s temom o prevodjenju.

[colbert]

Zanimljivo poimanje prevodjenja na temi "Bojkot Continentalovih crtanih filmova". Npr. od posta 632 nadalje.

Spéciale dédicace za xibalbu:

Oprosti al ja te nisam pita za pravni dio priče.Ja te pitam jel taj Ivo Ivić umjetnik zato šta je mehanički prevea knjigu ? Šta je on novoga ubacija u to da bi to poprimilo drugi značaj? Baš ništa i zato taj gospodin nije umjetnik nego prevoditelj

te

I ja nisam reka da stroj to prevodi kad sam govorija mehanički već da to ide rutinski bez puno muke i okolišanja.Kakva prilagodba triba u rečenici npr.

ALADDIN: Well, there's this girl--
GENIE: Eehhh! (Like a buzzer, and GENIE's chest shows a
heart with a cross through it.) Wrong! I can't
make anybody fall in love, remember?
ALADDIN: Oh, but Genie. She's smart and fun and...
GENIE: Pretty?
ALADDIN: Beautiful. She's got these eyes that just...and
this hair, wow...and her smile.
GENIE: (Sitting in a Parisian cafe with ABU and CARPET.)
Ami. C'est l'amour.
ALADDIN: But she's the princess. To even have a chance, I'd
have to be a--hey, can you make me a prince?

Šta se tu sad ima prilagoditi molim te

[xibalba]

Danas sam malo spora. Nedjelja je. Pa ne kužim na što bih trebala obratiti pozornost. Na "Šta se tu sad ima prilagoditi molim te"... ili?

[Hekatonhir]

okruglica kaže:

(...) Ipak, za sljedeći put: hvala, ali ne hvala

Neka si ti to prošla. Nije stvar u novcu nego u iskustvu. Uvijek me iznenadi koliko čovjek zapravo nauči u stresnim situacijama. Na ispitu, recimo. Kao da mu je um spužva, tako pamti.

[colbert]

xibalba kaže:

Danas sam malo spora. Nedjelja je. Pa ne kužim na što bih trebala obratiti pozornost. Na "Šta se tu sad ima prilagoditi molim te"... ili?

Ma trebalo bi procitati temu, tj. onaj dio koji sam linkala.
Ali nije tako vazno. Zapravo, uopce nije vazno.

[Rip Hymen]

okruglica kaže:

Gle, totalno me nije bilo briga.
Kad je on počeo govoriti, ja sam počela govoriti za njim:
"Strujna mreža upravljački uređaj... aha , aha... upravljački uređaj strujne mreže vozila tamo iza lijevo ima nekakav... nekakav... povez... aha, aha... to i to povezuje"
Istina, pokušala sam katkada i saslušati cijelu rečenicu, no dok ju je izgovorio do kraja, ja nisam imala pojma što je rekao na početku.

Uglavnom- katastrofa i svi koji ste me hrabrili idite u krasan ku... pine

Bilo je teško za poludit'.
Kada je otvorio prvi slide pitala sam se je li to njemački ili kineski.
Od "jednožilnih kablova", sve do ludih kratica za koje ni sada ne znam što znače... pa "elektronika upravljačke osovine", pa sve neki lijevi glagoli...
Materijali koje sam dobila za pripremu činili su samo 10 posto novog vokabulara, ako i toliko.

Ne znam tko je bio više u šoku- ja koja sam blijedo i posve bez razumijevanja gledala u predavača, ili profesori koji su blijedo i posve bez razumijevanja gledali u mene.
Da stvar bude bolja, profesore nitko nije obavijestio o tome da ja s projektom nemam nikakve veze, da sam upala kao iznenadna zamijena i da prvi put i na hrvatskom jeziku čujem za to... oni su očekivali prevoditelja koji rastura, kao i do sada.

No dobro, prošlo je.
Zamolila sam čovjeka da mi prebaci prezentacije na stick i dan po dan pripremala nove riječi(koliko sam stigla do tri ujutro), smršavila dvije kile i dobila tri prve sijede, a ako ništa drugo... na kraju smo se na seminaru dobro nasmijali.
Hajde, bilo je i malo prakse, pa su ljudi ipak nešto uspjeli naučiti.

No da sam na početku i da sad opet biram- ne bih pristala.
Kvrapcu i novac. Taj stres mi nitko ne može platiti.

Jedino mi je drago što je lik(predavač) usprkos visokom položaju i sasvim opravdanoj mogućnosti da hoda s nosom u nebesima ipak bio skroz normalan.
Stvar je pojednostavio koliko je mogao.

Ipak, za sljedeći put: hvala, ali ne hvala

Ma ima i goreg:

http://www.24sata.hr/news/koji-je-ov...znanjem-239641

Ovim se zapravo postavlja i pitanje odgovornosti onih koji "pribavljaju" prevoditelje ... ili je sva odgovornost na nositeljima diploma i institucijama-davateljima diploma/kvalifikacija?

[Hlebyn]

Emericzy kaže:

Čita li tko knjige zbog prevodilaca? Ja jesam, u jednom primjeru. Davnopočivajući Omer Lakomica, mislim da je bio Sarajlija, u bivšoj je državi preveo dosta tada popularnih hitova. Taj je čovjek imao talent poput kralja Midasa -- što bi dotaknuo prevoditeljskom rukom, pretvaralo se u zlato. Mislim, to što je radio bilo je, striktno gledajući, neprofesionalno, jer je odbijao vjerno prevesti dosadni i neimaginativni jezik netalentiranog pisca, nego je od drvenih rečenica i škripavih konstrukcija pravio tekuće zlato. Ali, hvalim Boga što je pokojni gospodin bio neprofesionalan na taj specifičan način jer mi je priuštio mnoga zadovoljstva. Što god taj čovjek da je preveo, bilo je užitak čitati.

Ove je godine, u studenom, dvadeseta godišnjica smrti legendarnog Omera Lakomice.

On je zapravo bio Riječanin, jer mu se obitelj još prije WW2 doselila na Sušak kad mu je otac imenovan carinskim službenikom nakon konzularne karijere u Rimu i Izmiru. Prema Hrvatskoj enciklopediji http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35179
rođen je u Sarajevu, a prema Wikipediji u Italiji, od majke Talijanke:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Omer_Lakomica
Wikipedija više piše o njegovom političkom progonu za vrijeme Informbiroa.
a Hrvatska enciklopedija o prevodilačko-uredničkom radu u "Otokaru Keršovaniju":

Studij književnosti završio na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, gdje je od 1965. do umirovljenja 1977. radio kao glavni urednik u Izdavačkome poduzeću »Otokar Keršovani«. Objavio je više od pedeset prijevoda proznih književnih djela, najviše s engleskoga (djela Z. Greya, J. Jonesa, D. H. Lawrencea, Th. Dreisera, H. Robbinsa, E. Kishona, T. Capotea, M. Ondaatjea i dr.), te s talijanskoga (djela G. Guareschija, F. Tomizze i dr.) i francuskoga jezika. Prevodio je i publicistička djela.

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35179

[Hlebyn]

Jučer, 20. XI, bila je dvadesetogodišnjica smrti Omera Lakomice.

[Hlebyn]

Danas je dvadeset prva obljetnica smrti Omera Lakomice.

[inflame]

Što li će tek sutra bit?