Paradajz, rajčica ili poma

[AndrejX]

Zanimljiv nacin sadnje o kojem sam dosta citao po webu, a konacno ove godine uspio isprobati i u praksi:



A ovako izgledaju iste te stabiljke u "normalnim" uvjetima rasta:



Viseca izvedba ima daleko vise plodova i cvijetova, znatno manje odbacuje cvijetove posto je daleko bolje strujanje zraka uz jacu izlozenost suncu te
svakako ne zaboraviti da se i gornja strana kante moze iskoristiti za neku zacinsku biljku poput persina ili vlasca Big%20smile

Sadnja je vrlo jednostavna i nema potrebe za skupim specijaliziranim posudama, najobicnije lako dostupne su vise nego solidan izbor.

[18Delta]

interesantno... kako napravis visecu izvedbu?

[kjasna]

Ako tko zna gdje nabaviti sadnice raznih vrsta rajčica ( po boji, obliku i okusu ) molim da mi javi.

[kjasna]

Vidim da uglavnom svi na ovom forumu rajčice uzgajaju sami pomoću sjemena iz vlastitog uzgoja. Do sad sam u svom vrtu imala 2 - 3 vrste rajčica, ali s obzirom da smo ludi za njima, htjela bih isprobati i neke druge vrste. Zato molim informaciju gdje bih mogla nabaviti flance ili barem sjeme, jer koliko ja znam u mome gradu i nema neki veliki izbor.

[Haludovo]

Ako kupujete sadnice za paradajz na placu, savjetujem vam da kupujete na više mjesta od različitih prodavača i različite sorte. I najveći laik može već po izgledu lista primijetiti razliku u sortama. Rasadnice su bolje što su veće i što imaju veću korjenovu masu. Poželjno je da su debla presadnica deblja a ne sitna i izdužena. Listovi treba da su svi fine zelene boje a ne da su donji već počeli žutjeti. Uglavnom tražite jake i stabilne sadnice koje prvi vjetar neće na vrtu polomiti.
Tokom sadnje miješajte sorte međusobno na gredici, a ako vam je tako ljepše možete i po sortama.
Prilikom sadnje paradajz nikad ne možete zasaditi preduboko. Ja obično posadim jednu trećinu biljke u zemlju.

Ako imate dosta mjesta možete na jednu gredicu direktno posijati sjeme paradajza. Sjeme se sije i mjesec dana prije sadnica. Proklije, čim temperatura tla to dozvoljava. Posijana gredica sa sjemenom se prekrije folijom (paučinom) i ista se ne dira dok se ne primijeti da su biljke nikle u visinu 2-5 cm. Pošto se sjeme sije gusto sada se iznikle biljke polako prorjeđuju u etapama i tako se tokom razvoja biljaka biraju i ostavljaju vama pogodne. Paradajz posijan direktno sjemenom obično zrije do 2 tjedna kasnije, ali je zdraviji i otporniji, naročito na sušu. Paradajz ima glavni korijen do pola metra u zemlji a jedan centralni do metar i pol u zemlji. Ovaj centralni je slabije razvijen kod sadnica a bolje kod sijanja sjemenom. Najveća mana sijanja paradajza u slabim godinama je u tome što kasnije sazrijevanja. Što prije zrije to ga bolest manje uhvati, jer bolest dolazi UGLAVNOM u drugoj fazi ljeta.

Tokom rasta i zrenja sve do jeseni, primijetit čete da su neke sorte već osušene ili bolesnije od drugih. Od sorti koje se tokom godine pokažu najotpornijim na bolesti, sa najzdravijim listovima odaberite plodove i sačuvajte sjeme za iduću godinu. Tom pozitivnom selekcijom dobit ćete sjeme otpornije na bolesti.
Ja sam selekcijom izbacio volovsko srce a zadržao jabučar (nisu svi isti) i jednu vrstu koja liči na spljošteni turban.

[kjasna]

Zahvaljujem na korisnim informacijama. Iako nisam baš sasvim početnik u vrtlarenju, uvijek mogu naučiti nešto novo od ljudi koji svoje znanje i iskustvo žele podijeliti s drugima. Hvala još jednom!

[djemba]

kjasna kaže:

Vidim da uglavnom svi na ovom forumu rajčice uzgajaju sami pomoću sjemena iz vlastitog uzgoja. Do sad sam u svom vrtu imala 2 - 3 vrste rajčica, ali s obzirom da smo ludi za njima, htjela bih isprobati i neke druge vrste. Zato molim informaciju gdje bih mogla nabaviti flance ili barem sjeme, jer koliko ja znam u mome gradu i nema neki veliki izbor.

Ja sam sjeme nabavljao preko interneta-ebay.uk ,ogroman izbor ,masa sjemena koje kod nas nije moguće kupiti
Rajčica imam i do 20 vrsta ...

[Komar22]

meni je najbolja sorta volovsko srce..

i da u ovoj 2009. godini nismo imali praktički niti jedan paradajz na vrtu, već su svi pocrneli zbog onih obilnih kiša. Kak ih zaštititi od obilnih kiša i puno vlage?

[Haludovo]

Taj film sam gledao dosta puta. Nisam imao niti jedan zdrav paradajz a sadio sam i stotinu flanci. Nisam imao otpornu sortu valjda.
Prošle sezone 2008. godine, sam imao toliko paradajza da smo ga ukuhali 60 litara. Ove godine ni litre. Bilo ga je posađeno preko 150 stabljika. Imao sam ga minimalno dovoljno, tek za jesti. No, i to mogu zahvaliti tome, što sam imao otporan jabučar (ima mnogo sjemena u sebi). Ta otporna sorta i kad bude napadnuta tom bolešću ipak se održi i ne propadne cijeli plod. Onda se obrezivanjem iskoristi zdravi dio, koji bude ukusan kao da i nije bio napadnut.
Volovsko srce je prava delikatesa među paradajzima ali je manje otporan od ovoga jabučara. Volovsko srce je izgleda ipak neki hibrid dobiven cijepljenjem jer ima vrlo malo sjemena u sebi a takve biljke sa malim potomstvom nisu imale šansi za opstoj samostalno kroz evoluciju. To mi se čini nekako logično.
Primijetio sam da ljudi koji pokrivaju gredice odozgo sa folijom imaju manje bolestan paradajz pa ću ove godine raditi na tome. Vršit ću pokus sa tz. paučinom (propušta vlagu) i PE folijom (ne propušta vlagu). Forum.hr bit će ako Bog da, na vrijeme opskrbljen sa slikama i naravno sa usporednim rezultatima.

[djemba]

Haludovo kaže:

Taj film sam gledao dosta puta. Nisam imao niti jedan zdrav paradajz a sadio sam i stotinu flanci. Nisam imao otpornu sortu valjda.
Prošle sezone 2008. godine, sam imao toliko paradajza da smo ga ukuhali 60 litara. Ove godine ni litre. Bilo ga je posađeno preko 150 stabljika. Imao sam ga minimalno dovoljno, tek za jesti. No, i to mogu zahvaliti tome, što sam imao otporan jabučar (ima mnogo sjemena u sebi). Ta otporna sorta i kad bude napadnuta tom bolešću ipak se održi i ne propadne cijeli plod. Onda se obrezivanjem iskoristi zdravi dio, koji bude ukusan kao da i nije bio napadnut.
Volovsko srce je prava delikatesa među paradajzima ali je manje otporan od ovoga jabučara. Volovsko srce je izgleda ipak neki hibrid dobiven cijepljenjem jer ima vrlo malo sjemena u sebi a takve biljke sa malim potomstvom nisu imale šansi za opstoj samostalno kroz evoluciju. To mi se čini nekako logično.
Primijetio sam da ljudi koji pokrivaju gredice odozgo sa folijom imaju manje bolestan paradajz pa ću ove godine raditi na tome. Vršit ću pokus sa tz. paučinom (propušta vlagu) i PE folijom (ne propušta vlagu). Forum.hr bit će ako Bog da, na vrijeme opskrbljen sa slikama i naravno sa usporednim rezultatima.

Ja sam pršle godine imao problema zbog suše ,kiše nije bilo u jednom periodu oko 30 dana ,mislio sam da će sve pocrkati a to mi je bila prva godina da se bavim vrtom.Ova varijanta sa paučinom ( ako mislimo na istu stvar ) mi se ćini kao jako dobra ali izgled vrta me zabrinjava.Imao sam oko 70 komada i ako na sve nabacim tkaninu izgledaće kao da je dan vještica

[Haludovo]

djemba kaže:

..Ova varijanta sa paučinom ( ako mislimo na istu stvar ) mi se ćini kao jako dobra ali izgled vrta me zabrinjava.Imao sam oko 70 komada i ako na sve nabacim tkaninu izgledaće kao da je dan vještica

Ovako:
Primjer; Na gredici od pet metara sa rajčicama zabiješ šest kolčeva. Sa svake strane po tri. Na vrh tih (tri) kolčeva zategneš žicu uzduž oba reda rajčica.
Svaku rajčicu uvežeš špagom, kako to već ide, od dna stabljike do žice. Onda spojiš suprotne kolčeve sa drvenim prečkama da dobiješ troja vrata. sada preko tog svega razvučeš paučinu ili PE foliju i malo privežeš nečim da vjetra ne odnese i to bi trebalo biti to.
Kad dođe sezona stavit ću sliku ovdje pa ...tko voli nek izvoli.

[djemba]

Haludovo kaže:

Ovako:
Primjer; Na gredici od pet metara sa rajčicama zabiješ šest kolčeva. Sa svake strane po tri. Na vrh tih (tri) kolčeva zategneš žicu uzduž oba reda rajčica.
Svaku rajčicu uvežeš špagom, kako to već ide, od dna stabljike do žice. Onda spojiš suprotne kolčeve sa drvenim prečkama da dobiješ troja vrata. sada preko tog svega razvučeš paučinu ili PE foliju i malo privežeš nečim da vjetra ne odnese i to bi trebalo biti to.
Kad dođe sezona stavit ću sliku ovdje pa ...tko voli nek izvoli.

Ak ti se da stavi pikčr mada mislim da sam skonto kak treba izgledati ali sam ti stavi.
Probao bi s tim na jednom dijelu vrta radi usporedbe.

[charugga]

komar20 kaže:

meni je najbolja sorta volovsko srce..

i da u ovoj 2009. godini nismo imali praktički niti jedan paradajz na vrtu, već su svi pocrneli zbog onih obilnih kiša. Kak ih zaštititi od obilnih kiša i puno vlage?

Dobro je srce, ali ima i drugih ...

Moja iskustva sa zaštitom, paradajzi nisu crnjeli ni propadali do jeseni, a i tada su se neke sorte održale.

Koristim Cuprablau, i to za prskanje biljaka točno, pa čak i slabije nego po uputstvu. Ali jedna bitna stvar - kako nemam mogućnosti svake godine koristiti nove kolce za potporu, ja stare prije zabijanja dobro očetkam žičanom četkom, sjekirom sastružem onaj dio koji je bio u zemlji i onda operem ili poprskam otopinom Cuprablau, i to malo jačom! Prošlu (2009) sa prskao biljke dva puta i to još u lipnju, kada zna poslije kiše granuti sunce, a tada je najopasnije za gljivične bolesti.

Jedino ne znam što učiniti sa "zemljom" kamo sadim paradjze - nemam prevelike mogućnosti za plodored - zna li netko kako uništiti gljivice koje su u zemlji možda ostale. Napominjem da nastojim sve trule, pocrnjele, i slično plodove pobrati i maknuti iz vrta.

[djemba]

charugga kaže:

Dobro je srce, ali ima i drugih ...

Moja iskustva sa zaštitom, paradajzi nisu crnjeli ni propadali do jeseni, a i tada su se neke sorte održale.

Koristim Cuprablau, i to za prskanje biljaka točno, pa čak i slabije nego po uputstvu. Ali jedna bitna stvar - kako nemam mogućnosti svake godine koristiti nove kolce za potporu, ja stare prije zabijanja dobro očetkam žičanom četkom, sjekirom sastružem onaj dio koji je bio u zemlji i onda operem ili poprskam otopinom Cuprablau, i to malo jačom! Prošlu (2009) sa prskao biljke dva puta i to još u lipnju, kada zna poslije kiše granuti sunce, a tada je najopasnije za gljivične bolesti.

Jedino ne znam što učiniti sa "zemljom" kamo sadim paradjze - nemam prevelike mogućnosti za plodored - zna li netko kako uništiti gljivice koje su u zemlji možda ostale. Napominjem da nastojim sve trule, pocrnjele, i slično plodove pobrati i maknuti iz vrta.

Mislim da se plodored ne odnosi na paradajze pa nemaš brige...

[elmagio]

Pozz,


Evo mene zanima gdje ima kupiti sjeme volovsko srce?

[F@@hrenheit]

kavica133 kaže:

Prošle godine mi je paradajz bio prekrasan sve dok nije počeo crveniti.
U roku dva tjedna je skoro sav obolio i počeo opadati ili je ostao na biljci sav truli.Inače ne volim prskati ništa po vrtu,osim što sam ga par puta zalila sa kalcijem.
Što da radim da mi se to ne ponovi ove godine?

Mislim da se ovdje radi o cladosporium fulvum,jedina bolest rajčice protiv koje nema lijeka, ali postoje hibridi koji su otporni na tu bolest,otpornost se označava sa Cf 1-5...
Uglavnom,paradajz počinje dobivati crne pjege po lišću,stabljici i plodovima,te u kratkom roku propadne...
Mnogi ovu bolest uspoređuju sa plamenjačom...

[F@@hrenheit]

Par savjeta o uzgoju paradajza
Prilikom formiranja gredice u vrtu,nastojte da vam redovi budu pravac sjever-jug,biti će jednoliko osunčani tokom cijelog dana i neće dolaziti do bijeljenja plodova usred prejakog sunca u vrijeme dozrijevanja...
Paradajz zbog njegovog dugačkog vertikalnog korijena morate uvijek saditi poležečki (ukoso),bez obzira kako je velika sadnica,van ga mora viriti samo desetak centimetara...
Ako ga posadite vertikalno u odnosu na tlo,korijen mu se ne može dobro razvijati...
Ako je biljka dobro ishranjena,manje su mogućnosti da oboli tijekom vegetacije...
Što se tiče kvalitetne zaštite,nju možete riješiti sa tri preparata:
1.Vertimec,insekticid i akaricid,koji uništava sve štetnike na rajčici...
2.Bakreni Ridomil u kombinaciji sa Switchom,kombinacija koja spriječava i zaustavlja bolesti rajčice...
Najbolje je špricati preventivno u vrijeme cvatnje,dok je biljka još zdrava i mala je vjerovatnost za pojavu bolesti...
Što se tiče prihrane,sva gnojiva koja kupujete u poljoprivrednim apotekama (za osnovnu gnojidbu i vodotopiva) biljka može usvojiti isključivo u dodiru sa mekom vodom (kišnicom),znači ako gnojivo otopite u tvrdoj vodi (iz vodovoda),biljka to ne može apsorbirati,drugim riječima,kao da i niste gnojili...
Postoje i specijalna gnojiva za tvrdu vodu,ali dosta ih je teško naći na našem tržištu i jako su skupa...

[Haludovo]

F@@hrenheit kaže:

Paradajz zbog njegovog dugačkog vertikalnog korijena morate uvijek saditi poležečki (ukoso),bez obzira kako je velika sadnica,van ga mora viriti samo desetak centimetara...
Ako ga posadite vertikalno u odnosu na tlo,korijen mu se ne može dobro razvijati...

Mislim da nisi u pravu.
Biljka se sadi polegnuta, zbog većeg dodira sa zemljom, jer iz cijelog dijela biljke, koji je u dodiru sa zemljom, izbijaju korjenove žile, pa se biljka bolje ukorijeni.
O vertikalnom korjenu nebih diskutirao, osim te podsjetio na riječ; vertikalno.
Vertikalni korijen paradajza, dostiže dubinu veću od 1,5 m. (Poljoprivredna enciklopedija JLZ, 2 tom, str, 482 - pod čudnim imenom "patliđan, crveni ")

Što se tiče prihrane,sva gnojiva koja kupujete u poljoprivrednim apotekama (za osnovnu gnojidbu i vodotopiva) biljka može usvojiti isključivo u dodiru sa mekom vodom (kišnicom),znači ako gnojivo otopite u tvrdoj vodi (iz vodovoda),biljka to ne može apsorbirati,drugim riječima,kao da i niste gnojili...
Postoje i specijalna gnojiva za tvrdu vodu,ali dosta ih je teško naći na našem tržištu i jako su skupa..

Napamet, bih se smio kladiti da ovo nije istina, i da si nešto pomiješao.
Da nešto ide bolje u mekoj vodi, to da, ali da ne ide nikako, to ne vjerujem.

[F@@hrenheit]

Haludovo kaže:

F@@hrenheit kaže:


Mislim da nisi u pravu.
Biljka se sadi polegnuta, zbog većeg dodira sa zemljom, jer iz cijelog dijela biljke, koji je u dodiru sa zemljom, izbijaju korjenove žile, pa se biljka bolje ukorijeni.
O vertikalnom korjenu nebih diskutirao, osim te podsjetio na riječ; vertikalno.
Vertikalni korijen paradajza, dostiže dubinu veću od 1,5 m. (Poljoprivredna enciklopedija JLZ, 2 tom, str, 482 - pod čudnim imenom "patliđan, crveni ")



Napamet, bih se smio kladiti da ovo nije istina, i da si nešto pomiješao.
Da nešto ide bolje u mekoj vodi, to da, ali da ne ide nikako, to ne vjerujem.

Kad se freza vrt,freza ide u dubinu oko 15-tak cm i ako se rajčica posadi okomito u odnosu na tlo glavni korijen se ne može pravilno razvijati,zato se sadi polegnuto...
Što se tiče vode i usvajanja hranjiva,poznajem masu ljudi kaj su krenuli u plasteničku proizvodnju povrća,bez osnovnog znanja,bez analize tla i vode...
Nakon par sezona dogodilo im se da su toliko zatrovali zemlju kemikalijama,da su morali seliti plastenike na drugu površinu...
Dakle,hranjiva koja biljka ne može usvojiti ostaju u tlu...
Na otvorenom tlo ispire kiša,pa se to toliko ne osjeti...
Inače se bavim plasteničkim uzgojem povrća i rajčica mi je monokultura,pa znam o čemu govorim,a tko misli da su to neistine,ne mora slušat moje savjete...

[Haludovo]

F@@hrenheit kaže:

Savjeti su dobro došli svakome.

No na tvome mjestu, nebi ih dopunjavao (ukrašavao) sa stvarima o kojima vjerojatno samo nagađaš.

Ja bih rekao na tvome mjestu ovako: Kao uzgajivač monokulture rajčice u plasteniku, iz iskustva znam da je rajčica mnogo bolja ako se posadi koso itd...

Vertikalni korijen ne bih spominjao, pa tako ne bih dolazio u sukob (dovodio ljude u nedoumicu) sa poljoprivrednom enciklopedijom i dubinom od preko 1,5 metar.

Također bih rekao; da je gnojivo bolje otapati u mekoj vodi i ne bih kategorički tvrdio, da se u tvrdoj vodi uopće ne otapa, pa ne bih dolazio u sukob sa magistrima kemije, koji odlično poznaju fizikalno-kemijske osobine vode, koje ni do dan danas nisu do kraja objašnjene.
Zbog toga i postoje inženjeri kemije i kemijske tehnologije.

Skromnost u znanstvenim tvrdnjama, je dar onih koji znaju više.

Ljudi, što više znaju, više vide koliko još ne znaju.