Pitanja za mjesne priloge su gdje? kuda? kamo? odakle? dokle?
Prijedlozi-nepromjenjiva vrsta riječi koja označuje odnos među riječima u rečenici, a najčešće stoji ispred imenice i pridjeva.
Veznici-nepromjenjive riječi koje povezuju dvije riječi ili rečenice.
VEZNICI:a,ali,i,pa,te,ni,niti,ili,jer,ako,da,nego, čim ...
ČESTICE:zaista,zbilja,dakako,također,upravo,bar,ba š,čak,međutim,ipak,navodno, možda,valjda,nažalost,vjerojatno,naravno,li,zar,
ne...
Mjesto "s" govorimo i pišemo "sa" kada iduća riječ počinje sa s,š;z,ž.
SIBILARIZACIJA-glasovna promjena kada se k,g,h ispred i mijenja u c,z,s.
Imenicom u genitivu najčešće se izriče pripadnost ( posvojni genitiv ),građa,djelomičnost( dijelni genitiv ),te ostale službe.
Mjesto k rabi se ka, ako iza toga prijedloga slijedi riječ koja počinje s k ili g- ( ka kući, ka grabi ).
Imenicom u dativu najčešće se izriče cilj i namjena radnje.Dio je predikatnog skupa. Dativ najčešće dolazi bez prijedloga,ali može i ovisiti o prijedlozima ( k,ka,nasuprot,unatoč,usprkos ).
Sibilarizacija se ne provodi u dativu i lokativu u imenicama koje završavaju s: -cka; -čka;-tka;-zga.
Lokativom se najčešće izriče mjesto radnje i dio je predikatnog skupa. Uvijek dolazi s nekim od sljedećih prijedloga :na,o,po,pri,prema,u.
Akuzativ je u rečenici dio predikatnog skupa. Njime se najčešće izriče predmet radnje. Kada zavisi od prijedloga akuzativ izriče vrijeme radnje.
Vokativom izričemo doziv, oslovljavamo sugovornika, ali uporabom vokativa ujedno snažnije izražavamo bliskost, nježnost, privrženost, poštovanje, radost ili pak bol, tugu, ljutnju, bilo koji osjećaj prema onomu komu se obraćamo.
Palatalizacija je glasovna promjena kada se k,g,h,a ponekad i c ispred e mijenjaju u č,ž,š.
Instrumental je najčešće dopuna glagolu i dio je predikatnog skupa. Instrumentalom se najčešće izriče društvo( s prijedlogom s ili sa ) i sredstvo ( bez prijedloga ).
Jotacija je glasovna promjena kada se nepalatalni suglasnici stapaju s j i nastaju palatali.
Načinski prilozi nastali od opisnih pridjeva mogu se komparirati.
Osobne zamjenice zamjenjuju govorne osobe odnosno glagolska lica u jednini i množini.
Posvojne zamjenice zamjenjuju posvojne pridjeve i označuju pripadnost govornoj,sugovornoj ili negovornoj osobi.
Vokativ imaju samo zamjenice moj i vaš.
Povratna zamjenica ( sebe ili se ) zamjenjuju sve lične zamjenice,a rabi se kad stoji mjesto lica koje je subjekt u rečenici.
Zamjenica svoj zamjenjuje sve posvojne zamjenice kada označuje da nešto pripada subjektu . Zove se POVRATNO - POSVOJNA zamjenica.
Pokazne zamjenice pokazuju upućujući na nešto, označavajući komu je to blisko.
Ispred slijedećihv veznika i vezničkih riječi stavlja se zarez:a,ali,nego,već,no,samo,samo što, dakle,stoga,zato,kada,čim,pošto,budući da,ako.
KONJUGACIJA ili SPREZANJE-promjena po licima i vremenima.
VREMENA- prošlost, sadašnjost, budućnost.
U svim riječima ( glagolima, imenicama, pridjevima... ) koje u sebi imaju MJERA ,MJESTO, SJESTI uvijek se piše je.
Infinitiv je neodređeni glagolski jer ne određuje lice, brojni vrijeme ,a završava nastavkom -ti,-ći.
Infinitiv je često dopuna nekim glagolima :želim, volim, hoću, mogu, treba, znam, smijem...
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI ili PASIVNI završava na: -n,-en,-jen,-t i izriče radnju koju subjekt trpi.
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI ili AKTIVNI završava na: -o,-la,-lo,-li,-le,-la i izriče radnju koju subjekt radi.
PERFEKT je prošlo složeno vrijeme koje se tvori od nesvršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.
PLUSKVAMPERFEKT-je pretprošlo vrijeme složeno od imperfekta ili perfekta glagola biti i radnoga pridjeva. Njime se izriče prošla radnja koja se vršila prije neke druge radnje.
FUTUR PRVI-je složeno buduće vrijeme od prezenta pomoćnog gl. htjeti i infinitiva.
Pravih veznika je devetnaest.
Oni glase:a,ali,i,pa,te,ni,niti,jer,ako,da,nego,ili,do k,mada,makar,premda,iako,kao,no.
SKUPOVI VEZNIH RIJEČI: budući da, samo što, zbog toga što, ako i, s obzirom na to, a kamoli, kao da...
U službi veznika mogu biti PRILOZI, ČESTICE, VEZNICI, ODNOSNE ZAMJENICE.
Složena rečenica je ona rečenica koja ima dva ili više predikata.
Predikat može biti imenski i glagolski.
Glagol je jezgro rečenice.
Rečenica po sastavu se dijeli na složenu i jednostavnu rečenicu. Jednostavna rečenica se dijeli na proširenu i neproširenu, proširena je ona koja ima dodatke subjektu i predikatu, a jednostavna je ona koja nema dodataka. Složena rečenica se dijeli na zavisno složenu i nezavisno složenu, a nezavisno složena rečenica se dijeli na rečenični niz i vezničko složenu rečenicu.
REČENIČNI NIZ-bezveznička rečenica koja nastaje nizanjem
VEZNIČKO SLOŽENA-nastaje sklapanjem
SIBILARIZACIJA-glasovna promjena kada se k,g,h ispred i mjenja u c,z,s.
Sibilarizacija se ne provodi u dativu i lokativu u imenicama koje završavaju s: -cka; -čka;-tka;-zga.
izvor:
http://www.edukacija.com/gramatika.htm
)
svima na odgovoru
Kako god je napisala, s t ili bez njega, užasno zvuči!
Linearni mod
