Prvostupnik - komad papira ili prednost?

[***marty]

zisan kaže:

Diploma je samo papir iza kojeg se skriva vlastita nesposobnost.

Ako stvarno nemaš pojma o ničemu ili su totalni nesposobnjaković ona ju je dobro imati.

Ako trebam radnika za neki posao i dvoumim se izmedju dvojice jednakog iskustva i sposobnosti s tim da jedan ima diplomu a drugi nema.....

bez ikakvog razmisljanja bih uzeo onog bez diplome.....

Jer osoba sa diplomom u misli da vrijedi više, nezahvalna je i puna bajkovitih i lažnih ideja da se u evropi sa dilomom u i svijetu zivi kao plemić.

U svijetu ljudi doktoriraju do 27 godine , a faks ima svaka budala i osim toga nauči nešto na njemu.

a ti zvučiš kao netko tko nema faks i ne pada mu na pamet da zaposli nekog pametnijeg od sebe

[terza]

Samo da doprinesem raspravi:

copy/paste sa http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme...nja_i_odgovori

Možete li mi reći kakva je razlika između stručnih i sveučilišnih prvostupnika?
U Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) sve se kvalifikacije opisuju kroz tri svojstava: (1) razinu složenosti stečenih kompetencija, (2) obujam stečenih kompetencija, te (3) profila stečenih kompetencija.

I jedne i druge vrste kvalifikacija (sveučilišni prvostupnik i stručni prvostupnik) imaju jednaku razinu složenosti – 6. razina po HKO.

I jedne i druge vrste kvalifikacija (sveučilišni prvostupnik i stručni prvostupnik) imaju jednake zahtjeve na obujam stečenih kompetencija – najmanje 180 ECTS bodova.

To znači da se navedene vrste kvalifikacija razlikuju u trećem svojstvu – u profilu stečenih kompetencija. U mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, kvalifikacije koje se stječu u visokom obrazovanju (a često i srednješkolskom obrazovanju) dijele se u dvije skupine: (1) skupina koja obuhvaća kvalifikacije kojima pripadaju kompetencije s više činjeničnih i teorijskih znanja u odnosu na spoznajne, psihomotoričke i socijalne vještine, i (2) skupina koja obuhvaća kvalifikacije s više spoznajnih, psihomotoričkih i socijalnih vještina u odnosu na činjenična i teorijska znanja. U Hrvatskoj se prva skupina kvalifikacija stječe kroz tzv. sveučilišne studije (npr. preddiplomski sveučilišni studij) pa se i za naziv te vrste kvalifikacija ponekad koristi termin „sveučilišni“ – npr. „sveučilišni prvostupnik“. Druga skupina kvalifikacija stječe se tzv. stručnim studijima pa se i za naziv ponekad koristi termin „stručni“ – npr. „stručni prvostupnik“.



Neki smatraju da je stručni prvostupnik nekadašnja VŠS, a sveučilišni nekadašnja VSS? Drugi smatraju da je i jedno i drugo nekadašnja VŠS, i da se u rang s nekadašnjom VSS dolazi tek nakon magisterija (5 godina studiranja). Ovo mi ima više smisla jer i je
Nekadašnji VŠS označava kvalifikacije koje u većini slučajeva pripadaju 6. razini složenosti u HKO (a manjim dijelom 5.2 razini) te imaju profil kompetencija s više spoznajnih, psihomotoričkih i socijalnih vještina u odnosu na činjenična i teorijska znanja. To znači da je VŠS u većini slučajeva usporediv s današnjim stručnim prvostupnikom, a, u manjem broju slučajeva, s današnjim pristupnikom.

U većini slučajeva, nekadašnji VSS označava kvalifikacije koje pripadaju 7.1 razini složenosti u HKO i koje imaju profil kompetencija s više činjeničnih i teorijskih znanja u odnosu na spoznajne, psihomotoričke i socijalne vještine. To znači da niti sveučilišni prvostupnik niti stručni prvostupnik nije usporediv s većinom nekadašnjih VSS. Nekadašnji VSS usporediv je, u pravilu, jedino s današnjim kvalifikacijama magistra struke, koje se stječu diplomskim sveučilišnim studijima.

Kvalifikacije današnjih sveučilišnih prvostupnika označavaju skupinu kvalifikacija koje prije u Hrvatskoj nisu postojale – to su nove vrste kvalifikacija u Hrvatskoj. Nisu usporedive s nekadašnjim VSS (jer sveučilišni prvostupnik pripada manjoj razini složenosti u odnosu na VSS), ali nije ispravno izjednačavati ih niti s nekadašnjim VŠS. Istina, imaju jednaku razinu složenosti kao i većina VŠS (6. razina u HKO), ali su im odvojeni profili stečenih kompetencija (kao što je već objašnjeno u pretodnom pitanju).

[Adaminfo]

Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu (HKAIG) sada razbijena na nove komore po strukama,primala je u svoje članstvo dipl.inženjere,dakle sa završenim VII stupnjem,a sada samo one koji su završili preddiplomski i diplomski (3+2).Dakle,samo predidplomski,bakalare,ne izjednačuje sa negdašnjim VSS i ne prima ih u svoje članstvo.

[zisan]

***marty kaže:

a ti zvučiš kao netko tko nema faks i ne pada mu na pamet da zaposli nekog pametnijeg od sebe

Istina,.....većina uspješnih poslodavaca i nema diplomu.
Istina, uvjek je dobro je zaposliti pametnijeg od sebe,

Ali misliti da si pametniji od nekog zato što imaš diplomu ........

Realno gledano ispada da si gluplji ,jer ti s diplomom si taj koji traži posao kod onog bez diplome.
i onda kad dobiješ posao prigovaraš kako je svjet nepravedan jer ti je nadređeni ima nižu stručnu spremu od tebe.

pa kad malo bolje razmisliš bolje je prije zaposliti nekog zahvalnijeg nego pametnijeg.

[Isabella]

zisan kaže:

Istina,.....većina uspješnih poslodavaca i nema diplomu.
Istina, uvjek je dobro je zaposliti pametnijeg od sebe,

Ali misliti da si pametniji od nekog zato što imaš diplomu ........

Realno gledano ispada da si gluplji ,jer ti s diplomom si taj koji traži posao kod onog bez diplome.
i onda kad dobiješ posao prigovaraš kako je svjet nepravedan jer ti je nadređeni ima nižu stručnu spremu od tebe.

pa kad malo bolje razmisliš bolje je prije zaposliti nekog zahvalnijeg nego pametnijeg.

Krasno rečeno...

[***marty]

zisan kaže:

Istina,.....većina uspješnih poslodavaca i nema diplomu.
Istina, uvjek je dobro je zaposliti pametnijeg od sebe,

Ali misliti da si pametniji od nekog zato što imaš diplomu ........

Realno gledano ispada da si gluplji ,jer ti s diplomom si taj koji traži posao kod onog bez diplome.
i onda kad dobiješ posao prigovaraš kako je svjet nepravedan jer ti je nadređeni ima nižu stručnu spremu od tebe.

pa kad malo bolje razmisliš bolje je prije zaposliti nekog zahvalnijeg nego pametnijeg.

aha, zato ne radim kod privatnika i šef mi nema nižu spremu od mene
a zahvalna sam i šefu i firmi

[Gatts]

Po završetku Verna 3 godine, dobijem 180 bodova i bacc. oec. ?

Onda nakon jos 2 godine, sa dodatnih 120 bodova od ovoga, imam sveukupno 300, jesam li tada mag. oec. ili nesto trece?

Ako nije magisterij, nego samo specijalizacija, što pretpostavljam da je, kako onda dobiti magisterij? Koliko godina čega i nakon čega?

[lauracc]

Nakon toga si stručni specijalist ekonomije.

[Gatts]

Marijan Cingula s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu upozorava da studenti ubuduće ne će moći prelaziti sa stručnih na sveučilišne studije te je predložio suradnju akademske zajednice i stručnih studija. Žalosno je da nakon pet godina studija na "Vernu" student koji želi nastaviti školovanje na nekom od sveučilišnih studija mora upisati ponovno prvu godinu, rekao je Cingula.

Hm, da, sranje, ne da nije magisterij, nego nakon Verna nemozes ni upisat magisterij na nekom drugom fakultetu.

[jabukasta]

Gatts kaže:

Hm, da, sranje, ne da nije magisterij, nego nakon Verna nemozes ni upisat magisterij na nekom drugom fakultetu.

osim ako nađeš faks sa razlikovnom godinom

[sminkica]

Gatts kaže:

Hm, da, sranje, ne da nije magisterij, nego nakon Verna nemozes ni upisat magisterij na nekom drugom fakultetu.

slažem se da to nije u redu, trebalo bi dozvoliti upisati razlikovnu godinu i onda ako u kvoti nakon upisa redovnih sveučilišnih ostane slobodnih mjesta trebalo bi dozvoliti ostalima popuniti kvotu do kraja (jer ne bi bilo fer rangirati po ocjenama preddiplomskog jednako stručne i sveučilišne, sveučilišni bi trebali imati prednost upisa na svom matičnom faksu)

znam par ljudi s Verna i svi su u startu znali da upisuju stručni, a ne svučilišni studij i da time automatski ne mogu biti mag. nego spec.

[antonija236]

despina kaže:

Nije istina
Ja sam u 9. mj završila preddiplomski sveučilišni studij što je bitna razlika od stručnog studija, dobila sam titulu univ.bacc.ing i imam visoku stručnu spremu

Evo isti slučaj i kod mene! U inozemstvu ljudi na master (ili tu doma magisterij) idu samo ako ih tvrtka u kojoj su zaposleni posalje na to skolovanje! ovako na slobodnu ruku je besmisleno jer ipak na kraju krajeva ljudi znaju zašto se traži prvostupnik a zašto magistar. U svim stranim firmama kao npr.Delloite ili Mckinsey ili čak lidl i tako slični nemožeš dobiti posao kao magistar već samo kao prvostupnik jer za njih ništa ne znači taj magisterij već samo njihovo skolovanje koje traje negdje čak i do godine dana! ako si magistar, a tvoj kolega prvostupnik koji bolje obavlja posao od tebe nista ti neznači ti frcaš van iz firme a on ostaje! isto tako slažem se da na znanstvenom studiju ti ništa drugo nepreostaje nego da ideš 5 god jer 3 je glupo, opet s tim nemaš ništ, dok stručni studij je dovoljno 3 god: ja sam išla 4 god ekonomske, 3 god na sveučilišni studij ekonomije = znači 7 god ukupno u jednom te istom polju rada, nema smisla da sam išla još dvije iako da mi je trebalo bi išla svakako, ali ako završiš medicinsku i upušeš filozofski nemaš veze s ničim zato bolje svih 5 godina odguliti.

[zelenooka7]

Definitivno se ne može reći da nakon 3 godine stručnog studija nisi nitko i ništa ili da ti to ništa ne vrijedi. Za 3 godine stručnog studija studenti imaju jako puno prakse, većinom im je nastava ustrojena po principu 50% prakse, 50% teorije. Dakle, ti nakon 3 godine već praktički znaš raditi svoj posao. Nije li prednost kad si već uhodan u princip rada koji neka firma radi? Za sveučilične 3 godine se neću miješat. U svakom slučaju, poželjno je da se svugdje završi faks do kraja, tih 5 godina, al sigurno ti 3 godine stručnog studija neće nimalo odmoći. Mada, naravno, sve ovisi i o području struke. Negdje ima više posla, negdje manje, ali nijedan stupanj položenog obrazovanja nije uzaludan.

[Pero_Kanister]

Tu nema nekog pravila. Ako si sposoban i ako se zatekneš na pravom mjestu u pravo vrijeme doguraš do ministarske fotelje bez škole Naravno, što više škole to bolje, bolja plaća i bolji posao. Logično. Ali sad da netko kaže da si sa stručnim studijem nitko i ništa nije baš točno.

[JohnDoe-25]

despina kaže:

Nije istina
Ja sam u 9. mj završila preddiplomski sveučilišni studij što je bitna razlika od stručnog studija, dobila sam titulu univ.bacc.ing i imam visoku stručnu spremu

Tu floskulu da su sveučilišni prvostupnici u rangu VSS pokušavaju progurati neki faksovi, to uglavnom ne prolazi na tržištu rada, većina poslodavaca i stručne i sveučilišne prvostupnike izjednačava s nekadašnjom VŠS.

Činjenica je da su stručni studiji najviše najebali ovom reformom jer su totalno omalovaženi. Nastavak na diplomskom studiju je moguć samo uz završetak "razlikovnih godina" i sličnih programa, ne postoje jedinstvena pravila, a fakulteti su u tom vidjeli priliku za zgrtanje poveće količine para.

[paola jr.]

JoZoFX kaže:

Kada zavrsite 3 godine na strucnom studiju iz ekonomije to se racuna kao VŠS.
Kada zavrsite 3 godine na sveucilisnom studiju iz ekonomije to se racuna kao VSS.

ja san završila 3 god stručnog studija menadžmenta i sad upisujen specijalistički (u trajanju od godine ipo) jer u ŠI nema magisterija.
i šta san ja onda kad sve to završin, tj. koja mi je sprema?

[zelenooka7]

paola jr. kaže:

ja san završila 3 god stručnog studija menadžmenta i sad upisujen specijalistički (u trajanju od godine ipo) jer u ŠI nema magisterija.
i šta san ja onda kad sve to završin, tj. koja mi je sprema?

Pa onda si diplomirani stručnjak te svoje struke. Koliko ja znam sad ne postoji klasični magisterij kao prije. Sad si nakon 3 godine prvostupnik, a nakon 5 si diplomirao. Prije je nakon 3 isto bio prvostupnik, nakon 4 su diplomirali, a nakon 5 magistrirali. Mislim da po novom nakon 5 god., odnosno nakon diplomiranja, možeš ići dalje na doktorat. Ispravite me ak griješim.

[paola jr.]

aha, znači nakon 5 god. san VSS premda nisan dipl.nešto nego spec.oec?

[zelenooka7]

paola jr. kaže:

aha, znači nakon 5 god. san VSS premda nisan dipl.nešto nego spec.oec?

Pa po završetku specijalizacije si diplomirao, to je to. Da ostaneš samo na 3 godine, onda bi bio ta VŠS jer ne bi diplomirao. Kak ne znaš koje zvanje imaš na kraju, kaj ti ne piše to negdje na stranicama faksa?

[Pero_Kanister]

zelenooka7 kaže:

Pa onda si diplomirani stručnjak te svoje struke. Koliko ja znam sad ne postoji klasični magisterij kao prije. Sad si nakon 3 godine prvostupnik, a nakon 5 si diplomirao. Prije je nakon 3 isto bio prvostupnik, nakon 4 su diplomirali, a nakon 5 magistrirali. Mislim da po novom nakon 5 god., odnosno nakon diplomiranja, možeš ići dalje na doktorat. Ispravite me ak griješim.

Šta pričaš ti? Nakon 5 si bio dipl.ing..... Dalje do magisterija ovisi o pojedinom faksu, najčešće je to + 2..... Naravno, tako je bilo prije bolonje, sad ne znam kakvo je stanje