Sadašnjost, budućnost, prošlost - tri ''dimenzije'' vremena?

[wand_1]

mravac8 kaže:

Upravo tako, slažem se u potpunosti. Izvrsno, kratko i jasno si dao defniciju determiniranosti.

I potpuno je jasno da determiniranost negira evoluciju. Jer su svi koraci evolucije već određeni i točno je određeno koji će proizvod (živo biće) nastati kada i iz kojeg proizvoda (živog bića).

U determiniranom svijetu nema nasumične prirodne selekcije.

Za više nemam vremena.

addx kaže:

U determiniranom svijetu nema (prave) nasumicnosti.

Gdje (možda) ima? Je li kvantna nasumičnost 'prava' i kako namjeravaš pomiriti stohastični kvantni mikro-svijet sa tobože determiniranim makro-svijetom?

Ili koju kombinaciju odabrati i kako to definirati?

No evoluciji ne treba *prava* nasumicnost pa tako determinizam ne negira evoluciju. To sto su svi koraci odredjeni, ne znaci da te korake ne smijemo nazivati evolucijom i opisivati ih kao evoluciju, kako cemo ih onda nazivati? Kako onda nazivati evidentno ocite korake koji proizvode zivo bice iz nekog drugog zivog bica itd?

(Pseudo)random ?

Kako rekoh, u loto bubnju takodjer nema prave nasumicnosti, sve je gibanje i sudaranje kugli/loptica, pa on svaki put generira novi razlicit niz brojeva. To je sve sto evolucija treba, nesto da generira razlicite kombinacije aminokiselina DNA, a to ne mora nuzno biti nekakva elemantarna (prava) nasumicnost vec je proces kao i loto bubanj. Zapravo je vrlo slicno, imas hrpu aminokiselina koje se sudaraju u stanici i proces koji replicira DNA i grabi potrebne aminokiseline iz okoline, ponekad se taj proces zaglavi ili zagrabi krivu aminokiselinu i to stvori mutaciju. To nije nikakva elementarna nasumicnost nego splet kompleksnih okolnosti.

Samo polako. Imaš gamma zraku koja dolazi iz dubokog svemira i uzrokuje mutaciju u DNA.

Je li ova mutacija slučajna, pseudoslučajna ili determinirana ?

Podsjećam da je izvorište kvantni događaj.

Sto se tice prirodne selekcije, tu pricamo o tome da ce sporije zeceve uloviti brzi vukovi, ne vidim kakva je tu nasumicnost potrebna uopce evoluciji? Mislim ponekad, iznimno, ce sporiji vuk uloviti brzeg zeca ali to ne znaci nista previse bitno za evoluciju, malo ju usporava eventualno

Prirodna selekcija nema osobine nasumičnosti, to nije sporno.

[Jednostavko]

Wand, nećeš vjerovati, ali ima nas dvoznamenkast broj.

[wand_1]

Jednostavko kaže:

Slažem se da je za ostale vrlo bitno utvrditi je li netko svjestan, ali to ipak nije filozofsko pitanje.

Ne znam baš te formalne podjele, ali mislio sam da je epistemologija pod filozofijom..

Ako bi se netko ponašao kao da je svjestan, onda za vanjskog promatrača ne postoji opravdan razlog da se posumnja u njegovu svjesnost. U osnovi, svaka empirijska spoznaja podliježe sumnji.

Da, slažem se. S tim da je ovdje bitno naglasiti da je riječ o subjektivnoj ocjeni. Nije isto procjenjivati da li je netko svjestan i da li se kamen kotrlja nizbrdo ili ne. Ovo drugo je lakše za složiti se nego prvo.

Jednostavko kaže:

Wand, nećeš vjerovati, ali ima nas dvoznamenkast broj.

Ne pratim te..

[addx]

wand_1 kaže:

Gdje (možda) ima? Je li kvantna nasumičnost 'prava' i kako namjeravaš pomiriti stohastični kvantni mikro-svijet sa tobože determiniranim makro-svijetom?

Ili koju kombinaciju odabrati i kako to definirati?

Za tvrdnju koja pocinje sa "u determiniranom svijetu..." nije potrebno to pomirenje.

Kad vec pitas, ja ne vjerujem da je kvantna nasumicnost 'prava' ni na koji nacin pa tako ni ne razmisljam previse o tom pomirenju.

Vec sama cinjenica da se ne radi o "cistoj" nasumicnosti nego krivuljama probabiliteta meni ukazuje da zapravo ne razumijemo mehanizam. Iskreno, nisam dovoljno pametan ili me ne interesira dovoljno ili oboje - da bi ulazio u to dublje.

(Pseudo)random ?

Ma da, ali ti koraci su i dalje evolucija. Razvijanje zivota iz zivota je evolucija, bez obzira sta mislio tko o determiniranosti tog procesa.

Samo polako. Imaš gamma zraku koja dolazi iz dubokog svemira i uzrokuje mutaciju u DNA.

Je li ova mutacija slučajna, pseudoslučajna ili determinirana ?

Podsjećam da je izvorište kvantni događaj.

Kako rekoh, ja ugglavnom mentalno obitavam u potpuno determiniranom svijetu.

Ako moram izaci iz njega i odgovoriti ti na pitanje, mogu samo reci 'it does not compute'. Nasumicnost je nelogicna. Upravo to i jest poanta koju aposlutni idealisti ne mogu provariti - da je sve logicno kad pretpostavljamo determinizam. Kad nema determinizma nema ni logike. Logika tek otkriva pravila determinizma, i uvijek moze pronaci neko pravilo zato jer uvijek postoji neko pravilo kad je sve determinirano (determinirano naprosto znaci i "*nekako* logicno"). Nasumicnost jedina ne moze biti logicna. Nasumicnost je besmisao, odsustvo logike, to su skoro pa sinonimi.

Logika, determinizam i uzrocno-posljedicno rezoniranje je sve jedno te isto ili proizlazi iz istog.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Prirodna selekcija nema osobine nasumičnosti, to nije sporno.

Nije li nasumičnost evolucije glavni argument evolucionista protiv zagovornika inteligentnog dizajna?

Ako prirodna selekcija nije nasumična što onda znači onaj *slijepi urar*?

Ako evolucija nije nasumična, znači da se odvija po nekom planu, odnosno da zagovornici inteligentnog dizajna imaju pravo?

[wand_1]

addx kaže:

Za tvrdnju koja pocinje sa "u determiniranom svijetu..." nije potrebno to pomirenje.

Da ako unaprijed odrediš odgovor nema potrebe postavljati pitanja.

Kad vec pitas, ja ne vjerujem da je kvantna nasumicnost 'prava' ni na koji nacin pa tako ni ne razmisljam previse o tom pomirenju.

Vec sama cinjenica da se ne radi o "cistoj" nasumicnosti nego krivuljama probabiliteta meni ukazuje da zapravo ne razumijemo mehanizam. Iskreno, nisam dovoljno pametan ili me ne interesira dovoljno ili oboje - da bi ulazio u to dublje.

I to je moguće. Kojoj si onda interpretaciji kvantne fizike sklon ?

Ma da, ali ti koraci su i dalje evolucija. Razvijanje zivota iz zivota je evolucija, bez obzira sta mislio tko o determiniranosti tog procesa.

Slažem se.

Ako moram izaci iz njega i odgovoriti ti na pitanje, mogu samo reci 'it does not compute'.

Ne možemo reći da se nasumičnim varijablama ne može računati, naprotiv, to stalno radimo.

Pitanje je samo da li je ta nasumičnost fundamentalna ili samo pseudo, odnosno praktična.

Nasumicnost je nelogicna. Upravo to i jest poanta koju aposlutni idealisti ne mogu provariti - da je sve logicno kad pretpostavljamo determinizam. Kad nema determinizma nema ni logike. Logika tek otkriva pravila determinizma, i uvijek moze pronaci neko pravilo zato jer uvijek postoji neko pravilo - sve je determinirano (pa time i *nekako* logicno). Nasumicnost jedina ne moze biti logicna. Nasumicnost je besmisao, odsustvo logike, to su skoro pa sinonimi.

Logika, determinizam i uzrocno-posljedicno rezoniranje je sve jedno te isto ili proizlazi iz istog

Vjerujem da ti je načelno poznat Godelov teorem, ali ne znam znaš li za Chaitinove radove u tom smjeru.

Mogla bi ti biti bliska Chaitnova definicija nasumičnosti: nešto je nasumično ako je to algoritamski incompressible i/ili irreducible.

Moežš li se složiti s tim?

[addx]

mravac8 kaže:

Ne postoji prava i umjetna nasumičnost. Nešto ili je nasumično ili nije nasumično.

Mislim da ti kad pišeš o *pravoj* i *nepravoj* nausmičnosti misliš samo na znanje o nasumičnosti. Ja ne mislim na to, ne vežem nasumičnost uz ljudsku spoznaju o nasumičnosti.

Ukratko svijet ili je nasumičan ili nije, znali mi za to ili ne znali. Isto kao što je naše Sunce bilo zvijezda i kada su ljudi mislili da je božanstvo.

Dakle, ako je svijet determiniran, on je determiniran što god mislili o njemu. Ako nije onda nije, opet, što god mislili o njemu.

No dobro, ne da mi se vise o nasumicnosti, sve sam rekao sto imam za reci.

Za više stvarno nemam vremena, pa za kraj samo napomena - ti svijet shvaćaš kao sat. Mehanizam koji je navijen i čiji zupčanici rade svoje onako kako je naštimano da rade.

Kroz tu temeljnu funkciju, svijeta kao sata, mehanizma, objašnjavaš sve pojavnosti, od genetike na dalje.

To je tvoj temeljni pogled na svijet i uz pomoć njega si sve objašnjavaš.

I ne vidim kakav drugaciji pogled moze ista objasnjavat.

Ako nesto objasnjavamo znaci da opisujemo uzrocno-posljedicni slijed koji dovodi do toga necega i samim time smo sveli stvar na mehanizam.

Alternativno tome mozemo ljudima tvrditi nesto bez objasnjavanja. Mozemo reci, to ti je tako bez da objasnimo. Koja je treca opcija?

[wand_1]

mravac8 kaže:

Nije li nasumičnost evolucije glavni argument evolucionista protiv zagovornika inteligentnog dizajna?

Zašto samo evolucije, ako ikakva fundamentalna nasumičnost postoji, to je sigurno problem za zagovornike naivnih smjerova kod inteligentnog dizajna, s obzirom da demantira omniscijentnost kreatora.

Ako prirodna selekcija nije nasumična što onda znači onaj *slijepi urar*?

Znači da u pozadini kreacije ne mora nužno stajati namjera.

Ako evolucija nije nasumična, znači da se odvija po nekom planu, odnosno da zagovornici inteligentnog dizajna imaju pravo?

Kolega je već objašnjavao da su mnogi deterministički sustavi nepredvidljivi, ali ne znam koliko ti je to sjelo. Možda ne objašnjavamo dovoljno dobro.

[Jednostavko]

wand_1 kaže:

Ne znam baš te formalne podjele, ali mislio sam da je epistemologija pod filozofijom..

Radi se o tome da pitanje nije dovoljno općenito. Svodi se na ovo: kako možemo spoznati ono što je 'unutarnje' nečega što nismo mi sami? Bez obzira da li je to AI, drugi čovjek ili neko drugo biće.

Da, slažem se. S tim da je ovdje bitno naglasiti da je riječ o subjektivnoj ocjeni. Nije isto procjenjivati da li je netko svjestan i da li se kamen kotrlja nizbrdo ili ne. Ovo drugo je lakše za složiti se nego prvo.

Da, ali nije ni svaka spoznaja jednako vrijedna spoznavanja. Svakako je važnije znati da li je onaj koji stoji pred tobom samosvjesno biće, nego da li se kamen kotrlja. Osim toga, ono sa čime se je lakše složiti ne mora uvijek biti i istinitije, niti je osjećaj sigurnosti kriterij istine.

Ne pratim te..

Jednom si rekao da nas je na filozofiji uvijek jednoznamenkast broj. Sad nas je 14.

[mravac8]

addx kaže:

No dobro, ne da mi se vise o nasumicnosti, sve sam rekao sto imam za reci.



I ne vidim kakav drugaciji pogled moze ista objasnjavat.

Ako nesto objasnjavamo znaci da opisujemo uzrocno-posljedicni slijed koji dovodi do toga necega i samim time smo sveli stvar na mehanizam.

Alternativno tome mozemo ljudima tvrditi nesto bez objasnjavanja. Mozemo reci, to ti je tako bez da objasnimo. Koja je treca opcija?

Ne da se ni meni, ali kada sam prije nekoliko mjeseci postavila pitanje koji su dokazi da su mutacije nasumične i ti i Wand ste sasuli desetke postova da dokažete nasumičnost.

Sada ste odjednom obadvojica okrenuli ploču.

Ne da mi se tražiti te postove, od 14 sati radim pa se moram spremati na posao, ali slobodno potraži ako ti se da i ako imaš vremena.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Ne da se ni meni, ali kada sam prije nekoliko mjeseci postavila pitanje koji su dokazi da su mutacije nasumične i ti i Wand ste sasuli desetke postova da dokažete nasumičnost.

Sada ste odjednom obadvojica okrenuli ploču.

Ne da mi se tražiti te postove, od 14 sati radim pa se moram spremati na posao, ali slobodno potraži ako ti se da i ako imaš vremena.

Prije ce biti da ti nisi dobro shvatila. Addx misli da fundamentalne nasumicnosti nema a ja o tome nemam jasan stav uopce. Moguce zato sto dovoljno dobro poznajem tu problematiku

[addx]

wand_1 kaže:

I to je moguće. Kojoj si onda interpretaciji kvantne fizike sklon ?

Mislim da smo to vec dotakli, da mi se svidja pilot wave interpretacija

Ne možemo reći da se nasumičnim varijablama ne može računati, naprotiv, to stalno radimo.

Pitanje je samo da li je ta nasumičnost fundamentalna ili samo pseudo, odnosno praktična.

Pa ta fundamentalna je nelogicna - po meni ne moze postojati.

To je naprosto cisti uzrocno-posljedicni besmisao.

Vjerujem da ti je načelno poznat Godelov teorem, ali ne znam znaš li za Chaitinove radove u tom smjeru.

Mogla bi ti biti bliska Chaitnova definicija nasumičnosti: nešto je nasumično ako je to algoritamski incompressible i/ili irreducible.

Moežš li se složiti s tim?

To nije bas ta perspektiva u kojoj smo bili. Tu se radi o tome kako zakljuciti da je neki broj "nasumican", znaci "after the fact" tj. nakon generiranja istog.

Ne ulazi se u nacin generiranja vec se analizira broj kao broj. Po meni je zato uopce krivo nazivati broj-kao-broj nasumicnim. Proces generiranja moze bit nasumican ili pesudonasumican a broj je naprosto broj.

Mislim da se s tim ne moze nista sa sigurnoscu zakljuciti o tome da li je broj generiran nekom fundamentalnom nasumicnoscu ili pseudonasumicnoscu ili nenasumicnoscu. U tom smislu, chaitinov "dokaz nasumicnosti" zapravo ne znaci nista osim toga sto i znaci - da je slijed znamenki nekog broja irreducible na algoritam koji bi ga proizveo. Koliko razumijem, broj Pi bi trebao takodjer spadati u tu kategoriju npr. S druge strane, nema razloga da neki pa i fundamentalno nasumican proces generira slijed 111111111 koji je poptuno reducible.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Kolega je već objašnjavao da su mnogi deterministički sustavi nepredvidljivi, ali ne znam koliko ti je to sjelo. Možda ne objašnjavamo dovoljno dobro.

A ja sam već objasnila kolegi da ne mislim na nepredvidljivost već na determiniranost.

Očito svi moramo poraditi na vještini objašnjavanja. Do tada pozdrav ......

[addx]

mravac8 kaže:

Nije li nasumičnost evolucije glavni argument evolucionista protiv zagovornika inteligentnog dizajna?

Ako prirodna selekcija nije nasumična što onda znači onaj *slijepi urar*?

Ako evolucija nije nasumična, znači da se odvija po nekom planu, odnosno da zagovornici inteligentnog dizajna imaju pravo?

S obzirom da smo toliko vec drobili o tome, mogu ti odgovarati cak i tvojim postovima:

mravac8 kaže:

Upravo tako, slažem se u potpunosti. Izvrsno, kratko i jasno si dao defniciju determiniranosti.

Znaci slozila si s mojom definicijom. A pogledaj sad podcrtane dijelove. Naprosto se stalno igramo skrivaca s logikom na taj nacin.

[Ljubo]

ADDX:

Determinirano znaci da se svaki iduci trenutak jednoznacno proizvodi iz proslog prema strogim pravilima.

Ne, Determinirano znači da se sve unapred zna, tj. da se sve po unapred poznatom planu i programu (informaciji) dešava (kreira). Unapred se zna da će koka da snese jaje sa informacijom (znanjem) o koki i da će iz tog jajeta, po znanju o koki da se kreira nova koka. Kod "Boga kreatora", dakle, nema ništa "ofrlje".

Opširnije objašnjenje i razumevanje ovog stava sledi u mom komentaru Wandu_1 u nastavku ovog posta.

******************

WAND_1

Ti u svom testu moraš smisliti način kako ćeš ispitati da li netko ima svijest.

Prvo, Svest se ne može "imati" (posedovati), već samo "biti". To podrazumeva da sve što jeste - Svest jeste. Zato što biti (popstojati) može samo ono koje ima sposobnost da postoji samo po sebi, kao svoj i uzrok i posledica. To može samo ono koje raspolaže sa sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti - naprezanja, kretanja, opažanja, osećanja, pamćenja, mišljenja i razumevanja. To može samo Svest, pa prema tome biti (postojati) može samo Svest.

Sve ovo podrazumeva da ako želiš da znaš da li je neko ili nešto svesno, ne treba ti da smišljaš nikakav test za takvo utvrđivanje. Dovoljno ti je samo, na bilo koji način, uz pomoć tvoje sposobnosti opažanja, da utvrdiš da nešto postoji i time si automatski i dokazao sebi da je svesno to što si opazio. Jer opaziti se može samo ono što postoji, a postojati može samo ono koje je živo i svesno, tj. ono koje raspolaže sa sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti pomoću kojih postoji i sebe dovodi u stanje svesnosti.

Naprežem se i krećem se, dakle, svestan sam da postojim.

Opažam i osećam i pamtim svoje naprezanje i kretanje, dakle, svestan sam da postojim.

Mislim o svom naprezanju i kretanju i razumem ga, dakle, svestan sam da postojim.

A ako sve to ne mogu da radim, onda ne mogu ni da budem svestan, niti mogu da postojim.

Jer da bih mogao da postojim, nužno je da budem Nešto, a ne Ništa.

A da bih bio NEšto, moram raspolagati sposobnosšću da od Ništa postanem Nešto.

Da bih od Ništa postao Nešto, moram imati sposbnost da iz Ništa napravim sebi fizičko telo i tako postanem fizički Objekt.

A da bih ipostao fizički Objekt, moram da postanem Sila i Masa.

Da bih postao Sila i Masa, moram da budem sposoban da se napregnem i pokrenem.

A da bih mogao da se napregnem i pokrenem, moram prvo da pomislim na naprezanje i kretanje i da poželim, tj. da imam volju da se napregnem i pokrenem.

A da bih mogao da pomislim i poželim da se napregnem i pokrenem, nužno je da pre toga raspolažem stečenim i zapamećenim iskustvom o nekom ranijem mom naprezanju, kretanju i objektivnom, tj, materijalnom postoju, jer ne može se misliti, ni želeti ono što se ne zna.

I nema dalje. Došli smo do tačke saznanja i razumevanja da naprezanja, kretanja i materijalnog postojanja ne može da bude bez znanja i mišljenja o naprezanju, kretanju i materijalnom postojanju, niti znanja i mišljenja o naprezanju, kretanju i materijalnom postojanju može da bude bez iskustva nekog ranijeg naprezanja, kretanja i materijaln og postojanja.

Drugim rečima, došli smo do saznanja da koke ne može da bude bez jajeta sa znanjem (informacijom) o koki. Niti jajeta sa znanjem (informacijom) o koki može da bude bez koke

Sve ovo što važi za koku i jaje, važi i za ceo svemir, koji se uvek iznova, po istoj logici i istoj informaciji (znanju) ponavlja.

Koko god obrneš i okreneš, najsigurniji način i test za proveravanje da li je neko ili nešto živo i svesno, jeste da na bilo koji naćim možeš da opaziš da to što želiš da podvrgneš testu životnosti i svesnosti - POSTOJI. Nebitno da li to što si opazio da postoji ima oblik čestice, atoma, nebeskog tela, biljke, životinje, čoveka ili običnog pasjeg govneta pored puta.

[wand_1]

addx kaže:

Pa ta fundamentalna je nelogicna - po meni ne moze postojati.

To je naprosto cisti uzrocno-posljedicni besmisao.

Zanimljivo da spominješ smisao. Godel je pokazao da se mnoge matematičke istine ne mogu logički dokazati kao ispravne.

Dokazive istine imaju uzrok, odnosno razlog zašto su istinite - to se zove dokaz.

Istine koje nemaju dokaz nemaju ni razlog zašto su istinite - možemo li za njih reći da su to istine bez razloga i uzroka, odnosno slučajne istine (random truths) ?

Ili što bismo u determinističkom svijetu rekli za porijeklo i uzroke matematičkih, odnosno matematičko-logičkih istina ?

To nije bas ta perspektiva u kojoj smo bili. Tu se radi o tome kako zakljuciti da je neki broj "nasumican", znaci "after the fact" tj. nakon generiranja istog.

Ne ulazi se u nacin generiranja vec se analizira broj kao broj. Po meni je zato uopce krivo nazivati broj-kao-broj nasumicnim. Proces generiranja moze bit nasumican ili pesudonasumican a broj je naprosto broj.

Namjerno ne govorimo o teoriji brojeva i teoriji vjerojatnosti, nego o informacijskoj teoriji koja će ti ionako biti bliža. Ako imaš stringove bitova:

a) 01010101010101010101

i

b) 01101100110111100010

kako bi ti napisao program koji generira a) a kako b) ?

[Rijndael]

Prijelaz determin.sustava u statist. = entropija. Znači stvarnost je jedno i drugo = mješavina.

BTW: Entropija vrijedi i za kvantnu mehaniku.

[wand_1]

Rijndael kaže:

Prijelaz determin.sustava u statist. = entropija.

Može li primjer ?

BTW: Entropija vrijedi i za kvantnu mehaniku

Može li i tu primjer ?

[wand_1]

Ljubo kaže:

WAND_1:[

Samo da ti kažem da se ja nažalost ne mogu motivirati da uopće čitam tvoje postove, prije svega zato jer sam alergičan na tvoj stil pisanja i prečesto ponavljanje stvari praktički u svakom postu.

Može biti da se u nečemu i slažemo i da si ponegdje u pravu, ali zaista nemam strpljenja raspravljati s tobom.

Posebno ne oko Godelovog teorema i Kolmogorov-Chaitin kompleksnosti i sličnih tema.

Ne moraš se puno trošiti na pisanje, samo linkaj na prethodne postove ili radi copy-paste, sve si već rekao o Zakonu postojanja.

[addx]

wand_1 kaže:

Zanimljivo da spominješ smisao.

Spominjem ga upravo radi toga sto na ovom forumu vlada "sve je logicno" a nitko ne zeli priznati pravi razlog.

Sigmunda sam vidio jedno 10000 puta da je pitao nekoga ili tvrdio za nesto 'da li je to bilo logicno', 'iza svega postoji nekakva logika', 'sta god covjek pogleda moze to shvatiti' i iz svega toga proizlazi da je covjek neogranicen u svojim mogucnostima shvacanja.

Prava istina je da promatramo svijet kroz uzrocno posljedicni okvir (pretpostavljeni determinizam!) i ako stvari nemaju smisla unutar tog okvira - onda nemaju smisla, nisu logicne. Naprosto, cista fundamentalna nasumicnost nema smisla kroz uzrocno posljedicni okvir - nije logicna.

Godel je pokazao da se mnoge matematičke istine ne mogu logički dokazati kao ispravne.

Dokazive istine imaju uzrok, odnosno razlog zašto su istinite - to se zove dokaz.

Istine koje nemaju dokaz nemaju ni razlog zašto su istinite - možemo li za njih reći da su to istine bez razloga i uzroka, odnosno slučajne istine (random truths) ?

Imas neki primjer? Ovako na prvi bi ti rekao, ako nema neki dokaz, kako znas da su istine

Ili što bismo u determinističkom svijetu rekli za porijeklo i uzroke matematičkih, odnosno matematičko-logičkih istina ?

Valjda ne razumijem pitanje, ali matematicko-logicke istine su produkt deterministickog svijeta tj. apstrahiraju se iz njega.

Namjerno ne govorimo o teoriji brojeva i teoriji vjerojatnosti, nego o informacijskoj teoriji koja će ti ionako biti bliža. Ako imaš stringove bitova:

a) 01010101010101010101

i

b) 01101100110111100010

kako bi ti napisao program koji generira a) a kako b) ?

var a = '01010101010101010101'

i

var b = '01101100110111100010'



Zajebavam se, al ne kuzim zasto me to opet pitas. Random funkcija je mogla generirati i jedan i drugi broj. Dakle i jedan i drugi broj su mogli biti posljedica (pseudo)nasumicnog generiranja. Kad bi postojalo zbilja-nasumicno generiranje, i ono bi moglo proizvesti i jedan i drugi broj.

Algoritamska ireducibilnost nekog niza znakova je samo to: da li se niz znamenki moze "zazipat". To nema nikakve veze s njegovom nasumicnoscu jer broj tj. niz znakova kao takav nije nasumican vec proces generiranja istog.