Natrag   Forum.hr > Društvo > Roditelji i djeca

Roditelji i djeca Zato što ih volimo i oni vole nas.
Podforumi: Školarci i adolescenti, Dojenčad i predškolci, Trudnice, Medicinski potpomognuta oplodnja, Dječje zdravlje, Oprema

Zatvorena tema
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.03.2007., 10:55   #1
Trudnice/majke i njihova zakonska prava

Zna li netko da li je jeftinije otići na bolovanje 10ak dana u trudnoći (odmoriti se od mučnina i vrtoglavica), tako da ga napiše liječnik opće prakse ili ginekolog? Čula sam da je bolje ako bolovanje odobrava liječnik opće prakse, jer se manje skida s plaće.


Quote:
marek45 kaže: Pogledaj post
Ima puno istih (sličnih) upita pa sam odlučio malo to objediniti.
Molim administratore da ovaj post stave na prvo mjesto ili na vrh svake stranice koju netko pregledava da izbjegnemo ista pitanja i ista tipkanja.

Dakle ovako:

1. Ako nemate dana radnog staža na poslu, možete dobivati 1600kn od HZZ-a od trenutka rođenja dijeteta i upisat će vam se godina dana staža u radnu knjižicu.

Ako nemate staž il imate manje od 18 mj s prekidima u dvije godine il 12 mj neprekidno dobivate na komplikacijama 840kn.


Morate radit minimalno 3 mjeseca (tj. 2 isplate plaće) prije porodiljnog il komplikacija da bi imali pravo na punu naknadu odnosno na prosjek svoje plaće uz uvjet da ste neprekidno godinu dana prije odlaska na porodiljni ili 18 mjeseci unazad dvije godine imali ostvaren staž.

Svi rokovi otvaranja i računanja komplikacija se računaju unzad.
Znači ako se komplikacije otvore 1.5 ili 30.5 plaća za četvrti mjesec ne ulazi u prosjek jer se isplaćuje u mjesecu kad su komplikacije otvorene.
Računaju se za 3,2,1,12,11,10 mjesec.

Prosjek plaće se računa po formuli: (trebam dopunit)

Ako vam u toku otvaranja komplikacija ne produže ugovor imate pravo na naknadu do 45 dana prije termina poroda (uz one uvjete staža) i imate pravo na naknadu od 1600 kn do 6 mj djetetova života.

Kod otvaranja komplikacija je bitno samo da dan prije isteka ugovora otvorite komplikacije.

Otvaranje komlikacija:
ako si na komplikacijama otvara se 45 dana prije termina,a ako radiš onda od 28 do 45 dana ovisno kako odluči tvoj ginekolog!

Kad se vratite s porodiljnog imate pravo iskoristiti stari i novi godišnji odmor do 30.6. tekuće godine!
Dakle stari i novi godišnji, al do tog roka prema Zakonu o radu:
Članak 63.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

U (većinom) državnim službama osobe koje su duže od 3 mj. na komplikacijama dobivaju nekih 3000kn. (pitajte u firmi)

Nezaposlena majka ima isto pravo na naknadu do prve godine života djeteta,a ne samo 6 mjeseci.
Za blizance,treće i svako slijedeće djete na tri godine rodiljnog dopusta."

"Eto mislim da sam 90% pitanja na ovoj temi pokrio.

Zadnje uređivanje mandy : 23.04.2012. at 12:57.
zeko_79 is offline  
Old 07.03.2007., 10:57   #2
Quote:
zeko_79 kaže: Pogledaj post
Zna li netko da li je jeftinije otići na bolovanje 10ak dana u trudnoći (odmoriti se od mučnina i vrtoglavica), tako da ga napiše liječnik opće prakse ili ginekolog? Čula sam da je bolje ako bolovanje odobrava liječnik opće prakse, jer se manje skida s plaće.
Prvi glas , jer ginekološka zaštita spada u opću medicinsku zaštitu žena
Najpametnije ti je nazvati svoju dr. Ona će ti to najbolje znati.
Ivanicapeca is offline  
Old 07.03.2007., 11:00   #3
Čula sam da ako si na trudničkom bolovanju, tj. komplikacijama u trudnoći, da si automatski na HZZO-u, tako da primaš naknadu koja ne može biti veća od njihovog famoznog maksimuma od 4250 kuna, a budući da je moja plaća znatno veća, obično bolovanje ju vjerojatno ne bi toliko smanjilo.
zeko_79 is offline  
Old 07.03.2007., 11:04   #4
Quote:
zeko_79 kaže: Pogledaj post
Čula sam da ako si na trudničkom bolovanju, tj. komplikacijama u trudnoći, da si automatski na HZZO-u, tako da primaš naknadu koja ne može biti veća od njihovog famoznog maksimuma od 4250 kuna, a budući da je moja plaća znatno veća, obično bolovanje ju vjerojatno ne bi toliko smanjilo.
Da, vjerojatno . A da probaš nekak kod dr. opće prakse iskombinirati neku želučanu virozu...ono, brijem, nije daleko od istine, samo što je "virus" malo veći
Ivanicapeca is offline  
Old 07.03.2007., 11:14   #5
Tak sam nekako i planirala, čisto da se odmorim 10 ak dana. Nadam se da doktorica neće praviti probleme, jer je u zadnje vrijeme ta sva administracija oko bolovanja, uputnica, recepata između privatnih doktora, državnih, pa i državnih ginića i općih postala prava mora.
zeko_79 is offline  
Old 07.03.2007., 12:06   #6
Draga moja možeš dobiti bolovanje iako si trudan ali nikako da ti se ne umanjiva plaća, obraćun plaće će ti biti kao i za normalno bolovanje za svakoga, znaći prosjećna satnica - 30%
100% plaće za vrijeme bolovanje se dobiva samo onda kada se na bolovanje ide za njegu djeteta do 3 god i za njegu bračnog partnera.
a ako imaš znatnu veću plaću od 4250 onda ne brini za tih 10ak dana koji su u biti 7-8 radnih dana, taj novac je mali u usporedbi da ti treba odmor od mučnina i vrtoglavica
__________________
Jer oni su baš kao tango - vrte se jedno oko drugog, odmiču i primiču, taman kad pomisle da se sve stišalo opet se pojača, ali najvažnije je to da dok god bi svirala muzika bilo bi i njih...... ali muzika više - ne svira!
maserka80 is offline  
Old 07.03.2007., 12:10   #7
Quote:
masazerka kaže: Pogledaj post
obraćun plaće će ti biti kao i za normalno bolovanje za svakoga, znaći prosjećna satnica - 30%
to djelomično ovisi o odluci firme
30% je maksimalno umanjenje
a ako poslodavac hoće može isplaćivati i 100%
__________________
Svijet ide svome kraju, Tralala.
polly is offline  
Old 07.03.2007., 13:04   #8
Quote:
zeko_79 kaže: Pogledaj post
Zna li netko da li je jeftinije otići na bolovanje 10ak dana u trudnoći (odmoriti se od mučnina i vrtoglavica), tako da ga napiše liječnik opće prakse ili ginekolog? Čula sam da je bolje ako bolovanje odobrava liječnik opće prakse, jer se manje skida s plaće.

Ginekolog u primarnoj zdravstvenoj zaštiti NE MOŽE pisati doznake za bolovanje. Može samo predložiti tj. dati preporuku liječniku opće prakse da ti treba "čuvanje trudnoće", a dr. opće prakse će ti na osnovu toga napisati doznaku. Dakle, ako želiš ići na komplikacije ("čuvanje trudnoće") sve do termina poroda i imaš indikacije za to, ide kako sam gore opisala. Ako misliš ići na bolovanje desetak dana zbog iscrpljenosti ili čega već (npr. gripe), onda to ide redovno kao i svako drugo netrudničko bolovanje.
Autosjedalica is offline  
Old 04.09.2007., 15:37   #9
Trudnice/majke i njihova zakonska prava

Može mi neko reći koja je procedura ako sam trenutno na porodiljnom 8 mj. i ponovno sam trudna i odlučila sam da ne idem raditi nego ostajem doma-da li se mogu prebaciti opet na komplikacije u trudnoći i dobivati iznos bolovanja kao i prvi put ili moram čekati da prođe porodiljni pa otvoriti bolovanje.

Naime na hzzo-u su mi rekli da moram ići raditi u 12 mj. kad mi istekne porodiljni ili na burzu.Kakvu burzu ako me u firmi drže prijavljenu???
Na čemu sam onda kad prođe porodiljni, a želim ostati doma s djetetom i čekati 5 mj. da opet rodim?

pomoć,pliz mame koje su zatrudnile na porodiljnom i svi koji znaju nešto!!!
adren is offline  
Old 04.09.2007., 15:50   #10
pretpostavljam da ce ti gin rado napisat bolovanje.

ovako sigurno moze: odjavis koristenje dopunskog porodiljnog (to je drugih 6 mj) - mislim da moras do 1. u mjesecu odjavit za sljedeci mjesec, vratis se u firmu na 3 dana, odes na komplikacije

znam samo da ce ti racunat prosjek primanja zadnjih 6 mjeseci - dakle, naknadu iz obaveznog i dopunskog porodiljnog dopusta.
lakse je iz primjera:
recimo, placa ti je bila 6.000 kn. na obaveznom porodiljnom prvih 6 mjeseci si dobivala 4.250kn, a zadnja 2 mj. 2,500 kn. dakle, tvoj trenutni prosjek za zadnjih 6 mjeseci je 3.666 kn i toliko ces dobit na komplikacijama.
Zmijica is offline  
Old 04.09.2007., 16:06   #11
Quote:
adren kaže: Pogledaj post
Može mi neko reći koja je procedura ako sam trenutno na porodiljnom 8 mj. i ponovno sam trudna i odlučila sam da ne idem raditi nego ostajem doma-da li se mogu prebaciti opet na komplikacije u trudnoći i dobivati iznos bolovanja kao i prvi put ili moram čekati da prođe porodiljni pa otvoriti bolovanje.

Naime na hzzo-u su mi rekli da moram ići raditi u 12 mj. kad mi istekne porodiljni ili na burzu.Kakvu burzu ako me u firmi drže prijavljenu???
Na čemu sam onda kad prođe porodiljni, a želim ostati doma s djetetom i čekati 5 mj. da opet rodim?

pomoć,pliz mame koje su zatrudnile na porodiljnom i svi koji znaju nešto!!!
Mislis da HZZO zanima tvoja druga trudnoca? Mozda si samo trebala pitati za prekid porodljnog dopusta (jer zelis raditi). Tvoja druga trudnoca, hipotetski, moze biti regularna i ti raditi do prvog dana porodiljskog, a mozes cim dodes na posao otvoriti bolovanje zbog "komplikacija" u trudnoci. Ovo pod navodnike je za ne daj Boze. Ja sam sve sto sam trebala pitati rjesavala telefonom na broj 4882-106 (HZZO, dir. broj za porodiljske naknade, jednokratne pomoci ...)
puppa is offline  
Old 31.12.2007., 14:52   #12
Exclamation Trudnice/majke i njihova zakonska prava

VAŽNO!! Izmjene zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je stupio na snagu 01.01.2009. su kopirane u postove 7- 11!
Borite se i dalje za svoja prava


Drage moje,

pošto velika većina majki ne zna za zakone koje nas eto prate i na koja imamo prava kao trudnice i majke, odlučila sam neka najaktualnije teme i članke koje se tiču svega oko poroda i tek rođena djeteta staviti u ovaj topic.

nadam se da ćete me podsjetiti na neke još nedostatke koje sam zaboravila...a sve u cilju da neupućenim majkama damo na znanje za što se mogu boriti, koja prava zahtjevati ... te koje rezultate postići.

Voli vas vaša Lara

Trudničko bolovanje i rodiljni dopust

Zabrana rada trudnicama

Trudnici, majci s djetetom do dvije godine života, te samohranoj majci do tri godine života djeteta, zabranjen je noćni rad, osim ako noćni rad ona sama zatraži.

zakonom je zabranjen rad trudnicama u slijedećim slučajevima:
- na poslovima vatrogasca
- na visokim građevinama
- u nepovoljnoj mikroklimi
- u jakoj buci (iznad 90 decibela)
- na poslovima pri kojima je izložena vibracijama i potresanjima
- na poslovima pri kojima je izložena ionizirajućim i mikrovalnim zračenjima
- na poslovima na kojima je izložena spojevima: olova, žive, mangana, urana, flora, ugličnog disulfida, halofenim derivatima ugljikovodika, benzena, tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih plastičnih smola i plastičnih masa, kloniranih ugljikovodika
- na poslovima pri kojima je izložena slijedećim biološkim agensima: hepatiti9s B, hepatitis cytomegalovirus, varicela, rubella, HIV, listerioza, toksoplazmoza

Žena koja doji na smije raditi na poslovima pri kojima je izložena:
- pesticidima na bazi kloniranih ugljikovodika
- halogenim derivatima ugljiko - vodika
- olovu i njegovim spojevima

Promjene radnog mjesta trudnice (dojilje)

Poslodavac ne smije premjestiti trudnicu na druge poslove
Premještaj na druge poslove trudnice ili žene koja radi i doji dijete, može uslijediti na njezin zahtjev ili ako to zahtjeva njezino zdravstveno stanje, utvrđeno od ovlaštenog liječnika.

zakon o radu to obrađuje u člancima od 63-65

Poslovi na kojima ne smije raditi žena

Članak 63.

(1) Žena ne smije obavljati osobito teške fizičke poslove, ra­do­ve pod zemljom ili pod vodom te druge poslove koji, s obzirom na njezine psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju ženin život ili zdravlje.

(2) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadlež­nog za zdravstvo, pravilnikom će odrediti poslove iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Zabrana rada pod zemljom iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće poslove, poslove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, studente i pripravnike koji tijekom školovanja ili stručnog osposobljavanja, moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika te na žene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizičke naravi.

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

Članak 64.

(1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće, otkazati joj ugovor o radu ili je, osim pod uvjetima iz članka 65. ovoga Zakona, premjestiti na druge poslove.

(2) Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trud­noći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno za­konom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Premještaj trudnice, odnosno žene koja doji dijete

Članak 65.

(1) Odredbe članka 64. ovoga Zakona ne sprječavaju privremeni premještaj trudnice ili žene koja doji dijete, na druge poslove na temelju njezina osobnoga zahtjeva ili po odluci poslodavca, ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje, koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

(2) Ako žena iz stavka 1. ovoga članka radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdrav­lje, poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove.

(3) U sporu između poslodavca i radnice, samo je ovlašteni liječnik nadležan ocijeniti da li je premještaj na druge poslove, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajući.

(4) Ako poslodavac koji zapošljava pet ili manje od pet radnika, nije u mogućnosti osigurati raspored žene iz stavka 1. ovoga članka na druge odgovarajuće poslove, žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće prema posebnim propisima.

(5) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga članka te način obračunavanja i isplate naknade plaće.

(6) Privremeni premještaj iz stavka 1. ovoga članka poslodavac mora opozvati čim ženino zdravstveno stanje dopušta njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila.

(7) Privremeni premještaj iz stavka 1. ovoga članka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

(8) Radnicu iz stavka 1. ovoga članka može se premjestiti u drugo mjesto rada samo uz njezin pristanak.

Rodiljni dopust

Zaposlena trudnica, obvezatno mora (obvezni rodiljni dopust) koristiti 28 dana prije poroda i šest mjeseci nakon rođenja djeteta. Na njezin zahtjev ona može početi raditi ranije ali ne prije isteka 42 dana od poroda.
Žena koja je rodila, može koristitirodiljni dopust godinu dana nakon rođenja djeteta, a u slučaju dvojki, trojki i više rođenje djece, te nakon rođenja trećeg djeteta ili više, do tri godine od poroda.
U slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta nakon rođenja, majka ima pravo na rodiljni dopust dok se ne oporavi od poroda i psihičkog stanja, a najmanje 45 dana od poroda.

Nakon isteka obvezatnog rodiljnog dopusta, pravo na rodiljni dopust ima otac djeteta i može ga koristiti.

to je obrađeno Člankom 66 Zakona o radu

Rodiljni dopust

Članak 66.

(1) Za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta radnica ima pravo na rodiljni dopust.

(2) Radnica može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanoga poroda i može ga koristiti do godine dana djetetova života.

(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje ovlašteni liječnik.

(4) Za blizance, treće i svako sljedeće dijete radnica može koristiti rodiljni dopust do navršene treće godine djetetova života.

(5) Radnica obvezno koristi rodiljni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do šest mjeseci djetetova života (obvezni rodiljni dopust). Pravo na obvezni rodiljni dopust utvrđen prema odredbama ovoga Zakona koristi se u neprekinutom trajanju.

(6) Na vlastiti zahtjev, žena iznimno može početi raditi prije nego dijete navrši šest mjeseci života, ali ne prije isteka 42 dana poslije poroda.

(7) Ako je dijete prerano rođeno, produžuje se rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga članka za toliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno.

(8) Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta iz stavka 5. i 6. ovoga članka, ako se roditelji tako sporazumiju, pravo na rodiljni dopust može koristiti djetetov otac.

(9) Ako djetetov otac koristi pravo iz stavka 8. ovoga članka u trajanju od najmanje tri mjeseca, rodiljni dopust iz stavka 2. i 4. ovoga članka produžuje se za dva mjeseca.
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]

Zadnje uređivanje MalaLola : 12.04.2009. at 15:32.
larazg is offline  
Old 31.12.2007., 15:04   #13
Skraćeno radno vrijeme.

Kada je obvezni rodiljni dopust (šest mjeseci) prošao, radnica ima pravo na polovicu radnoga vremena do navršene jedna godine djetetova života, odnosno tri godine u slučaju dvojaka, trojaka ili većeg broja novorođenčadi.
Ako majka u to vrijeme radi u punom radnom vremenu to pravo ima/može koristiti djetetov otac.

Ako je djetetu, preme ocjeni ovlaštenoga liječnika, potrebna pojačana briga i njega, jedan od roditelja ima pravo raditi polovicu radnog vremena do tri godine djetetova života

To je sadržano u članku 67 Zakona o radu

Skraćeno radno vrijeme roditelja

Članak 67.

(1) Kad je obvezni rodiljni dopust iz članka 66. stavka 5. ili 6. ovoga Zakona prošao, radnica ima pravo raditi polovicu radnoga vremena do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako sljedeće dijete može raditi polovicu radnoga vremena do navršene treće godine djetetova života.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može koristiti radnik koji je djetetov otac, ako majka za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

(3) Nakon što dijete navrši jednu godinu života, jedan od djetetovih roditelja ima pravo raditi polovicu punoga radnoga vremena do tri godine djetetova života, ako je djetetu, prema ocje­ni ovlaštenoga liječnika, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.

(4) Ministar nadležan za zdravstvo pravilnikom će propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vre­menu, radi njege djeteta kojem je potrebna pojačana briga i njega.


Prava koja može koristiti djetetov otac

Članak 69.

(1) Ako majka umre, napusti dijete ili ako je zbog bolesti ili drugoga važnoga razloga onemogućena brinuti se o djetetu, djetetov se otac može koristiti svim pravima koja su ovim Zakonom predviđena, radi zaštite majčinstva i podizanja djeteta.

(2) Ministar nadležan za zdravstvo pravilnikom će propisati uvjete i postupak utvrđivanja nemogućnosti majke da se, zbog bolesti ili drugoga važnog razloga, brine o djetetu.



Stanka za dojenje djeteta

Majka koja nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta počne raditi a doji, ima pravo koristiti stanku za dojenje dva puta po jedan sat vremena. To pravo može koristiti do godine dana djetetova života.

Sadržano je u članku 68 Zakona o radu

Stanka za dojenje djeteta

Članak 68.

(1) Žena koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, ima u tu svrhu tijekom rada u punom radnom vremenu, dva puta dnevno pravo na stanku u trajanju od po sat vremena.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka žena može koristiti do godine dana djetetova života.

(3) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u rad­no vrijeme.

(4) Naknada plaće za stanku iz stavka 1. ovoga članka obra­čunava se prema posebnim propisima.

(5) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadlež­nog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak ostva­renja prava iz stavka 1. ovoga članka te način obračunavanja i isplate naknade plaće iz stavka 4. ovoga članka.

Mirovanje radnog odnosa

nakon isteka porodnog dopusta, jedan od roditelja ima pravo ne raditi, dok dijete ne navrši tri godine života. Za to vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa miruju

U prilog tome govori članak 70 Zakona o radu

Mirovanje radnoga odnosa do tri godine djetetova života

Članak 70.

Nakon što je istekao rodiljni dopust jedan od roditelja djeteta ima pravo ne raditi dok dijete ne navrši tri godine života, za koje mu vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa miruju, a pravo na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu te pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje ostvaruje u skladu s propisima koji uređuju ta područja
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]
larazg is offline  
Old 31.12.2007., 15:14   #14
Otkaz radnog odnosa

Za vrijeme trudnoće, rodiljnog dopusta, rada u skraćenom radnom vremenu te još 15 dana nakon isteka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati radni odnos ženi koja koristi ta prava (radni odnos na neodređeno) .

Kod radnog odnosa sklopljenog na određeno vrijeme, trudnici MOŽE biti dan otkaz istekom vremena na koje je taj ugovor sklopljen (radni odnos na određeno)

Trudnica/ili žena na rodiljnom dopustu ili kada je ugovor o radu u stanju mirovanja (kada joj miruje) na tri godine, može poslodavcu otkazati Ugovor o radu.

To je regulirano u Zakonu o radu i to:

Zabrana otkaza

Članak 77.

(1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnoga dopusta, koriš­te­nja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoće, odnosno prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Otkaz je ništav ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome pridonese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenog tijela.

(3) Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen taj ugovor.

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu

Članak 78.

(1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni dopust, posvojitelj­ski dopust ili kojemu ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka, ugovor o radu može se otkazati najkasnije petnaest dana prije dana kada je radnik du­žan vratiti se na rad.

(3) Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Članak 79.

Nakon što je prošao rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

Članak 64.

(1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće, otkazati joj ugovor o radu ili je, osim pod uvjetima iz članka 65. ovoga Zakona, premjestiti na druge poslove.

(2) Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trud­noći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno za­konom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

Premještaj trudnice, odnosno žene koja doji dijete

Članak 65.

(1) Odredbe članka 64. ovoga Zakona ne sprječavaju privremeni premještaj trudnice ili žene koja doji dijete, na druge poslove na temelju njezina osobnoga zahtjeva ili po odluci poslodavca, ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje, koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

(2) Ako žena iz stavka 1. ovoga članka radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdrav­lje, poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove.

(3) U sporu između poslodavca i radnice, samo je ovlašteni liječnik nadležan ocijeniti da li je premještaj na druge poslove, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajući.

(4) Ako poslodavac koji zapošljava pet ili manje od pet radnika, nije u mogućnosti osigurati raspored žene iz stavka 1. ovoga članka na druge odgovarajuće poslove, žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće prema posebnim propisima.

(5) Ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga članka te način obračunavanja i isplate naknade plaće.

(6) Privremeni premještaj iz stavka 1. ovoga članka poslodavac mora opozvati čim ženino zdravstveno stanje dopušta njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila.

(7) Privremeni premještaj iz stavka 1. ovoga članka ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

(8) Radnicu iz stavka 1. ovoga članka može se premjestiti u drugo mjesto rada samo uz njezin pristanak
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]
larazg is offline  
Old 31.12.2007., 15:37   #15

Povratak na prethodni posao koji je radila radnica prije nego što je otisla na porodni dopust


nakon što je prošao porodni dopust ili rad na skraćenom radnom vremenu radnica koja je koristila ta prava ima pravo povratka na TE poslove (koje je radila prije odlaska na porodni dopust) prije korištenja svih prava.

Ako je prestala potreba za oobavljanje tih poslova, poslodavac je dužan ponuditi joj druge odgovarajuće poslove koji ne smiju imati rezultat šikaniranja radnice već u skladu sa prethodnim radnim mjestom

Naknada plaće i novčana pomoć za novorođenče

Pravo na novčanu pomoć za opremu novorođenčeta ima zaposlena osigurana i nezaposlena trudnica a koja nema sredstva za uzdržavanje čiji ostvareni prihod po članu njezine obitelji nije veći od 100% osnovice za socijalna davanja propisane Zakonom o socijalnoj skrbi

Pogledati zakon o socijalnoj skrbi i njegove članka

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1997/1255.htm

i njegove silne izmjene i dopune

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/0473.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/0960.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/1403.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1366.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1083.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/2488.htm
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]
larazg is offline  
Old 31.12.2007., 15:52   #16
Naknada plaće

na naknadu plaće ima pravo radnica, zbog

1) bolesti i komplikacija trudnoće,
2) poroda i pri korištenju obveznog porodnog dopusta do jedne godine djetetovog života,
3) korištenju skraćanog radnog vremena
4) korištenju rodiljnog dopusta do tri godine nakon poroda dvojaka, tojaka i više djece
5) korištenja prava na stanku zbog dojenja djeteta

Naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu

Kada se vaša Bebica rodi procedura je slijedeća:

Prijava novorođenčeta

Prijava vašeg novorođenčeta se obavlja u radno vrijeme svakog dana od ponedeljka do petka u matičnom uredu mjesta u kojem je dijete rođeno.
Ako je dijete živo rođeno, prijavu u matični ured treba obaviti u roku od 15 dana od rođenja djeteta.
U slučaju mrtvorođenog djeteta (dragi Bože kaj ovo pišem ali i to se naželost događa) ili smrti djeteta nakon rođenja, prijavu matičnom uredu treba obaviti u roku od 24 sata.

Prijavu vrši ustanova u kojoj je dijete rođeno po službenoj dužnosti a ako je vaša bebica rođena izvan bolnice (kućni porod ili nešto treće) , osoba u čijem je stanu/kući dijete rođeno, majka, liječnik ili primalja.

nakon prve prijave, roditelji djeteta dobiju u matičnom uredu matični broj djeteta (vaše bebice), domovnicu i druge dokumente.

Ovo područije je obrađeno u Obiteljskom zakonu i to:

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1583.htm

RODITELJI I DJECA

I. MAJČINSTVO I OČINSTVO

Članak 53.

Djetetovom majkom smatra se žena koja ga je rodila.

Članak 54.

Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka.

Članak 55.

Ako se majčinstvo ili očinstvo ne može odrediti prema članku 53. i 54. ovoga Zakona, utvrđuje se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom.

1. Priznanje majčinstva i očinstva

Članak 56.

(1) Majčinstvo i očinstvo može se priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih.

(2) Majčinstvo i očinstvo može se priznati i u oporuci.

Članak 57.

(1) Majčinstvo i očinstvo može priznati maloljetna osoba koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje izjave o priznanju.

(2) Majčinstvo i očinstvo može priznati osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti ako je sposobna shvatiti značenje priznanja, osim ako je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može davati izjave koje se tiču osobnih stanja.

Članak 58.

(1) Priznanje majčinstva i očinstva je neopozivo.

(2) Majčinstvo i očinstvo ne može se priznati poslije djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.

Članak 59.

(1) Priznanje majčinstva upisat će se u maticu rođenih ako je centar za socijalnu skrb nadležan prema mjestu djetetova rođenja dao prethodnu suglasnost.

(2) Ako je dijete navršilo četrnaest godina i sposobno je shvatiti značenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje majčinstva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivališta, odnosno boravišta.

(3) Kad sastavi, odnosno primi zapisnik ili oporuku o priznanju majčinstva iz članka 56. ovoga Zakona, matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih zatražit će odmah od centra za socijalnu skrb da u roku od trideset dana dostavi suglasnost, odnosno pristanak iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Nakon što pribavi suglasnost, odnosno pristanak propisan ovim Zakonom, matičar će priznanje majčinstva upisati u maticu rođenih.

Članak 60.

Priznanje očinstva začetog a još nerođenog djeteta, proizvodi pravni učinak ako se dijete rodi živo.

Članak 61.

(1) Za upis priznanja očinstva potreban je pristanak djetetove majke.

(2) Majka može izjaviti pristanak pred tijelima iz članka 56. stavak 1. ovoga Zakona.

Članak 62.

(1) Ako je dijete navršilo četrnaest godina i sposobno je shvatiti značenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje očinstva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivališta, odnosno boravišta.

(2) Ako je dijete mlađe od četrnaest godina ili je starije od četrnaest godina, ali nije sposobno shvatiti značenje priznanja, a majka više nije živa, proglašena je umrlom, mlađa od četrnaest godina, potpuno je lišena poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja ili joj boravište nije poznato najmanje dva mjeseca, suglasnost na priznanje očinstva daje centar za socijalnu skrb.

Članak 63.

(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva, odnosno oporuku kojoj nije priložena izjava majke o pristanku na priznanje očinstva matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih odmah će pozvati majku po propisima o obveznoj osobnoj dostavi da u roku petnaest dana dade izjavu.

(2) Ako je za upis priznanja očinstva potreban pristanak djeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb, matičar će od centra za socijalnu skrb prebivališta, odnosno boravišta djeteta zatražiti da u roku od petnaest dana dostavi izjavu djeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb.

Članak 64.

Centar za socijalnu skrb će po isteku roka iz članka 59. i 63. ovoga Zakona osobu koja je priznala majčinstvo, odnosno očinstvo obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno suglasnost.

Članak 65.

(1) Ako prilikom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovom ocu, matičar će upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava.

(2) Majka može matičaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem.

(3) Majčina izjava iz stavka 2. ovoga članka smatra se njezinim pristankom na priznanje očinstva.

Članak 66.

Ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka o djetetovom ocu, o tome će odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb prebivališta, odnosno boravišta majke i dostaviti primjerak zapisnika o majčinoj izjavi iz članka 65. stavak 2. ovoga Zakona.

Članak 67.

(1) Centar za socijalnu skrb će u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz članka 66. ovoga Zakona, pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to učinila pred matičarom.

(2) Majku će se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem.

(3) Majčina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem ima značenje njezina pristanka na priznanje očinstva.

Članak 68.

(1) Kad primi majčinu izjavu iz članka 67. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb će u roku od petnaest dana, po propisima o obveznoj osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.

(2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predočit će mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva.

Članak 69.

Ako pozvani prizna očinstvo, centar za socijalnu skrb odmah će primjerak zapisnika o majčinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju očinstva dostaviti matičaru radi upisa očinstva u maticu rođenih.

Članak 70.

Ako se u postupku propisanom člankom 66. do 68. ovoga Zakona očinstvo nije utvrdilo priznanjem, centar za socijalnu skrb će o tome obavijestiti majku i upoznati je sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva sudskom odlukom.

i izmjene i dopune Obiteljskog zakona

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/0484.htm

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2007/3144.htm
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]
larazg is offline  
Old 31.12.2007., 15:58   #17
Plaćanje troškova trudničke skrbi i poroda

Trudnice koje su osiguranici pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (iliti HZZO) imaju pravo na besplatnu trudničku skrb kod specijaliste ginekologa s ugovorenim odnosom sa Hrvatskim zavodom za zdravstvenim osiguranjem. Isto se odnosi i na doktora opće prakse (obiteljske medicine) u vašem domu zdravlja. Plaćeni su i troškovi poroda u zdravstvenoj ustanovi (bolnici).

Eto drege moje, možda bi ovo trebalo staviti kao temu koja će se odnositi i na postojeće trudnice i sve nove trudnice koje imaju problema:

1) na poslu (određeno ili neodređeno vrijeme)
2) koje su šikanirane samo zato što su trudne, ili ne mogu raditi više na postojećim radnim mjestima iz razloga što su mjesta rizična za trudnice
3) koje su eto neupućene i ne znaju što da naprave

Cure.... držite se!

Pusa i SRETNA VAM NOVA 2008 godina!!!!!!!

Lara
__________________
45°46´04"N,15°51´08"E [URL="❦ Odluka o tome da ćeš imati dijete iznimno je važna. To znači odlučiti da će tvoje srce zauvijek koračati izvan tvog tijela.[/URL]
larazg is offline  
Old 31.12.2007., 17:06   #18
čini mi se da majka djeteta do 3 god. starosti ne smije raditi prekovremeno. jesam li u pravu?

čini mi se da sam to negdje pročitala davno, a sada ne mogu naći.
uskoro se vraćam na posao pa da se pripremim

i svaka čast za trud oko ovih članaka čovjek se lako izgubi u svemu tome
chiara is offline  
Old 31.12.2007., 17:14   #19
IZMJENE ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA - stupio na snagu 01.01.2009.

lara, svaka cast na prikupljenim informacijama!sve najbolje i tebi!

Quote:
larazg kaže: Pogledaj post
Drage moje majke, trudnice i one koje to planiraju postati..

Naime, red je da vas upoznam sa našim NOVIM zakonom koji je donesen 21. srpnja 2008 godine a koji se primjenjuje od 01. 01. 2009 godine.

evo linka:

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2008/2727.htm

a ono što je najaktualnije bih izdvojila:

IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

1. Rodiljni dopust

Članak 12.

(1) Zaposlena majka ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Zaposlena majka ili samozaposlena majka obvezno koristi rodiljni dopust 28 dana prije dana očekivanog poroda i koristi ga u neprekidnom trajanju do 42. dana poslije poroda (u daljnjem tekstu: obvezni rodiljni dopust).
(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor opće/obiteljske medicine na prijedlog izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
(4) Zaposlena majka ili samozaposlena majka može početi koristiti rodiljni dopust iz stavka 1. ovoga članka i 45 dana prije dana očekivanog poroda, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora ginekologa iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka, ako se roditelji tako sporazumiju, pravo na rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta može koristiti djetetov otac.
(6) Ako je dijete prerano rođeno, rodiljni dopust iz stavka 1. ovoga članka produžuje se za onoliko vremena za koliko je dijete prerano rođeno.


2. Roditeljski dopust


Članak 13.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon proteka rodiljnog dopusta iz članka 12. ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski dopust.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust do osme godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom 14. ovoga Zakona.
(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, pravo na roditeljski dopust može koristiti samo jedan od roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja.

Članak 14.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj po isteku rodiljnog dopusta iz članka 12. ovoga Zakona ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:
– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,
– 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja iz stavka 1. ovoga članka, u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust prema članku 13. stavku 4. ovoga Zakona ne koristi samo jedan od roditelja.
(4) Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca, roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka produžuje se za dva mjeseca.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.
(6) Za slučaj da zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.
(7) U broj rođene djece iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i mrtvorođena djeca te umrla djeca majke i posvojena djeca.

3. Rad s polovicom punoga radnog vremena

Članak 15.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može pravo na rodiljni dopust iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona i roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, prema odredbama iz ovoga Zakona.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, nakon isteka obveznoga rodiljnog dopusta iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona, ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta koristiti rad s polovicom punoga radnog vremena iz stavka 2. ovoga članka u onolikom trajanju koliko je to pravo koristio do 6. mjeseca života djeteta, a najduže do 9. mjeseca života djeteta.
(4) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, po iskorištenju prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz stavka 2. i 3. ovoga članka, može pravo na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta.

4. Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta

Članak 16.

(1) Po iskorištenju roditeljskog dopusta iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obitelj pravilnikom će propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu, radi potrebne pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života.

5. Dopust za slučaj smrti djeteta

Članak 17.

Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti njegovo korištenje još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je rođeno mrtvo dijete ili nastupila smrt djeteta.

6. Korištenje prava na roditeljski dopust od jednog roditelja

Članak 18.

(1) Ako za vrijeme korištenja jednog od prava propisanog ovim Zakonom jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojega drugoga opravdanog razloga onemogućen koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja pripadajućeg prava u cijelosti se prenosi na drugog roditelja.
(2) Opravdani razlozi prema stavku 1. ovoga članka su:
– kad je jedan od roditelja lišen roditeljske skrbi, potpuno lišen poslovne sposobnosti, djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, nestao, nepoznat, nepoznatog prebivališta ili boravka,
– ako su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja zabranjeni ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema propisima o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora u kojem dijete živi,
– ako je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je spriječen u obavljanju roditeljske skrbi prema ocjeni nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda,
– kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan Republike Hrvatske ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od jedne godine neprekidno, a sve pod uvjetom da se je roditelj iz ovoga podstavka svojom pisanom izjavom odrekao prava na korištenje roditeljskog dopusta u korist drugog roditelja.
__________________
Živ-živ! :)!
Usvojimo dijete na daljinu i pomozimo Africi!

Zadnje uređivanje MalaLola : 12.04.2009. at 15:05.
cukerino77 is offline  
Old 31.12.2007., 17:26   #20
Lara svaka cast da si nam sve ovo skupila na jedno mjesto

sve najbolje!

Quote:
larazg kaže: Pogledaj post
7. Stanka za dojenje djeteta i pravo na dopust trudnice i majke koja doji dijete

7.1. Stanka za dojenje

Članak 19.

(1) Zaposlena majka i samozaposlena majka, koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih ovim Zakonom.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od sat vremena.
(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposlena majka ili samozaposlena majka može koristiti do navršene 1. godine života djeteta.
(4) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Zaposlena majka i samozaposlena majka za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće.

7.2. Dopust zaposlene trudnice i majke koja doji dijete

Članak 20.

(1) Ako zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i zdravlje djeteta koje doji, a poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice ili majke na druge odgovarajuće poslove, zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete ima pravo na trudnički ili dojenački dopust, uz naknadu plaće u visini njezine pripadajuće plaće, a na teret poslodavca.
(2) Zaposlena trudnica ili majka koja doji dijete pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka koristi od prvoga sljedećeg dana od dana kad je prema propisima o radu i zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje zaposlene trudnice ili majke koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života.

Članak 21.

Ministar nadležan za obitelj uz suglasnost ministra nadležnog za rad pravilnikom će propisati uvjete i postupak ostvarivanja prava zaposlene trudnice i zaposlene majke koja doji dijete iz članka 19. i 20. ovoga Zakona.

8. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života

Članak 22.

(1) Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene 3. godine života djeteta.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo.
(3) Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.

9. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

Članak 23.

(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust prema ovom Zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda.
(2) Nakon prestanka korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu.
(3) Pod uvjetom iz stavka 1. ovoga članka, jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi skraćeno radno vrijeme do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje.
(4) Pravo iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka ne može ostvariti zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima priznat status roditelja njegovatelja.
(5) Roditelj koji koristi prava iz stavka 1. do 3. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće prema ovom Zakonu.
(6) Ministar nadležan za obitelj, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.


10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja


Članak 24.

(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 13. ovoga Zakona, prava na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno, u trajanju od 6 mjeseci, počevši od prvoga dana korištenja prava.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava iz stavka 2. ovoga članka u preostalom trajanju (po isteku 6 mjeseci njegova korištenja) ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu, koja za puno radno vrijeme iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda.
(7) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona ima pravo za puno radno vrijeme na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.
(8) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz članka 23. stavka 2. i 3. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, za vrijeme korištenja prava utvrđenih ovim Zakonom ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice.
(10) Zaposlenom roditelju ili samozaposlenom roditelju naknada plaće utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li ili volontira u punom ili nepunom radnom vremenu.
(11) Naknada plaće iz stavka 2., 3., 4., 5., 7. i 8. ovoga članka isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.

Članak 25.

Za vrijeme korištenja prava iz članka 12., 14., 15., 16., 17., 19., 20. i 23. ovoga Zakona, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

11. Ostvarivanje prava u većem opsegu

Članak 26.

Prava zaposlenog roditelja propisana ovim Zakonom, mogu se u većem opsegu urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom o radu na teret sredstava poslodavca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom poslodavca.

Zadnje uređivanje MalaLola : 12.04.2009. at 15:07.
Joules is offline  
Zatvorena tema


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:38.