Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 08.11.2011., 23:16   #1
Povijest Duklje

Pozdrav!

Evo teme o Duklji, koju je, barem po mom skromnom mišljenju, svakako zaslužila.Duklja je jedna od slavenskih državica o kojoj se u nas nekako najmanje priča, a ni njena povijest, odnosno povijest naroda koji je tamo obitavao nije sasvim razjašnjena.Već jedno vrijeme skupljam i pripremam izvore koje ću baciti ovdje najkasnije prekosutra.Ništa što već nije viđeno, ali neka se nađe .

Za početak nešto osnove:

Duklja je dobila ime po rimskome gradu Dioclei (a ovaj po ilirskome plemenu Dokleatima), koji se nalazio u blizini današnje Podgorice.Tek kasnije, oko 12. st., za tu državu se počinje rabiti naziv Zeta.
Graničila je s Dračkim tematom na istoku, dok se na zapadu prostirala sve do rijeke Pive.Središte države se nalazilo u Skadru.

Karta


Država je najčešće bila pod vrhovnom vlašću Bizanta, sve dok se na vlast nije uspeo Stefan Vojislav, osnivač dinastije Vojislavljevića, u izvorima poznat kao i "Srbin iz Travunije." On je prigrabio vlast u Duklji 1034., na što je Bizant odgovorio slanjem vojske i njegovim zarobljavanjem.No on je pobjegao i nastavio otpor iz Duklje, nizajući dvije slavne pobjede, i zapravo oslobađajući Duklju.Umire negdje oko 1043. i nasljeđuje ga jedan od njegovih 5 sinova, Mihajlo.

Malo sam u žurbi, pa nastavak slijedi sutra.
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.11.2011., 15:12   #2
ljetopis popa dukljanina

Zadnje uređivanje Dilecto Filio : 09.11.2011. at 15:30.
istox is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.11.2011., 19:10   #3
tresla se brda, rodio se miš. bilo bi šteta da ova tema propadne stoga evo kratkog pregleda izvora o duklji (zeti) do kraja 12. stoljeća (temeljeno na antoljaku). nadajmo se da će ga pokretač teme proširiti...

za dukljane kao i za hrvate i srbe govori porfirogenet u djelima DAI, historia de vita et rebus gestis basilii imperatoris i de caeremoniis. u njima je riječ o doseljenju dukljana u duklju, o njezinu imenu kao i njenim stanovnicima i vladarima.

od bizantskih pisaca, iza porfirogeneta, najviše podataka daje skilica (kedren), npr. o vladimiru koji vlada "trimalijom" i obližnjim oblastima srbije. to je kekaumenova duklja ili zeta (od 11. st). skilica zna i za "zemlju tribala", kada govori o stefanu vojislavu, arhontu srba, koje ne identificira s tribalima, već ih uvijek odjeljuje kao što čini i ivan zonara. dokaz o tome je pasus u kome kaže skilica (kedren) kako je stefana vojislava naslijedio njegov sin mihajlo, vladar tribala i srba. o mihajlu kao i o njegovu sinu bodinu on dosta piše, naročito u vezi s ustankom vojteha u makedoniji (1072). dopunjivač skiličine kronike mihajlo devolski dodaje da je mihajlo bio „u to doba vladar spomenutih hrvata“ sa sjedištem u kotoru i prapratni.

kekaumen također piše o duklji u 11. st. i njezinu vladaru vojislavu dukljaninu, koji je zarobio dubrovačkog stratega katakalona klazomenskog. tribale odjelito od miza navodi i mihajlo psel, a nikifor brijenije, kad govorio ustanku vojteha, iznosi ulogu hrvata i dukljana, koji su pobunili cijeli ilirik. o vojislavu piše i ivan zonara, a o mihajlu i bodinu, egzarhima dalmata, izlaže ana komnena, napose o bodinovu ponovnom zarobljenju (1085-1090).

teodor prodrom, bizantski pisac 12. st., iznosi, podatak kako vladar duklje plaća danak caru ivanu II. komnenu, te kako njegov sin emanuel i ratuje i protiv dukljana (ovdje oni više nisu tribali). teodor skutariot i nikita honijat, pisci 12. st., spominju pak narod tribala koje bi, prema njima, "drugi nazvao narodom srba". honijat čak i stefana, sina nema nje, titulira sa "vladar tribala", koji potčinjava hrvatsku i prisvaja vlast nad kotorom (slično je i kod skutariota, samo umjesto "hrvatska" stoji "hrvati"). no to je jasno, jer bizantski pisci s kraja 12. i u 13. st. izjednačuju srbe s imenom tribali.

i dok bizantski pisac ivan kinam (12. st.) samo navodi "čuveni grad diokleju", koju stavlja u dalmaciju, lupus govori o mihajlu i bodinu kao i njegovoj ženidbi s jakvintom, a rajmond de agiles i vilim tirski kao i ordericus vitalis donose vijesti o susretu križara (1096/7) s bodinom, "kraljem slavena".

ipak za duklju, njenu povijest i unutrašnje uredenje najvažniji je ljetopis popa dukljanina. ovaj ljetopis seže od totile i ostroila, te prikazuje dalje događaje sve do pobune duklje (zete) protiv radoslava i dolaska dese, koji postaje gospodar ne samo ove zemlje nego i travunije. opis događaja u posljednjih sto godina, iako bez neke čvrste kronoloske okosnice, daje pravu historiju stare duklje ili zete. no pored povijesno pouzdanih imena i događaja, tu ima i dosta zbrke, koju povjesničari vrlo teško mogu objasniti i razmrsiti. pored brojnih netočnosti pozitivna strana ljetopisa je što daje vrijedne i pouzdane podatke o unutarnjem životu duklje (zete) u 11. i 12. st., a naročito što je on jedini izvor za poznavanje srednjovjekovnih župa u toj zemlji.

pored ljetopisa, postojala su i vita (acta, gesta) sv. vladimira, o kojima upravo govori ovaj spis popa dukljanina. vladimirova vita su tipično žitije svetaca-vladara, u kome se uz ostalo opisuje i kako su poslije njegove nasilne smrti uslijedila čuda na njegovu grobu (prvo u prespi, zatim u crkvi sv. marije krajinske). međutim, njihovu vrijednost kao izvora teško je i danas odrediti. trag nekih književnih djela iz 9. st. sačuvao se u kotoru u tzv. andreacijevoj povelji crkvi sv. tripuna iz 809. god. i u opisu prijenosa moći sv. tripuna. oba ova prijepisa sačuvana su u mnogo kasnijim preradama.

prva javna listina, sastavljena i sačuvana u duklji, je pismo na latinskom jeziku koje je kralj mihajlo uputio papi grguru VII. pored nje poznate su i nedatirane isprave kralja radoslava (mihajlova brata), povelja bodina od 1100. i njegova sina dura od 1115, te suca gerda iz 1114. god.; sačuvane su na latinskom jeziku u prijepisima iz 18. stoljeéa. one su nazvane lokrumskim falsifikatima, iako po svojim unutarnjim oznakama potpuno odgovaraju svome vremenu. izdvojena od njih je listina dese, koji se 1151. naziva dei gracia dioclie, stobolie, tacholmie dux, čija autentičnost nije još ni do danas sasma razjašnjena.

nešto građe s obzirom na zetu donose i acta et diplomata res albaniae mediae aetatis illustrantia. objelodanili su ih 1913. jiriček, thalloczy i šufflay.

prvi elementi pismenosti u dukljanskoj državi potječu iz 9. st. tu se našlo nekoliko latineskih donatorskíh i nadgrobnih natpisa: jedan je iz ulcinja (813-820), dva su iz kotora (809) i jedan iz grblja (9. st.). postoji određen broj nedatiranih natpisa vezanih za kotor te nešto mlađi (840) natpis iz budve.

iz 11. i 12. st. sačuvano je nekoliko epitafa barskih crkvenih velikodostojnika: petra (o. 1089-1100), georgia (11. st.) i ivana. postoji i olovni pečat dosada nepoznatog kneza petra, arhonta duklje, na grčkom jeziku, iz 9/10 stoljeća.
__________________
Ceterum autem censeo Dilbertum et Transmontanam Crucesignatum delendam esse.

Zadnje uređivanje Dilecto Filio : 19.11.2011. at 19:30.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2011., 13:45   #4
Može biti zanimljivo za čitanje i OVO.

Opis:
Quote:
Tibor Živković - Gesta Regum Sclavorum

Delo koje u ovom izdanju nazivamo Gesta regum Sclavorum (u nauci poznato kao Letopis popa Dukljanina) koje nam je sačuvano na latinskom u samo dva rukopisa (Vatikanskom i Beogradskom) postavlja nekoliko osnovnih problema pri filološkoj analizi. Ta pitanja su sledeća:
1. Da li je delo celovito, odnosno, da li ga je napisao jedan autor?
2. Kakav je odnos između ovog dela i sačuvane redakcije na starohrvatskom?
3. Kakav je odnos između dva sačuvana rukopisa i da li je moguće uspostaviti rukopisnu tradiciju?

Delo je imalo više izdanja, ali je ovo prvo koje je zasnovano na oba sačuvana rukopisa i u svom okviru donosi i kritički aparat. Takođe je i prvo izdanje koje, pored originalnog starohrvatskog teksta, donosi i njegov prevod na srpski, kao i kritički aparat hrvatskog teksta (zasnovan na jednom Zagrebačkom rukopisu i ranijim izdanjima, pre svega Črnčićevom).

Analiza oba latinska rukopisa pokazala je da se oni bitno ne razlikuju, tj. da novootkriveni Beogradski rukopis ne pruža, osim na dva mesta, nikakve novine u odnosu na već poznati tekst. Naprotiv, Beogradski rukopis ispušta pojedine delove teksta (nekada pojedine reči, a nekada cele rečenice), zatim ima brojne ortografske greške: katkada toliko velike da se reči u kojima se nalaze po smislu ne uklapaju u rečenicu. Samo u nekoliko slučajeva Beogradski rukopis daje logičniji leksički izbor u odnosu na Vatikanski i, kao što smo rekli, samo u dva slučaja daje potpuno nov tekst koji ne postoji u Vatikanskom.
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2011., 20:58   #5
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mihailo

ili

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%...B2%D0%B8%D1%9B

Na temelju čega je Mihailo bio srpski vladar?
balkanski pastuh is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2011., 23:38   #6
Quote:
balkanski pastuh kaže: Pogledaj post
Na temelju nepoznavanja činjenica. Mihajlov ćaća Vojislav je zabilježen kao Travunjanin Srbin, analogno tome je i njegov sin Srbin, no Vojislav se dočepao prijestolja u Duklji i to što je bio Travunjanin Srbin ne znači da su njegovi podanici Srbi, ili da je njegova država Srbija.... kasnijim razvojem događaja Srbija je podređena Duklji kojom doduše vlada dinastija koju je osnovao jedan Srbin.... ali tvrditi da je Mihajlo srpski vladar implicira da je i sama Duklja srpska država, odnosno da je dukljansko kraljevstvo srpsko kraljevstvo...

To je idiotizam ravan onome kad bi tvrdili da je Velika Britanija njemačka država, a kraljica Elizabeta njemačka kraljica.... zašto bi to tvrdili? Zato što kuća Windzor nije ništa drugo do preimenovani ogranak njemačke dinastije Sachsen-Coburg-Gotha.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 00:57   #7
kratko i precizno - potpis.
__________________
Ceterum autem censeo Dilbertum et Transmontanam Crucesignatum delendam esse.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 09:12   #8
Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
kratko i precizno - potpis.
Zahvaljujem.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 19:25   #9
Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
tresla se brda, rodio se miš.
Podlo, veoma podlo....

Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
od bizantskih pisaca, iza porfirogeneta, najviše podataka daje skilica (kedren), npr. o vladimiru koji vlada "trimalijom"
Tribalijom.

Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
dopunjivač skiličine kronike mihajlo devolski dodaje da je mihajlo bio „u to doba vladar spomenutih hrvata“ sa sjedištem u kotoru i prapratni.
Pretpostavlja se da je dopunjivač bio Devolski, nije 100% sigurno.
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 19:41   #10
Evo nešto od izvora, nije mi se dalje dalo prepisivati, ima toga još, doći će tokom tjedna (ako Bog da):

Djelo Pregled povijesti Ivana Skilice (1020.-1092.):

Quote:
Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Dekateru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svog sina, kojega će oni proglasiti carem Bugarske.
U istome djelu, nakon poraza Petrilove grupacije kod Kostura:

Quote:
uhvatiše pak onoga, koji je iza Petrila zapovijedao [tasso, vladao?] Hrvatima i odvedu ga okovana caru...
Te o pobuni iste godine (1072.) u Dračkome tematu:

Quote:
Hrvati i Dukljani zlostavljali cijeli Ilirik...
Nikefor Brijenije (1080.-1137.) o istoj pobuni i vojni svog djeda imenjaka:

Quote:
Hrvati i Dukljani odmetnuvši se strašno su pustošili cijeli Ilirik.....zarati na Dukljane i Hrvate(...) silom ih svlada(...) i uzevši taoce...
Te o novoj pobuni na istome području, ovoga puta 1075. godine:

Quote:
ponovo se Hrvati i Dukljani pobunili, pa da su uznemiravali čitav Ilirik...
Nakon čega je Nikifor poveo vojsku
Quote:
na Dukljane i Hrvate.
Ana Komnen 1081. o dračkom zapovjedniku Monomahu piše da ima dobre odnose s Dukljanima, kojima može pobjeći bilokada:

Quote:
Bodinu i Mihajlu, egzarhima Dalmata....izravno u Dalmaciju...
Ana Komnen o bitci kod Drača 1081. piše da su na Normane

Quote:
ljuto udarali sa svih strana Arb(v)anitoi, koje je Bodin poslao iz Dalmacije...
Da se ne radi o Albancima, svjedoči nam podatak da Ana Albance naziva imenom "Arbanoi", kao i to da Bodin nije vladao dijelovima Albanije.Ovi "Arvanitoi" (u originalu "Arbanitoi", ali se "b" izgovara kao "v") nisu drugo doli "Harvanitoi", odnosno Hrvati.

Mihael Ataleiates (1080.) u svome djelu Povijest:

Quote:
Proedros Basilakes, pošto je mimoišao Brienija, koji je išao u Drinopolje, zauzevši Drač skupi vojsku iz svih zemalja, koje su ondje unaokolo ležale; i Franke dozva iz Italije...Kada je vidio, da je skupio brojnu vojsku, sposobnu za ratovanje (imao je naime mnogo vojnika Rimljana, Bugara i Arvanita [Arbanitoi], a ne malo i vlastitih tjelohranitelja), krene odatle prema Solunu...
Ataleiates tadašnje Albance naziva imenom "Albanoi", te, kao i gore, očito se "Arvanitoi" odnose na Hrvate iz Duklje ili okolice Drača.

Ivan Zonaras, Pregled Povijesti, 18 knjiga, u zadnjoj, poglavlje 17.

Quote:
Treće godine ovog cara [Mihajla VII Duke] narod Hrvata, koje neki zovu i Srbima, podiže se, da sebi podloži zemlju Bugara.
Nikita Koniates (Akominatus), 1150.-1210., piše o događajima iz 1170.-1173.:

Quote:
(Car Emanuel) bijaše dočuo, da je srpski satrap (imenom Nemanja Stefan), čovjek odviše smjela i nezasitna duha(...)u želji da zavlada okolnim zemljama(...)stao zauzimati neprijeporne zemlje Hrvatske i sebi prisvajati oblast Kotor...
Da se "Hrvatska" odnosi na Duklju, svjedoči nam pismo barskog biskupa papinskom legatu, splitskom kanoniku Gvalteriju 1177., u kojem piše da Bar i njegovu okolicu uznemiruje "veliki župan Stefan Nemanja" te nadodaje:

Quote:
knez Mihajlo, koji ima ne malu skrb i brigu za dukljansku [barsku] biskupiju, od ujaka uznemiravan, na ono, što mi želimo, ne može sada ni najmanje misliti...
Mihajlovi ujaci su bili Nemanja i njegova braća Miroslav i Stracimir.

Anonim, Pregled povijesti, druga polovica 13. stoljeća:

Quote:
I čuo je, da je srpski vladar Nemanja Stjepan postao drzak više nego se pristoji, da se lukavo miješa u poslove u stvari okolnih zemalja, da istorasne narode [Slavene] tlači i oružjem napada te da nastoji Hrvate sebi podvrći i skučiti pod svoju vlast oblast Kotor...
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.

Zadnje uređivanje Zagorski Križar : 22.11.2011. at 19:47.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 20:39   #11
ovo je vrlo selektivan prikaz izvora. koliko vidim, oni se prvenstveno bave priszunošću hrvata u duklji. tema je povijest duklje ili krivo vidim? postoji li povijest duklje ako se ne spominju hrvati?
__________________
Ceterum autem censeo Dilbertum et Transmontanam Crucesignatum delendam esse.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 21:18   #12
Arvaniti su znači Hrvati... o Bože... što ćemo sa onom potlačenom hrvatskom dijasporom u Grčkoj... prema nekim podatcima može ih biti i više od milijun....


Zapravo kad ma,o bolej razmislim ovi Arvaniti su hrvati, a oni Arbereshe po južnoj Italiji nisu ništa doli Sarbereshe, odnosno kratko i jasno "Srpčad"... normalno Albanci su na Kavkazu, tamo jest Albania.... u današnjoj Albaniji žite tek Hrvati i nešto Srba, odnosno (H)Arvanitoi i (S)Arbereshe...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 21:38   #13
Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
ovo je vrlo selektivan prikaz izvora. koliko vidim, oni se prvenstveno bave priszunošću hrvata u duklji. tema je povijest duklje ili krivo vidim? postoji li povijest duklje ako se ne spominju hrvati?
Apsolutno.Šećer uvijek na početku.Daj se, pobogu, nauči čitati:

Quote:
Zagorski Križar kaže: Pogledaj post
Evo nešto od izvora, nije mi se dalje dalo prepisivati, ima toga još, doći će tokom tjedna (ako Bog da):
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 21:46   #14
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Arvaniti su znači Hrvati... o Bože... što ćemo sa onom potlačenom hrvatskom dijasporom u Grčkoj... prema nekim podatcima može ih biti i više od milijun....
Ajde ne blesiči....kakvi Albanci u Duklji?I to u ranom srednjem vijeku?Uostalom, Mandić je to više manje lijepo objasnio, a da se radi o istom stanovništvu kao i u tadašnjoj Albaniji, onda bi valjda pisci rabili i isti izraz .

Zapravo se radi o čistoj logici: Mihajlovi podanici se nazivaju Hrvatima (Hrobatoima); Bodinovi Arb(v)anitoima.Isti narod?Ma ni u ludilu, sačuvaj Bože!

Bit će da se u Duklji svako malo vršila seoba naroda, kad ih toliko van iskače.

Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Zapravo kad ma,o bolej razmislim ovi Arvaniti su hrvati, a oni Arbereshe po južnoj Italiji nisu ništa doli Sarbereshe, odnosno kratko i jasno "Srpčad"... normalno Albanci su na Kavkazu, tamo jest Albania.... u današnjoj Albaniji žite tek Hrvati i nešto Srba, odnosno (H)Arvanitoi i (S)Arbereshe...
Nemoj razmišljati, vidiš da ti škodi.


Eh, i uspoređivati albanske vojne posade u bizantskoj službi iz 15. stoljeća i narod sličnog naziva iz 11. stoljeća u sasvim odvojenim i nepovezanim krajevima - svaka čast, pa tko se toga nije prije sjetio.

Po takvoj logici je budala svatko tko ne vidi Hrvate u Croatanima .
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 22.11.2011., 21:48   #15
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Arvaniti su znači Hrvati... o Bože... što ćemo sa onom potlačenom hrvatskom dijasporom u Grčkoj... prema nekim podatcima može ih biti i više od milijun....


Zapravo kad ma,o bolej razmislim ovi Arvaniti su hrvati, a oni Arbereshe po južnoj Italiji nisu ništa doli Sarbereshe, odnosno kratko i jasno "Srpčad"... normalno Albanci su na Kavkazu, tamo jest Albania.... u današnjoj Albaniji žite tek Hrvati i nešto Srba, odnosno (H)Arvanitoi i (S)Arbereshe...
Ima još jedan problem , Arvaniti su pravoslavci a Arbanasi koje nitko ovdje ne spominje , katolici i graniče s "Dukljom" (za razliku Arvanita koji su u Grčkoj) , i valjda neosporno Albanci .

Zadnje uređivanje krnk : 22.11.2011. at 21:55.
krnk is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 21:50   #16
Quote:
Zagorski Križar kaže: Pogledaj post
Apsolutno.Šećer uvijek na početku.Daj se, pobogu, nauči čitati:
pa u prvom postu od 8.11. si napisao "najkasnije do prekosutra" pa ti je trebalo dva tjedna - nekako ti nije za vjerovati
__________________
Ceterum autem censeo Dilbertum et Transmontanam Crucesignatum delendam esse.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 21:53   #17
Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
pa u prvom postu od 8.11. si napisao "najkasnije do prekosutra" pa ti je trebalo dva tjedna - nekako ti nije za vjerovati
Da, istina, nije...zahvali kolokvijima što su me razotkrili kao megalomanskog lašca
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 23:00   #18
Quote:
Zagorski Križar kaže: Pogledaj post
Ajde ne blesiči....kakvi Albanci u Duklji?I to u ranom srednjem vijeku?Uostalom, Mandić je to više manje lijepo objasnio, a da se radi o istom stanovništvu kao i u tadašnjoj Albaniji, onda bi valjda pisci rabili i isti izraz .

Zapravo se radi o čistoj logici: Mihajlovi podanici se nazivaju Hrvatima (Hrobatoima); Bodinovi Arb(v)anitoima.Isti narod?Ma ni u ludilu, sačuvaj Bože!

Bit će da se u Duklji svako malo vršila seoba naroda, kad ih toliko van iskače.



Nemoj razmišljati, vidiš da ti škodi.


Eh, i uspoređivati albanske vojne posade u bizantskoj službi iz 15. stoljeća i narod sličnog naziva iz 11. stoljeća u sasvim odvojenim i nepovezanim krajevima - svaka čast, pa tko se toga nije prije sjetio.

Po takvoj logici je budala svatko tko ne vidi Hrvate u Croatanima .
Misliš na narod za koji se ne zna zovu li se Srbi ili Hrvati?

I što imaš protiv toga da su ovi Arbereshe u biti (S)arbereshe, odnosno srpčad...

Što se tiče ovih Arvanita za koje smo ustanovli da se radi o možda najstarijoj hrvatskoj dijaspori koja je doduše pravoslavna ali hebi ga, valja reći da Grci smatraju da se radi o albanskim poluvojničkim nomadskim skupinama koje su doveli, gle čuda, upravo srpski velikaši da bi učvrstili svoju vlast nad potlačenim grčkim narodom...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 23:09   #19
Doduše možemo prekinuti sa ovom zahebancijom pa ćemo reći tek jednu činjenicu, a to je da se regija uz gornji tok Škumbije, prema Ohridskoj zavali nazivala u srednjem vijeku Arbanon, iliti grčki Arvanon, da su sebe tamošnji stanovnici zvali Arbereshe, a da od tog imena očito ispada i naziv Arvanites...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2011., 23:11   #20
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Misliš na narod za koji se ne zna zovu li se Srbi ili Hrvati?
Ajbg, ja sam vidio 4 izvora za hrvatsko ime...biti će, oči me izdale.A Srbi-Hrvati, Hrvati-Srbi nije neobjašnjivo - Margetić.

Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Što se tiče ovih Arvanita za koje smo ustanovli da se radi o možda najstarijoj hrvatskoj dijaspori koja je doduše pravoslavna ali hebi ga, valja reći da Grci smatraju da se radi o albanskim poluvojničkim nomadskim skupinama koje su doveli, gle čuda, upravo srpski velikaši da bi učvrstili svoju vlast nad potlačenim grčkim narodom...
A jadni Dušan vladao samo Srbijom i Zetom, pa je iz Zete morao dovlačiti ljudstvo u Grčku.Naravno, i podatak da se u Dušanovoj vojsci borilo 15 000 albanskih lakih konjanika je zasigurno falsifikat.A kad još k tome dodamo i ogromne cifre nepreglednih izvora koji spominju Arbanitoe u Zeti u 14. i 15. stoljeću...ajme, pa nema više smisla raspravljati - stvar je jasna: neki nepoznati narod Arbanitoia je iz Zete dovučen u Grčku u 14. stoljeću, a Srbi su onda naselili Zetu (a tko drugi), i tako je riješena stvar.
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
Zagorski Križar is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:34.