Sve o grijanju - iskoristivost, izračuni...

[nike321]

U Splitu je klima uređaj najekonomičnije rješenje. Ako se klima dobro dimenzionira onda ne treba nikakva ispomoć takvom grijanju osim možda 3 dana u godini.

Toshiba inverteri su jedni od povoljnijih kvalitetnih klima.
5kW RAS-167SKV-E3 / RAS-167SAV-E5 dođe oko 1000€ bez montaže.

Javite se na PP ako vam je klima opcija.

[*mariposa*]

nike321 kaže:

U Splitu je klima uređaj najekonomičnije rješenje. Ako se klima dobro dimenzionira onda ne treba nikakva ispomoć takvom grijanju osim možda 3 dana u godini.

Nismo više u Splitu već malo dalje, di je puno hladnije, i zimi najčešće bude i snijega. Znači, poprilično je hladno.

[nike321]

*mariposa* kaže:

Nismo više u Splitu već malo dalje, di je puno hladnije, i zimi najčešće bude i snijega. Znači, poprilično je hladno.

A onda drva i štednjak sa izmjenjivačem koji može grijati par radijatora u sobama i DB.

http://www.centrometal.hr/bio-cet-17-23-29-kw

[baustelac99]

*mariposa* kaže:

Evo nakon puno razmišljanja odlučila i ja pitati one koji sigurno bolje znaju.
Živimo u stanu u kojem je izolacija poprilično loša. Ove zime smo se grijali na termo peć, al već za drugu zimu to nije opcija jer to uspijeva ugrijati samo dnevni boravak.
Sad se mislimo između neke bolje i jače klime i grijanja na drva. Znači, što mislite da je bolje za grijati 50ak kvadrata, s tim da kod grijanja na drva, peć bi bila u kuhinji, a kuhinja i dnevni boravak su odvojene prostorije..
Pliz help jer mi više stvarno ne znamo što bi..

Ako imaš dimnjak i šupu za drva, a nije ti problem ložiti, ja bi odabrao običnu peć na drva + klimu. pa kad ti se loži možeš na drva,a kad nećeš, samo stisneš dugme. peć može skoro bilo kakva ali klimu što bolju (da ne guta struju bez veze).
mislim da je to bolje rješenje nego štednjak za centralno, jer ako nestane struje nećeš se smrznuti, a i prvu zimu možeš kupit samo peć na drva a iduću kupiš klimu, pa nije toliki trošak odjednom.
a vjerovatno je ovo i jeftinije za kupiti(klima oko 5000kn, peć 2-3000kn, a štednjak za centralno je oko 6-8000kn, +700kn svaki radijator+500kn majstor po radijatoru+bakar, nabere se a moraš stalno ložiti)


edit, peć rabljenu nađeš i za manje od 100e ako je hitno

[nike321]

@bauštelac

Ne vode se svi po defaultu filozofijom da kupuju i biraju ono što je najjeftinije.
Pogledaj samo koliko u nas ima i-phona i Passata.

[baustelac99]

Ma jasno da se ne vode, nisam to ni rekao. mislio sam na to da nema smisla kupiti jeftinu klimu, to je samo gutač struje.
kolko znam o klimama, klime bez invertera su poprilično neekonomične pa ih je bolje izbjegavati.
dok kod peći na drva nije toliko drastična razlika u kvaliteti grijanja između jeftinih i skupih peći, razlika je većinom samo u izgledu peći.
da nebi pričali samo o jeftinom i neugledom, evo malo dobrog ukusa(i dobrih cijena):
http://www.color.hr/emajl/hr/proizvodni-program/kamini
(ne, ovo nije reklama, ovo je samo za primjer)

[*mariposa*]

baustelac99 kaže:

Ma jasno da se ne vode, nisam to ni rekao. mislio sam na to da nema smisla kupiti jeftinu klimu, to je samo gutač struje.
kolko znam o klimama, klime bez invertera su poprilično neekonomične pa ih je bolje izbjegavati.
dok kod peći na drva nije toliko drastična razlika u kvaliteti grijanja između jeftinih i skupih peći, razlika je većinom samo u izgledu peći.
da nebi pričali samo o jeftinom i neugledom, evo malo dobrog ukusa(i dobrih cijena):
http://www.color.hr/emajl/hr/proizvodni-program/kamini
(ne, ovo nije reklama, ovo je samo za primjer)

Mi svakako mislimo uzeti što bolju klimu, samo ne znamo da li ona može zagrijati toliki prostor.. U biti ne znamo ni može li peć kad se nikad nismo na to grijali. Jer baš je problem što su dnevni boravak i kuhinja odvojeni, pa ne znamo da li će se ta druga prostorija uopće moći ugrijati s obzirom da je situacija da su vrata za dnevni boravak i kuhinju jedna do drugih, znači ne nastavljaju se kuhinja i dnevni jedno na drugo, već su potpuno odvojeni. Valjda ste skužili što oću opisati

[baustelac99]

skužio sam, kuhinja, dnevna soba i spavaća soba, svaka za sebe, sve odvojeno.
imaš i dual split klime, tj vani 1 jedinica a unutra 2, za 2 prostorije.
prije nekolko danas sam bio u kući di se griju na klimu, cca 35m2 dnevnog prostora, grije samo klima, vani je bilo oko0, možda i niže, unutra ugodno toplo, a ta prostorija se ejdina grije. kuća bez izolacije, zidana betonskim blokom.
samo trebaš odabrati dovoljno jak model klime.

pogledaj stranu 6/7, tu imaš kombinacije multi split sistema.
http://www.termometal.hr/media/catal...0climavair.pdf

[markozzz]

Shwake kaže:

Učinak radijatora - dio 1 ...

Ponajprije isprika da sam ti se obratio kao muškarcu! So sorry, maloprije tek shvatih vlastitu pogrešku, a lijepo si bila napisala "Uglavnom nebi to uzimala."!

Kapacitet ili toplinski učinak radijatora je stvar s kojom se najviše može izmanipulirati ili prevariti laika, odn. dovesti neupućenog kupca u zabludu o topinskoj kakvoći radijatora kako bi ga se navelo na kupnju. Trgovce zanima prodati što imaju na lageru, a samo rijetki među njima su oni koji žele potrošiti vrijeme na vas i shvatiti što vama zaista treba. A kada imaju gužvu u dućanu, ni takvi se neće s kupcem upuštati u istraživanje što stvarno kupcu treba. Mnoštvo trgovaca jednostavno tome ne pridaju nikakvu važnost ostavljajući na kupcu svu odgovornost i na volju hoće li od sebe napraviti budalu i kupovati naprave za grijanje koje mu ne trebaju ili koje su mu neodgovarajuće.

Na internetskim stranicama Lipovice (vidjeti pod Proračun) možete naći objašnjenje o vrijednosti nazivnih toplinskih učinaka za njihove tipove radijatora, kako se dolazi do toga podatka i u kojim uvjetima se dobiju njihovi deklarirani podaci, te se i sami možete uputiti koliko ti podaci znače u vašem slučaju. Oni navode:
"Svako ogrijevno tijelo, radijator, odredeno je nazivnim toplinskim ucinom Qn (W) i eksponentom toplinskog ucinka n. Ovi parametri izracunati su iz podataka dobivenih ispitivanjem. Nazivni toplinski ucin odnosi se na bateriju od deset clanaka i slijedece radne parametre:
- temperatura ulaznog medija t(ul)=90°C (na radijatoru)
- temeratura izlaznog medija t(izl)=70°C (na radijatoru)
- temeratura okoline t(o)=20°C (temp. zraka u prostoriji, a ne na vani)
- temperaturna razlika: dt=[(t(ul)+t(izl))/2]-t(o)=60°C (nazivna)
Radi li radijator s nekim drugim vrijednostima temperature polaznog i/ili povratnog voda i u prostoru temperature razlicite od 20°C njegov toplinski ucin bit ce veci ili manji od nazivnog."

budući da kupujem pločaste radijatore, imam plinski bojler, manje više sve mi je jasno osim ovog kako mogu znati(gdje to vidim):
kolika mi je - temperatura ulaznog medija t(ul)
kolika mi je - temeratura izlaznog medija t(izl)

dali to provjeravam na bojleru ili negdje drugdje?

- temeratura okoline t(o)- dali je to sobna temperatura u uvjetima kada se ne grije ili nešto drugo?

hvala na odgovorima

[Majstor]

markozzz kaže:

budući da kupujem pločaste radijatore, imam plinski bojler, manje više sve mi je jasno osim ovog kako mogu znati(gdje to vidim):
kolika mi je - temperatura ulaznog medija t(ul)
kolika mi je - temeratura izlaznog medija t(izl)

dali to provjeravam na bojleru ili negdje drugdje?

- temeratura okoline t(o)- dali je to sobna temperatura u uvjetima kada se ne grije ili nešto drugo?

hvala na odgovorima

Naravno da se to ne može vidjeti na radijatorima. Može se vidjeti na bojleru, ako ima pokazivaće za izlanu i za povratnu temperaturu.

Temperaturu polaznog voda sam podešavaš na onoj skali za temp. radijatora - nacrtan radijator.

[markozzz]

majstor52 kaže:

Naravno da se to ne može vidjeti na radijatorima. Može se vidjeti na bojleru, ako ima pokazivaće za izlanu i za povratnu temperaturu.

Temperaturu polaznog voda sam podešavaš na onoj skali za temp. radijatora - nacrtan radijator.

a gdje mogu vidjeti temperaturu izlaznog voda? prčkao sma po bojleru i po prospektu ali ništa o tome

[AKAjet]

Malo te terminologija mući.
Ako imaš kotao/bojler i jedan radijator ono što je za kotao izlazna temperatura medija to je za radijator ulazna temperatura medija i obratno izlazna iz radijatora je ulazna za bojler.

Kolika je izlazna iz bojlera namještaš sam, a kolika je ulazna u bojler ovisi o:
broju radijatora i njihovoj veličini,
veličini grijanog prostora,
trenutnoj temperaturi grijanog prostora,
vanjskoj temperaturi,
veličini samog sustava (cijevi, koljena, jesu li izolirani, prolaze li kroz negrijane prostore i sl),
balansiranosti sustava
Jesam li što zaboravio?

[markozzz]

AKAjet kaže:

Malo te terminologija mući.
Ako imaš kotao/bojler i jedan radijator ono što je za kotao izlazna temperatura medija to je za radijator ulazna temperatura medija i obratno izlazna iz radijatora je ulazna za bojler.

Kolika je izlazna iz bojlera namještaš sam, a kolika je ulazna u bojler ovisi o:
broju radijatora i njihovoj veličini,
veličini grijanog prostora,
trenutnoj temperaturi grijanog prostora,
vanjskoj temperaturi,
veličini samog sustava (cijevi, koljena, jesu li izolirani, prolaze li kroz negrijane prostore i sl),
balansiranosti sustava
Jesam li što zaboravio?

hvala na ovom objašnjenju...
na bojleru imam nekoliko pokazatelja i jedan od njih mi pokazuje 73...pretpostavljam da je 73 stupnja izlazna temperatura iz bojlera..znači ulazna bi mogla biti 55 ili 60(govorim napamet)... i na temelju toga mogu otprilike procjeniti toplinske uvjete i izabrati snagu radijatora

[AKAjet]

markozzz kaže:

hvala na ovom objašnjenju...

Nema na čemu. Forumi tome i služe.

markozzz kaže:

... i na temelju toga mogu otprilike procjeniti toplinske uvjete i izabrati snagu radijatora

Ne znam kako misliš procijeniti toplinske uvjete
Pronjuškaj malo po podforumu ssm imaš zanimljivih tekstova o centralnom grijanju i principima određivanja veličine/količine/broja radijatora u objektima.
Preporučam ti da pročitaš postove od forumaša mfcc, lee champa, plus, ramzay, sasase... Nadam se da nitko neće zamjeriti ako sam ga zaboravio

[markozzz]

Shwake kaže:

Učinak radijatora - dio 2 ...

Primjer je ovo normiranih postupaka za određivanje toplinskog učinka radijatora.
Međutim, instalacije centralnog i/ili etažnog grijanja, koje se izvode u stanovima i obiteljskim kućama, posebice sa plinskim bojlerima, ne rade sa polaznom temperaturom ogrijevne tople vode od 90°C, nego s nekom od oko 75°C. Max temp. ogrijevne tople vode koju mogu producirati današnji kućni (zidni) plinski bojleri je oko 85-87°C, a s kojom bojler ne smije biti opterećen dulje nego samo vrlo kratko vrijeme (svaki drugi uređaj također ne smijete dulje držati na max), pa je zbog zaštite od uništenja bojlera realno računati samo na temp. njegove polazne vode do 80°C.
Temp. povratne tople vode je obično 20°C niža od polazne (a ne 10°C niža), pa ćete umjesto temp. režima 90/70/20°C vi u svojoj kućnoj instalaciji grijanja imati temp. režim 75/55/20°C.
Kad usporedite podatke, umjesto deklarirane tem. razlike dt=60°C koja omogućuje intenzivni prijelaz topline s radijatora na okolni zrak i postizanje po proizvođaču deklariranoga učinka, vi ćete imati samo dt(real)=40°C i neintenzivni prijelaz topline s radijatora na okolinu, odnosno osjetno manje grijanja.
Kad se to proračuna preko formula, u vašim (realnim) uvjetima pogona plinskog bojlera, isti radijator moći će, npr. umjesto deklariranih 129 W/čl. odavati samo 75,5 W/članku, ili samo 58,5% topline koja je za taj radijator nazivna deklarirana. Ovo drastično smanjenje toplinskog učinka radijatora u realnim pogonskim uvjetima rada plinskih bojlera vrijedi za sve vrste radijatora, a ne samo za člankaste (ovdje iz primjera od proizvođača Lipovica). K ovome svemu realnome smanjenju novoga radijatora, učinak radijatora će biti manji još i do 15% od onoga realnoga iznosa ako ga ne ugradite da je slobodan a ne s fizičkim barijerama. I onda još i smanjenje njegovog učinka ako je neodržavan, tj. fizički onečišćen prašinom i prljavštinom, pa u crnim scenarijima možete dobiti samo do približno 20% od deklarirane topline radijatora.

e sad mi nije jasno sljedeće. npr. pri toplinskim uvjetima 90/70/20 delta t=60, a pri toplinskim uvjetima 70/50/20 delta t=40.
znači razlika delta t je 20, odnosno 33,3%....

ako pogledamo ovaj proračun, pri uvjetu delta t=60 radijator će davati snagu od 129W, a pri uvjetu delta t=40 radijator će davati snagu 75,5W, što je za 41,5% manje, tj. razlika je 41,5%....

ako je razlika između delta t 33,3%, zašto je razlika u snazi čak 41,5%? nije mi jasno kako se dođe do tog broja od 75,5W?.

ako netko može napisati bio bih zahvalan

hvala

[karolinaxf]

jedno vrlo laičko pitanje...jer o centralnom nemam pojma

može li se fasadni plinski bojler za grijanje dvoetažnog stana nalaziti na gornjoj etaži

[force32]

karolinaxf kaže:

jedno vrlo laičko pitanje...jer o centralnom nemam pojma

može li se fasadni plinski bojler za grijanje dvoetažnog stana nalaziti na gornjoj etaži

Zašto nebi mogao biti,to je zatvoreni sistem koji pumpa u bojleru tera toplu vodu kroz cijevi bilo gore bilo dole
Više cijevi za dovod plina nego u prizemlju.

[nike127]

Pozdrav,

uskoro počinjem s uređivanjem tavanskog stana i sada imam dilemu.
Da li da za grijanje uzmem plinski bojler ili plinsku peć (centralno grijanje). Kvadratura koju bi grijao je oko 220m2.
Sada trenutno imam Hidroterm plinsku peć, ali je već stara 25g i imala je par većih servisa, pa bi sada uzeo nešto novo. Uz to uzeo bi spremnik za toplu vodu od nekih 120l.

e, što sad... plinski bojelr od 28kW ili plinska peć od nekih 30kW?
Stim da nije bitno dali je bojler fasadni ili običan. Jedna i druga solucija dolazi u obzir, jer dimnjak već postoji u kući.

Tnx

[ruler]

Mirotvorac kaže:

Kaj baš nitko?
Ee jeste face

Dakle ako ima "žižak" (rupa kroz koju se vidi plamenik), onda ispod donjeg poklopca imaš dva gumba, zeleni i crveni.
U rupi cca. 5cm iza imaš dovod plina - ovdje ćeš kasnije primaknut zapaljenu šibicu, prema uputama:

1 - pustiš plin na glavnom leptir-ventilu; leptir mora biti u smjeru cijevi
2 - uzmeš dugačke šibice
3 - zapališ dugačku šibicu i polako je gurneš kroz otvor, do gore spomenutog dovoda plina
4 - stisneš i držiš stisnut zeleni (ne radi mi kolor-ću:zer) gumb

Dakle istovremeno primakneš upaljenu šibicu plameniku (kroz rupu) i stisneš i držiš zeleni gumb - ako odmah ne upali, lagano primiči/odmiči šibicu.
Kad se žižak upali, ne puštaj zeleni gumb desetak sekundi i to je to.

Važno:
Ako ni nakon pet sekundi nakon stiskanja zelenog gumba i akcije sa šibicom nema rezultata, pusti zeleni gumb i provjeri ima li plina i osjeti li se miris plina.
.................................................. ............
Eto, ako sam nešto krivo rekao nek me netko demantira.

Zdravpo..

osjetih se pozvanim komentirati ovaj stariji post i boldani dio...

Dodao bih: ako ni nakon 60 sekundi nakon stiskanja zelenog gumba i akcije sa šibicom nema rezultata a prije toga ste skinuli onaj prednji zastitni lim koji sve pokriva da ocistite unutrasnjost od prasine i pri tome plin lijepo mirise a prokleti zizak nece upaliti, postoji realna mogucnost da se u 61. sekundi plin ipak upali i formira se lijepa plamena kugla promjera 1 m koja vam depilira glavu a naocale vam mozda spase vid. Provjereno u praksi u napadaju ingenioznosti.

[ThunderXYZ]

Pozdrav,

u planu je zamijena radijatora, za sad sam odlučio Radson Integra Ramo. Da li ima tko neku drugi prijedlog? Oni mi dosta dobro izgledaju pa je zbog toga pala odluka na njih. Te ako netko zna gdje su najpovoljniji, hvala.