Pesticidi vs. ekološki prihvatljivo uzgojena hrana

[Göttspöđä]

Dakle, pitanje za proizvođače i krajnje konzumente, čime se hranite?

Susprežete li se od konzumacije hrane tretirane pesticidima?

Smatrate li da je ekološka prihvatljivost u kontekstu hrane samo propagandna fora ili se iza naljepnice nalazi zdrav obrok, po svakom pitanju superioran onom iz konvencionalnog uzgoja? Opravdava li sadržaj redovito visoku cijenu?

Može li RH uopće biti tržište za takav tip hrane? Jesu li hrvati spremni i financijski sposobni hraniti se “organskom” hranom?

[GMO]

Načelno, ne vidim crnog vraga u pesticidima.

Kao proizvođač sam za što je moguće manju primjenu pesticida, korištenjem svih mogućih opcija za smanjenje potreba za njima. Kada je njihova primjena neophodna, tada koristiti one koji se relativno brzo raspadaju, uz poštivanje svih pravila, prije svega karence, doze / koncentracije... i poznavanje biologije bolesti / štetnika za određivanje optimalnog timinga njihove primjene.

Kao potrošač, mogu se samo nadati da se drugi priozvođači drže pravila i zakona, a to od koga kupujem nije mi nikakva garancija, ako ne kupujem izravno od poznatog proizvođača.

Rješenje za smanjenje primjene kemijskih sredstava u biljnoj proizvodnji vidim u oplemenjivanju (uključujući i tehnologiju GM) koje oduvijek je uglavnom bilo usmjereno na prinos, a tek onda na kvalitetu i toleranciju / otpornost na bolesti i štetnike. Vjerujem da će i tu doći do zaokreta čime se može postići daljnje smanjenje primjene pesticida.

Od ponuđenog, mislim da su mi stavovi najbliži drugoj opciji iako mi uz sve definicije "Organske proizvodnje" taj termin nikad nije postao potpuno jasan.

[Göttspöđä]

Slažem se za pridjev "organski", no zbog raspolaganja malim brojem znakova u opcijama ankete upotrijebih ga iako ga ne podnosim. Zato i jest unutar navodnih znakova.
Isti problem je i "ekološka poljoprivreda". Ekologija je disciplina biologije koja proučava interakcije i pravilnosti odnosa čovjek-biljke-životinje i nema veze sa zaštitom prirode. Njena saznanja se koriste u svrhe zaštite, ali to je uglavnom to.
U oba slučaja se radi o duboko ukorijenjenim terminima koje je gnjavež istrijebiti kao i šturu zob

Pesticide ne volim. Znam da su nužni i da zasad nemamo bolju opciju u borbi protiv onog što smo sami napravili rezistentnim tijekom prošlog stoljeća. Kao i ti, mislim da dio rješenja leži u GM tehnologiji. Iako cijeli život slušam kako otrov čini doza, sve mi se više čini da će nas koštati glave

[child_in_time]

Ako se normalno koriste, nemam ništa protiv pesticida. Iako sam isto za GM hranu, ako prolazi testove.

Također, i ekološki uzgojena hrana ima svoju tamniju stranu. Više me nekih prirodnih otrova za koje ne znam koliko se uopće kontroliraju, nego propisanih količina pesticida (sad, ako netko baca hektolitre, naravno da je opasno, ali ne vjerujem da se to tolko radi zbog isplativosti), jer su npr. mikotoksini kancerogeni u koncentracijama od nekoliko mikrograma po kg...

Sad, i da je kontolirana, mislim da je propagnadna fora, i ne vjerujem da je toliko bolja koliko se plaća. Ostajem pri konvencionalnoj hrani zasad...

[Freyra]

Osobno sam za održivu poljoprivredu. Proizvodnju koja uvažava naša prirodna bogatstva, čuva naša tla i vode, a isto tako daje dovoljnu količinu kvalitetne hrane. Uporabu kemijskih sredstava smanjiti na minimum, tretirati samo ako količina štetnika prijeđe prag tolerancije, bez preventivnih tretiranja. Vršiti kontinuirano kontrolu MDK u proizvodima i svakako, ono što je po meni najvažnije, smanjiti uporabu mineralnih gnojiva, odnosno redovito gnojiti organskim gnojivom, dakle ponovno povezati ratarsku i stočarsku proizvodnju. Osigurati zatvoreni ciklus proizvodnje, neprestano kruženje sirovina i energije.

Protiv GMO-a sam, bez ikakvog premišljanja i nitko me ne može uvjeriti da je to dobro za čovjeka. Uvjerenja sam da čovječanstvo može bez klonova i gm organizama.

[child_in_time]

Freyra kaže:

Protiv GMO-a sam, bez ikakvog premišljanja i nitko me ne može uvjeriti da je to dobro za čovjeka. Uvjerenja sam da čovječanstvo može bez klonova i gm organizama.

Možda nije tema, ali da odgovorim. Teško da čovjek može bez klonova. Jako puno biljaka se upravo tako razmnožava, kao i dio životinja. Čovjek to koristi. Od davnina.
Isto tako se bavio stvaranjem novih organizama, kojih u prirodi nema. Križa sve i svašta, i gleda što će dobiti. Laboratorijske modifikacije su samo prirodni korak naprijed koji je omogućen razvojem tehnologije. I jedno i drugo je prtljanje po genomu, samo je jedno izraženije. Tako da se ne može nikako reći bez razmišljanja, posebice uz dovoljno znanja na tom području.. Opasnosti postoje, ali vjerujem da uz pravilan postupak mogu biti zanemarive..

[Anica Fujsz]

Freyra kaže:

Osobno sam za održivu poljoprivredu. Proizvodnju koja uvažava naša prirodna bogatstva, čuva naša tla i vode, a isto tako daje dovoljnu količinu kvalitetne hrane. Uporabu kemijskih sredstava smanjiti na minimum, tretirati samo ako količina štetnika prijeđe prag tolerancije, bez preventivnih tretiranja. Vršiti kontinuirano kontrolu MDK u proizvodima i svakako, ono što je po meni najvažnije, smanjiti uporabu mineralnih gnojiva, odnosno redovito gnojiti organskim gnojivom, dakle ponovno povezati ratarsku i stočarsku proizvodnju. Osigurati zatvoreni ciklus proizvodnje, neprestano kruženje sirovina i energije.

Protiv GMO-a sam, bez ikakvog premišljanja i nitko me ne može uvjeriti da je to dobro za čovjeka. Uvjerenja sam da čovječanstvo može bez klonova i gm organizama.

Slazem se.
Jos bi dodala da je velika briga sto ljudi ne poznavaju sastav i dojam tih otrova
sto koriste. Znaju da se mora nesto upotrebiti ali sto - u tome nikog strucnjaka ne slusaju vec spriciju otrov bez glave.
Mi otprilike smo uvek znali za bube i kukce sto treba, ali sa nekim bolestima vocnjaka napr. nismo bili nacisto sto bi bilo korisno, samo smo slutili da je to mozda nedostatak kalcijuma - bas jucer moj muz u strucnim novinama nasao
resenje.
Moji susedi bez glave svakog 10-og dana spricuju otrove - jer vreme je.....
Mislili da ta briga na jabukama i kruskama je neki virus a sad se ispostavilo da
su te piknjice na kozi i velike crne piknje ispod koze zbog nedostatka kalcija
i ne spricuje se sa otrovom vec kad je voce u velicini oraha spricuje se sa
gnojivom za lisce napr. Wuxall. To nije otrov i ne skodi ako 3-5 puta se
spricuje do najveceg zelenog stanja voca. Kad bi zrilo onda naravno vec ne
treba.

To je samo jedan primer. Mi spricujemo vocnjak 3-4 puta godisnje a sused
svakog 10. dana - uvek idem u stan je bogzna sta on rasipa, navucem se
kad ga vidim sa tim motornim sr...........m na ledjima.
A jabuke isto su opadale zbog strasne zege - makar su i nase i njihove velike
bile i bilo ih vrlo mnogo - isto su bile u njima kukci, isto su bile piknje itd......


To pokazuje, koliko se ljudi truju bez glave.
Zato treba stalno uciti - makar imamo iskustva od roditelja i djedova - za
danasnje odrzavanje to nije dosta. Dok radimo, moramo i uciti kako to treba...

[GMO]

Sve potpisujem, a što se klonova tiče, sve, ali apsolutno sve biljke koje imam u uzgoju su klonovi i ne mogu zamisliti voćarstvo bez njih.

[Freyra]

GMO kaže:

Sve potpisujem, a što se klonova tiče, sve, ali apsolutno sve biljke koje imam u uzgoju su klonovi i ne mogu zamisliti voćarstvo bez njih.

Oprostite, bila sam nepotpuna. Klonovi su se odnosili na životinje. Pomisao na to mi diže tibicu. Baš sam neki dan vidjela na tv klonirano tele, imala sam osjećaj kao da se događa nešto jako loše. Oprostite, ali meni se to gadi, doista mi stvara osjećaj gađenja. Ne znam zašto, jednostavno mi moja intuicija govori da tu nešto nije u redu.

Križanje, stvaranje sorti, linija i hibrida, ono čime se ljudi doista bave godinama nije isto što i genetski inženjering. Smatram da svaki čovjek, seljak, svaki proizvođač koji osjeti svoj nasad koji živi s njim i brine se za njega, zna i osjeti radi li dobro ili loše. Osobno bih se samo zauzela za prava potrošača tako da se proizvođače obvezuje da budu toliko savjesni i korektni i svoje proizvode na taj način deklariraju (GMO), tako da čovjek, potrošač može odlučiti da li će kupovati taj proizvod ili ne. Na taj način svi imamo izbora, ništa ne bi bilo nametnuto. Mislim da smo skrenuli s teme

[sacma]

Čini mi se da su pesticidi tema.
Pesticidi DA,bez njih je danšnja proizvodnja nezamisliva.Oni koje danas upotrebljavamo razgrađuju se dosta brzo (nije to DDT).
Svi oni koji nešto pričaju o "ekološkoj proizvodnji" nisu proizvođači,baš bi voleo da vidim nekoga ko je na taj način proizveo povrće a da je to kod nas uspeo da naplati i da ostvari profit.Takvog garant nema!
Normalno u upotrebi pesticida mora se biti pažljiv,poštovati propise i upotebljavati ih u optimalnim količinama,na taj način nema šanse da svojim proizvodima naštetimo ikome.
Zato još jednom:PESTICIDI DA!

[Freyra]

sacma kaže:

Čini mi se da su pesticidi tema.
Pesticidi DA,bez njih je danšnja proizvodnja nezamisliva.Oni koje danas upotrebljavamo razgrađuju se dosta brzo (nije to DDT).
Svi oni koji nešto pričaju o "ekološkoj proizvodnji" nisu proizvođači,baš bi voleo da vidim nekoga ko je na taj način proizveo povrće a da je to kod nas uspeo da naplati i da ostvari profit.Takvog garant nema!
Normalno u upotrebi pesticida mora se biti pažljiv,poštovati propise i upotebljavati ih u optimalnim količinama,na taj način nema šanse da svojim proizvodima naštetimo ikome.
Zato još jednom:PESTICIDI DA!

Ne znam na koga se odnosi ovo; kod nas, jer KOD NAS je to uspjelo mnogima. Zašto je biološka zaštita i uvođenje plodoreda?

[rakijetina]

Baš se sjetih nasada maslina, ispod njih smeđa trava...pitanje: jesu li nam baš svugdje neophodni herbicidi?

[Göttspöđä]

Ne kažem da ne bismo trebali težiti nekoj ravnoteži s prirodom i nekoj održivosti, dapače, uredno trujemo vode koje pijemo i tlo koje nas hrani, ali ne mogu reći da ne shvaćam Sačmu i tetu Elzu - uzgoj voća i povrća bez pesticida je ekstremno zahtjevan i na granici isplativosti. Tko je od vas, realno, spreman dati 50 kuna za kg jabuka? Zanimljivo je da (inače) najviše na pesticide vrište oni koji su se educirali preko propagandnih letaka a nisu nikad prošli kroz redove kukuruza.
Ajd još kad su u pitanju štetnici koje možeš skupljati, tipa zlatice na krumpiru... ali šta raditi sa sporama gljive Fusarium koja potpuno uništi pšenicu ako nije pod kontrolom? Oduvijek me zanimalo kako se eko-proizvođači bore protiv nje jer znam jako dobro kako izgleda oboljelo sjeme i koliko koristi od njega ima. S njom Helminthosporium na ječmu, Erwinia na jabukama i sva ona svita boleština na kukuruzu...
Šta da teta Elza radi s fuzikladijem

Pritom, kad pričam o ovakvim stvarima i nekom utopijskom rješenju, mislim na velike površine koje su nekad bile pod kombinatima u svrhu prehrane države, a ne na 30 redova kukuruza iza kuće za osobne potrebe. Kako suzbiti kukuruznog moljca (npr.) na takvim površinama bez nekog insekticida (ne bih reklamirala )?

Naravno, proizvođači su jako svjesni potencijala svojih naljepnica i činjenice da su ljudi kao ja, koji vole malo zdraviju hranu, uime eksperimenta spremni dosta platiti. Isprobala sam svakakve sjemenke tijekom niza godina (sve je krenulo sa fino usitnjenim durumom ) no prije cca 6 mjeseci sam našla svoj plafon. Zove se crna riža, s cijenom od 69 kuna za 250 grama
Šta mislite o tome ?

[GMO]

gotterdamerung kaže:

Isprobala sam svakakve sjemenke tijekom niza godina (sve je krenulo sa fino usitnjenim durumom ) no prije cca 6 mjeseci sam našla svoj plafon. Zove se crna riža, s cijenom od 69 kuna za 250 grama
Šta mislite o tome ?

Ovo je fakat bolesno

Garanciju "organskosti" imam samo u svom vrtu.
Garantira li itko da je ta (višenegobolesnoskupa) crna riža uzgojena bez primjene pesticida?
Vjerojatno su ju tretirali ljudskim fekalijama, kao i sve drugo tamo od kud dolazi. I to je jedan od razloga zašto ipak preferiram proizvode iz naših krajeva.

[Freyra]

gotterdamerung kaže:

Pritom, kad pričam o ovakvim stvarima i nekom utopijskom rješenju, mislim na velike površine koje su nekad bile pod kombinatima u svrhu prehrane države, a ne na 30 redova kukuruza iza kuće za osobne potrebe. Kako suzbiti kukuruznog moljca (npr.) na takvim površinama bez nekog insekticida (ne bih reklamirala )?

Kada govorimo o biološkom uzgoju, organskom, ekološkom i inim sufizmima, prvenstveno se misli na uzgoj povrća i voća. Prvo i osnovno to su kulture koje postižu visoku cijenu na tržištu, dakle rentabilne kulture. Nitko ne govori o ekološkom uzgoju pšenice i kukuruza.

Kao drugo, upravo ovo što si napisala o bivšim kombinatima; poljoprivredno zemljište u našoj Repubilci je jako usitnjeno, to je primarni problem i kod provođenja ostalih projekata. Komasacija protiče vrlo sporo. Većina zemljišta se nalazi u rukama malog čovjeka, seljaka čak 80%, a čak 70% njih je površinom manje od 3 ha.

Dakle, ne vidim razloga zašto se na tim površinama ne bi poticala proizvodnja povrća i voća, kao što se i potiče (ne ulazim u ispravnost i regulativu) i zašto se ne bi provodila održiva poljoprivreda. Smanjila bi se količina proizvedene pšenice (znam da je ona prvi novčić u džepu i ustaljena tehnologija proizvodnje), a time i omogućila veću otkupnu cijenu. S druge strane povećao bi se broj proizvođača povrća iz ekološkog uzgoja, povećala bi se ponuda što bi automatski snižavalo cijenu proizvoda iz ekološkog uzgoja.

[Göttspöđä]

Freyra kaže:

Kada govorimo o biološkom uzgoju, organskom, ekološkom i inim sufizmima, prvenstveno se misli na uzgoj povrća i voća. Prvo i osnovno to su kulture koje postižu visoku cijenu na tržištu, dakle rentabilne kulture. Nitko ne govori o ekološkom uzgoju pšenice i kukuruza.

... što je paradoksalno. Zašto? Zato što se radi o kulturama koje se koriste za kruh i hranidbu domaćih životinja
Imamo čudne prioritete. Meni bi bio bitniji kruh koji jedemo svaki dan nego freakin breskve koje vidim mjesec dana ljeti. Možda samo ratar priča iz mene

Ne kažem da se ne bi trebali poticati ljudi s manjim parcelama na rad, baš naprotiv. No, treba promijeniti onaj ključni klik u ljudima da je jedini pravi način za proizvodnju hrane onaj bez otrova. Tad je to hrana a ne ovo što sad jedemo. Iako, mislim da time cijena tih proizvoda nažalost ne bi pala, makar ne značajno za prosječna usta. Nije ni vani stvar puno bolja - u brojnim državama je cijena eko-hrane višestruko veća od one uzgojene na konvencionalan način i za taj novac se uvijek radije kupe krmenadli ili govedina

2 GMO - riža jest certificirana kao "eko" ali je jako dobar indikator naših financijskih mogućnosti u disproporciji sa raspamećenim proizvođačem

Nazad na pesticide, lecitin (u vidu škropiva i najčešće iz soje) je svrstan u sredstva za zaštitu bilja jer djeluje na pepelnice, dakle, kao fungicid. Ne znam jesu li ga naši priznali, ali zvuči odlično

[Freyra]

gotterdamerung kaže:

... što je paradoksalno. Zašto? Zato što se radi o kulturama koje se koriste za kruh i hranidbu domaćih životinja
Imamo čudne prioritete. Meni bi bio bitniji kruh koji jedemo svaki dan nego freakin breskve koje vidim mjesec dana ljeti. Možda samo ratar priča iz mene

Nije paradoksalno, sasvim je logično. Zašto? Kao što sam već napisala, to su visokorentabilne kulture (povrće i voće) i kod takovih kultura je ekološka proizvodnja i ekonomski opravdana.

Što se tiče soje ili što si napisala riže?, nije mi jasno kako se GMO može deklarirati kao ekološki proizvod i koja je inspekcija to dozvolila.

[Freyra]

gotterdamerung kaže:

...
2 GMO - riža jest certificirana kao "eko" ali je jako dobar indikator naših financijskih mogućnosti u disproporciji sa raspamećenim proizvođačem

Evo o čemu pričam u svezi riže, ispričavam se ako sam krivo shvatila.

dotična kraljica je živjela u svom kraljevskom svijetu idile pa joj ne možemo zamjeriti i takove odluke tj. naredbe (osim onih što ne vole jesti kolače ) Ali ja nisam kraljica niti itko drugi što donosi odluke na razini zakonodavstva i države, stoga mi nije jasno zašto se obraćaš meni. Slažem se da se treba prikloniti ekološkoj proizvodnji žitarica, jesam li negdje napisala da se protivim? Cilj mog posta je bio pojasniti zašto se to ne čini i kako funkcionira tržište.

S druge strane mi nije jasno smatraš li ti da je ekološka proizvodnja potrebna i opravdana ili ne. Odgovori su ti poprilično kontradiktorni pa se ne snalazim. Dakle ti se zalažeš za ekološku proizvodnju žitarica, ali ujedno smatraš da je ekološka proizvodnja povrća ekonomski neopravdana, a i ekološkom proizvodnjom žitarica se dobiva brašno neprihvatljive kvalitete. Nisi mi jasna.

OK svaki moj prijedlog biološke borbe protiv bolesti i štetnika ti je nedovoljan ili nepotpun. Dakle po tebi zaista ne preostaje ništa drugo nego primijeniti kemijska sredstva? Čemu onda sva ova priča, nije mi jasno?

[ishamael]

gotterdamerung kaže:

Nije ni vani stvar puno bolja - u brojnim državama je cijena eko-hrane višestruko veća od one uzgojene na konvencionalan način i za taj novac se uvijek radije kupe krmenadli ili govedina

eo me trenutno u Svedskoj, i svakodnevno skicam proizvode pod KRAV etiketom (po mom misljenju najnapredniji standard organske hrane, o kojem sam imao prilike citati) o ne primjecujem da je povrce recimo visestestruko skuplje. Imam dojam da je organski proizvedena hrana 30-50% skuplja. Ono sto mi zaboravljamo u RH, a i u mnogim europskim drzavama, jest da cijena proizvoda ne ukljucuje troskove stete prema okolisu. Jednostavno eksterni troskovi nisu ukljuceni u cijenu. Prema tome, kad to jednog dana dodje u RH, onda ce cijena biti malo drukcija. U nekim drzavama recimo, hranu proizvedenu na klasican nacin placas tri puta: na blagajni, zatim porezi kojima se nadomjesta utjecaj na okolis (voda, tlo....), i treci porez koji ide na subvencije. Organska hrana nije subvencionirana. Dakle, postoji skriveni trosak, koji se ne vidi u cijeni 'klasicne' hrane...


A sto se tice pesticida, netko je napisao da je naglasak na prevenciji, a ne na represivnim mjerama. Postoje brojne studije i brojne uspjesne price koje pokazuju povecan broj parazita na nametnicima, predatora i ptica.

[sacma]

Freyra kaže:

Kada govorimo o biološkom uzgoju, organskom, ekološkom i inim sufizmima, prvenstveno se misli na uzgoj povrća i voća. Prvo i osnovno to su kulture koje postižu visoku cijenu na tržištu, dakle rentabilne kulture. Nitko ne govori o ekološkom uzgoju pšenice i kukuruza.

Kao drugo, upravo ovo što si napisala o bivšim kombinatima; poljoprivredno zemljište u našoj Repubilci je jako usitnjeno, to je primarni problem i kod provođenja ostalih projekata. Komasacija protiče vrlo sporo. Većina zemljišta se nalazi u rukama malog čovjeka, seljaka čak 80%, a čak 70% njih je površinom manje od 3 ha.

Dakle, ne vidim razloga zašto se na tim površinama ne bi poticala proizvodnja povrća i voća, kao što se i potiče (ne ulazim u ispravnost i regulativu) i zašto se ne bi provodila održiva poljoprivreda. Smanjila bi se količina proizvedene pšenice (znam da je ona prvi novčić u džepu i ustaljena tehnologija proizvodnje), a time i omogućila veću otkupnu cijenu. S druge strane povećao bi se broj proizvođača povrća iz ekološkog uzgoja, povećala bi se ponuda što bi automatski snižavalo cijenu proizvoda iz ekološkog uzgoja.

Prvo mi molim te reci ko je to uspeo da proizvede "ekološki" i da je to uspeo naplatiti.Znam dosta ljudi koji su u proizvodnji povrća a mnogi od njih su se zamajavali i sa takvom proizvodnjom,niko nije izdržao duže jer takvu proizvodnju jednostavno nemožeš naplatiti.
Izračunaj molim te koliko bi te koštala radna snaga (15 kn/h) da,recimo,opleviš i okopaš 1 ha luka bar triputa (a morao bi i više).A šta da se radi sa crvom kada ti u proleće dođe u luk,da ga lepo molim da ode.Samo bi on smanjio prinos za 50%.Da ne nabrajam dalje,nekažem,može se na taj način proizvesti ali se nemože naplatiti taj proizvod,jer ljudi jednostavno nemaju novca.
Ja se trudim da pesticide koristim što je manje moguće ali oni su u našem poslu neizbežni i,po mom mišljenju,svako ko tvrdi drukčije živi u utopiji a ne u Hrvatskoj.