Danska online

[mali-mis]

Gle Ambientt kako ti mozes znati i pisati kako je u Hrvatskoj kad 40+ si u Dk?
Danci su takvi kakvi jesu i da ih neki stranci koji ne zele raditi debelo ne koriste i iskoristavaju, nebi ni oni stegli svoje zakone.
A ko o cemu ti o socijali i prijevremenim mirovinama....jel ti kapiras da nije svim strancima do socijala i mirovina, nego postoje i stranci koji zele zivjeti od svoga rada i usavrsavati se i za takve je danska zemlja otvorenih mogucnosti, ako ih znas iskoristiti...a to sto ti uporno tupis o jednoj vrsti stranaca i jednoj vrsti danaca govori samo da ti nisi u tih 40 godina upoznao i susreo nesto drugo. Kod mene u firmi je 80 ljudi i odgovorno tvrdim da je njih 80 % clan i A-kase i sindikata, inace nebi mogli sudjelovati na kursevima na koje svake godine imamo pravo kroz razvojne fondove za strukovno usavrsavanje... i u cemu je problem sto tu istu A-kasu placas i dok si na A-kasi? To sto kazes da nesmijes napustiti Dansku dok si na A-kasi isto nije tocno, jer na A-kasi imas pravo na ghodisnji kao i sva druga radnicka klasa i nitko ti nesmeta da u vrijeme godisnjega ides vani, zato kad iznosis informacije i cinjenice potrudi se reci istinu do kraja, a ne blatiti Dansku do kranjih granica bezobrazluka.
Biti stranac sigurno nije lako nigdje niti u jednoj drzavi, ali sam isto tako sigurna da svaki stranac u bilo kojoj drzavi koji radi i doprinosi opcem dobru je prihvacen i puno mu je lakse nego onima koji cijelo vrijeme blate svoje domacine i njihov nacin zivota.
Oni koji se ne mogu prilagoditi i uklopiti u novu sredinu ne trebaju niti napustati svoje zemlje i to je to.

PS. Meni moj naglasak na danski jezik nije bio prepreka za uspijeh i budi siguran da imam istu placu kao i moje danske kolege i ne nisam izuzetak. :-)

[Ambientt]

mali-mis kaže:

Gle Ambientt kako ti mozes znati i pisati kako je u Hrvatskoj kad 40+ si u Dk?
Danci su takvi kakvi jesu i da ih neki stranci koji ne zele raditi debelo ne koriste i iskoristavaju, nebi ni oni stegli svoje zakone.
A ko o cemu ti o socijali i prijevremenim mirovinama....jel ti kapiras da nije svim strancima do socijala i mirovina, nego postoje i stranci koji zele zivjeti od svoga rada i usavrsavati se i za takve je danska zemlja otvorenih mogucnosti, ako ih znas iskoristiti...a to sto ti uporno tupis o jednoj vrsti stranaca i jednoj vrsti danaca govori samo da ti nisi u tih 40 godina upoznao i susreo nesto drugo. Kod mene u firmi je 80 ljudi i odgovorno tvrdim da je njih 80 % clan i A-kase i sindikata, inace nebi mogli sudjelovati na kursevima na koje svake godine imamo pravo kroz razvojne fondove za strukovno usavrsavanje... i u cemu je problem sto tu istu A-kasu placas i dok si na A-kasi? To sto kazes da nesmijes napustiti Dansku dok si na A-kasi isto nije tocno, jer na A-kasi imas pravo na ghodisnji kao i sva druga radnicka klasa i nitko ti nesmeta da u vrijeme godisnjega ides vani, zato kad iznosis informacije i cinjenice potrudi se reci istinu do kraja, a ne blatiti Dansku do kranjih granica bezobrazluka.
Biti stranac sigurno nije lako nigdje niti u jednoj drzavi, ali sam isto tako sigurna da svaki stranac u bilo kojoj drzavi koji radi i doprinosi opcem dobru je prihvacen i puno mu je lakse nego onima koji cijelo vrijeme blate svoje domacine i njihov nacin zivota.
Oni koji se ne mogu prilagoditi i uklopiti u novu sredinu ne trebaju niti napustati svoje zemlje i to je to.

PS. Meni moj naglasak na danski jezik nije bio prepreka za uspijeh i budi siguran da imam istu placu kao i moje danske kolege i ne nisam izuzetak. :-)

Nemoze mi niko prodati pricu da je veca razlika izmedju Osjeka i Splita nego izmedju nekog grada u HR i nekog u Danskoj po mentalitetu i jeziku. Dajte ljudi sta pisete vise.

Danci jesu kakvi jesu, ali da li znas isto da Danac voli zajebati svoju drzavu? Da je nacionalni sport utaja poreza i sl.? Ja znam brdo Danaca, koji nece da rade i koji su izcjedili brojne drzave beneficije i po citav dan sjede kod kuce. Poljaci su bili meta populista, jer su bile zrtve, jer su gladni za parom bili. Poslodavac Danac je rekao dajem ti toliko a ostatk mozes kod drzave boditi na osnovu ovog onog itd. I ko im je pomagao da popune sve moguce formulare na danskom. Oni isti za koje su radili. A onda su populiti uzeli rijecu u usta pa poceli srati da ti isti Poljaci svjesno iskoristavaju. Sto nemamo ni dan danas i sto se ista tema vec 40 + godina povlaci po parlamentu da se uvede zakonska minimalna satnica i minimalna placa za one koji rade u kancelarijama?

Stranci koji su dosli ovdje da sebe usravrsavaju na ovoj klimi su pretezno stranci koji dolaze trbuhom za kruhom. Ja znam stranaca koji su bjezali iz ove drzave. Ja sam nudio strancima u svojoj firmi izuzetno visoke place. Neki su netto prelazili cak i 4.000€ mjesecno. I opet su odustali. I znam dobro kad bi imao zadnji razgovor pred odlazak, znam sta su im razlozi bili. Naravno da ce netko iz Hrvatske trpiti sto god to bilo u Danskoj, jer mu je "bolje" nego doma. Jednom Njemcu tako nije, cak ni Francuzu. A koliko je prostora u Danskim firmama da prima kvazi eksperte iz Ceske ili Hrvatske, koji prvo radno iskustvo stecu kod istog i tu su zbog "usavrsavanja" i sl. A netkom treba zvjer od radnika onda sigurno nece je naci u istocnoj Europi, jer su ljudi od tamo stegnutog kajsa, i spremni su na sve samo da zarade, pa cak da ti i prodaju pricu samo takvu. Nisu svi naravno. Ali ima ih koji ce pokusati i sve ih je vise i vise. Procitao sam ja CV i motivaciskih pisama na tisuce.

Imas pravo na godisnji ali moras period najaviti. Znaci ne mozes napustiti drzavu spontano. Imam osjecaja da trebam crtati. Imas pravo 26 dana godisnjeg i to tek drugu godinu ne prvu. Imam osjecaja da si u Dansku dosla zbog te A-Kasse. I tebi je ista sve i sveto. I samo zato sto A-Kasse nema u Hrvatskoj? Slusaj djete. Ti pojma nema o Danskoj i sto je Danska i kakvi su Danci i sto misle o strancima. Ocigledno, da nemas.

Da li si svjesna da poslje 15 godina uplate i kad bi koristila A-Kasse dvije godine tj. za tih 17 godina, da si u istu uplatila 204.000 kruna. Za pune dvije godine na A-Kasse tebi ce isplaiti 336.000 kruna. Znaci cirka 60% si sama sebi uplatila. Upitaj istu da li ce ti dati popusta po broju obaveza do drzave u iznosu od 60% I plus sto moras podpisati na papri obavjest da oni zakonski imaju pravo da te nadgledaju 24/7 ako misle da je potrebno. Da samo vidis listu sto smisjes sto ne kad si na A-kasse Tako je Danac izgubio pravo na A-Kasse, jer je na portralu dao podatak da vozi od A do B i ponudio prevoz za sitne pare, sto je sasvim normalno, no na A-Kasse ne smijes niti isto. Doslovno da ti ja dam 100 kruna ti ih svojoj A-Kasse moras prijaviti kao zaradu i oni ce ti 100 kruna odbiti od naredne isplate.

[Ambientt]

Da li itko od vas se ikad upita koliko vi zapravo placate poreza u ovoj drzavi.

Samo AM koji placate je 8% Na to dodajte koliko poreza placate, ako imate mizernu placu je 38% ako imate nesto osrednje ispod 42,5% tesko, ako prelazite top-skat u prosjeku placate 48-56%. Vecina placa preko 50% uklj. AM.

Ako ste privatnik samostalni. Ovisno od zarade ali ako vam ide dobro posao mozete komotno placati 55% plus 8% AM.

Otvorite firmu i zelite zaposliti radnika. Na svu srecu poslodavcima mirovinsko uplacivanje radniku je opcija i nije zakonski pod moranje. To je na stetu radniku. U vecini slucaja se nudi da prve dvije godine vam poslodavac ne uplaciva mirovinsko, a poslje dvije ako ste i dalje u radnom odnosu onda je u skladu s dogovorom. I opet nema odredjene mjere, i ista se moze razlikovati jako puno od branse do branse, od frime do firme itd. I opet na kraju 1/3 uplate se odbija od tvoje place a ostatk 2/3 uplacuje poslodavac. Prosjecan % je cca. 12% ukupno, no moze se naci da netko ponudi 14-15% I sad se svi radujete yupiii mirovina itd. I dodje dan kad trebate u mirovinu i sad recimo kroz rad ste postigli 3.000.000 kruna. Trljate ruke dok vas ne obavjeste da je to sve brutto. Vi se hvatate za glave, sto, kako, gdje. Nitko vas prije 30 + godina nije obavjestio dvije stvari. Da sva uplata za mirovinu kroz rad je prije poreza i da na istu treba platiti kao minimun 38% poreza a lagano ako je veca suma i vise primjerice 43% Drugu stavr sto vam takodje nitko nije nikada rekao je, da na istu uplacenu sumu nema kamate ili korekture prema inflaciji. Drzavni dio koji je zagarantovan svakom Dancu je opet ovisna o kolicini stalnog boravka u Danskoj do dana kad idete u mirovinu. Racuna se tek od 15 godine starosti. Imate dva faktora po kojem se racuna iznos. Prvi je: koliko ste godina boravili u Danskoj poslje 15 godine starosti do dana mirovine. Recimo neka ste dosli u Dansku s 31 godina te idete u mirovinu s 67 godina tj. 36 godina, za sve koji su dosli tokom i poslje 2011 vazi zakon o 47 godina boravka, za sve koji su ranije dosli je 40 godina boravka. Uzmete tih 36 godina podjelite s 47 godina i skontate da imate pravo na 3/4 od iznosa koji je nesto jaci nego sto je danasnja stipendija za studente. Takodje od originalnog iznosa se razuna umanjene na osnovu vrijednosti koje imate, tj. da li imate dodatne ustedjevine, materialnih stvari koje vrijede itd. Da bi vam lakse u zivotu bilo imate pravo na djelimicnu 13 mirovinu u godini svake godine.

No da nastavim koliko je skupo u Danskoj zaposliti radnika. Kao privatniko koji zeli zaposliti radnika treba da dobro razmisli o sljedecim izdatcima: primjerice na satnicu od 130 kruna ide cca. 45 kruna troska za feriepenge, barsel, aes, fib, aer, atp, pa licenca radna, pa osigiranje radnika i na kraju novaz za bolesne dane itd. Na kraju cca. 35 do 40 % od svake 100 krune isplacene radniku. Tako da bi ja tebe zaposlio za satnicu 130 kruna ti mene kostats 175 do 182 krune / sat. Ako racunam da imam zaradu kao poduzece 30 % na / sat onda ti kostas za moje stranke 236,6 kruna bez PDV. S PDV, jer stranke mogu biti obicni gradjani koji nisu registvorvani kao poduzetnici pa da PDV mogu izbjeci, je cijena: 295,75 kruna / sat. U ovo uopce nisu uracunati dodatni troskovi imati radnika tipa oprema za istog itd.

Zato primjerice ruke jednog auto-mehanicara kostaju cca. 400 do 500 kruna / sat. Isti radnik u vrh glave ima satnicu 165 kruna brutto, od kojih na kraju netto ima cca. 90 krune uklj. s troskom za AM. Koji na kraju cca. 14.000 kruna netto evt. koju tisucu vise ako radi prekoradno vrijeme.

Pa ti sad uzmi za primjer zasto npr. na Jyllandu pogotovo sjevernom ima najvise rada na crno. Zasto na Sjællandu ima najvise utaje poreza. Zasto npr. na Lollandu i zapadnom i juznom dijelu Jyllanda ima najvise procentualno ljudi na socijali i ranoj mirovini.

Svi vi bi trebali pogledati epizode, mislim da ih je 7 bilo, pod imenom 'På røven i Nakskov' sto u bukvalnom prevodu znaci na guzici u Nakskov-u. Emisija o ljudima koji su dno dna ekonomski u ovoj prebogatoj drzavi mogucnostima. A, da ne zaboravim, ima i emisija o djeci, u bukvalnom prevodu djece iz Brøndeslev-a tj. Børnene fra Brønderslev. Mislim da sve imate na YT.

Drzava s mogcnostima koji vic godine. Netkom iz Hrvatske je izgleda da mu danac na sat daje 20 kruna mogucnost. To sto ti u ovoj drzavi ces citav zivot biti zdanja rupa na sviralu s dumping placom i radit ces da placas racune a ne da uzivas je druga stvar. Sto ces jednom godisnje ici u HR da se pohvalis kako ti je super? Da li se pitas zasto ove godine na lokalnim izborima, koji su za koji dan, imas natpisa; ne hvala dumping place strancima na poslu. U ovoj drzavi vecina radi da plati racune i da jendom u dvi godine ode na odmor van Danske. Hoces kucu / stan da kupis skupo ces ga platiti. Tko zeli da se opari taj vec mora imati medju nogama od metala ona dva jajeta, pa skontai kako prevariti drzavu. U Danskoj od rada necete nikada biti bogati (ni najosnovnije bogati) a lagano mozete biti jako siromasni na sprem standardu cijena.

Nije Danska Njemacka gdje doslovno u drzavnim sluzbama radis 15 dana odmaras 15 dana a placen si na sprem standardu kao da si svih 30 dana radio. Ja da nemam firmu ovdje nebi jednog jedinog dana bio a ne kao vi hocete ovdje porodice da imate, da se dokazujete, dok vam sunarodnjaci Bosnaci vecinom ganjaju mirovine i provode po 7, 8 mjeseci godisnje van Danske.

Kad budes shvatila da % tvoje place ide da se isplati mirovina jednom Dancu koji ima 42 godine, sjedi u britiji i pijucka a onda ode na Grand Kanariju u po Novembra da sunca dupe. Dok ti ustajes u 7 jutro dok je jos mrak i dolazis kuci u 16:30 kad je opet mrak i ako vjesto krijes, zimska depresija ti viri iz ociju, onda ces se pitati tko je zapravo iskoristo mogcnost da postane magarac. Da ne pricam o dankinjama, mozda najljenije zene na svijetu uklj i moju suprugu. Dobiju posao rade 3 mjeseca a onda dvoje godine su odsutne na bolovanju.

Nego ste ko kec na desetku dosli ovoj drzavi. Poslodavcima ste jeftiniji, dosta dankinja moze biti duze na bolovanju, vi placate u kase, dosta danaca moze biti u ranoj mirovini, opet vi dopunjavate radom kase, poslodavci imaju nesto veci profit. Ti crkajes, nemas pravona sve beneficije. Jos samo da je budalama populistima objasniti da zapravo stranci su korisni. I sve super. Sto se kaze bolje vrabac u ruci nego golub na grani. Za Dansku triple win-win-win situacija. Jeidno sto su srezali sve ove socijalne beneficije na koje i vi polazete pravo, da nebi gubili tako.

Mozda bi i ja trebao za dumping placu zaposliti nekoliko stranca, onda par Danca otpustiti, bar polovici srediti ranu mirovinu. Vasim radom bi pokrili njima ranu mirovinu, ja bi imao veci profit, dio tog veceg profita bi isao u drzavnu blagaju za one koji su otpusteni a nisu u mirovini. Kad bolje razmislim mozda bi mogao i svoju ljenu suprugu u mirovinu poslati na racun EU migranata. Time bi mi se cak jedan maleni dio vratio i nazad od onog sto ulazem u drzavu.

[potepuh]

Ambientt kaže:

.....
Da li si svjesna da poslje 15 godina uplate i kad bi koristila A-Kasse dvije godine tj. za tih 17 godina, da si u istu uplatila 204.000 kruna. Za pune dvije godine na A-Kasse tebi ce isplaiti 336.000 kruna. ......

https://www.find-a-kasse-priser.dk/
17 godina = 204 mjeseci x 500dkk ( da zaokruzimo) = 102.000 dkk

Satser for 2017 18.403 dkk mjesecno x 24 = 441.672 dkk ( brutto)

A-kasa je osiguranje u slucaju nezaposlenosti koje osoba moze, a i ne mora uplacivati. Odluka je individualna.

Isto kao i kasko za auto Da li se to isplati uplacivati?

[Ambientt]

potepuh kaže:

https://www.find-a-kasse-priser.dk/
17 godina = 204 mjeseci x 500dkk ( da zaokruzimo) = 102.000 dkk

Satser for 2017 18.403 dkk mjesecno x 24 = 441.672 dkk ( brutto)

A-kasa je osiguranje u slucaju nezaposlenosti koje osoba moze, a i ne mora uplacivati. Odluka je individualna.

Isto kao i kasko za auto Da li se to isplati uplacivati?

A-Kasse u Danskoj koje primaju sve (tj alle) su A-Kasse s najnizim servisom i obicno ljudi iz istih zavrse kasnje na JobCentru i socijalnoj pomoci. Te A-Kasse nemaju neki kontakt sa firmama da bi ljudima pomogli pri nalasku posla. CA A-Kasse kotira medju najlosijim kasama za pomoc pri poslu. Zakonski im je duznost no sudeci sto je pisalo po medijima samo te pozvou 8 puta u roku dvije godine na razgovor dok te JobCentar salje u tom periodu dva ili tri puta po 4-5 tjedana na tecaj da ucis pisati CV. Vecina clanova A-Kasse CA su studenti jos dok studiraju. Jer je isto gratis dok si student. Tako ako ces uzeti A-Kasse gdje ces se opet vratiti na trziste i cak imati izbor onda moras uzeti jednu od onih koja specificna tvojoj bransi, znanju itd. I tu su drugacije cijene, mi govorimo mjesecno od 900 pa naprijed kruna.

18.403kr je brutto... to je isplaita cca. 12.500kr, maks sto mozes netto dobiti na A-Kasse je knap 17.000 kruna kad pada pet tjedana u mjesecu.

Moj savjet za akademicare je Akademikernes A-kasse i naravno puni paket a ne discount paket. Ako ti je u interesu samo para, onda morez i direkt na socijalnu pomoc (pod uslovom da nisi stranac) i sebi ustediti trosak placanja A-Kasse. To malo ekstra sto dobijes na A-Kasse mozes komotno odbiti troskom placanja iste. Plus neces morati ici na statstanke na dva mjesta po novom zakonu. Jer i ako si na A-kasse opet pri JobCentru treba biti prijavljen, koji ce te prosljediti nekom karijera centru. Znaci imati ces svako treci mjesec statstanak na A-Kasse a vamo svako drugi, plus sto ces morati ici na neke CV kurseve sad ako si preko 30 godina onda prvih 9 mjeseci nisi obavezan ici osim na razgovore uklj. intro razgovor na JobCentru te jedan razgovor s socijalnim radnikom. Ako si ispod onda je prva 3-4 mjeseca. Isti mi pravilnik svake godine salju da saopstim radnicima u sl. izmjena ... da hoce sve ukinuti najbolje bi bilo.


Kasko osiguranje ti zavisi od tkz. svoje premije tj. svog rizika. Ako ti kazu da prvih 20.000 kruna stete snosis sam onda je stvarno upitno da li se isplati osim da auto je totalna steta. Licno bi rekao da sve preko 5.000 tkz. svoj rizik je previse i ne isplatljivo. Plus sto osiguranja vam nece nista priznati iz strane drzave tako da kad dodjete u Dansku tretirati ce vas kao da ste prvi put registrovali auto i premije na nesto malo (auto) mogu biti godisnje preko 6.500 kruna. Za veca auta i preko 10.000 kruna godisnje. Dok recimo moja premija kao elitni vozac na poskupo auto je 3.500 kruna godisnje uz. moj rizik od 1.500 kruna. I na kraju treba dobro procitati sto pokriva kasko, obicno sajbe, staklo, lakiranje, evt. izmjena gepeka prijerice jer je lak ostetio neko itd. nije uracunato itd.

[mali-mis]

A sad cekamo Ambientt-ovu analizu opcinskih izbora u DK

Nisu te tvoje antistranacke stranke dobile koliko si prizeljkiva, a?

PS. Sory na cinizmu

[Ambientt]

Ne pratim lokalne izbore previse, a nisam ni navijac od jedne anti-stranci stanke. Sve u svemu lokalni izbori se u Danskoj mogu predvidjeti, jer samo je malo opcina i ako je bilo spajanja istih gdje se csto mjenja gradonacelnik po pitanju stranke. Primjerice Esbjerg je ovaj puta dobio novog gradonacelnika iz iste stranke samo zato sto je bivsi otisao u mirovinu poslje 24 godine kao gradonacelnik. Kopenhagen opcina je imala social demokrata za nacelnika od kako znam za sebe te od kako postoji kao opcina. Izuzev samo jednog dana kad je bio gradonacelnik iz socialisticke narodne stranke. I tako s svim ostalim vecim gradovima. Århus od 1971 godine. Za Aalborg vazi od 1925 godine. No vecina opcina je desnica. I da je dokaz da gradonacelnik pozicija u Danskoj nema nikakvog drzavno-politickog znacaje je npr. da novi gradonacelink Viborga je bivsi trener rukometa zena. Koji se razumije u lokalnu politiku koliko i 10-godisnjak. Tako je sredinom 90ih na izborima u Århusu komicar usao u parlament s dovoljno licnih glasova bez stranke. Ovaj put su i socijal-populisti-anti stranci dobili jednu opcinu za gradonacelnika te u drugoj jednoj su podrzali nekog iz lokalne listi s kojim su u koaliciji tako reci. Licno znam gradonacelnika opcine Mariagerfjord na Jyllandu i nebi ovdje javno pisao o nekim njegovim pogledima na neke stvari. U mojoj opcini nema tko drugi da dobije mjesto gradonacelnika osim iz Venstre, jer ovdje u opcini su teski venstre simpatizeri i nisu ljudi toliko za strance. Sve okolne opcine su ovaj put dobile gradonacelnika iz narodne konzervativne stranke.

No imas opcina gdje su stranci dobrodosli kao prasici u po Saudiske Arabije.

Rebild opcina je jedna od njih. Pa onda Assens, Dragør, Fanø, Greve, Gribskov, Guldborgsund (tu je mozda najteze biti stranac), Hedensted, Herning, Hørsholm, Jammerbugt, Kolding (i ako ima dosta stranaca opet na lokalnoj politickoj sceni venstre i danska narodna stranka svaki put poberu iznenadjuvjucu pobjedu). Jedna od vecih opcina po broju stanovnika gdje su socijal demokrati podbacili. A venstre napredovala. Lemvig, Læsø, Mariagerfjord, Morsø, Nyborg, Rudersdal, Solrød, Thisted kako kad ali ovaj put do sirijaca najostrij bili, cak su ima samo satore ponudili, pa su imali table napisane kao za putokaz na cesti koliko je km do Iraka i Sirije. Tårnby takodje je jako uporiste danske narodne stranke. Tønder, Vallensbæk, Varde i Vesthimmerlands.

No lokalni izborni nemaju sto reci kako ce ljudi glasati na parlamentarnim.

[Anto Esper]

Ako ste se ikada pitali koliko treba vremena da se pročita 9887 poruka na forumu Danska online, od Skattemusa do Ambientta, od ljepote do statistike, odgovor je: jaaaako puno. Ali najčešće mi nije bilo žao utrošena vremena jer sam imao više koristi od pronađenih informacija, nego što sam se zamarao nesuvislim tekstovima. Budući da sam stvorio mišljenje o Danskoj online, stvorio sam korisničku adresu na forumu.hr i želim ga podijeliti s vama, bez obzira što bi napis mogao biti okarakteriziran kao predugačak ili čak patetičan. Obraćam se prije svega najzaslužnijim autorima tekstova na ovoj stranici.

Prije svega hvala svima što ste nesebično pomagali namjernicima na ovoj stranici u životno važnim situacijama, a osobito onima koji su ovdje bili aktivni od početaka do negdje 2010. Tu posebno moram istaknuti u prvome redu Cinnamon Girl, Murtelu, Malog Miša i Potepuha, a potom i kasnije pridošle članove 2bee, N&S te još poneki. Podijelili ste mnoštvo informacija o dozvolama, učenju jezika, socijalizaciji i drugim posve praktičnim aspektima života u DK.

Pročitao sam temu Danska online u potrazi za savjetima jer i moja obitelj planira otići iz domovine u potrazi za srećom u tuđini. Tragao sam, dakle, za korisnim informacijama, međutim u nekom trenutku umjesto moga vođenja bilježaka počeo sam uživati čitajući spontane razgovore ljudi koji su se malo pomalo počeli zbližavati. Ovaj virtualni medij postao je mjesto gdje se često iznosilo mnoštvo osobnih i svakodnevnih podataka. Postali ste kao članovi nekoga kluba. Kada bi se pojavila nova osoba, prva su pitanja bila da se ujedno predstavi. Sa zanimanjem sam i ja čitao životne priče naših ljudi u dalekoj Danskoj. Moja bigbraderovska znatiželja vodila me je u introspekciju i empatiju: počeo sam se zabrinjavati za budućnost Dunje s juga u DK, iščekivao ishode vezano za Maloga Miša i veselio se vašim razdraganim porukama o veselju boravka u domovini. Htio sam reagirati već tada, ali moja bi poruka zakasnjela više od 7 godina. Kad sam pročitao 4/5 svih tekstova napisanih u 4 godine, vidio sam da se nešto dogodilo s jezgrenom grupom jer se preostala petina nepročitanoga broja napisa odnosila na čak 7 godina. Nažalost za mene i za druge čitatelje, pojavile su se osobe čije je neprimjereno pisanje, logično, otjeralo glavne sudionike foruma u zatvoreno fejsbučarenje. Kasnije su neki drugi preuzeli glavnu riječ, a Danska online posve je promijenila karakter. Na gore, rekao bih. I to je drugi razlog moga pisanja: volio bih kada biste se vratili i nastavili pisati kao što ste pisali u razdoblju od 2007. do 2010. Bez obzira na to je li vaša interna komunikacija na FB-u i dalje živa, volio bih da oživite temu jer ste bila doista dobra grupa (TomK, vrati se i ti!). To se vidi i po broju napisa, osobito u odnosu na druge teme u skupini Dijaspora. A i u međuvremenu došlo je podosta Hrvata i hrvatskih susjeda u DK. Bude li sreće za moju obitelj, možda ću vam se i ja jednoga dana pridružiti.

Treća stvar koju želim istaknuti jest da bi Dansku online trebalo početi moderirati. Svjestan sam da se ulaskom u EU očekivano pojavilo mnoštvo upita o Danskoj, međutim nema smisla da se isti odgovori moraju ponavljati unedogled. Ključni odgovoreni momenti trebaju biti skupljeni na jedno mjesto, a što mora biti uvjet za pročitati prije sudjelovanja u raspravi. Budite organizirani i vrijedni kao Skandinavci!

Imao bih više pitanja o Danskoj, sada ću postaviti samo jedno, ne znajući hoće li uopće biti odgovoreno, dok druge ostavljam za neka buduća javljanja. Naime, mnogi od vas govorili su u kojoj vam se mjeri sviđaju četvrti CPH-a u kojima ste živjeli ili još živite (osobito se sjećam Lucina, Cinnemonina i TomK-ova komentara). Što mislite o Sydhavnenu i Amager Vestu?

p.s. U 2010. ostala je za nas čitatelje neodgovorena tema vezana za Maloga miša. Javila se ponovno 2017. i slučajno spomenula vrtić. Baš sam se razveselio! Čestitam, "lille mus"! :-)
p.p.s. Zahvaljujući vama počeo sam više cijeniti hrvatske klimatske uvjete. Više se ne žalim na njih. :-)

[Ambientt]

Mogao bi sad napisati manji roman ali predostoavljam da ti nije u interesu citati toliku kolicinu. Sto tebe konkretno interesuje vezano za ta dva dijela grada? Amager Vest, gdje imam stan, je u novije zgrade ako imas namjenu poskup za nadprosjecne akademicare a ne obicne radnike. Imas nekoliko starijih zgrada ili bolje ulica s tako tim radnickim iz 70ih zgradama gdje cak ima i problema s strancima tkz. ghetto kvartovi ne tako daleko blize Christianshavn no ako je rijec o opcinskim stanovima (noviji ili stariji) tj. zgrade koje su u njihovim rukama i koje daju u najam daju gradjanima, trunutno se ceka cca. 25 godina na takav jedan stan. Isti su za 20-30% jeftinij ali nisu konkurencija, jer ih nema puno i dugo se ceka, obicno roditelji upisu novorodjenu djecu da bi do 25 godine dosli na red i tako mogli povoljnije studirati.

Sydhavnen je jako srodna prica, samo sto centrifickacija (gdje se najvisi sloj tako reci prisilno nasiljava gdje su inace nizi slojevi bili kako bi podizanjem cijene iste istjerali) tog djela je preuzela vodstvo i stanovi su abnormalno skupi za najam pa cak i sam "kvalitet." Poznanik je dva mjeseca odeslio se u jedan tako reci "noviji" stan, u kojem jedino novo je nova kuhinja. Cijena je za 68m2 knap 18.000 kruna bez potrosnje. Isto imas ghetto kvartova ako te zanima.

No ako ti je stalo do srece u tudjini kako kazes mozda odskocna daska Kopenhagen nije opcija niti po jednom pitanju. Ostatak Danske nije selo na sprem Kopenhagenu, te je drzava poprilicno dobro decentralizovana od javnih institucija do samog privatnog trzista rada.

Kratko receno netko u Vejle (kao primjer) ce prije ustediti xy svotu nego netko u Kopenhagenu istu. Zarada je ista manje vise u citavoj drzavi.

[potepuh]

Anto Esper kaže:

... Što mislite o Sydhavnenu i Amager Vestu?
....

Ako bi ja birala, Amager Vest bi imao prednost. Spoj staroga i novoga, vise zivota na ulici ( pogotovo dio oko Islands Brygge i prema Amagerbrogade), a prije svega dobra povezanost metro-om sa centrom.

Sydhavnen je vise izoliran, manje "dogadjanja" u neposrednoj blizini.

"Atraktivnost" oba kvarta je da se dosta gradi i te se, za razliku od centra, jos i moze naci stanova za najam i kupnju. U usporedbi sa drugim kvartovima Kopenhagena, cijene najma su "pristupacnije".

PS ne mogu niti zamiliti da je netko isao citati sve od pocetka

[Ambientt]

Sudeci prema podatcima od Finans iz 2016 god.

cijene u opcini KBH smjestaja se krecu po sljedecim tarifama u prosjeku...

Prosjecna cijene je citave Kopenhagena opcine je 10.810kr

No kad bi gledali vezano za pojedine djelove grada onda su prosjecne cijene skroz drugacije. Sudeci po Finans istrazivanju prosjecna cijena po djelovima grada je sljedeca.


Kopenhagen K. 17.610kr
Kopenhagen V. 16.353kr
Kopenhagen N. 14.509kr
Kopenhagen Ø. 14.483kr
Kopenhagen S. 13.926kr (Amager)
Kopenhagen SV. 13.729kr (Sydhavnen)
Kopenhagen NV 9.837kr

NV vam je tako reci ghetto, te je pun stranaca i pucanja po cesti. Samo ove godine je nekoliko ljudi platilo glavno niti krivi ni duzni, zbog tkz. mafijasa koji jedva znaju ciljati oruzijem, koji se medjusobno pokusavaju ubijati zbog tkz. teritorije droge i sl. No i dobar dio Kopenhagen N dijela je tako reci isto gjetto zona no dio blizi centra gradu nabija cijenu. Ne zato sto istocno oko s-stranice Nørrebro i Bispebjerg je previse bajno. Evo i mapa gdje ima obracuna s posljedicama neduznih ili mafijasa ili cisto pucanja bez mrtvih. Ovo je samo za 2017 god.
https://ekstrabladet.dk/112/stor-gra...enhavn/6780820

Naravno cijene u 2017 god. nesto vece nego ove iz 2016 god.


Sto se ostalih opcina tice u blizini uklj. i enklava opcina Frederiksberg je sljedece.

Frederiksberg 18.449kr
Gentofte 18.981kr
Glostrup 12.506kr

[Anto Esper]

Hvala na odgovorima, Potepuh i Ambientt.
Naime, pokušavam steći sliku o realnim cijenama unajmljivanja 3-sobnoga stana da bih lakše prepoznao dobru priliku. Kopenhagen S i SV mi odgovaraju položajno, ali šteta što su relativno slabo zastupljeni s raznim trgovinama (osobito mi je žao što su daleko od obje Ikee u CPH-u), ali mi se čini da je kontakt s prirodom na višoj razini.

Ono što mi je velika nepoznanica jest postupak seljenja u inozemstvu. Naime, (velika) većina stanova su prazni prigodom unajmljivanja, pa se pitam kako tehnički izvesti seljenje. Osim Ikee, koje su još povoljne prodavaonice namještaja? Budući da se Danci, čini se, dosta sele, prodaje li se mnogo namještaja u oglasnicima? Koje internetske oglasnike s namještajem mi preporučujete? Koliko se okvirno plaća najam kombija ili kamiona za prijenos takvog namještaja? Kakva su vaša iskustva kod seljenja? Razmišljam čak i o opciji najma kamiona u HR i prijenos vlastitoga namještaja iz Zgb u CPH, ali kalkulaciju tek moram napraviti.

Također, pitanje za roditelje: čeka li se puno mjesto u vrtiću u CPH-u? Kako se određuje cijena, odnosno koliko košta vrtić?

[Ambientt]

Anto Esper kaže:

Hvala na odgovorima, Potepuh i Ambientt.
Naime, pokušavam steći sliku o realnim cijenama unajmljivanja 3-sobnoga stana da bih lakše prepoznao dobru priliku. Kopenhagen S i SV mi odgovaraju položajno, ali šteta što su relativno slabo zastupljeni s raznim trgovinama (osobito mi je žao što su daleko od obje Ikee u CPH-u), ali mi se čini da je kontakt s prirodom na višoj razini.

Ono što mi je velika nepoznanica jest postupak seljenja u inozemstvu. Naime, (velika) većina stanova su prazni prigodom unajmljivanja, pa se pitam kako tehnički izvesti seljenje. Osim Ikee, koje su još povoljne prodavaonice namještaja? Budući da se Danci, čini se, dosta sele, prodaje li se mnogo namještaja u oglasnicima? Koje internetske oglasnike s namještajem mi preporučujete? Koliko se okvirno plaća najam kombija ili kamiona za prijenos takvog namještaja? Kakva su vaša iskustva kod seljenja? Razmišljam čak i o opciji najma kamiona u HR i prijenos vlastitoga namještaja iz Zgb u CPH, ali kalkulaciju tek moram napraviti.

Također, pitanje za roditelje: čeka li se puno mjesto u vrtiću u CPH-u? Kako se određuje cijena, odnosno koliko košta vrtić?

Ako te priroda zanima i IKEA onda je to rijec o Gentofte opcini, no tamo stan s dnevnim boravkom + dvije sobe, nemoj da te iznenadi cijena 20.000kr mozda neki u jako staroj zgradi za 15.000+kr.

Kupovine namjestaja ima preko interneta tj. privatna prodaja ali u 99% oglasa sam moras doci po stvari. Najvise ima tkz. retro / dizajn prodaje starijih stvari iz 70ih ali tu su visoke cijene jer je retro. No, koliko znam IKEA u Gentofte ima i dostavu tako, narvano uz placanje, tako da i ne vidim neki problem da primjerice zivis negdje dalje.

Nemoj zaboravit da najam stana je obicno 3 rate za depozit + 3 rate unaprijed + 1 rata. Tako da ako stan kosta primjerice 15.000kr ti u dzepu moras imati 105.000kr da 1.1 na dan useljena. Tre rate unaprijed znaci pri iseljenje ces imati 2,5 mjeseca gratis boravak osim sto ces za potrosnju morati i dalje placati. Depozit se direkt uplati na racun osobe koja ti oddaje stan i rijetko kad se depozit isplaciva u cjelini. Davno nekada sam dao cca. 20.000kr za depozit od kojih sam dobio 1.800kr natrag, jer su zelili kreciti, pulirati pod itd. i tesko je s njima gombati po sudovima ako se osjecas zakacenim, jer zakon je u 9/10 primjera na njihovoj strani.

Jako dosta stranaca nikada ne pocne raditi u Danskoj iz razloga smjestaja, i koliko to zapravo kosta u Kopenhagenu. Potpisu ugovor i sve ali kad vide koliko moraju dati unaprijed odustanu. Ja sam jedno vrijeme imao u rezervaciji za strane radnike nekoliko stanova ali to je goli luksuz bio, jer nas je kostalo vise i doslovno je bilo bacanje novca kroz prozor, jer da bi imao 0 ja bi na kraju morao istom umanjiti placu. Tako da tesko ces naci firmu koja ce pobrinuti se za smjestaj a tebe ce kako god okrenes doci skuplje nego sto trenutno ocekivas. Bolje da znas nego da glavom udaras od zid. Koliko god najam kostao pomnozi ga s 7 i toliko moras u dzepu imati. U super slucajima pomnozi s 5, da ces negdje naci za gdje nema depozita i unaprijed rate, zadnji put sam takav jedan oglas vidio 2004 god.

I onda se moras se paziti laznih oglasa, na zalost zakon opet ovdje zasticuje prevarante, jer netko ti moze iznajmiti stan a da isti u biti nema pravo na tako nesto i obicno se izvuce iz svega s novcem u ruci, jer jednostavno on je cinio nesto u dobroj namjeni a nije znao ili znala sto zapravo je dopusteno s stanom itd. On popije pare tvoje ti ostanes bez stana on s opomenom i tako idemo dalje. Brdo primjera po novinama o prevarama. U danskoj nije kradja ako ja tebi ispricam finu pricu i ti dobrovoljno meni prebacis na racun primjerice 10.000kr, u Danskoj je kradja ako sam dosao do novca iskljucivo sam bez tvog znanja. Samo da znas.

Najsigurnije je naci stan za najam preko agencije za nekretnine ili odvjetnika.

Vrtic ima svoje cijene koji se odredjuju opcinskim poslovnikom i cijene nemaju nis s koliko roditelji zaradjuju, postoji granica ispod koje ako padas onda imas vrtic na racun opcine ali ta granica je tako niska da doslovno moras biti na socijali. Mozes imati popusta na djete u smislu da djete broj dva za njega placas nesto nizu cijenu jer istovremeno imas dvoje djece u vrticu. Ako imas blizance onda imas neku dodatnu nakrandu. Ista ne vazi ako djeca nisu blizanci. U Kopenhagenu moze biti zeznuto dobiti mjesto u vrticu u blizni gdje boravis. Ljudi doslovno prijave djecu cim su u stomaku da bi zeljeno mjesto osigurali. Mjesto ces dobiti ali nemoj da te iznenadi da je xy km udaljeno od adrese gdje boravis. Najekstremnij primjer koji sam licno poznavao je bio gotovo 13km udaljeno je imao vrtic za djecu.

[mali-mis]

Anto Esper kaže:

p.s. U 2010. ostala je za nas čitatelje neodgovorena tema vezana za Maloga miša. Javila se ponovno 2017. i slučajno spomenula vrtić. Baš sam se razveselio! Čestitam, "lille mus"! :-)
p.p.s. Zahvaljujući vama počeo sam više cijeniti hrvatske klimatske uvjete. Više se ne žalim na njih. :-)

Anto ovo je jedan od boljih postova koje sam procitala na temi od vremena nasega aktivnoga pisanja.
Hvala na citanju i kratkom sazetku pocetka jednog lijepog prijeteljstva koje se razvilo medju nekolicom clanova s ovoga topica. Zaista sam sa uzivanjem iscitala tvoj upis i drago mu je da smo ti svojim upisima uljepsali dane i dale povoda za iscekivanje i radost

Nadam se da cete ti i tvoja obitelj naci najbolje rijesenje za sebe i uzivati u vasem zivotu bez obzira gdje zivjeli. :klap:

A sto se mene tice nas zivot je prije 6 godina obogatila jedna zdrava i predivna djevojcica koja daje smisao i radost nasim danima

Hvala na cestitkama

[Vombatinjo]

Je li 10.000 kruna mjesečno uključujući režije normalna cijena za namješteni jednosobni (spavaća + dnevni) stan od 55 m2 u Amageru? Ili je to neuobičajeno povoljno?

U ovom slučaju, agencija uz stanarinu navodi "heating" (400 DKK/mj.). Je li to fiksno kroz cijelu godinu iako se ljeti ne grije? I što je s vodom, strujom i čistoćom koji se ne spominju? Da li se grijanje plaća direktno agenciji, a ostale režije samostalno prema dobivenim računima?

[Ambientt]

Vombatinjo kaže:

Je li 10.000 kruna mjesečno uključujući režije normalna cijena za namješteni jednosobni (spavaća + dnevni) stan od 55 m2 u Amageru? Ili je to neuobičajeno povoljno?

U ovom slučaju, agencija uz stanarinu navodi "heating" (400 DKK/mj.). Je li to fiksno kroz cijelu godinu iako se ljeti ne grije? I što je s vodom, strujom i čistoćom koji se ne spominju? Da li se grijanje plaća direktno agenciji, a ostale režije samostalno prema dobivenim računima?

Ima tu razlike od opcine do opcine. No 10.000kr za tako mal stan je malo poskupo ali nije puno skuplje, jer ima stanova recimo od 70m2 za 12.000 kruna + struja.

Cijena za elektriku je stavljena na temelju bivseg potrosaca. No na kraju godine ako manje potrosis, opet zavisi koji ugovor ima zgrada, vlasnik, moze biti da doplatis kroz stanarinu ili da ti od stanarine odbije tj. racun bude manju. A moze biti da sve ovo ide drugim putem tj. da ti nakazu na racun novac ako si uplatio kroz godinu vise ili da ti giro uplatnicu poslaju da uplatis ako si uplatio manje. Isto vazi i za grijanje i vodu. No te dvije stvari idu obicno u jednu cifru s stanarinom no zna se koliki dio ide za sto. I po istom pravili je ako si vise potrosio nego uplaceno onda ti naredna kirija (jedna bude veca za manjak) i onda prognorizaju za narednu godinu na racun potrosnje iz prosle i tako ti podingu ili umanje troskove za vodu, grijanje itd.

[Vombatinjo]

Ambientt kaže:

Ima tu razlike od opcine do opcine. No 10.000kr za tako mal stan je malo poskupo ali nije puno skuplje, jer ima stanova recimo od 70m2 za 12.000 kruna + struja.

Cijena za elektriku je stavljena na temelju bivseg potrosaca. No na kraju godine ako manje potrosis, opet zavisi koji ugovor ima zgrada, vlasnik, moze biti da doplatis kroz stanarinu ili da ti od stanarine odbije tj. racun bude manju. A moze biti da sve ovo ide drugim putem tj. da ti nakazu na racun novac ako si uplatio kroz godinu vise ili da ti giro uplatnicu poslaju da uplatis ako si uplatio manje. Isto vazi i za grijanje i vodu. No te dvije stvari idu obicno u jednu cifru s stanarinom no zna se koliki dio ide za sto. I po istom pravili je ako si vise potrosio nego uplaceno onda ti naredna kirija (jedna bude veca za manjak) i onda prognorizaju za narednu godinu na racun potrosnje iz prosle i tako ti podingu ili umanje troskove za vodu, grijanje itd.

Znači cijena je realna? Meni djeluje ok, u skladu je s dosad viđenim na drugim oglasnicima. Živo me zanima koliko je tu još troška za režije pored tih 400 DKK za grijanje. Nigdje ne piše da su voda i struja uključene u stanarinu, no možda jest, ne znam. Znaš li kolike su prosječne režije za dvije osobe u stanu tolike veličine?

[Ambientt]

Vombatinjo kaže:

Znači cijena je realna? Meni djeluje ok, u skladu je s dosad viđenim na drugim oglasnicima. Živo me zanima koliko je tu još troška za režije pored tih 400 DKK za grijanje. Nigdje ne piše da su voda i struja uključene u stanarinu, no možda jest, ne znam. Znaš li kolike su prosječne režije za dvije osobe u stanu tolike veličine?

U Kopenhagenu nema nikakvog mjerila koliko koji stan treba da kosta. Sve je ovisno od vise faktora. Jedan je sama zgrada, drugi je gdje tocno u gradu, a treci je da li se tko zalio pa je zalbeno vijece za stanovanja korigovalo cijenu. Onda da li oddaje stan pravno lice tj. firma ili fizicko lice itd.

10.000kr za 55m2 u tom dijle zvico cca. 500kr previse nego sto bi bio neki tocni prosjek. No to nije stvarno strasno.

Prosjek u KBH opcini je 11.000kr

Kad kazes dvosoban stan onda mislis na stan s dvije spavace sobe? U Danskoj se dveni racu kao soba pa jedna spavaca + dveni je dvsoban stan.

Prosjecna cijena dvosovnog stana u KBH opcini tj. stan s spavacom + dnevnim je 2016 bila: 10.800kr (cca.) No opet takv jedan stan moze biti kvadrature 70 ili u tvom slucaju 55m2 samo primjer. Trosoban stan tj. dvije spavace + dnevni je danas prosjecna cijena najma cca. 14.500kr znaci gotovo €2.000.

Naravno imas dijelova grada gdje bi bila jeftinija kao sto je Nørrebro ali tu ti nebi savjetovao da se selis sve dok dzrava ne uspostavi red i mir. Ima tu oruzanih obracuna medju strancima koji nemaju pametnijeg posla nego da izvode kvazi kriminalce a s pet metara gadja metu velicine slona a promasi.

Obicno u cijenu je uracunato grijanje + voda. I zavisi od tvoje potrosnje ona ce se naredne godine podizato ili uamnjivati. I prebija se preko kirije tj. placas vise ili manje na kraju godine ili kada padne obracun. Obicno ces dobiti 10 dana notiz da ce doci netko da ti ocita potrosnji grijanja i vode. Sto se tice elektrike tu je malo odvisno od opcine do opcine. I ako zivim u Kopenhagenu opet sam u drugoj opcini nego ti. Ja sam moram ocitati svake godine 28.12. To cinim preko interneta ili na poziv tlf. pa ukucan broj mog mjeraca pa potrosnju. Doplata se racuna s podizanjem sljedece naplate za struju koju placam dva puta godisnje ili se umani ako sam prosle godien previse uplatio, a druga uplata je skroz na osnovi proslogodisnje potrosnje. U Danskoj ima vise distributera elektrike pa zato je osvinso od same cinjenice s kojom firmom je tvoja zgrada ili opcina sklopila ugovor. No elekrtika nije tako skupa kao u dugim drzavama. Jos je u Danskoj jeftinija u gradovima nego na selu.

Mimo stanarine koja uklj. vodu i grijanje, imas elektriku te evt. ciscenje stubista tj. hodnika zajendickih i stepenista. Nato moze biti da moras placati kablovski prikljucak ovisno da li ga mozes odjaviti ili ne, jer i to je kakv dogovor ima zgrada i sl. Drugih racuna vezano za stan nebi trebao imati.

[Vombatinjo]

Hvala na odgovoru. Radi se o stanu s jednom spavaćom sobom. Ovo ostalo sve zvuči ok. Režije u Danskoj koštaju otprilike kao u Hrvatskoj.

[Ambientt]

Vombatinjo kaže:

Hvala na odgovoru. Radi se o stanu s jednom spavaćom sobom. Ovo ostalo sve zvuči ok. Režije u Danskoj koštaju otprilike kao u Hrvatskoj.

Rezije nisu skupe u Danskoj, naravno je i do samog tebe koliko trosis na grijanje. To ce ti mozda biti najveci racun ako je jaka zima. Voda, pa opet koliko se tusiras, kupas, mislim ono da li slonove kupas. Ako imas malo srece mozda zivis u straijem stanu gdje nema mjerila za vodu onda je tu skroz gratis. Elektrika je na sprem drugih drzava povoljna, jer produkcija iste je jako lagano pristupacna. Do prije nekoliko mjeseci si cak imao drzavnu subvenciju kao gradjanin ako si hjteo da solarne panele postavis na kucu i sl. No vjetrenjace kojih je ogromno na svakom cosku rade svoje, mada u zadnje vrijeme se prica o esteici istih, jer ruku na srce sve je ok i cisto i ono ali su ruzne da ne moze ruznije biti pa sad hoce da predju na parkove a ne svatko ih postavlja gdje mu je volja.