Slovenski jezik

[Cats]

Šli smo na pot ne definira tako precizno spol, mogu biti samo muški (trojica ili više njih) ili miješano društvo u kojem je najmanje jedna osoba muškog roda.

Šla sva na pot isto tako, radi se o dvije osobe koji su ili obojica muškarci ili muškarac i žena.

[lutnik]

Volim jezike kaže:

Jeste li vi Slovenci blizu službenog izbacivanja dvojine ili ipak vidite razlog za njezino čuvanje? Valjda je taj razlog u tome da je to važna osobina slovenskog jezika u odnosu na ostale slavenske i indoeuropske jezike, koji su je izbacili (iznimke su zanemarive)?

slovenci smo ponosni na dvojinu ali mozda ne toliko, koliko su ponosni profesori slovenskog jezika, mnogi su bas fanatici.
Sluzbeno izbacivanje dvojine trenutno ne dolazi u obzir, a za 100 godina tko zna sto ce bit.

Volim jezike kaže:

Rabe li dvojinu stranci (zanemariv je postotak onih koji je imaju u svojem jeziku) kada govore slovenski?

lome se.... oni koji znaju slovenscinu jako dobro, onda kako je netko vec rekao cak i ispravnije upotrebljavaju dvojinu od slovenaca.

Cats kaže:

U slovenskom se koriste riječi par i nekaj, jednako kao hrvatski par i nekoliko. Dvojina je nešto drugo, omogućava vrlo precizno kratko izražavanje određenih stvari.

Recimo, ako ženska osoba kaže "Šli sva na pot", u četiri riječi objasni da su na put išle dvije osobe, ona i još jedna ženska osoba, dok "Šla sva na pot" znači da se radilo o njoj i jednoj muškoj osobi. Dakle, oblik glagola daje informaciju o broju i spolu. Ako to nije štedljivo onda ja ne znam

Ni slovenac ne bi ovo bolje objasnio.

[Volim jezike]

lutnik kaže:

slovenci smo ponosni na dvojinu ali mozda ne toliko, koliko su ponosni profesori slovenskog jezika, mnogi su bas fanatici.
Sluzbeno izbacivanje dvojine trenutno ne dolazi u obzir, a za 100 godina tko zna sto ce bit.

Valjda ima sasvim dobar razlog za takav ponos jer je slovenski jezik jedini indoeuropski jezik s iole značajnim borjem govornika i dovoljno poznat koji je potpuno sačuvao dvojinu - jedini su drugi lužiški jezici, ali oni imaju ukupno samo nekoliko tisuća govornika (u Njemačkoj) i sasvim su malo poznati. Vi Slovenci definitivno ne želite izgubiti tu važnu osobinu svojeg jezika, koja je i vrlo rijetka širom svijeta službenim ukidanjem dvojine, zar ne?

[Menara]

Volim jezike kaže:

Valjda ima sasvim dobar razlog za takav ponos jer je slovenski jezik jedini indoeuropski jezik s iole značajnim borjem govornika i dovoljno poznat koji je potpuno sačuvao dvojinu - jedini su drugi lužiški jezici, ali oni imaju ukupno samo nekoliko tisuća govornika (u Njemačkoj) i sasvim su malo poznati. Vi Slovenci definitivno ne želite izgubiti tu važnu osobinu svojeg jezika, koja je i vrlo rijetka širom svijeta službenim ukidanjem dvojine, zar ne?

Vse je jasno

[resa]

Većina slovenaca zna hrvatski ili točnije srpsko-hrvatski, jer su ga i učili u školi.
A i mlađe generacije znaju hrvatski dosta dobro.
I sad ti kreneš na svom slovenskom koji se čuje da ti je drugi jezik i većina odmah počme na hrvatski pričati.

[Faro]

Zanimljiva tema o dvojini. Koliko sam čitao, a neznam jeli i koliko točno, navodno da je čakavština imala očuvanu dvojinu i tzv. čakavski pakual...dakle posebne izraze i konjugacije za dvije, tri, četiri i više osoba. Zna li tko više o toj mogućnosti?

Kako se objašnjava razvoj dvojine u jezicima, te nestanak iste? Danas se dvojina smatra arhaizmom i još me zanima kako to da ju je slovenski jezik očuvao?

Što se tiče slovenaca koji dolaza k nama u Istru, ima svega, od onih koji savršeno pričaju hrvatski što je obično starija generacija, do onih koje majko mila ama baš niš ne kapiš. I sami kažu da imaju tako zaguljene dijalekte koje niti oni ne razumiju, često sam čuo za dijalekt iz Idrije kako je po tome poznat. Puni su diftonga, gutanja samoglasnika i slično. Baš me ovaj forumaš iz slovenije podsjetio na jednog slovenca koji nam je gost bio gdje sam radio na moru, tamo prije 10 godina, i koji se trudio govorit shrvatski ali mu je bježalo i zvučalo baš tako nekako. Da se razumijeti, kada govore sporije i naročito kada se čita.

[resa]

Slovence iz Bele Krajine je teško razumjet. Nešto kao hrvatski iz Bednje.

[Uroshito]

resa kaže:

Slovence iz Bele Krajine je teško razumjet. Nešto kao hrvatski iz Bednje.

Iz Bele Krajine? Prije bi rekel prekmurje ili prlekija... ali mislim, da sve ovisi odakle dolazis tj iz kojeg dela drzave.
Npr ja znam, da primorski slovenci (istra, kras) nemaju nikakvih problema sa razumevanjem cakavice (italjanizmi su isti i kod nas), tako da netko ko zivi blize odredjenemu dialektu, bolje razume doticnog. A ja bez problema svugdje po istri i kvarneru govorim na svom dialektu i svi me razume.

[resa]

Uroshito kaže:

Iz Bele Krajine? Prije bi rekel prekmurje ili prlekija... ali mislim, da sve ovisi odakle dolazis tj iz kojeg dela drzave.
Npr ja znam, da primorski slovenci (istra, kras) nemaju nikakvih problema sa razumevanjem cakavice (italjanizmi su isti i kod nas), tako da netko ko zivi blize odredjenemu dialektu, bolje razume doticnog. A ja bez problema svugdje po istri i kvarneru govorim na svom dialektu i svi me razume.

Uredu. Nisam imala prilike se uvjeriti. Nemam problema sa razumijevanjem. Bar za sad još nisam. Ali dijalekti su svukud različiti, tako, da možda ne razumiješ neke riječi.
Jer eto u jednom selu se priča ovako u drugom onako.Karikiram.
Sve je to normalno.
Brzo se to polovi

[resa]

Kad ja krenem po svoje,puno njih me blijedo gleda. Tako da

[Ariana B.]

Kako u duhu jezika prevesti "woman friendly" i "wild idea"? Ima neki poseban izraz za to dvoje ili je ok kao "ženskam prijazno" i "nora ideja".

[Volim jezike]

Ariana B. kaže:

Kako u duhu jezika prevesti "woman friendly" i "wild idea"? Ima neki poseban izraz za to dvoje ili je ok kao "ženskam prijazno" i "nora ideja".

Ja nisam izvorni govornik slovenskoga, ali rekao bih da vjerojatno nema jer su te fraze "vrlo neslavenske" i posebno engleske i dakle nam "vrlo strane".

[Ariana B.]

Ma znam ja da slovenci vole svoj jezik i izmišljati nove riječi i da im se malo zgrči trbuh svaki put kad moraju reći nešto što zvuči preenglesko... pa sam mislila da su možda i za ovo smislili.

[Cats]

Ovisi o kontekstu, wild idea može biti od nora ideja do trga gate

[Ariana B.]

Stavila sam na kraju predrzna ideja.

Kontekst nije bio za skidat gaće. Bilo je više u stilu da je davnih dana koncept heliocentričnog sustava bio samo wild idea.

[Wikiceha]

resa kaže:

Slovence iz Bele Krajine je teško razumjet. Nešto kao hrvatski iz Bednje.

Ti iz Bele Krajine bi trebali biti slovenizirani štokavci

Uroshito kaže:

Iz Bele Krajine? Prije bi rekel prekmurje ili prlekija... ali mislim, da sve ovisi odakle dolazis tj iz kojeg dela drzave.
Npr ja znam, da primorski slovenci (istra, kras) nemaju nikakvih problema sa razumevanjem cakavice (italjanizmi su isti i kod nas), tako da netko ko zivi blize odredjenemu dialektu, bolje razume doticnog. A ja bez problema svugdje po istri i kvarneru govorim na svom dialektu i svi me razume.

Prekmurje i Prlekija ti je polu međimurski.
Tu je ona smješna karta; http://www.zvirek.net/Kajkavskijezik...vskega-jezika/

[resa]

Wikiceha kaže:

Ti iz Bele Krajine bi trebali biti slovenizirani štokavci

Prekmurje i Prlekija ti je polu međimurski.
Tu je ona smješna karta; http://www.zvirek.net/Kajkavskijezik...vskega-jezika/

Htijela sam reći da je Hrvatima koji nisu iz Bednje, teško razumjeti taj govor.
Isto tako mi je mnogo slovenaca reklo da slovence iz Bele Krajine teško razumiju oni, a kamoli netko ko ući književni slivenski.

E, sad, da l je to tako. Reci. Objasni.

[Uroshito]

resa kaže:

Htijela sam reći da je Hrvatima koji nisu iz Bednje, teško razumjeti taj govor.
Isto tako mi je mnogo slovenaca reklo da slovence iz Bele Krajine teško razumiju oni, a kamoli netko ko ući književni slivenski.

E, sad, da l je to tako. Reci. Objasni.

Vec sam objasnio moje misljenje kao slovenac o tome. Nisam jos cuo, da bi itko imao probleme s razumijevanjem ljudi iz bele krajine. Normalno, moze uvijek bit neka rijec, koje ne razumijes.
Kao student, sreo sam ljudi iz cele Slo i najvise sam imao problema razumijeti prekmurce. Mislim, da je s vecinom Slovenaca isto.
Ali ipak imali su i mene probleme razumijeti i jos uvijek me prijatelji zaj.... zbog rijeci tipa (takuin, škabel, kalcete, šoldi, buža, štenjak....) Jel ih ti razumijes? Svaki dialekt je "svoj".

Wikiceha kaže:

Prekmurje i Prlekija ti je polu međimurski.
Tu je ona smješna karta; http://www.zvirek.net/Kajkavskijezik...vskega-jezika/

Znam, da su ovi dialekti slicni jedno drugome. S vremenom sve razumijes, samo treba "nastavit uho" na taj govor.

[Wikiceha]

resa kaže:

Htijela sam reći da je Hrvatima koji nisu iz Bednje, teško razumjeti taj govor.
Isto tako mi je mnogo slovenaca reklo da slovence iz Bele Krajine teško razumiju oni, a kamoli netko ko ući književni slivenski.
E, sad, da l je to tako. Reci. Objasni.

Pa do sredine 13.st-a su ti Bela Krajina i Prlekija (bar veći dio) bili dio HR.
Kasnije je i Žumberak bio u Sloveniji, kao i djelovi Gorskog Kotara.
Granica se mijenjala.
Iako nisu presudne izmjene granica, više su presudnije izmjene granica biskupija.
Po Lončariću su osnove tih govora (belikranjski i prleški) izvorno hrvatske, a ne slovenske.
Npr. imaš jednačenje jata i poluglasa...
Samo što ti je većina Bele Krajine iseljena, a na njihovo mjesto su došli štokavci, vjerojatno Uskoci, isto kao i na Žumberku.
Prlekija, Prekmurje i slično još uvijek imaju "prijelazne" hr. karakteristike...

@Uroshito, pa da. Ne postoji berlinski zid na Kupi i Sutli. Granice su se i tu mijenjala, a i doseljavali su se ljudi. Sasvim normalan dijalektalni kontinuum.

[MystSky]

Stalno se spominje srpski, bosanski, crnogorski a jako rijetko bliskost hrvatskog sa slovenskim jezikom. U standardima, a pogotovo u kajkavskom i čakavskom narječju.



Riječi u standardu koje dijelimo sa slovenskim su uglavnom one koje nas razlikuju od Srba i Bosanaca kao:
Glazba
Kruh
Otok
Gospodarstvo
Tisak
Znanost
Promet
Tjedan
Tlak
Zrak
Postaja

i još mnooogo...

Većinu ovih riječi u cijelom svijetu govorimo jedino Slovenci i mi!

Jako je zanimljivo ovo pratiti dok svi govore o bliskosti našeg jezika sa srpskim, ja se divim koliko nas toga veže sa slovenskim a rijetko tko spominje to i daje tome važnost. Čemu to?

I primjećujem da nije samo sa kajkavskim jako povezan, već i u dosta stvari sa čakavskim.